Parafrazirao bih uvod u poznatu bosansku baladu "Hasanaginicu" kako bih vam dočarao dijelić atmosfere koja je vladala na jučerašnjoj povorci "velikih" maškara u Mravincima:

Šta se b'jeli u gori zelenoj?
Al'je snijeg, al'su labudovi?
Da je snijeg, već bi okopnio,
Labudovi već bi poletjeli.

Nit je snijeg, nit su labudovi
Nego su to Mravinske maškare.



Nažalost današnje loše vrijeme nije dopustilo "baletanima" da se razmašu i prikažu u svojoj punoj veličinu i ostatku sve brojnijeg mravinskog pučanstva i time privrijede još koju kunu i ovako tankom proračunu za ovogodišnji maskembal.

Bez obzira na sve u utorak 16.02. i ove godine kako to nalaže običaj održati će se sada već na daleko poznati mravinski maskembal u Domu.
Najprije slijedi matineja s početkom u 19.00 h za djecu a kasnije i zabava pod maskama za one malo starije.
Svim maškarama ulaz je slobodan.

Danas bi trebale krenut "velike" maškare po selu ...
Evo kako je to izgledalo prijašnjih godina:

Evo dok traju pripreme za ovogodišnje maškare vratit čemo se četrdeset godina unazad u 1970-tu i vidi kako se to prije u Mravincima odilo u maškare.

Gledajući ovu fotografiju vidimo drastične razlike u odnosu na današnje stanje "stvari", mladi gaj (kako ga ono stariji zvaše) je u međuvremenu pošumljen, stare fontane od davno više nema, stiga je asfalt, a i stara čekaona od bloket je zamjenjena novom od čelika i plastike, jedino što je ostalo neizmjenjeno sve ove godine je ova kamena kuća u izgradnji.
Mnogi od ovih ljudi sa slika dans nisu među živima a i ova dica koja redovito prate maškare su danas šezdesetgodišnjaci ... (tako npr.ovaj dječak koji stoji na vrh ove gomile od stina je Krešo Tentin, bar su mi tako rekli).




Povorka maškara kroz Gajevu ulicu (ovaj betonski zid s desna je Belasov, i danas je na istome mjestu).












Ma pogledajte samo kako se prije odilo u maškare, sa konjima i karon a mi danas ni tovara više nemožemo nabavit a o "monturi" štaš poć govorit ...







Tada kao i danas običaj je bio da se ide po kućama pjeva i uveseljava sumještane koji bi ih pogostili i darovali, to nisu bili darovi ka danas u šoldima nego u naturi malo vina, pršuta, oraja, suvi smokava i sl. (ovaj meksikanac šta se spušta sa gitaron niza skale je legenda mravinskih maškara pok.Luka Marović-Lukić).








Na gornjoj slici prvi s desna je pok.Vice Rogulj (Staljin), a također desno na slici ispod s trubom je Martin Gizdić (Čipulin).




Odilo se i u povorke narućito u Split koji je tada za razliku od danas puno više živija za maškare.
Na sami pokladni utorak bi se organizira maskembal u Domu a paljenjem krnje točno u ponoč simbolićki bi se oznaćio kraj krnjevalskih događanja i poćetak Korizme.

Interesantno je za kraj spomenuti i sam korjen riječi krnjeval (po naški) tj. karneval što sam ih uspio "skiniti" sa neta.