srijeda, 10.11.2021.
Očevi i kćeri
Nema ničeg vrijednije' ničeg dragocijenijeg' ničeg radosnijeg' ničeg rajskijeg od djece i dječijeg smijeha.
A veza između kćeri i očeva je nešto posebno - neprocjenjivo!
Moja unuka sad ima 4 mjeseca. Sva je temeljita' ima kulenčiće'' šlaufčiće ( voli papati' a i nema na kog biti malešna) Guza je već u zraku' koljena i nogice spremne za puzanje' još koji tjedan dok savlada motoriku rukica' oooode ona.
Ima obraščiće ko ružičasta šećerna vuna' okice joj velike' plave ( na tetku' moju kći koja je blond i mog oca) malo ukošene ( ko ćaća joj) radoznale' nosić ko bombončić' ustašca puna' medena. Nije što je moja' al prekokrasna je!!!
Međutim' sva je ozbiljna....Dječjom ozbiljnošću' promatra sve oko sebe..osim kad ugleda ćaću. E onda se raspameti -smjeh' gugutanje' sva se razleti'ruke i noge postanu propeleri' ne zna od sreće što bi i kako bi mu dala do znanja da joj je taakoo drago što je baš on njen tata.
Ima jedna fotka' njih dvoje' gledaju se i ne znaš ko je u koga više " zaljubljen"!
Ha' mene je moja kći do njene prve godine zvala - tata!
- 17:03 -
