Marketing
Mravinske maškare prije 40 godina
Evo dok traju pripreme za ovogodišnje maškare vratit čemo se četrdeset godina unazad u 1970-tu i vidi kako se to prije u Mravincima odilo u maškare.
Gledajući ovu fotografiju vidimo drastične razlike u odnosu na današnje stanje "stvari", mladi gaj (kako ga ono stariji zvaše) je u međuvremenu pošumljen, stare fontane od davno više nema, stiga je asfalt, a i stara čekaona od bloket je zamjenjena novom od čelika i plastike, jedino što je ostalo neizmjenjeno sve ove godine je ova kamena kuća u izgradnji.
Mnogi od ovih ljudi sa slika dans nisu među živima a i ova dica koja redovito prate maškare su danas šezdesetgodišnjaci ... (tako npr.ovaj dječak koji stoji na vrh ove gomile od stina je Krešo Tentin, bar su mi tako rekli).
Povorka maškara kroz Gajevu ulicu (ovaj betonski zid s desna je Belasov, i danas je na istome mjestu).
Ma pogledajte samo kako se prije odilo u maškare, sa konjima i karon a mi danas ni tovara više nemožemo nabavit a o "monturi" štaš poć govorit ...
Tada kao i danas običaj je bio da se ide po kućama pjeva i uveseljava sumještane koji bi ih pogostili i darovali, to nisu bili darovi ka danas u šoldima nego u naturi malo vina, pršuta, oraja, suvi smokava i sl. (ovaj meksikanac šta se spušta sa gitaron niza skale je legenda mravinskih maškara pok.Luka Marović-Lukić).
Na gornjoj slici prvi s desna je pok.Vice Rogulj (Staljin), a također desno na slici ispod s trubom je Martin Gizdić (Čipulin).
Odilo se i u povorke narućito u Split koji je tada za razliku od danas puno više živija za maškare.
Na sami pokladni utorak bi se organizira maskembal u Domu a paljenjem krnje točno u ponoč simbolićki bi se oznaćio kraj krnjevalskih događanja i poćetak Korizme.
Interesantno je za kraj spomenuti i sam korjen riječi krnjeval (po naški) tj. karneval što sam ih uspio "skiniti" sa neta.
Najstariji korijeni riječi karneval tumače se nazivom za posljednju nedjelju prije korizme, domenica carnis privii (nedjelja bez mesa). Radi se o nekadašnjem običaju da se neposredno pred početak korizme (period od 40 dana prije Uskrsa) započne s postom, odricanjem od mesa. Iz imena te nedjelje razvio se tijekom srednjeg vijeka (najvjerojatnije u Italiji) naziv carnem levare (ukloniti meso) koji je preživio do našeg vremena u iskrivljenom obliku carnevale.
Naziv karneval se, vjerojatno iz Italije, proširio čitavom Europom. Najstariji poznati tiskani spomen riječi karneval u hrvatskom jeziku nalazi se u knjizi Kratko skupljene ćudoredne iliti moralne bogoslovice bosanskog franjevca Marka Dobretića, koja je objavljena u Anconi 1782. godine.
Od hrvatskih naziva vezanih uz karneval najčešći su poklade, fašnik, maškare i mesopust. Podrijetlo riječi poklade nije potpuno jasno i oko njega se jezikoslovci još spore. Smatra se da je vezano uz riječ post i staroslavenski glagol klasti.
Naziv fašnik raširen je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i (prema jednom od tumačenja) predstavlja iskrivljeni oblik njemačke riječi Fasching. Ta je riječ u starijem obliku vastschang zabilježena već u 13. stoljeću u značenju „ispiti posljednju čašu“ (prije posta).
Naziv karneval se, vjerojatno iz Italije, proširio čitavom Europom. Najstariji poznati tiskani spomen riječi karneval u hrvatskom jeziku nalazi se u knjizi Kratko skupljene ćudoredne iliti moralne bogoslovice bosanskog franjevca Marka Dobretića, koja je objavljena u Anconi 1782. godine.
Od hrvatskih naziva vezanih uz karneval najčešći su poklade, fašnik, maškare i mesopust. Podrijetlo riječi poklade nije potpuno jasno i oko njega se jezikoslovci još spore. Smatra se da je vezano uz riječ post i staroslavenski glagol klasti.
Naziv fašnik raširen je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i (prema jednom od tumačenja) predstavlja iskrivljeni oblik njemačke riječi Fasching. Ta je riječ u starijem obliku vastschang zabilježena već u 13. stoljeću u značenju „ispiti posljednju čašu“ (prije posta).
Ovo zadnje neki naši članovi doslovno shvate pa ih (kad krene povorka po selu) na kraju moramo na čivarama doma nosit.
Post je objavljen 03.02.2010. u 17:20 sati.