Nepoznati Zagreb

30.12.2012., nedjelja

Sve najbolje vam želimo mi!

Neki od vas se sigurno sjećaju posta iz lipnja ove godine kad je La Linea posjetila (posjetio?) Paljetkovu ulicu u Prečkom (vidi OVDJE!) i pozdravio sve stanare i namjernike ... ovih dana su na sličan način ulicu posjetili novogodišnji čestitari i stanovnicima ulice zaželjeli sve najbolje u Novoj godini! wink

A to vam želim i ja, budite mi dobro, zdravo i veselo, dragi ljudi, neka nam svima 2013. godina ostane zapamćena po dobru!



Nacrtali mi, snimio Vanja.


Nacrtali mi, snimio Vanja.


Nacrtali mi, snimio Vanja.


Nacrtali mi, snimio Vanja.

Oznake: nova godina, kreda, paljetkova


- 22:44 - Komentari (5) - Isprintaj - #

29.12.2012., subota

Decentno ukrašeno

Mašlek i prigodna poruka. wink


Prodavaonica "Macro Micro" sa uvijek zabavnim reklamnim porukama, Drenovačka ulica na Trešnjevci. Snimio Vanja.

Oznake: reklame


- 21:08 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.12.2012., četvrtak

Gomoljasti tekstil

wink


Trešnjevački plac. Snimio Vanja.

Oznake: Trešnjevački plac, krumpir


- 18:01 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.12.2012., ponedjeljak

Prigodni

Drage moje čitateljice, dragi čitatelji, uživajte u ovom prekrasnom danu, sretan vam Božić!


Božićna jelka u osnovnoj školi "Nikole Tesle" u Prečkom. Napravile učiteljice i učenici škole, snimio Vanja.
- 08:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #

23.12.2012., nedjelja

Iznenadni porast udjela crnogorice na zelenim površinama grada Zagreba

Prava šuma na goleti između Srednjaka i Gajevog! wink


Horvaćanska cesta kod nebodera u Ulici braće Domany. Snimio: Vanja

Oznake: Horvaćanska cesta, Božić


- 11:40 - Komentari (1) - Isprintaj - #

21.12.2012., petak

Mesari meka srca ...

... koji se u ove dane, umjesto samo sa buncekima, rebarcima i parizerima, rado poigraju i sa Djedom Mrazom na izlogu lokala. wink


Tržnica Prečko. Snimio: Vanja
- 18:51 - Komentari (3) - Isprintaj - #

20.12.2012., četvrtak

Dopunimo Zelenu potkovu!

Drage i dragi moji, nakon prigodnih zimskih gradskih crtica posljednjih dana vrijeme je da dodirnem i jednu ozbiljniju temu. Naime, građanska inicijativa "1postozagrad" pokrenula je akciju za uređenje novog javnog parka u centru grada, na jedinstvenoj lokaciji koja se nalazi u okviru svima nam poznate Zelene potkove i koja naprosto zove da ju se prenamjeni/uredi u zelenu površinu koja bi obogatila gradski prostor. Radi se o prostoru u Ulici Grgura Ninskoga, tik pored Glavnog kolodvora ... tokom Drugog svjetskog rata su se na toj lokaciji, tik uz Glavni kolodvor, nalazile barake za smještaj njemačkih vojnika koje je nakon rata preuzeo Crveni križ i u njih smještao beskućnike.

U međuvremenu su, tokom ove jeseni, barake uklonjene i prostor se počeo koristiti kao parkiralište što posve sigurno nije najsretnija namjena, pogotovo u svjetlu oslobađanja centra grada od automobilskog prometa i otvaranja javnog prostora pješacima te blizine javne garaže u Importanne centru. (na sreću, u posljednje je vrijeme automobilima ulaz u prostor zabranjen!)

Lokacija tog prostora unutar Zelene potkove i u blizini Glavnog kolodvora i Botaničkog vrta otvara zanimljive mogućnosti ... recimo, moguću atraktivnu vezu između njega i Botaničkog vrta preko Miramarskog podvožnjaka? Ili nekim novim samostojećim pješačkim mostom između dva parka? Možda šetalištem uz prugu prema Crnatkovoj i Runjaninovoj ulici, putem kojeg već i sad mnogi koriste za najbrži prilaz SC-u iz smjera Glavnog kolodvora?


Pogled na taj dio grada iz zraka pomoću Google Eartha.


Barake Crvenog križa tokom rušenja. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar


Pogled od pruge preko Botaničkog vrta sa paviljonom - Botanički vrt i ovdje razmatrana površina izgledaju kao jedna cjelina zbog spuštene Miramarske. Snimio: Vanja


Pogled sa nadvožnjaka. Snimio: Vanja


Dodir kolodvorskih kolosijeka i parka. Snimio: Vanja


Ograda. Snimio: Vanja


Detalj ograde. Snimio: Vanja


Vrata, već dugo zatvorena ... no, idealna kao veza između kolodvora i parka. Snimio: Vanja


Točka dodira. Snimio: Vanja


Pogled sa istoka. Snimio: Vanja


Pogled iznutra u toplije doba godine. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar


Snimila: Ljiljana Čačić Krakar


Zamislite si ovdje pokoju klupu, gredice sa cvijećem, prolaz prema Botaničkom vrtu ... Snimila: Ljiljana Čačić Krakar

Pogledajte na kraju sadržaj dopisa kojeg je inicijativa uputila nadležnim gradskim službama!
(zahvaljujem Saši Šimpragi i Ljiljani Čačić Krakar na pomoći pri pisanju ovog posta!)

============
Grad Zagreb

Ured gradonačelnika

Gradska skupština

Gradska skupština, Odbor za prostorno uređenje

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

Vijeće gradske četvrti Donji grad

Zagreb, 18. prosinca 2012.

Predmet: Novi javni park na prostoru Zelene potkove

Poštovani/a,
ovime tražimo da se na lokaciji nekadašnjih baraka za beskućnike u Haulikovoj ulici formira novi javni park na Zelenoj potkovi.

Barake prenoćišta za beskućnike srušene su u listopadu 2012. i umjesto da se taj prostor sada primjereno uredi i integrira u Zelenu potkovu tako što bi bio pretvoren u novi javni park, gradska uprava na tome mjestu planira izgraditi parkiralište, odnosno taj se prostor već sada tretira kao divlje parkiralište kojemu tamo nije mjesto.
Iako je danas prostor Haulikove ulice južno od Mihanovićeve opterećen parkiranim automobilima, novo bi se parkiralište nalazilo na korak do javne garaže ispod Starčevićevog trga pa je utoliko uputnije stimulirati njenu upotrebu i na taj način umanjiti problem parkiranja, a ne graditi još jedno parkiralište na mjestu gdje se ono ne bi trebalo nalaziti tj. tamo gdje je mjesto parku.

U tome smislu potrebno je zaustaviti planove o bilo kakvom parkiralištu na toj lokaciji.

Predmetna lokacija u srcu Zelene potkove – s drvoredima starih kestenova, povijesnom ogradom i ostacima nekadašnje fontane s pitkom vodom – upravo je idealna za novi javni park.
Realizacijom parka, Zelena potkova ostvarila bi i neposredniji parkovni kontinuitet tj. bila zaokružena u zeleni sustav i cjelinu.

Budući da je Zelena potkova najreprezentativniji, pa i ključni dio identiteta Zagreba, svaka intervencija u njen prostor treba respektirati činjenicu da se radi o spomeničkoj cjelini koja uživa zaštitu te se na taj način prema njoj treba i odnositi.

Predloženi novi javni park na Zelenoj potkovi ujedno nudi mogućnost ostvarivanja jedne naglašene osobitosti. Primjereno uređen, taj bi prostor mogao doslovno postati park na peronu budući da se s njegove južne strane nalaze putnički peroni Glavnoga kolodvora, a to je nešto što bi moglo postati zagrebačka osobitnost u međunarodnim razmjerima.

Zelena potkova, kao dio zagrebačke, hrvatske i europske kulturne baštine, zaslužuje i obvezuje na najviše standarde gradogradnje, a zadaća je gradske uprave to aktivno provoditi.

Stoga od gradskih vlasti tražimo:

- da se predmetni prostor privede parkovnoj namjeni i na taj način integrira u Zelenu potkovu tj. da ju smisleno, kreativno i kvalitetno nadogradi kao novi javni gradski park.

- da se taj prostor odmah privremeno uredi i to na način da se formiraju travnate površine, postave klupe i popravi povijesna ograda s južne strane parka.

- da se za predmetni prostor tijekom 2013. godine raspiše javni natječaj za krajobrazno uređenje, a odabrano rješenje potom u razumnom roku i implementira (budući da je riječ o malom parku, radi se i o manjem financijskom ulaganju.)

- da članovi/ce žirija javnog natječaja za oblikovanje parka budu interdisciplinarnog profila i uz obavezno uključivanje krajobrazne struke (što do sada u sličnim natječajima nije bio slučaj).

- da novi park dobije punkt s pitkom vodom (npr. po uzoru na fontanu na dječjem igralištu na Svačićevom trgu).

- da u gradskoj prostorno-planskoj dokumentaciji predmetni prostor bude upisan kao javni park.
Formiranjem predloženoga novog javnog parka, Zagreb bi nakon više od stoljeća dobio novi javni park na Zelenoj potkovi, a afirmirajući i gradeći na vlastitoj baštini, grad bi dobio i park neposredno uz putničke perone Glavnoga kolodvora, tj. nešto što ima malo koji grad na svijetu.

S poštovanjem ...

U potpisu se nalaze slijedeća imena:

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

Udruga mladih muzeologa – Kontraakcija

Parkticipacija

Zelena akcija

Sindikat biciklista

Hrvatsko-češko društvo

BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture

Pravo na grad

Analog

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Udruženje hrvatskih arhitekata

Goethe-Institut Kroatien

Autonomni kulturni centar Medika

dr.sc. Snješka Knežević

Zvonimir Milčec

prof.dr.sc. Jasenko Horvat

prof.dr.sc. Vesna Židovec

Radovan Delalle

Alem Korkut

Daša Drndić

prof. dr.sc. Sanja Filep

Svjetlana Lugar

prof.dr.sc. Tihomir Jukić

dr.sc. Ines Prica

dr.sc. Igor Duda

Jadran Boban

Petra Milički

dr.sc. Snježana Kordić

Vilim Matula

Lana Cavar

Ante Tonči Vladislavić

dr.sc. Sandra Uskoković

dr.sc. Liljana Filipović

dr.sc. Valentina Gulin Zrnić

dr.sc. Silva Kalčić

Tonka Maleković

dr.sc. Sanja Morić

Nataša Mataušić

Dejan Kršić

dr.sc. Snježana Banović

prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Duška Boban

dr.sc. Tomislav Šakić

dr.sc. Irena Kraševac

Igor Marković

Petar Milat

dr.sc. Marijana Bijelić

dr.sc. Saša Poljanec Borić

dr.sc. Sandra Križić Roban

Boris Postnikov

dr.sc. Tihana Rubić

Marijan Crtalić

Krešimir Galović

prof. dr.sc. Zvonko Maković

dr.sc. Nataša Govedić

Zlatan Vehabović

Klaudio Štefančić

Barbara Matejčić

dr.sc. Petar Puhmajer

Selma Banich

dr.sc. Jasna Čapo

dr.sc. Marko Špikić

Ana Krstulović

Maroje Mrduljaš

Dana Budisavljević

Dario Dević

Bojan Krištofić

dr.sc.Vjeran Pavlaković

dr.sc. Suzana Marjanić

dr.sc. Maja Šimpraga

Srećko Horvat

Ana Brnardić

dr.sc. Renata Jambrešić Kirin

Mladen Škreblin

Saša Šekoranja

Niko Mihaljević

Ivica Đikić

dr.sc. Vjeran Kursar

Urša Raukar

Vanja Radovanović

Borislav Doklestić

prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović

Siniša Labrović

dr.sc. Igor Toš

prof.dr.sc. Vesna Mikić

prof.dr.sc. Feđa Vukić

dr.sc. Željka Čorak

dr.sc.Karin Šerman

prof.dr.sc. Daša Drndić

1POSTOZAGRAD

Nataša Bodrožić
Lidija Butković Mićin
Ana Elizabet
Aleksandar Hut Kono
Antonija Komazlić
Sonja Leboš
Ivana Meštrov
Saša Šimpraga
Uroš Živanović

/1POSTOZAGRAD isključivo je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada./

Oznake: park, ulica Grgura Ninskog


- 20:02 - Komentari (7) - Isprintaj - #

19.12.2012., srijeda

Kad napon postane prenizak ...

... treba povisiti potencijal!

A onda, kad se svi naelektriziraju, sjevnu iskre ...! wink


Ozaljska kod Trešnjevačkog placa. Snimio: Vanja

Oznake: reklama, trešnjevka, Ozaljska


- 10:42 - Komentari (7) - Isprintaj - #

18.12.2012., utorak

Posljednja vrtna berba za ovu godinu ...

... sljedeće su trešnje za 6 mjeseci! wink


Trešnjevački plac. Snimio: Vanja
- 17:17 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.12.2012., ponedjeljak

Iz gradskoga života 1949. (1)

Drage i dragi moji, obećao sam vam prije desetak dana još pokoji izvadak iz plana grada izdanoga 1949. godine ... i, evo vam i drugog "sledovanja"!
(treži dio dođe za još nekoliko dana wink)

Danas su na tapetu ugostiteljstvo, škole, administracija ...

... uočite i slijedeće:
Popisani su čak i parkovi i šetališta!
Ulaz u muzeje i galerije je besplatan!
Čitaonica društva za kulturnu suradnju sa SSSR-om u Praškoj!
Uprava radija je tad bila u Vlaškoj 116!
Zagrebačko poduzeće za spremanje zimnice "Malina", Šenoina 80!











Oznake: 1949, plan grada


- 13:51 - Komentari (3) - Isprintaj - #

14.12.2012., petak

Žuta zima = topla zima

Topla plinska pećica, topla pizza i zagrijani mišići jarkožutom lopatom!
(uočite natpis "Čuvaj me!" na dršci lopate! wink)

(pozdrav simpatičnom osoblju pizzerije, meni najbolje kada se o pizzama na šnite radi!)


Ispred lokala "Pizza Duck" u Tkalčićevoj ulici. Snimio: Vanja

Oznake: žuto, pizza


- 11:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

13.12.2012., četvrtak

Izložba "Industrijski centar države" u Muzeju grada Zagreba

Još od samog otvorenja sam se spremao posjetiti izložbu "Industrijski centar države" koja je posljednja dva mjeseca bila otvorena (i još uvijek jest, do kraja ovog vikenda) u Muzeju grada Zagreba, no stalno je nešto sprečavalo moj odlazak u muzej i već mi se na tren učinilo da će mi izložba pobjeći ....... no, ipak sam uspio ugurati ju u svoj podosta zatrpan raspored i jučer sam ju ipak pogledao!

Što reći?

Autor izložbe Goran Arčabić je ponovo, kao i za prvog dijela izložbe ("Zagrebačka industrijska baština, 1862.-1918.") koja je 2010. dala pregled stanja zagrebačke industrije do I svjetskog rata, pripremio mnoštvo zanimljivih podataka koje je u izložbu (ponovo) postavio Bilić-Mueller design studio. Izgled izložbe me je pomalo iznenadio mnoštvom kartonskih kutija koje asociraju an skladište odnosno industrijsku tematiku i u prvi čas mi se nije svidio, no tokom razgledavanja mi je sve to zapravo postalo jako simpatično i sa takvim dojmom sam i izašao.



Ulaz u prostor izložbe, pravi skladišni ugođaj. wink Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Za ljubitelje podataka je tu više nego dovoljno građe za proučavanje, ima tu i raznih grafikona, nacrta, puno fotki od kojih većinu do sada nisam nikad vidio, a za moja osobna iznenađenja su se pobrinula "poglavlja" izložbe o tvornici svijeća "Iskra" (koja se nalazila u zgradi koja je većini ljudi poznatija kao sjedište firme "Lim" u Bužanovoj) te o ljevaonici braće Ševčik u Prilazu baruna Filipovića, za koju zgradu sam znao da postoji, ali nisam znao koja je firma bila u njoj.

Stoga, ako vam sve ovo zvuči zanimljivo, nemojte čekati već se uputite u MGZ najkasnije do ove nedjelje, 16.12.2012.!

A sad, kratki prikaz izložbe (zahvaljujem osoblju MGZ-a koje mi je odobrilo fotografiranje!)!

Dakle, u doba između dva svjetska rata se Zagreb nalazio u okviru tadašnje Kraljevine Jugoslavije u kojoj je on bio drugi grad po veličini nakon Beograda, ali i najjači industrijski centar (vidi kartu!). To je bilo doba u kojem je gradska vlast aktivno pomagala industrijski razvoj grada i to na razne načine - otkupom ili ustupanjem gradskog zemljišta, oslobađanjem od uvoznine na strojeve, materijal za izgradnju ili sirovine, smanjenjem poreznih davanja ... Privučeno takvim razvojem, ali i teškoćama života na selu u grad je dolazilo sve više stanovnika i između 1910. i 1931. stanovništvo grada se udvostručilo. Uz industrijske zone su se gradila i naselja za radnike (prvenstveno na Trešnjevci, Trnju, Peščenici), što organizirano (sjetite se svih onih mojih postova sa temama iz knjige Darje Radović Mahečić "Socijalno stanovanje Zagreba između dva rata"!), što neorganizirano.



Pregled industrije u doba Kraljevine Jugoslavije.


Pongračevo iz zraka 1929. godine.


Negdje na Trešnjevci 30-tih godina.


Bazu za razvoj industrije je zadala regulatorna osnova iz 1887. godine koja je industriju smjestila u područja južno od pruge te zapadno od sadašnjeg Zapadnog kolodvora i istočno od sadašnje Bauerove ulice (tada Klaoničke). Od 1936. godine i novoga masterplana industrija je pretežno koncentrirana na jugoistočni dio Peščenice (smjer Žitnjak), no dobar dio zacrtanoga tim planom ipak nikad nije ostvaren.

Okvir za razvoj industrije je davalo i širenje infrastrukture (npr. dogradnja el. centrale 1930.) te razvoj trgovine i sajmova (Zagrebački zbor je osnovan 1909., no od 1936. je iz skučenih prostora u Martićevoj premješten na mjesto nekadašnje tvornice namještaja Bothe i Ehrmann odnosno sadašnji SC u Savskoj). Prema podacima iznesenim na izložbi godine 1932. Zagreb je imao 160 proizvodnih poduzeća!



Studija za generalni regulatorni plan iz 1936.


Smještaj industrijskih zona.


Zagrebački zbor u Savskoj.


Željezničke radionice, do skora "Gredelj".


"Bubara" oko 1900.


Kao ogledni primjerak za ovu izložbu je izabrano 8 tvornica koje se danas nalaze u raznim fazama svoga života, no zajedničko im je da posjeduju određenu spomeničku zaštitu i da im je budućnost zasad još uglavnom nepoznata. Autor izložbe ističe da se nakon prenamjene kožare u Medvedgradskoj u Gliptoteku 1940. godine što je bio presedan svjetskih razmjera (prvi industrijski objekti su stavljeni pod zaštitu UNESC-a tek prije 25 godina!) nije mnogo toga dogodilo na području zaštite industrijskih objekata u Zagrebu.

A evo i liste detaljnije prikazanih objekata:

1. Gradska klaonica i stočna tržnica (Heinzelova ulica), građena 1931., do 1980. u posjedu "Zagrepčanke" koja je otišla u stečaj, sada je u vlasništvu grada.







2. Strojarska radionica, ljevaonica željeza i metala braće Ševčik (Prilaz baruna Filipovića), građena 1920.-1930., duže vrijeme u posjedu njenog nasljednika, tvornice "Prvomajska", sada služi kao skladište.









3. Tvornica "Arko" (Vlaška ulica), građena 1918.-1926., čiji je nasljednik nekadašnja firma "Marijan Badel" odnosno sadašnja "Badel 1862".





4. Prva hrvatska tvornica ulja (Branimirova ulica), građena 1924.-1825., nakon II svjetskog rata poznata kao "Zvijezda", a čiji su dijelovi prostora sada pod zaštitom





5. Tvornica svijeća "Iskra" (Bužanova ulica), građena 1926.-1928., nakon toga su prostori korišteni za tvornice "Biserka" i "Lim", sada napušteno.





Tvornica "Iskra" oko 1960. (prije preseljenja u Zelinu, vidi OVDJE).


6. Tvornica "Penkala" (Branimirova ulica), građena 1919.-1920., nakon toga koristila ju je "Nada Dimić", a sada je napuštena.







7. Tvornica Hinka Francka sinovi (pogon za proizvodnju slada s pržionicom), građena 1927.-1928.) u kojoj je i sada tvornica "Franck"









8. Carinska i javna skladišta (Zagorska ulica), građena 1922. godine, u kojoj su danas razna skladišta i trgovina "Vrutak"

Oznake: zagreb industrija MGZ


- 20:04 - Komentari (7) - Isprintaj - #

12.12.2012., srijeda

Javni ...

... ježnik? Nježnik? wink


Dubrava. Snimio: Vanja
- 14:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

11.12.2012., utorak

Bijeli dvori


Pred koju godinu dovršene zgrade u Jarnovićevoj ulici preko Savskog nasipa. Snimio: Vanja

Oznake: preko, Jarnovićeva, snijeg, bijelo


- 08:59 - Komentari (4) - Isprintaj - #

09.12.2012., nedjelja

Sunčano i snježno, s ljubavlju.



Savski nasip kod Prečkog. Izgazio i snimio: Vanja


Izgazio i snimio: Vanja


izgazio i snimio: Vanja

Oznake: snijeg, Sunce, ljubav, sava, nasip, preko


- 15:37 - Komentari (4) - Isprintaj - #

07.12.2012., petak

Igra za velike i male

Ovdje se projektant sigurno dobro zabavljao ...



Koledinečka ulica, Dubrava. Snimio: Vanja


... a "zabavljali" su se i lokalni huligani.



Snimio: Vanja

Oznake: Dubrava, huligani


- 22:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

04.12.2012., utorak

Kako se vozilo po gradu 1949. godine

Ove sam godine na Interliberu pronašao zgodnu knjižicu, plan grada sa vodičem iz 1949. godine!

Vrijednost te knjižice nije samo u planu grada (koji je jako dobar!) već pogotovo u popratnim informacijama koje ću vam tokom slijedećih dana servirati na žličicu. wink

Za početak - javni promet.

Pogledajte na slijedećim skeniranim stranicama kako je to onda izgledalo - samo 4 autobusne linije (Vrapče, Prekrižje, Trnje, Folnegovićevo, Kozjak), vanredne linije tramvaja do "Sajmišta" (koje je tad još uvijek bilo na mjestu sadašnjeg SC-a). Cijena karte Uspinjače je 1 dinar, autobusne karte i karte za pionirsku željeznicu 2 dinara, a autobusa za Sljeme 25 dinara. (primjetite da je na Langovu trgu bilo stajalište međugradskih autobusa!) ... uživajte u proučavanju! wink



Linije javnog prijevoza.


Tramvaji - linije 1,2 i 5.


Tramvaji - linije 9, 10, 11, 12 i 14


Tramvajska linija broj 18, autobusne linije A, B, C, D i E i ostala prometala.

Oznake: tramvaj, Zagreb, 1949


- 07:35 - Komentari (8) - Isprintaj - #

03.12.2012., ponedjeljak

Ena, svaka ti čast!



Koledinečka ulica, Dubrava. Snimio: Vanja

Oznake: Dubrava, Graffiti


- 07:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #

02.12.2012., nedjelja

Pa to je prava pravcata nepravda!

Tko se još njega, Kalimera, sjeća????
(iskreno, to mi nije bio jedan od omiljenih filmova, uvijek on nastrada ...)



Na tržnici Dubrava. Snimio: Vanja

Oznake: Dubrava, Kalimero


- 07:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.12.2012., subota

Ujedinjene boje Dubrave

Sa Tržnice Dubrava protekle subote ...



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: Dubrava, vrećice, tržnica


- 12:34 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< prosinac, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)

Tema bloga:

Linkovi