Nepoznati Zagreb

Još od samog otvorenja sam se spremao posjetiti izložbu "Industrijski centar države" koja je posljednja dva mjeseca bila otvorena (i još uvijek jest, do kraja ovog vikenda) u Muzeju grada Zagreba, no stalno je nešto sprečavalo moj odlazak u muzej i već mi se na tren učinilo da će mi izložba pobjeći ....... no, ipak sam uspio ugurati ju u svoj podosta zatrpan raspored i jučer sam ju ipak pogledao!

Što reći?

Autor izložbe Goran Arčabić je ponovo, kao i za prvog dijela izložbe ("Zagrebačka industrijska baština, 1862.-1918.") koja je 2010. dala pregled stanja zagrebačke industrije do I svjetskog rata, pripremio mnoštvo zanimljivih podataka koje je u izložbu (ponovo) postavio Bilić-Mueller design studio. Izgled izložbe me je pomalo iznenadio mnoštvom kartonskih kutija koje asociraju an skladište odnosno industrijsku tematiku i u prvi čas mi se nije svidio, no tokom razgledavanja mi je sve to zapravo postalo jako simpatično i sa takvim dojmom sam i izašao.



Ulaz u prostor izložbe, pravi skladišni ugođaj. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Za ljubitelje podataka je tu više nego dovoljno građe za proučavanje, ima tu i raznih grafikona, nacrta, puno fotki od kojih većinu do sada nisam nikad vidio, a za moja osobna iznenađenja su se pobrinula "poglavlja" izložbe o tvornici svijeća "Iskra" (koja se nalazila u zgradi koja je većini ljudi poznatija kao sjedište firme "Lim" u Bužanovoj) te o ljevaonici braće Ševčik u Prilazu baruna Filipovića, za koju zgradu sam znao da postoji, ali nisam znao koja je firma bila u njoj.

Stoga, ako vam sve ovo zvuči zanimljivo, nemojte čekati već se uputite u MGZ najkasnije do ove nedjelje, 16.12.2012.!

A sad, kratki prikaz izložbe (zahvaljujem osoblju MGZ-a koje mi je odobrilo fotografiranje!)!

Dakle, u doba između dva svjetska rata se Zagreb nalazio u okviru tadašnje Kraljevine Jugoslavije u kojoj je on bio drugi grad po veličini nakon Beograda, ali i najjači industrijski centar (vidi kartu!). To je bilo doba u kojem je gradska vlast aktivno pomagala industrijski razvoj grada i to na razne načine - otkupom ili ustupanjem gradskog zemljišta, oslobađanjem od uvoznine na strojeve, materijal za izgradnju ili sirovine, smanjenjem poreznih davanja ... Privučeno takvim razvojem, ali i teškoćama života na selu u grad je dolazilo sve više stanovnika i između 1910. i 1931. stanovništvo grada se udvostručilo. Uz industrijske zone su se gradila i naselja za radnike (prvenstveno na Trešnjevci, Trnju, Peščenici), što organizirano (sjetite se svih onih mojih postova sa temama iz knjige Darje Radović Mahečić "Socijalno stanovanje Zagreba između dva rata"!), što neorganizirano.



Pregled industrije u doba Kraljevine Jugoslavije.


Pongračevo iz zraka 1929. godine.


Negdje na Trešnjevci 30-tih godina.


Bazu za razvoj industrije je zadala regulatorna osnova iz 1887. godine koja je industriju smjestila u područja južno od pruge te zapadno od sadašnjeg Zapadnog kolodvora i istočno od sadašnje Bauerove ulice (tada Klaoničke). Od 1936. godine i novoga masterplana industrija je pretežno koncentrirana na jugoistočni dio Peščenice (smjer Žitnjak), no dobar dio zacrtanoga tim planom ipak nikad nije ostvaren.

Okvir za razvoj industrije je davalo i širenje infrastrukture (npr. dogradnja el. centrale 1930.) te razvoj trgovine i sajmova (Zagrebački zbor je osnovan 1909., no od 1936. je iz skučenih prostora u Martićevoj premješten na mjesto nekadašnje tvornice namještaja Bothe i Ehrmann odnosno sadašnji SC u Savskoj). Prema podacima iznesenim na izložbi godine 1932. Zagreb je imao 160 proizvodnih poduzeća!



Studija za generalni regulatorni plan iz 1936.


Smještaj industrijskih zona.


Zagrebački zbor u Savskoj.


Željezničke radionice, do skora "Gredelj".


"Bubara" oko 1900.


Kao ogledni primjerak za ovu izložbu je izabrano 8 tvornica koje se danas nalaze u raznim fazama svoga života, no zajedničko im je da posjeduju određenu spomeničku zaštitu i da im je budućnost zasad još uglavnom nepoznata. Autor izložbe ističe da se nakon prenamjene kožare u Medvedgradskoj u Gliptoteku 1940. godine što je bio presedan svjetskih razmjera (prvi industrijski objekti su stavljeni pod zaštitu UNESC-a tek prije 25 godina!) nije mnogo toga dogodilo na području zaštite industrijskih objekata u Zagrebu.

A evo i liste detaljnije prikazanih objekata:

1. Gradska klaonica i stočna tržnica (Heinzelova ulica), građena 1931., do 1980. u posjedu "Zagrepčanke" koja je otišla u stečaj, sada je u vlasništvu grada.







2. Strojarska radionica, ljevaonica željeza i metala braće Ševčik (Prilaz baruna Filipovića), građena 1920.-1930., duže vrijeme u posjedu njenog nasljednika, tvornice "Prvomajska", sada služi kao skladište.









3. Tvornica "Arko" (Vlaška ulica), građena 1918.-1926., čiji je nasljednik nekadašnja firma "Marijan Badel" odnosno sadašnja "Badel 1862".





4. Prva hrvatska tvornica ulja (Branimirova ulica), građena 1924.-1825., nakon II svjetskog rata poznata kao "Zvijezda", a čiji su dijelovi prostora sada pod zaštitom





5. Tvornica svijeća "Iskra" (Bužanova ulica), građena 1926.-1928., nakon toga su prostori korišteni za tvornice "Biserka" i "Lim", sada napušteno.





Tvornica "Iskra" oko 1960. (prije preseljenja u Zelinu, vidi OVDJE).


6. Tvornica "Penkala" (Branimirova ulica), građena 1919.-1920., nakon toga koristila ju je "Nada Dimić", a sada je napuštena.







7. Tvornica Hinka Francka sinovi (pogon za proizvodnju slada s pržionicom), građena 1927.-1928.) u kojoj je i sada tvornica "Franck"









8. Carinska i javna skladišta (Zagorska ulica), građena 1922. godine, u kojoj su danas razna skladišta i trgovina "Vrutak"

Oznake: zagreb industrija MGZ