Drage i dragi moji, nakon prigodnih zimskih gradskih crtica posljednjih dana vrijeme je da dodirnem i jednu ozbiljniju temu. Naime, građanska inicijativa "1postozagrad" pokrenula je akciju za uređenje novog javnog parka u centru grada, na jedinstvenoj lokaciji koja se nalazi u okviru svima nam poznate Zelene potkove i koja naprosto zove da ju se prenamjeni/uredi u zelenu površinu koja bi obogatila gradski prostor. Radi se o prostoru u Ulici Grgura Ninskoga, tik pored Glavnog kolodvora ... tokom Drugog svjetskog rata su se na toj lokaciji, tik uz Glavni kolodvor, nalazile barake za smještaj njemačkih vojnika koje je nakon rata preuzeo Crveni križ i u njih smještao beskućnike.
U međuvremenu su, tokom ove jeseni, barake uklonjene i prostor se počeo koristiti kao parkiralište što posve sigurno nije najsretnija namjena, pogotovo u svjetlu oslobađanja centra grada od automobilskog prometa i otvaranja javnog prostora pješacima te blizine javne garaže u Importanne centru. (na sreću, u posljednje je vrijeme automobilima ulaz u prostor zabranjen!)
Lokacija tog prostora unutar Zelene potkove i u blizini Glavnog kolodvora i Botaničkog vrta otvara zanimljive mogućnosti ... recimo, moguću atraktivnu vezu između njega i Botaničkog vrta preko Miramarskog podvožnjaka? Ili nekim novim samostojećim pješačkim mostom između dva parka? Možda šetalištem uz prugu prema Crnatkovoj i Runjaninovoj ulici, putem kojeg već i sad mnogi koriste za najbrži prilaz SC-u iz smjera Glavnog kolodvora?
Pogled na taj dio grada iz zraka pomoću Google Eartha.
Barake Crvenog križa tokom rušenja. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar
Pogled od pruge preko Botaničkog vrta sa paviljonom - Botanički vrt i ovdje razmatrana površina izgledaju kao jedna cjelina zbog spuštene Miramarske. Snimio: Vanja
Pogled sa nadvožnjaka. Snimio: Vanja
Dodir kolodvorskih kolosijeka i parka. Snimio: Vanja
Ograda. Snimio: Vanja
Detalj ograde. Snimio: Vanja
Vrata, već dugo zatvorena ... no, idealna kao veza između kolodvora i parka. Snimio: Vanja
Točka dodira. Snimio: Vanja
Pogled sa istoka. Snimio: Vanja
Pogled iznutra u toplije doba godine. Snimila: Ljiljana Čačić Krakar
Snimila: Ljiljana Čačić Krakar
Zamislite si ovdje pokoju klupu, gredice sa cvijećem, prolaz prema Botaničkom vrtu ... Snimila: Ljiljana Čačić Krakar
Pogledajte na kraju sadržaj dopisa kojeg je inicijativa uputila nadležnim gradskim službama!
(zahvaljujem Saši Šimpragi i Ljiljani Čačić Krakar na pomoći pri pisanju ovog posta!)
============
Grad Zagreb
Ured gradonačelnika
Gradska skupština
Gradska skupština, Odbor za prostorno uređenje
Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada
Vijeće gradske četvrti Donji grad
Zagreb, 18. prosinca 2012.
Predmet: Novi javni park na prostoru Zelene potkove
Poštovani/a,
ovime tražimo da se na lokaciji nekadašnjih baraka za beskućnike u Haulikovoj ulici formira novi javni park na Zelenoj potkovi.
Barake prenoćišta za beskućnike srušene su u listopadu 2012. i umjesto da se taj prostor sada primjereno uredi i integrira u Zelenu potkovu tako što bi bio pretvoren u novi javni park, gradska uprava na tome mjestu planira izgraditi parkiralište, odnosno taj se prostor već sada tretira kao divlje parkiralište kojemu tamo nije mjesto.
Iako je danas prostor Haulikove ulice južno od Mihanovićeve opterećen parkiranim automobilima, novo bi se parkiralište nalazilo na korak do javne garaže ispod Starčevićevog trga pa je utoliko uputnije stimulirati njenu upotrebu i na taj način umanjiti problem parkiranja, a ne graditi još jedno parkiralište na mjestu gdje se ono ne bi trebalo nalaziti tj. tamo gdje je mjesto parku.
U tome smislu potrebno je zaustaviti planove o bilo kakvom parkiralištu na toj lokaciji.
Predmetna lokacija u srcu Zelene potkove – s drvoredima starih kestenova, povijesnom ogradom i ostacima nekadašnje fontane s pitkom vodom – upravo je idealna za novi javni park.
Realizacijom parka, Zelena potkova ostvarila bi i neposredniji parkovni kontinuitet tj. bila zaokružena u zeleni sustav i cjelinu.
Budući da je Zelena potkova najreprezentativniji, pa i ključni dio identiteta Zagreba, svaka intervencija u njen prostor treba respektirati činjenicu da se radi o spomeničkoj cjelini koja uživa zaštitu te se na taj način prema njoj treba i odnositi.
Predloženi novi javni park na Zelenoj potkovi ujedno nudi mogućnost ostvarivanja jedne naglašene osobitosti. Primjereno uređen, taj bi prostor mogao doslovno postati park na peronu budući da se s njegove južne strane nalaze putnički peroni Glavnoga kolodvora, a to je nešto što bi moglo postati zagrebačka osobitnost u međunarodnim razmjerima.
Zelena potkova, kao dio zagrebačke, hrvatske i europske kulturne baštine, zaslužuje i obvezuje na najviše standarde gradogradnje, a zadaća je gradske uprave to aktivno provoditi.
Stoga od gradskih vlasti tražimo:
- da se predmetni prostor privede parkovnoj namjeni i na taj način integrira u Zelenu potkovu tj. da ju smisleno, kreativno i kvalitetno nadogradi kao novi javni gradski park.
- da se taj prostor odmah privremeno uredi i to na način da se formiraju travnate površine, postave klupe i popravi povijesna ograda s južne strane parka.
- da se za predmetni prostor tijekom 2013. godine raspiše javni natječaj za krajobrazno uređenje, a odabrano rješenje potom u razumnom roku i implementira (budući da je riječ o malom parku, radi se i o manjem financijskom ulaganju.)
- da članovi/ce žirija javnog natječaja za oblikovanje parka budu interdisciplinarnog profila i uz obavezno uključivanje krajobrazne struke (što do sada u sličnim natječajima nije bio slučaj).
- da novi park dobije punkt s pitkom vodom (npr. po uzoru na fontanu na dječjem igralištu na Svačićevom trgu).
- da u gradskoj prostorno-planskoj dokumentaciji predmetni prostor bude upisan kao javni park.
Formiranjem predloženoga novog javnog parka, Zagreb bi nakon više od stoljeća dobio novi javni park na Zelenoj potkovi, a afirmirajući i gradeći na vlastitoj baštini, grad bi dobio i park neposredno uz putničke perone Glavnoga kolodvora, tj. nešto što ima malo koji grad na svijetu.
S poštovanjem ...
U potpisu se nalaze slijedeća imena:
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata
Udruga mladih muzeologa – Kontraakcija
Parkticipacija
Zelena akcija
Sindikat biciklista
Hrvatsko-češko društvo
BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture
Pravo na grad
Analog
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Udruženje hrvatskih arhitekata
Goethe-Institut Kroatien
Autonomni kulturni centar Medika
dr.sc. Snješka Knežević
Zvonimir Milčec
prof.dr.sc. Jasenko Horvat
prof.dr.sc. Vesna Židovec
Radovan Delalle
Alem Korkut
Daša Drndić
prof. dr.sc. Sanja Filep
Svjetlana Lugar
prof.dr.sc. Tihomir Jukić
dr.sc. Ines Prica
dr.sc. Igor Duda
Jadran Boban
Petra Milički
dr.sc. Snježana Kordić
Vilim Matula
Lana Cavar
Ante Tonči Vladislavić
dr.sc. Sandra Uskoković
dr.sc. Liljana Filipović
dr.sc. Valentina Gulin Zrnić
dr.sc. Silva Kalčić
Tonka Maleković
dr.sc. Sanja Morić
Nataša Mataušić
Dejan Kršić
dr.sc. Snježana Banović
prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina
Duška Boban
dr.sc. Tomislav Šakić
dr.sc. Irena Kraševac
Igor Marković
Petar Milat
dr.sc. Marijana Bijelić
dr.sc. Saša Poljanec Borić
dr.sc. Sandra Križić Roban
Boris Postnikov
dr.sc. Tihana Rubić
Marijan Crtalić
Krešimir Galović
prof. dr.sc. Zvonko Maković
dr.sc. Nataša Govedić
Zlatan Vehabović
Klaudio Štefančić
Barbara Matejčić
dr.sc. Petar Puhmajer
Selma Banich
dr.sc. Jasna Čapo
dr.sc. Marko Špikić
Ana Krstulović
Maroje Mrduljaš
Dana Budisavljević
Dario Dević
Bojan Krištofić
dr.sc.Vjeran Pavlaković
dr.sc. Suzana Marjanić
dr.sc. Maja Šimpraga
Srećko Horvat
Ana Brnardić
dr.sc. Renata Jambrešić Kirin
Mladen Škreblin
Saša Šekoranja
Niko Mihaljević
Ivica Đikić
dr.sc. Vjeran Kursar
Urša Raukar
Vanja Radovanović
Borislav Doklestić
prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović
Siniša Labrović
dr.sc. Igor Toš
prof.dr.sc. Vesna Mikić
prof.dr.sc. Feđa Vukić
dr.sc. Željka Čorak
dr.sc.Karin Šerman
prof.dr.sc. Daša Drndić
1POSTOZAGRAD
Nataša Bodrožić
Lidija Butković Mićin
Ana Elizabet
Aleksandar Hut Kono
Antonija Komazlić
Sonja Leboš
Ivana Meštrov
Saša Šimpraga
Uroš Živanović
/1POSTOZAGRAD isključivo je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada./
Post je objavljen 20.12.2012. u 20:02 sati.