Nepoznati Zagreb
30.12.2012., nedjelja
Sve najbolje vam želimo mi!
Neki od vas se sigurno sjećaju posta iz lipnja ove godine kad je La Linea posjetila (posjetio?) Paljetkovu ulicu u Prečkom (vidi OVDJE!) i pozdravio sve stanare i namjernike ... ovih dana su na sličan način ulicu posjetili novogodišnji čestitari i stanovnicima ulice zaželjeli sve najbolje u Novoj godini!
 A to vam želim i ja, budite mi dobro, zdravo i veselo, dragi ljudi, neka nam svima 2013. godina ostane zapamćena po dobru!  Nacrtali mi, snimio Vanja.  Nacrtali mi, snimio Vanja.  Nacrtali mi, snimio Vanja.  Nacrtali mi, snimio Vanja. Oznake: nova godina, kreda, paljetkova |
29.12.2012., subota
Decentno ukrašeno
Mašlek i prigodna poruka.
 Prodavaonica "Macro Micro" sa uvijek zabavnim reklamnim porukama, Drenovačka ulica na Trešnjevci. Snimio Vanja. Oznake: reklame |
27.12.2012., četvrtak
Gomoljasti tekstil |
24.12.2012., ponedjeljak
Prigodni
Drage moje čitateljice, dragi čitatelji, uživajte u ovom prekrasnom danu, sretan vam Božić!
 Božićna jelka u osnovnoj školi "Nikole Tesle" u Prečkom. Napravile učiteljice i učenici škole, snimio Vanja. |
23.12.2012., nedjelja
Iznenadni porast udjela crnogorice na zelenim površinama grada Zagreba
Prava šuma na goleti između Srednjaka i Gajevog!
 Horvaćanska cesta kod nebodera u Ulici braće Domany. Snimio: Vanja Oznake: Horvaćanska cesta, Božić |
21.12.2012., petak
Mesari meka srca ...
... koji se u ove dane, umjesto samo sa buncekima, rebarcima i parizerima, rado poigraju i sa Djedom Mrazom na izlogu lokala.
 Tržnica Prečko. Snimio: Vanja |
20.12.2012., četvrtak
Dopunimo Zelenu potkovu!
Drage i dragi moji, nakon prigodnih zimskih gradskih crtica posljednjih dana vrijeme je da dodirnem i jednu ozbiljniju temu. Naime, građanska inicijativa "1postozagrad" pokrenula je akciju za uređenje novog javnog parka u centru grada, na jedinstvenoj lokaciji koja se nalazi u okviru svima nam poznate Zelene potkove i koja naprosto zove da ju se prenamjeni/uredi u zelenu površinu koja bi obogatila gradski prostor. Radi se o prostoru u Ulici Grgura Ninskoga, tik pored Glavnog kolodvora ... tokom Drugog svjetskog rata su se na toj lokaciji, tik uz Glavni kolodvor, nalazile barake za smještaj njemačkih vojnika koje je nakon rata preuzeo Crveni križ i u njih smještao beskućnike.
U međuvremenu su, tokom ove jeseni, barake uklonjene i prostor se počeo koristiti kao parkiralište što posve sigurno nije najsretnija namjena, pogotovo u svjetlu oslobađanja centra grada od automobilskog prometa i otvaranja javnog prostora pješacima te blizine javne garaže u Importanne centru. (na sreću, u posljednje je vrijeme automobilima ulaz u prostor zabranjen!) Lokacija tog prostora unutar Zelene potkove i u blizini Glavnog kolodvora i Botaničkog vrta otvara zanimljive mogućnosti ... recimo, moguću atraktivnu vezu između njega i Botaničkog vrta preko Miramarskog podvožnjaka? Ili nekim novim samostojećim pješačkim mostom između dva parka? Možda šetalištem uz prugu prema Crnatkovoj i Runjaninovoj ulici, putem kojeg već i sad mnogi koriste za najbrži prilaz SC-u iz smjera Glavnog kolodvora?  Pogled na taj dio grada iz zraka pomoću Google Eartha.  Barake Crvenog križa tokom rušenja. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar  Pogled od pruge preko Botaničkog vrta sa paviljonom - Botanički vrt i ovdje razmatrana površina izgledaju kao jedna cjelina zbog spuštene Miramarske. Snimio: Vanja  Pogled sa nadvožnjaka. Snimio: Vanja  Dodir kolodvorskih kolosijeka i parka. Snimio: Vanja  Ograda. Snimio: Vanja  Detalj ograde. Snimio: Vanja  Vrata, već dugo zatvorena ... no, idealna kao veza između kolodvora i parka. Snimio: Vanja  Točka dodira. Snimio: Vanja  Pogled sa istoka. Snimio: Vanja  Pogled iznutra u toplije doba godine. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar  Snimila: Ljiljana Čačić Krakar  Zamislite si ovdje pokoju klupu, gredice sa cvijećem, prolaz prema Botaničkom vrtu ... Snimila: Ljiljana Čačić Krakar Pogledajte na kraju sadržaj dopisa kojeg je inicijativa uputila nadležnim gradskim službama! (zahvaljujem Saši Šimpragi i Ljiljani Čačić Krakar na pomoći pri pisanju ovog posta!) ============ Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gradska skupština Gradska skupština, Odbor za prostorno uređenje Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Vijeće gradske četvrti Donji grad Zagreb, 18. prosinca 2012. Predmet: Novi javni park na prostoru Zelene potkove Poštovani/a, ovime tražimo da se na lokaciji nekadašnjih baraka za beskućnike u Haulikovoj ulici formira novi javni park na Zelenoj potkovi. Barake prenoćišta za beskućnike srušene su u listopadu 2012. i umjesto da se taj prostor sada primjereno uredi i integrira u Zelenu potkovu tako što bi bio pretvoren u novi javni park, gradska uprava na tome mjestu planira izgraditi parkiralište, odnosno taj se prostor već sada tretira kao divlje parkiralište kojemu tamo nije mjesto. Iako je danas prostor Haulikove ulice južno od Mihanovićeve opterećen parkiranim automobilima, novo bi se parkiralište nalazilo na korak do javne garaže ispod Starčevićevog trga pa je utoliko uputnije stimulirati njenu upotrebu i na taj način umanjiti problem parkiranja, a ne graditi još jedno parkiralište na mjestu gdje se ono ne bi trebalo nalaziti tj. tamo gdje je mjesto parku. U tome smislu potrebno je zaustaviti planove o bilo kakvom parkiralištu na toj lokaciji. Predmetna lokacija u srcu Zelene potkove – s drvoredima starih kestenova, povijesnom ogradom i ostacima nekadašnje fontane s pitkom vodom – upravo je idealna za novi javni park. Realizacijom parka, Zelena potkova ostvarila bi i neposredniji parkovni kontinuitet tj. bila zaokružena u zeleni sustav i cjelinu. Budući da je Zelena potkova najreprezentativniji, pa i ključni dio identiteta Zagreba, svaka intervencija u njen prostor treba respektirati činjenicu da se radi o spomeničkoj cjelini koja uživa zaštitu te se na taj način prema njoj treba i odnositi. Predloženi novi javni park na Zelenoj potkovi ujedno nudi mogućnost ostvarivanja jedne naglašene osobitosti. Primjereno uređen, taj bi prostor mogao doslovno postati park na peronu budući da se s njegove južne strane nalaze putnički peroni Glavnoga kolodvora, a to je nešto što bi moglo postati zagrebačka osobitnost u međunarodnim razmjerima. Zelena potkova, kao dio zagrebačke, hrvatske i europske kulturne baštine, zaslužuje i obvezuje na najviše standarde gradogradnje, a zadaća je gradske uprave to aktivno provoditi. Stoga od gradskih vlasti tražimo: - da se predmetni prostor privede parkovnoj namjeni i na taj način integrira u Zelenu potkovu tj. da ju smisleno, kreativno i kvalitetno nadogradi kao novi javni gradski park. - da se taj prostor odmah privremeno uredi i to na način da se formiraju travnate površine, postave klupe i popravi povijesna ograda s južne strane parka. - da se za predmetni prostor tijekom 2013. godine raspiše javni natječaj za krajobrazno uređenje, a odabrano rješenje potom u razumnom roku i implementira (budući da je riječ o malom parku, radi se i o manjem financijskom ulaganju.) - da članovi/ce žirija javnog natječaja za oblikovanje parka budu interdisciplinarnog profila i uz obavezno uključivanje krajobrazne struke (što do sada u sličnim natječajima nije bio slučaj). - da novi park dobije punkt s pitkom vodom (npr. po uzoru na fontanu na dječjem igralištu na Svačićevom trgu). - da u gradskoj prostorno-planskoj dokumentaciji predmetni prostor bude upisan kao javni park. Formiranjem predloženoga novog javnog parka, Zagreb bi nakon više od stoljeća dobio novi javni park na Zelenoj potkovi, a afirmirajući i gradeći na vlastitoj baštini, grad bi dobio i park neposredno uz putničke perone Glavnoga kolodvora, tj. nešto što ima malo koji grad na svijetu. S poštovanjem ... U potpisu se nalaze slijedeća imena: Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata Udruga mladih muzeologa – Kontraakcija Parkticipacija Zelena akcija Sindikat biciklista Hrvatsko-češko društvo BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture Pravo na grad Analog Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske Udruženje hrvatskih arhitekata Goethe-Institut Kroatien Autonomni kulturni centar Medika dr.sc. Snješka Knežević Zvonimir Milčec prof.dr.sc. Jasenko Horvat prof.dr.sc. Vesna Židovec Radovan Delalle Alem Korkut Daša Drndić prof. dr.sc. Sanja Filep Svjetlana Lugar prof.dr.sc. Tihomir Jukić dr.sc. Ines Prica dr.sc. Igor Duda Jadran Boban Petra Milički dr.sc. Snježana Kordić Vilim Matula Lana Cavar Ante Tonči Vladislavić dr.sc. Sandra Uskoković dr.sc. Liljana Filipović dr.sc. Valentina Gulin Zrnić dr.sc. Silva Kalčić Tonka Maleković dr.sc. Sanja Morić Nataša Mataušić Dejan Kršić dr.sc. Snježana Banović prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina Duška Boban dr.sc. Tomislav Šakić dr.sc. Irena Kraševac Igor Marković Petar Milat dr.sc. Marijana Bijelić dr.sc. Saša Poljanec Borić dr.sc. Sandra Križić Roban Boris Postnikov dr.sc. Tihana Rubić Marijan Crtalić Krešimir Galović prof. dr.sc. Zvonko Maković dr.sc. Nataša Govedić Zlatan Vehabović Klaudio Štefančić Barbara Matejčić dr.sc. Petar Puhmajer Selma Banich dr.sc. Jasna Čapo dr.sc. Marko Špikić Ana Krstulović Maroje Mrduljaš Dana Budisavljević Dario Dević Bojan Krištofić dr.sc.Vjeran Pavlaković dr.sc. Suzana Marjanić dr.sc. Maja Šimpraga Srećko Horvat Ana Brnardić dr.sc. Renata Jambrešić Kirin Mladen Škreblin Saša Šekoranja Niko Mihaljević Ivica Đikić dr.sc. Vjeran Kursar Urša Raukar Vanja Radovanović Borislav Doklestić prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović Siniša Labrović dr.sc. Igor Toš prof.dr.sc. Vesna Mikić prof.dr.sc. Feđa Vukić dr.sc. Željka Čorak dr.sc.Karin Šerman prof.dr.sc. Daša Drndić 1POSTOZAGRAD Nataša Bodrožić Lidija Butković Mićin Ana Elizabet Aleksandar Hut Kono Antonija Komazlić Sonja Leboš Ivana Meštrov Saša Šimpraga Uroš Živanović /1POSTOZAGRAD isključivo je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada./ Oznake: park, ulica Grgura Ninskog |
19.12.2012., srijeda
Kad napon postane prenizak ...
... treba povisiti potencijal!
A onda, kad se svi naelektriziraju, sjevnu iskre ...!  Ozaljska kod Trešnjevačkog placa. Snimio: Vanja Oznake: reklama, trešnjevka, Ozaljska |
18.12.2012., utorak
Posljednja vrtna berba za ovu godinu ...
... sljedeće su trešnje za 6 mjeseci!
 Trešnjevački plac. Snimio: Vanja |
17.12.2012., ponedjeljak
Iz gradskoga života 1949. (1)
Drage i dragi moji, obećao sam vam prije desetak dana još pokoji izvadak iz plana grada izdanoga 1949. godine ... i, evo vam i drugog "sledovanja"!
(treži dio dođe za još nekoliko dana )Danas su na tapetu ugostiteljstvo, škole, administracija ... ... uočite i slijedeće: Popisani su čak i parkovi i šetališta! Ulaz u muzeje i galerije je besplatan! Čitaonica društva za kulturnu suradnju sa SSSR-om u Praškoj! Uprava radija je tad bila u Vlaškoj 116! Zagrebačko poduzeće za spremanje zimnice "Malina", Šenoina 80!      Oznake: 1949, plan grada |
14.12.2012., petak
Žuta zima = topla zima |
13.12.2012., četvrtak
Izložba "Industrijski centar države" u Muzeju grada Zagreba
Još od samog otvorenja sam se spremao posjetiti izložbu "Industrijski centar države" koja je posljednja dva mjeseca bila otvorena (i još uvijek jest, do kraja ovog vikenda) u Muzeju grada Zagreba, no stalno je nešto sprečavalo moj odlazak u muzej i već mi se na tren učinilo da će mi izložba pobjeći ....... no, ipak sam uspio ugurati ju u svoj podosta zatrpan raspored i jučer sam ju ipak pogledao!
Što reći? Autor izložbe Goran Arčabić je ponovo, kao i za prvog dijela izložbe ("Zagrebačka industrijska baština, 1862.-1918.") koja je 2010. dala pregled stanja zagrebačke industrije do I svjetskog rata, pripremio mnoštvo zanimljivih podataka koje je u izložbu (ponovo) postavio Bilić-Mueller design studio. Izgled izložbe me je pomalo iznenadio mnoštvom kartonskih kutija koje asociraju an skladište odnosno industrijsku tematiku i u prvi čas mi se nije svidio, no tokom razgledavanja mi je sve to zapravo postalo jako simpatično i sa takvim dojmom sam i izašao.  Ulaz u prostor izložbe, pravi skladišni ugođaj. Snimio: Vanja Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja  Snimio: Vanja Za ljubitelje podataka je tu više nego dovoljno građe za proučavanje, ima tu i raznih grafikona, nacrta, puno fotki od kojih većinu do sada nisam nikad vidio, a za moja osobna iznenađenja su se pobrinula "poglavlja" izložbe o tvornici svijeća "Iskra" (koja se nalazila u zgradi koja je većini ljudi poznatija kao sjedište firme "Lim" u Bužanovoj) te o ljevaonici braće Ševčik u Prilazu baruna Filipovića, za koju zgradu sam znao da postoji, ali nisam znao koja je firma bila u njoj. Stoga, ako vam sve ovo zvuči zanimljivo, nemojte čekati već se uputite u MGZ najkasnije do ove nedjelje, 16.12.2012.! A sad, kratki prikaz izložbe (zahvaljujem osoblju MGZ-a koje mi je odobrilo fotografiranje!)! Dakle, u doba između dva svjetska rata se Zagreb nalazio u okviru tadašnje Kraljevine Jugoslavije u kojoj je on bio drugi grad po veličini nakon Beograda, ali i najjači industrijski centar (vidi kartu!). To je bilo doba u kojem je gradska vlast aktivno pomagala industrijski razvoj grada i to na razne načine - otkupom ili ustupanjem gradskog zemljišta, oslobađanjem od uvoznine na strojeve, materijal za izgradnju ili sirovine, smanjenjem poreznih davanja ... Privučeno takvim razvojem, ali i teškoćama života na selu u grad je dolazilo sve više stanovnika i između 1910. i 1931. stanovništvo grada se udvostručilo. Uz industrijske zone su se gradila i naselja za radnike (prvenstveno na Trešnjevci, Trnju, Peščenici), što organizirano (sjetite se svih onih mojih postova sa temama iz knjige Darje Radović Mahečić "Socijalno stanovanje Zagreba između dva rata"!), što neorganizirano.  Pregled industrije u doba Kraljevine Jugoslavije.  Pongračevo iz zraka 1929. godine.  Negdje na Trešnjevci 30-tih godina. Bazu za razvoj industrije je zadala regulatorna osnova iz 1887. godine koja je industriju smjestila u područja južno od pruge te zapadno od sadašnjeg Zapadnog kolodvora i istočno od sadašnje Bauerove ulice (tada Klaoničke). Od 1936. godine i novoga masterplana industrija je pretežno koncentrirana na jugoistočni dio Peščenice (smjer Žitnjak), no dobar dio zacrtanoga tim planom ipak nikad nije ostvaren. Okvir za razvoj industrije je davalo i širenje infrastrukture (npr. dogradnja el. centrale 1930.) te razvoj trgovine i sajmova (Zagrebački zbor je osnovan 1909., no od 1936. je iz skučenih prostora u Martićevoj premješten na mjesto nekadašnje tvornice namještaja Bothe i Ehrmann odnosno sadašnji SC u Savskoj). Prema podacima iznesenim na izložbi godine 1932. Zagreb je imao 160 proizvodnih poduzeća!  Studija za generalni regulatorni plan iz 1936.  Smještaj industrijskih zona.  Zagrebački zbor u Savskoj.  Željezničke radionice, do skora "Gredelj".  "Bubara" oko 1900. Kao ogledni primjerak za ovu izložbu je izabrano 8 tvornica koje se danas nalaze u raznim fazama svoga života, no zajedničko im je da posjeduju određenu spomeničku zaštitu i da im je budućnost zasad još uglavnom nepoznata. Autor izložbe ističe da se nakon prenamjene kožare u Medvedgradskoj u Gliptoteku 1940. godine što je bio presedan svjetskih razmjera (prvi industrijski objekti su stavljeni pod zaštitu UNESC-a tek prije 25 godina!) nije mnogo toga dogodilo na području zaštite industrijskih objekata u Zagrebu. A evo i liste detaljnije prikazanih objekata: 1. Gradska klaonica i stočna tržnica (Heinzelova ulica), građena 1931., do 1980. u posjedu "Zagrepčanke" koja je otišla u stečaj, sada je u vlasništvu grada.   2. Strojarska radionica, ljevaonica željeza i metala braće Ševčik (Prilaz baruna Filipovića), građena 1920.-1930., duže vrijeme u posjedu njenog nasljednika, tvornice "Prvomajska", sada služi kao skladište.    3. Tvornica "Arko" (Vlaška ulica), građena 1918.-1926., čiji je nasljednik nekadašnja firma "Marijan Badel" odnosno sadašnja "Badel 1862".  4. Prva hrvatska tvornica ulja (Branimirova ulica), građena 1924.-1825., nakon II svjetskog rata poznata kao "Zvijezda", a čiji su dijelovi prostora sada pod zaštitom  5. Tvornica svijeća "Iskra" (Bužanova ulica), građena 1926.-1928., nakon toga su prostori korišteni za tvornice "Biserka" i "Lim", sada napušteno.   Tvornica "Iskra" oko 1960. (prije preseljenja u Zelinu, vidi OVDJE). 6. Tvornica "Penkala" (Branimirova ulica), građena 1919.-1920., nakon toga koristila ju je "Nada Dimić", a sada je napuštena.   7. Tvornica Hinka Francka sinovi (pogon za proizvodnju slada s pržionicom), građena 1927.-1928.) u kojoj je i sada tvornica "Franck"    8. Carinska i javna skladišta (Zagorska ulica), građena 1922. godine, u kojoj su danas razna skladišta i trgovina "Vrutak" Oznake: zagreb industrija MGZ |
12.12.2012., srijeda
Javni ...
... ježnik? Nježnik?
 Dubrava. Snimio: Vanja |
11.12.2012., utorak
Bijeli dvori Pred koju godinu dovršene zgrade u Jarnovićevoj ulici preko Savskog nasipa. Snimio: Vanja Oznake: preko, Jarnovićeva, snijeg, bijelo |
09.12.2012., nedjelja
Sunčano i snježno, s ljubavlju. |
07.12.2012., petak
Igra za velike i male |
04.12.2012., utorak
Kako se vozilo po gradu 1949. godine
Ove sam godine na Interliberu pronašao zgodnu knjižicu, plan grada sa vodičem iz 1949. godine!
Vrijednost te knjižice nije samo u planu grada (koji je jako dobar!) već pogotovo u popratnim informacijama koje ću vam tokom slijedećih dana servirati na žličicu. Za početak - javni promet. Pogledajte na slijedećim skeniranim stranicama kako je to onda izgledalo - samo 4 autobusne linije (Vrapče, Prekrižje, Trnje, Folnegovićevo, Kozjak), vanredne linije tramvaja do "Sajmišta" (koje je tad još uvijek bilo na mjestu sadašnjeg SC-a). Cijena karte Uspinjače je 1 dinar, autobusne karte i karte za pionirsku željeznicu 2 dinara, a autobusa za Sljeme 25 dinara. (primjetite da je na Langovu trgu bilo stajalište međugradskih autobusa!) ... uživajte u proučavanju!  Linije javnog prijevoza.  Tramvaji - linije 1,2 i 5.  Tramvaji - linije 9, 10, 11, 12 i 14  Tramvajska linija broj 18, autobusne linije A, B, C, D i E i ostala prometala. |
03.12.2012., ponedjeljak
Ena, svaka ti čast! |
02.12.2012., nedjelja
Pa to je prava pravcata nepravda! |
01.12.2012., subota
Ujedinjene boje Dubrave |
