Maca Šumarica

Još jedno neizostavno mjesto za izlet je špilja u Otruševcu. Otkrio ju je gospodin Josip Grgos 1973. godine kada je minirao to područje za proizvodnju vapnenca. Dio za posjetitelje obuhvaća špilju s velikom dvoranom bogatom špiljskim ukrasima (stalaktiti, stalagmiti, stalagmati, špageti...) . Špilje su jedno prekrasno, no vrlo osjetljivo mjesto, zato pretpostavljam da nije sve dostupno posjetiocima. Naime, samo vrškom vašeg prsta možete zaustaviti tisućljetni proces rasta nekog špiljskog ukrasa. Ono što je apsolutni hit u Grgosovoj špilji jest mali otvor u glavnoj dvorani koji sve prozračuje. Na poučnoj stazi iznad špilje može se vidjeti otvor ove zanimljive "puhaljke". Posjetila sam još par špilja u RH i svaka ima svoje posebnosti, no Grgosova mi za sada jedina na 30 metara dužine ima toliko puno zgusnutih ukrasa. Ova galerija majke prirode proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.

Grgosova špilja dio je Poučne staza Otruševec, koja u dva kilometra vodi kroz još 8 točaka u kojima se upoznaje život, običaji i legende otruševečkog kraja.

I za kraj obilaska ove prekrasne planinarske obilaznice, posjetila sam Samoborski muzej u dvorcu (bivšeg vlasnika ilirskog preporoditelja Ferde Livadića). Na dva kata muzeja mogu se vidjeti fosili iz Zaprešić brega, neolitički ostaci kamenih sjekira iz Gregurić brega i okolice Samobora, fotografije pronađenih tumula arheološkim istraživanjem Budinjaka (iz 9.-5. st.pr.Kr.) i slično. Neke točke ove obilaznice možete pronaći i na srednjovjekovnoj karti arheoloških lokaliteta Samoborskog kraja (Veliki Lovnik, Plessivicza, Lipovecz).Tu je i preostalo stakleno posuđe iz tvornice stakla Osredek iz 1904. godine.
Naposljetku, premda nisu točke obilaznice, svakako vrijedi pogledati ruševine starog grada Samobora čija je maketa također u muzeju te vidikovac Tepec (14 metara visoku anindolsku piramidu).