"POVRATAK SEBI" - ASIMA VOJIĆ, nova knjiga
ISBN 978-953-50558-0-8
RIJEČ AUTORICE
Dragi čitaoci,
ova knjiga je nastala kao skup saznanja u jednom trenutku spoznaje životnog procesa. Spoznaje nastaju i dalje na mojoj ličnoj spoznaji onog šta Ja Jesam kao ljudsko biće. Sama spoznaja je počela kroz jedan dio mog životnog procesa gdje mi nije bilo mjesta „za dalje“, nego je samo bilo mjesta za povratak sebi.
Sami povratak prema sebi i onom svemu što Ja Jesam je naizgled izgledao jako bolan. Ipak, moja univerzalna ljubav je toliko brzo išla prema meni bez zadrške da je probila sve opne i obuhvatila cijelo moje postojanje.
Kroz čitanje svakog slova i teksta u ovoj knjizi, samo predlažem da posmatrate sebe, osluškujete svoje disanje, kako se osjećate, gdje Vam je pogled. Um će možda lutati u prošlost ili budućnost, ali Vi mu pokažite da ste ovdje i sada i da čitate knjigu, a to je jedino što se dešava u tom trenutku.
Ova knjiga nije za upustvo pojedinaca niti je nastala kao savjetnik ili motivator.
Želim da ti se obratim sa stajališta da spoznaš da ti Jesi i Nisi bez obzira na sve, da prihvatiš svoj univerzalni životni proces, da ga voliš, poštuješ, prihvataš, edukuješ se, istražuješ.
Sve radiš iz ljubavi prema sebi, jer ako si ljubav, ljubav ćeš dati, ljubav ćeš i dobiti.
Sve što daš, to ćeš i dobiti.
Zato, čitaocu moj dragi, kad primiš informaciju, savjet, bilo šta izvana... provjeri otkuda to dolazi i kuda ide.
Ono što je najvažnije, provjeri sa Sobom.
Od srca,
Asima
RECENZIJA KNJIGE ASIME VOJIĆ „POVRATAK SEBI“
U ovoj knjizi autorica se bavi psihološkim problemima suvremene žene, ali se pored psihološke problematike na njenim rubovima izdvajaju posebna filozofska i metafizička pitanja. Dakle, nije riječ isključivo o psihološkoj tematici, nego više o filozofskim razmišljanjima o našim najbitnijim životnim problemima koji u cjelini određuju naš život kao što su ljubav, strah, spoznaja, osjećaji i to sve kroz osobno iskustvo autorice koja ima namjeru to iskustvo podijeliti s nama drugima i drugačijima. Istina je da se sve ove teme pojavljuju kao predmet suvremene psihologije, ali je psihologija jedna znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju čovjeka.
U tom smislu se govori o njoj kao o sustavnom empirijskom istraživanju o uzrocima i načinu ponašanja pojedinaca i o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Onda se, naravno, ovdje govori o raznim psihičkim procesima kao što su osjeti, percepcija, pažnja, pamćenje, mišljenje, emocije ili motivacija, ali je psihologija i nešto drugo upravo u smislu etimologije ove riječi koja je sastavnica grčke riječi „psiha“ što znači duša, duh, život, um, dah i grčke riječi „logos“ koja znači govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje, mišljenje, logiku. Znači, u doslovnom smislu ova riječ psihologija znači promišljanje ili rasuđivanje o duši ili duhu i odatle se onda dospijeva do Kantova pitanja da li duša pripada predmetu medicinskih znanosti ili je u posjedu filozofskog fakulteta i to je jedno veliko, kardinalno pitanje na koje ni danas nemamo neki definitivan odgovor.
Povijesno gledajući, psihologija je dugo bila disciplina filozofije iz koje se izdvojila krajem 19. stoljeća osnivanjem prvog psihologijskog laboratorija u Leipzigu pod vodstvom Wilhelma Wundta i demonstracijama i teoretskim predavanjima o psihologiji Williama Jamesa isto tako krajem 19. stoljeća, ali je veliko pitanje da li duša može biti spoznata laboratorijskim eksperimentima ili pak u kliničkim bolnicama gdje se duša promatra kao rezultat moždanih procesa. To je, naravno, veliko pitanje.
Asima Vojić razmišlja o psihološkoj problematici polazeći od fundamentalnog stava Ja Jesam i ona kaže u nekoliko navrata u ovoj knjizi, i u Riječi o autorici piše:
„I dalje njen životni proces teče na njenoj ličnoj spoznaji onog što, kako kaže „Ja Jesam“ kao ljudsko biće. Sama spoznaja je počela kroz jedan dio njenog životnog procesa gdje nije bilo mjesta „za dalje“, nego samo je bilo mjesta za povratak sebi. Sami povratak prema sebi i onom svemu što, kako kaže „Ja Jesam“, je naizgled izgledao jako bolan. Ipak, njena univerzalna ljubav je toliko brzo išla prema njoj bez zadrške da je probila sve opne i obuhvatila cijelno njeno postojanje.“
Međutim, ovaj fundamentalni stav Ja Jesam nije isključivo psihološke prirode. Ako postoji jedan filozof koji označava onu novovjekovnu prekretnicu koju je filozofija i znanost doživjela u 16. i 17. stoljeću, to bi bio Rene Descartes. Cogito ergo sum (lat. Mislim, dakle jesam) je moto novovjekovne filozofije. Najpoznatije njegovo filozofsko djelo su „Meditacije o prvoj filozofiji“ u kojoj razmišlja o Bogu i besmrtnosti duše koristeći metodu kartezijanske sumnje dolazi do neupitne spoznaje, onoga Ja. Dakle, ovdje je ljudsko postojanje određeno činom mišljenja i to je bitna odrednica cjelokupne moderne filozofije do dana današnjeg kad se također probija i stav, uglavnom usvojen u suvremenom feminizmu kao i u akademskoj psihologiji i psihijatriji: Osjećam, dakle, Jesam pa se duševna problematika više shvaća u smislu osjećajnih tegoba, nego na primjer kognitivnih i ova predominacija emotivnih pitanja na štetu onih kognitivnih, često dovodi do zabluda da je duša isključivo predmet medicinskih znanosti, jer pitanje Boga i Duše već i kod Descartesa ima više filozofsko značenje za razliku od onog teološkog ili medicinskog. Na primjer, teologija proučava Objavu i Sveto Pismo, dok filozofija razumom nastoji objasniti stvarnost i Descartes smatra da čovjek, osim naravne spoznaje Boga, ima spoznaju i u svom duhu i svojoj duši pa onda pokazuje da je spoznaja duše i Boga najsigurnija spoznaja od svih i da se do te spoznaje dolazi razumom i umom, a ne osjetom.
Znači, ovdje Descartes razvija jedno stajalište koje je sasvim različito od stajališta kliničke psihologije i psihijatrije.
Filozofija je, tijekom povijesti bila glavna disciplina za sve moderne znanosti. Neke su se od nje odvojile relativno rano, poput matematike, ali društvene znanosti su bile dio filozofskog diskursa sve do 19. stoljeća uključujući i psihologiju.
Utjecaj filozofije na psihologiju je još vidljiv, npr. u smislu pitanja stoicizam ili sokratskog dijaloga, jer su slični osnovama mnogih terapeutskih pristupa poput kognitivno-bihevioralne terapije. Ono što je zanimljivo je da su psiholozi ustanovili utjecaj osobnosti pojedinca prilikom rezoniranja o filozofskoj tematici, tj. postoje dokazi da je pristup tradicionalno filozofskim temama, poput pitanja slobodne volje pod utjecajem individualnog temperamenta i ličnosti i tih dodirnih točaka suvremene psihologije i filozofije naravno ima mnogo. Međutim, veliko je pitanje danas da li pitanje ljudske duše shvaćati u smislu medicinske ili filozofske problematike? Asima Vojić daje u ovoj knjizi jednu ljudsku alternativu, jednu humanu psihologiju koja se razvija mimo ovih opskurnih pitanja suvremene znanosti.
dr Zlatan Gavrilović Kovač,
politički književnik, filozof i pjesnik
Adelaide, 04.04.2023.
https://blog.dnevnik.hr/moj-plavi-svijet/2023/03/1631970544/knjige-koje-sam-pripremila-za-tisak-i-eknjigu-drugim-autorima.html
