Anka Žagar dobitnica Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić«

nedjelja , 31.05.2009.



Odlukom Ocjenjivačkoga suda Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić«, u kojem su bili Helena Sablić Tomić, Andriana Škunca (predsjednica), Velimir Visković, Zdravko Zima i Živana Morić, dobitnica toga uglednoga priznanja pjesnikinja je Anka Žagar. Vjesnikov »Goran« što se dodjeljuje još od 1964. godine, pripao je Anki Žagar za zbirku pjesama »Stvarnice, nemirna površina«, objavljenu u nakladi Meandar 2008. godine.
Osim Anke Žagar među petero finalista Vjesnikove najstarije nagrade za umjetnička postignuća bili su Mirko Kovač s knjigom »Pisanje ili nostalgija«, Julijana Matanović s romanom »Tko se boji lika još«, Jurica Pavičić s »Patrolom na cesti« i Dubravka Ugrešić i njezin roman »Baba Jaga je snijela jaje«.
Kako stoji u obrazloženju žirija, deveta zbirka pjesama »Stvarnice, nemirna površina« potvrđuje sve ono što je u prethodnim knjigama Anka Žagar pomno tkala: odmjereni raspon između govora i šutnje, između zatajenoga i otkrivenoga. U prostoru međugovora, gdje se sve prostire u međuglasju i prepletanju, stvara se autentično »pjesmište«, »slika riječi«.

Opširnije na ovome linku





INTERVJU: Olja Savičević Ivančević





Što o putovanjima, djetinjstvu i arheologiji intime, moru i plovidbi, komercijalizaciji i jahtarenju, Kaštelima i agresiji na ljepotu, splitskom stanju uma, ljubavi prema čitanju i pisanju, sudaru s književnim taštinama, ignoriranju pjesništva u Hrvatskoj, pjevanju u prozi i pričanju u stihu te o brobi s romanom govori Olja Savičević Ivančević, pročitajte na ovome linku




2. riječki sajam knjiga i festival časopisa 'KIČMA 2009.'



2. riječki sajam knjiga i festival časopisa 'KIČMA 2009.' odvijat će se 8 lipanjskih dana na 10 lokacija u Rijeci i ponudit će preko 50 knjižnih, časopisnih i glazbenih programa.

KIČMA 2009. trajat će od 3. do 10. lipnja 2009. (od srijede do srijede). Većina programa te izložba knjiga i časopisa odvijat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku (Rijeka, Strossmayerova 1).
Raznoliki i atraktivni programi održavat će se,osim u prostoru atrija HKD-a i galerije Kortil, na raznim lokacijama u Rijeci: na brodu Arca Fiumana (usidrenom u putničkoj luci), na terasi kafića Dva lava (Pavlinski trg), u kultnom riječkom rock-klubu Palach (u Kružnoj ulici), u Narodnoj čitaonici (na Korzu), u autobusima (gradski i tuRIstički bus) i drugdje. U sklopu Sajma organizirat će se i posebni programi za djecu i mlade.
Na izložbi knjiga i časopisa prodavat će se nekoliko tisuća naslova sa sajamskim popustima do 70%.

2. riječki sajam knjiga i festival časopisa organiziraju Udruga „parNas“ i nakladnička kuća V.B.Z., a programski partner ovogodišnje organizacije je Gradska knjižnica Rijeka.
Prodajna izložba knjiga i časopisa odvijat će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku i galeriji Kortil od 3. do 10. lipnja. Sajam će svakodnevno biti otvoren od 10 do 22 sata (osim prvog dana, kada se otvara u 18 sati), a programska događanja izvan tih službenih prostorija Sajma odvijat će se i u kasnijim noćnim satima.

Više na internetskim stranicama sajma



Nadam se da će uskoro na sajtu sajma osvanuti detaljniji program događanja, kakav je prije nekoliko dana (čini mi se u četvrtak, 28.05.) bio objavljen u Novom listu...

I bez straha, ne planiram ukazanje... belj







Moljčeva slušaonica (vol.52.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Stephen Malkmus - Dark wave


Festival europske kratke priče

subota , 30.05.2009.



Novo izdanje Festivala europske kratke priče održat će se u Zagrebu, u Booksi i u Profile Megastoreu od 31.05. - 05.06.2009.

Sudjeluju : Alex Epstein, Samir El-Youssef, Philip Ó Ceallaigh, Éilís Ní Dhuibhne, Micheál Ó Conghaile, Senko Karuza, Zoran Ferić, Ivica Prtenjača, Robert Mlinarec, Gonçalo M. Tavares, Mima Simić, Laszlo Garaczi, Damir Karakaš, Rachel Trezise, Julkia Franck, Seid Serdarević, Mary Morrissy, Abdelkader Benali Zoran Pongrašić, Miroslav Mićanović, Srđan V. Tešin.

Program događanja u Profile Megastoreu dostupan
ovdje a program čitanja u Booksi pogledajte na ovome linku








Predstavljanje romana 'Noć mrtvih živaca' Franje Janeša




Dođite u
ponedjeljak, 01.06.
u 21:30
u 'Purgeraj', u Park Ribnjak


na predstavljanje
prvog romana
Franje Janeša
'Noć mrtvih živaca'


i uvjerite se da je Janeš
najbolji live pisac-izvođač
teksta i glazbe, jer u
22:15 će kao one-man-band
'Astridian' izvesti
soundtrack svog romana





INTERVJU: Miljenko Jergović




Prilično je nezapaženo u nas prošla vijest da je nedavno Miljenko Jergović nagrađen još jednom međunarodnom nagradom u nizu : nagradom “La letterature dal fronte”/”Književnosti s fronte”, koju talijanski grad Cassino svake godine dodjeljuje za najbolje djelo koje se bavi nekom društvenom traumom.

Tim povodom Jergović je dao opširan intervju novinarki Slobodne Dalmacije kojega možete pročitati ovdje




A kretene koji s propnu na zadnje noge čim se spomene Jergovićevo ime, molim da prije negoli zalaju, barem pročitaju intervju...





Moljčeva slušaonica (vol.51.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

TV On The Radio - Robots








SysPrint objavio novu knjigu Alaina de Bottona 'Radosti i jadi rada'

petak , 29.05.2009.




Alain de Botton nas poziva da se pogledamo u zrcalo i zapitamo se: Je li moje dječje ja željelo postati ovo?

SYSPRINT s ponosom objavljuje da je njihova prevoditeljica Maja Tančik osvojila još neutemeljenu prevoditeljsku nagradu Zlatna banana za uradak :

Alain de Botton : 'Radosti i jadi rada'

O knjizi:
Još jedna u nizu uspješnica planetarno slavnog Alaina de Bottona (1969.) ingeniozno i duhovito analizira osobitosti današnjih profesija. Filozof koji nam na pristupačan i pitak književni način piše o krupnim temama ovaj put odgovara na pitanja kao što su:
Zašto radimo?
Kako biramo zanimanje?
Što nam ono zapravo znači?
Što ga čini ugodnim a što neugodnim?
U ime čega se pristajemo svakodnevno iscrpljivati na radnom mjestu?
Kako nam odluka o zanimanju donesena u ranoj mladosti može odrediti (a katkad i nepovratno unesrećiti) život?




Prvih 13 stranica knjige besplatno pročitajte na ovome linku






NOVO: Tomislav Zajec - 'Ljudožderi' (EPH/Novi Liber, 2009.)


Tomislav Zajec
'Lunapark'

roman
izd. Europapress holding/Novi Liber
175 str. , tvrdi uvez
cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača



Dosad najkompleksniji i najžešći roman prozaika i dramatičara Tomislava Zajeca priča je o šesnaestogodišnjaku čija je životna putanja obilježena odrastanjem u domu za nezbrinutu djecu, maloljetničkom delinkvencijom i prostitucijom, nevjerojatnom galerijom likova i kroničnom bolešću.

Izniman stilist i vješt pripovjedač, Zajec ispisuje snažnu priču o prijateljstvu, ljubavi, čežnji i kroničnoj usamljenosti zbog koje i lunapark, kao metafora suvremenog svijeta, bez obzira na sve šarenilo i buku ostaje samo siva crta budućnosti.

Homoseksualizam, nasilje skinsa, automobili bombe i mnoge druge 'vruće' teme naše svakidašnjice točke su oko kojih je isprepletena priča o svijetu u kojem čak ni anđeli ne znaju uvijek kako se postaviti.

Roman je popraćen pogovorom urednice Jagne Pogačnik.

***

Tomislav Zajec rođen je 1972. godine u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti te apsolvirao filozofiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima. Godine 1996. objavljuje prvu zbirku poezije; "Natanijelov dnevnik" u zborniku "U trenutku kao u divljini" s koautorima Vlatkom Grgurićem i Romanom Simićem. Iste godine objavljuje još jednu zbirku poezije, "Sjever – zlatni šut", a 2000. godine i svoju treću zbirku poezije "Rupa njegova imena" (2000).

Istovremeno, počinje se baviti proznim radom, koji rezultira objavljivanjem prvog romana, "Soba za razbijanje", koji izlazi 1998. godine. Drugi roman "Ulaz u Crnu kutiju" objavljuje 2001. godine, a treći "Ljudožderi" 2005. godine. Autor je šest dramskih tekstova, od kojih su mu na pozornicama u Hrvatskoj i inozemstvu, izvedena četiri.

Dobitnik je četiri nagrade za poeziju, te tri za dramsko stvaralaštvo.



Izvor: Moderna Vremena Info


NOVO: Dejan Šorak - "Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne" (Algoritam, 2009.)




Dejan Šorak
'Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne'

Algoritam
128 str. , meki uvez
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača



Četrnaest priča knjige "Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne", koje možemo smatrati i rubnim romanom zbog tematsko - stilske koherencije i ulančanosti, uokvireno je s dvama dokumentima – latinskim, koji govori o staroj slavi grada Kamenskog, i socijalističkim, kojim se birokratskom greškom udaljava učitelj iz sela Kamensko – i s dvjema pričama – s prvom o svećeniku i s posljednjom o učitelju, o sakralnom i sekularnom skrbniku zajednice.

A između njih, između te dvije priče, pravilno se smjenjuju godišnja doba, svećenici, krčmari, poplave, urodi za šljivovicu i vino, potezanja noža, maškare; živi se seljački – po kalendaru – i umire, gotovo po običaju, u trajnom dans macabreu, bez patosa, tvrdo, kamenšćanski.

Šorkovi portreti i studije karaktera i mentaliteta Kamenšćaka, i seljaka općenito, s pravom će u svijest dozvati Krležine, pučku stravu i grotesku ranog Gogolja, kao i babeljevski svijet lirsko - naturalističkih kontrasta i konflikata. Njegovi likovi, ubojica iz strasti Jandra Klapac, pjeskar Štica Smulj koji se sveti progresu, lugar Pavle Škanjac, župnik Fink ili konobarica Ana, strasni su u životu i fatalistički pomireni s njim, spremni na grubost i nasilje, ali i na oprost i sućut. U njihovim životima kob je ono što ih čini elementarno bliskima i gotovo bizarno različitima.

"Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne" spomenik je svijetu, zavičaju, jeziku i ljudima kojih više nema; spomenik koji ne može izgorjeti kao svijet koji je ova knjiga (re)konstruirala. Naime, među ovim se koricama krije cijeli jedan nestali svijet – svijet polovine prošlog stoljeća, poslijeratni zemljoradnički kadar koji je budućnost zacrtavao brazdama, a onda je nestala i ta budućnost, s obzirom da je Kamensko – selo nastalo oko pavlinskog samostana na desnoj obali Kupe – tijekom Domovinskog rata temeljito porušeno i spaljeno.

Dakle, što mentalna, što stvarna, arheologija je u cijelosti usisala Kamensko i njegove priče. Srećom, Dejan Šorak ih je uhvatio još – vjerovali ili ne – u svojim mladenačkim danima (sa 17 godina!). Ova je knjiga napisana početkom sedamdesetih, njezine priče su već dva puta stekle punoljetnost, prošle kušnju vremena, pa je možemo smatrati i čudom dvostruke arheologije.



Izvor: Moderna Vremena Info


Moljčeva slušaonica (vol.50.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Wilco - On and on and on




Promocija romana 'Ludilo' Tatjane Udović

četvrtak , 28.05.2009.




Hrvatsko književno društvo
poziva nas
na promociju romana
'Ludilo'
Tatjane Udović


na terasi hotela '' Neboder '',
u petak 29. svibnja 2009. u 20 sati


O knjizi će govoriti autorica Tatjana Udović,
recenzentica Tatjana Jedriško Pančelat ,
i predsjednik Hrvatskog književnog društva Valerio Orlić

Gosti glazbenog djela programa su
Ana Antolović i duo ''Mi''



Promotivna turneja 'Džungle' Davora Rastuhara



Postoji li na ovome svijetu još uvijek potpuna, apsolutna divljina?
Krije li džungla odgovore na ključna pitanja ljudske egzistencije?
Kako izgleda divljina u koju nikad nije stupio čovjek?
Kako se osjeća čovjek u džungli kad mu izgore jedine tenisice, a tropski paraziti pojedu kožu stopala?
Postoje li i danas ljudi koji žive u kamenom dobu?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja dat će Vam Davor Rostuhar, putopisac, istraživač i autor nove knjige “Džungla” na predavanju koje će se održati u petak, 29. svibnja 2009. godine u Zagrebu, kino Europa, sa početkom u 21h.

Ulaz je besplatan.

Na posljednjoj ekspediciji, u ljeto 2008. godine u najzabačenijim džunglama Nove Gvineje pronašao jedno među posljednjim plemenima koje još živi u kamenom dobu.Tom otkriću prethodilo je sedam ekspedicija u najzabačenije džungle planeta, koje je, sa suputnicima, Davor Rostuhar poduzeo u protekle četiri godine.Autor u svojoj novoj i trećoj po redu knjizi 'Džungla' opisuje nama posve nepojmljive životne navike te uvjerenja klana Banggatung koje i danas živi u kućama sagrađenim u krošnjama tropske prašume. Ovo otkriće premijerno je prikazano u hrvatskom izdanju časopisa National Geographic, u reportaži koju su američki urednici proglasili najboljom između svih reportaža objavljenih u 32 izdanja tog renomiranog časopisa.
Svojem već prepoznatljivom putopisnom stilu, Rostuhar je u knjizi dao novu dubinu, zahvativši u vrlo atraktivne teme filozofije i mitologije.

Nakon predavanja u Zagrebu, slijedi:

02.06.2009 - 20h - ZADAR - Gradska knjižnica
04.06.2009 - 20h - SPLIT - klub Quasimodo
09.06.2009 - 20h - PULA - MMC Luka
10.06.2009 - 20h - RIJEKA - Arca Fiumana
11.06.2009 - 20h - LJUBLJANA - hostel Celica
16.06.2009 - 20h - OSIJEK - Gradska kavana "Central"
18.06.2009 - 20h - VARAŽDIN - MMC Kult
23.06.2009 - 20h - SARAJEVO - klub Mash
25.06.2009 - 20h - BEOGRAD - SKC

Kontakt: manager@rostuhar.com




Književni petak : suvremena slovenska literarna scena




Ovotjedni Književni petak, realiziran u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca, bavit će se suvremenom slovenskom literarnom scenom te će na njemu biti predstavljena četvorica etabliranih pera današnje slovenske književne produkcije:

GORAN GLUVIĆ
FERI LAINŠČEK
MIHA MAZZINI
TONE PARTLJIČ

Književni petak, ujedno i posljednji ove sezone, održat će se 29. svibnja s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Galerija Kupola (3. kat), a voditelj je, kao i obično, Boris Perić.


Riječka promocija knjige Velimira Grgića 'Seks i smrt u japanskoj kulturi'




Zanimaju vas Japan, seks i nasilje?
Ili samo ljubite film, glazbu, književnost, strip, animaciju, kazalište i modu? Imamo knjigu za vas!
Harakiri, jaja, amputacije, u podnaslovu 'Seks i smrt u japanskoj kulturi', završno je zakucavanje japanske trilogije Velimira Grgića.

Po prvi puta, ne samo na hrvatskom jeziku, objavljena je knjiga koja analizira strastven spoj seksa, nasilja i apsurda u japanskoj tradiciji i suvremenoj kulturnoj proizvodnji. Knjiga predstavlja neka od najvećih umjetničkih, književnih i redateljskih imena japanske povijesti, u čijem se opusu mogu pronaći žene koje spolno opće s hobotnicama ili zatrudne nakon analnog seksa s čudnovatim kljunašem, kao i parodije na Tolkiena s Frodoyamom kao seksualno frustriranim sumo-hrvačem koji postaje prvak zahvaljujući svojim čarobnim tangama...

Promocija knjige u četvrtak 28.05.09. u 19:00 h u riječkoj knjižari 'Ribook', uz sudjelovanje autora knjige Velimira Grgića, urednika Ognjena Strpića i riječkih filmaša (pretpostavljam Dejan Durić, Dragan Rubeša, Aldo Paquola, op.k.m.).





Dvije moje kritike





O solidnom romanu domaće spisateljice pišem na na Knjigomatu a o vrlo lošem romanu domaćeg pisca na Kupus.net-u




Moljčeva slušaonica (vol.49.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Violent Femmes - Kiss off




PROMOCIJA: Julio Cortázar - 'Školice' (Naklada Pelago)

srijeda , 27.05.2009.



Booksa
28.05. u 19 sati


Predstvaljanje jednog od najvažnijih djela hispano-američke književnosti, 'Školica' Julija Cortázara u izdanju naklade Pelago.

'Školice' su opus magnum argentinskog književnika Julija Cortázara jedno od najvažnijih djela hispano-američke književnosti. Ovaj se roman značenjski račva u nekoliko smjerova, ima mnoštvo mogućnosti interpretiranja, a samo je čitanje prava avantura s obzirom na to da pisac nudi čitatelju – kao istinskom sustvaratelju značenja – barem dva različita načina čitanja knjige. Cortázarove 'Školice' igraju se na dva kontinenta: s ove i s one strane, u dva grada: Parizu i Buenos Airesu, u čijim se toposima, atmosferama i putanjama likova ogleda istinsko tkanje života. Bogatstvo Školica otkriva se i u jeziku, u ludizmu govora, stilova i pripovjednih modusa, u prepletu eksperimentalnoga, poetičnoga i realističnoga, u oponašanju džezerskih varijacija, humoru, ironiji ili sklonosti nadrealnome. Za Cortázara umjetnost mora biti i inovacija i spoznaja i igra. Prava igra podrazumijeva postojanje čvrstih pravila i zanosu u činu igranja; znači i kombinatoriku i slobodu. A 'Školice' su upravo vrhunska književna igra koja fascinira svojom strukturom i lakoćom improviziranja, te istovremeno pruža silan užitak u samom igranju – čitanju i sustvaranju značenja.

Knjigu će predstaviti urednica Katarina Luketić, prevoditelj Dinko Telećan i profesor Tomislav Brlek.






Nova knjiga Rade Jarka - 'Crna svila'

Rade Jarak
'Crna svila'

proza
izd. Profil
format: 8,5x11,5 cm
uvez: meki
broj stranica:157
cijena:109,00

Riječ izdavača


Jarkova "Crna svila" fino je, stilski cizelirano i motivski začudno štivo, kroz koje se dominantno provlači osnovna tema: samoća, neprilagođenost, snažna melankolika i pomirenost sa sudbinom koju nam u velikoj mjeri iskroje drugi. Naravno, uvijek uz tragičnu, ponekad i tešku, ali lijepu ljubavnu priču. (Ivica Prtenjača, Vjesnik)


Kao najavu skorašnjeg izlaska svoje nove knjige pripovijetki 'Crna svila', koja bi trebala uskoro izaći u nakladi Profila, Rade Jarak je na Knjigomat.com-u objavio ulomak iz pripovijetke Mračna godina - čitajte na ovome linku

Knjiga je drugi dio 'Enciklopedije očaja', a sastoji se od pet pripovijetki:
Ljolja (Rusija 1927.); Put na jug (Kalabrija 1936.); Mračna godina (Staljingrad 1942.); Zaklonjeno sunce (Budimpešta 1945.); Izgubljeni krajevi (Langhe kod Torina 1947.) - te na neki način obrađuje razdoblje europske povijesti od 1927. - do 47. kroz niz ljubavnih priča.



Inače, ovih dana u izdanju V.B.Z.-a izlazi Jarkova esejistička knjiga 'Pohvala ulici'


Moljčeva slušaonica (vol.48.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

The Smiths - There's a light that never goes out




Književna večer + razgovorionica : Ivana Sajko

utorak , 26.05.2009.




Riječka udruga Katapult

poziva nas da

ove srijede, 27. 5. 2009. prisustvujemo

književnoj večeri s Ivanom Sajko
u Molekuli (Delta 5,Rijeka).

Književna večer počinje u 20 sati.

Istoga dana u prostoru Molekule, u 12 sati, održat će se i Razgovorionica (neformalno druženje članova Katapulta s
spisateljicom).

Organizator je udruga Katapult iz Rijeke, a voditeljica
književne večeri Tea Tulić.





Književna večer: književnost i glazba




SRIJEDA 27.05. • 20:00
KNJIŽEVNA VEČER U MOČVARI

Tema: KNJIŽEVNOST I GLAZBA

Novu sezonu književnih večeri Močvara započinje multidiscipliniranom, ali istovremeno vrlo razbarušenom temom: gdje se krije mitska veza glazbe i književnosti.
Mnogim je autorima glazba vrlo važna za prozu koju stvaraju, često su im određene pjesme ili glazbeni žanrovi direktna inspiracija, ponekad od njih posuđuju ugođaj ili čitave stihove.
Jesu li pisci koji eksplicitno daju do znanja da im je glazba jako bitna zapravo nerealizirani glazbenici? Misle li da pisanjem o nekom bendu/pjesmi/glazbenom pravcu mogu nekog čitatelja zainteresirati za to ili je to svojevrstan unutarnji imperativ? Kako pop pjesmu pretočiti u tekst?

Za vas govore, čitaju i nakon čitanja puštaju svoju omiljenu glazbu: Krešimir Pintarić (kojemu nije strano umjesto biografije sastaviti popis bendova koje je gledao uživo) i Zoran Pilić (koji je napravio soundtrack za svoju zbirku priča Doggiestyle, a nedavno mu je objavljen i novi roman Krimskrams, prebogat glazbenim referencama).
Dođite, poslušajte, pa možda i zaplešite!

Gost voditelj: Andrija Škare.



NOVO: Jacques Poulin - 'Velike plime' (Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2009.)


Jacques Poulin
'VELIKE PLIME'

Roman
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
S francuskoga prevela Sanja Lovrenčić
200 str, 12,5 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača



– Što vam treba da biste bili sretni?
– Nemate kojim slučajem neki pusti otok?
– Imam: otok Madame
.

Ovim naoko neozbiljnim dijalogom, koji služi i kao otponac priče, Jacques Poulin u svom najpoznatijem romanu 'Velike plime' (Les grandes marées, 1978) naznačuje glavne teme: što je sreća i kako živjeti s ljudima.
Otok Madame, na kojemu prevodilac – pod imenom-šifrom Teddy – dobiva neočekivano utočište, na početku se može shvatiti i kao pomalo bizarna, sjeverna varijanta zemaljskog raja: priroda je dojmljiva, a Teddyev poslodavac-dobročinitelj ubrzo dovodi i djevojku Marie. Između njih dvoje uspostavlja se osjetljivi sklad i prevodilac bojažljivo kaže da se još nikad nije osjećao toliko dobro. Uvijek mi je dobro kad nema agresije, kaže, i tako načinje treću veliku temu romana. Jer agresija je, čini se, sastavni dio standardnog oblika ljudskosti.
I dok se Teddy mukotrpno, krajnje savjesno i, kako će se na kraju pokazati, uzaludno trudi pronaći značenje i pravi ton stripova te svih ostalih tekstova na koje nailazi – a razumijevanje svijeta koji ga okružuje moglo bi se simbolički označiti kao prevođenje stripa – Marie čita izravno, jednako kako čita i svijet oko sebe. Njezin prostor margine jedini je zaista individualan i autentičan; ona jedina nosi svoje pravo ime, dok svi ostali imaju tek šifre…
Ocrtavajući svoje likove pomalo stripovskom manirom, autor se diskretno ruga klišejima, od kojih su mnogi u doba kad on piše 'Velike plime' tek u nastajanju. Likovi što ih gazdin helikopter svaki mjesec iskrcava na otok donose sa sobom kojekakve "velike naracije": gluhu znanost o trivijalnom, san o velikom američkom romanu, majčinsku brižnost u kombinaciji sa senzualnošću, mit o običnom čovjeku, sumnjivo iscjeliteljstvo; no možda je najgori Animator, sa svojom sposobnošću "senzibiliziranja populacije", new-ageovskim aurama i kolektivnom bio-energijom.

Jacques Poulin, jedan od najuglednijih prozaika suvremene kanadske frankofone scene, rođen je 1937. u Saint-Gédéonu, Québec. Njegova djela, komornih tema i minimalističkog stila, nisu komercijalni hitovi, ali su rano privukla pozornost osjetljivije publike i akademske javnosti. Dosad je objavio jedanaest romana, od kojih se ističu 'Volkswagen Blues' (1984), 'Divlja mačka' (Chat sauvage, 1998) i 'Prevođenje je ljubavna priča' (La traduction est une histoire d'amour, 2006). Za 'Velike plime' dobio je prestižnu Guvernerovu nagradu.





Predstavljanje romana 'Ne bih o tome' Borisa Becka i Igora Rajkija




U četvrtak, 28. svibnja 2009. u 19 sati
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb


predstavljanje romana
'NE BIH O TOME'
Borisa Becka i Igora Rajkija


Uz autore, o knjizi će govoriti književni kritičar Boris Postnikov, ulomke iz romana čita Nina Violić, voditeljica Jadranka Pintarić.

Roman 'Ne bih o tome' (u izdanju Hrvatskog društva pisaca i Naklade Jesenski i Turk) svojevrsna je senzacija na hrvatskoj književnoj sceni kojom dominira stvarnosna proza. Svjesno riskirajući da ih pretežni dio kritike, medija i čitalačke javnosti ignorira, Boris Beck i Igor Rajki poduzeli su hrabri umjetnički korak s vrlo promišljenim konceptom i visokom razinom umjetničke izvedbe. 'Ne bih o tome' ima jedinstvenu kompoziciju - riječ je o dva romana isprepletena u cjelinu. To neobično djelo sadrži elemente parodije, antiutopije, krimića, avangardnog pisma, književne polemike




Moljčeva slušaonica (vol.45.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Bedhead - Left behind




Književna večer: Milko Valent i Zoran Lazić

ponedjeljak , 25.05.2009.




Booksa
26.05.2009. u 19:00


Ova književa večer dio je serije predavanja 'Budućnost knjige u digitalnom dobu“ koje zajednički organiziraju klub Booksa i net.klub MAMA.

Milko Valent i Zoran Lazić govorit će o iskustvima objavljivanja književnih tekstova u knjizi i na netu.







NOVO: Jagoda Marinić - 'Bezimena' (AGM i Hrvatska matica iseljenika, 2009.)




Jagoda Marinić
'Bezimena'

prijevod: Boris Perić
izd. AGM i Hrvatska matica iseljenika
113 str. , meki uvez
cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača


Mlada žena ostvarila je u dobi od 33 godine svoj san: napustila je provincijski gradić i živi u Berlinu, radi posao s kojim je zadovoljna, odrekla se roditelja pijanaca i potpuno je imuna na ljubav. U presudnom tjednu njezina života – o kojem govori roman „Bezimena“ – u njoj se javlja glas koji joj govori da je njezin život lažan i da nikada neće ispuniti svoju sudbinu ako se ne suoči sa svojim bolom, ako ne udovolji svojoj želji i ako ponovno ne riskira s muškarcem koji je u nju zaljubljen.

Žena o kojoj doznajemo sve osim imena, glavna junakinja ovoga romana, samosvjesna je i oštra, duhovita i neumoljiva, ali duboko u sebi potisnula je svoju ranjivu stranu koja ipak nalazi načina da izađe.

Bezimena prezire diktate modnih časopisa i savjete za samopomoć, užasava se bliskosti i konvencija, a obdarena je pronicljivim razumom i slomljenim srcem. Njezin je unutarnji svijet impresivan, misli duhovite, postupci neočekivani, a osjećaji nijansirani – no ne upoznaje sreću jer bježi od svoje istinske prirode. U ovom originalnom romanu Bezimenoj se suprotstavlja drugi glas – koji je također njezin, samo iz veće dubine – i pokušava je natjerati da prihvati svoju patnju, svoju čežnju i da ljubi još jednom u životu, pa makar je to i uništilo. (Boris Beck)

Jagoda Marinić pošla je uskim putom između testova iz tinejdžerskih časopisa i hermetičnog nizanja razmišljanja o književnosti, ljubavi i sudbini – i vrlo sretno izašla sa svime na kraj. Dok pratimo glavnu junakinju kako luta berlinskim ulicama i džogira parkovima, dok jede vijetnamsku hranu i razgledava moderne skulpture izložene na kolodvoru, dok stoji uz postelju svoje majke na intenzivnoj njezi i pokušava dovesti u red svoj privatni život – možemo uživati u lucidnim opaskama o umjetnosti i društvu.

Život i priča povezani su na originalan način: glas koji se mladoj ženi javlja jest glas njezine priče, priče koju ona mora ispričati da bi zadobila samu sebe; priča je, pak, ono što svi doživimo i što ostavljamo na pragu drugoga svijeta, svijeta u kojem nema više pričanja priča.

***

Jagoda Marinić rođena je 1977. u njemačkom Weiblingenu. Živi u Berlinu. Nakon studija germanistike, političkih znanosti i anglistike radila je kao spisateljica, kazališna autorica i novinarka u Heidelbergu i New Yorku. Objavila je tri knjige, zbirke priča "Zapravo, bračna ponuda" (2001.) i "Ruske knjige" (2005.) te roman "Bezimena" (2007.), nedavno preveden i na hrvatski.

Roman "Bezimena" kompleksno je, psihološki utemeljeno, ali i nadasve čitljivo i zabavno štivo, priča o mladoj ženi, koja se u vrevi suvremenog velegradskog društva grčevito bori za opstanak vlastite emotivne samoće, želeći je u svom slabijem, "noćnom" izdanju pod svaku cijenu probiti. Slojevit roman, koji potiče na razmišljanje o nelagodi i bijesu, strahu i boli kao odrednicama "stare" egzistencije u neumoljivom svijetu "nove" sračunate na zabavu i potiskivanje emocija. Povrh svega, dirljiva priča o ljubavi, koja se nikad ne realizira, ali je sve vrijeme prisutna u svom istinskom, melankoličnom izdanju, kao "tamni obrub strasti".



Izvor: Moderna Vremena Info



Moljčeva slušaonica (vol.44.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Counting Crows - Colorblind




Radionica pisanja romana

nedjelja , 24.05.2009.



Tematsko-motivski prostor romana? Jezik i pričanje u svakodnevici? Kako napisati roman – kako ga čitati? Tko su autori romana? Hrvatski roman? Kako i gdje roman objaviti? To su samo neka od pitanja na koja će se tražiti odgovori u 6 tjedana, koliko traje radionica.

Voditelj radionice je Rade Jarak

Polaznici će se kroz kontinuirani praktični rad, upoznati s osnovnim postavkama pisanja i organiziranja teksta. Prijaviti se mogu svi zainteresirani za ovu vrstu kreativnog pisanja, bez obzira jesu li se prethodno okušali u pisanju romana.

Polaznici će na satovima s voditeljem, kao i samostalno kod kuće, rješavati niz zadataka koji će biti usmjereni oslobađanju njihove inicijalne kreativnosti, dolasku do ideje, razvoju karaktera, te oblikovanju strukture romana.

Pozivamo sve one koji, međusobnim čitanjem, komentiranjem, razgovorom, pisanjem i vježbanjem žele pronaći odgovore na ova i još mnoga druga pitanja, da se prijave za Radionicu

Dovoljno je da na e-mail: sarasan@net.hr pošaljete svoju kratku biografiju, kontakt adresu i broj telefona.

Za sve obavijesti o Radionici, pošaljite mail ili zovite na
tel. 01 2431 071 ili 091 5675140.




Moljčeva slušaonica (vol.43.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

The Fall - Bill is dead





Tribina "Grički dijalog" : Piši, piši mi - platit ću ti

subota , 23.05.2009.



Ciklus tribina «Grički dijalog» u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoreu nastavlja se u ponedjeljak 25.05. s početkom u 19 sati tribinom s temom :

'Piši, piši mi – platit ću ti'.
Tko naručuje književna djela i kako se piše po narudžbi?

– Velik dio povijesti umjetnosti, pa tako i književnosti, povijest je naručenih djela – od rimskih pjesnika do maozedongovskih prozaika. Kako to izgleda u današnjem svijetu tržišnih principa, trke za profitom i komercijalizacije književnosti?
– Tko je (i je li) danas zamijenio nekadašnje mecene? Mogu li velike korporacije preuzeti tu ulogu?
– Gdje su granice umjetničke slobode u pisanju po narudžbi? I kakav je u tom slučaju omjer zanata i darovitosti? Mora li nužno pisanje po narudžbi poštovati sve zahtjeve naručitelja i dokle ti zahtjevi uopće mogu ići?
– Kakva su iskustva (i greške) nekih hrvatskih književnih projekata pisanih po narudžbi, npr. biblioteke Premijera Jutarnjeg lista i nedavnog Zagrebačkog pentagrama u ZKM-u?
– Jesu li financijski izdašne nagrade za neobjavljene rukopise također jedan od oblika pisanja po narudžbi?


O tim i drugim pitanjima raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik

i njihovi gosti:
pisci Zoran Ferić, Nina Mitrović, Borivoj Radaković, Igor Rajki i urednik Kruno Lokotar




Knjiga o nakladništvu u doba tranzicije

Nives Tomašević, Miha Kovač
'KNJIGA, TRANZICIJA, ILUZIJA'

publicistika
Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 318
Format: 15,5x23 cm
Uvez: meki
Cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača


Knjiga napisana iz pera dugogodišnjih urednika, djelatnika u izdavaštvu, donosi neposredna iskustva i spoznaje o nakladništvu u doba tranzicije. U središtu interesa uredničkoga dvojca Nives Tomašević i Mihe Kovača nalazi se sudbina knjige pred izazovima novih medija i globalnoga tržišta. Autori se bave sudionicima u proizvodnji fenomena knjige, od autora i autorskih prava do urednika i čitatelja, osvrću se na tranziciju u hrvatskim i slovenskim izdavačkim divovima. Knjiga promatra fenomen „knjige“ kao proizvod nakladničke industrije u suvremenim tranzicijskim procesima te daje uvid utjecaja globalnog tržišta na tranziciju u percepciji kulture, kao i samog izdavaštva. Uz pregled nakladništva u Hrvatskoj i Sloveniji, autori nakladništva ovih dviju zemalja uspoređuju s izdavaštvom u Velikoj Britaniji i Americi. Upozoravaju i na nove trendove u nakladništvu, prije svega na izazove oblikovane u elektroničkoj knjizi, ali i na utjecaj prodora kineske tiskarske industrije na europsko i svjetsko tržište.
U posebnom poglavlju autori donose značajke „knjige“ kao kulturnoga kapitala, te na razloge koji čitatelje upućuju čitanju. Posebno se osvrću na „lijepu književnost“ i njezinu korelaciju s književnom ponudom i promocijom.

Tekstovi u knjizi 'Knjiga, Tranzicija, Iluzija' upozoravaju na estetske, književnopovijesne i napose kulturne vrijednosti koje objedinjuje „knjiga“ kao kulturno dobro, ali istodobno i na stajalište čitatelja te ograničenja i odlike izdavačke industrije u tranziciji. Autori upućuju na načine kojima nakladništvo u doba tranzicije može očuvati razliku između knjige kao kulturnoga kapitala u doslovnom smislu riječi i knjige kao kulturnoga kapitala (kulturnoga dobra) u simboličkom smislu. Upozoravaju kako od prvoga značenja knjige kao doslovnoga kapitala nakladnik živi, a od knjige kao simboličnoga kapitala živi kultura i njezin prepoznatljiv identifikacijski sustav. Poznavanje i njegovanje ove razlike ishodišna je točka mogućnosti i odgovornosti nakladničke politike, posebice u kulturi kakva je hrvatska.

NIVES TOMAŠEVIĆ je nakon diplome na Filozofskom fakultetu u Zagrebu cijeli radni vijek provela u nakladništvu – prvo u izdavačko-knjižarskom poduzeću »Mladost«, gdje 1988. dolazi na mjesto pomoćnice direktora za knjigu, a potom osniva vlastitu nakladničku kuću »Slon«. Neko vrijeme radi kao urednica u izdavačkoj kući »Mozaik knjiga« a zatim u nakladnićkoj kući »Naklada Ljevak« gdje pokreće niz biblioteka nagrađivanih visokim priznanjima kao urednički projekti i kao autorske knjige.
Nakon završetka doktorskog studija Hrvatske kulture na Odsjeku kroatistike 2008. stječe titulu doktora znanosti.

MIHA KOVAČ je, prije no što se pridružio akademskom svijetu, bio glavni urednik i direktor Mladinske knjige, jedne od najvećih izdavačkih kuća jugoistočne Europe. Predaje na Odjelu za knjižničarske i informatičke znanosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Kao gostujući profesor predavao je na Fakultetu informatike i knjižničarstva na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, a sada je gostujući predavač na oxfordskom Brookes Centru za izdavačku djelatnost, te na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Zadru. Od 2005. godine glavni je urednik slovenskog
izdanja časopisa National Geographic. Autor je nekoliko knjiga sa temom izdavaštva i tiskarstva te mnogobrojnih znanstvenih članaka.


Izvor: Moderna Vremena Info


RADIO - IGRA: Ivana Sajko: "Prizor s jabukom"

Hrvatski radio 3.program
25.05.2009. 18:00


RADIO - IGRA: Ivana Sajko: "Prizor s jabukom"
Nova drama Ivane Sajko sarkastična je poetska meditacija na temu jabuke; jabuke kao simbola civilizacijskih tekovina, izraza političkog povjerenja, metafore života i smrti... Radijska verzija, u režiji Anice Tomić te izvedbi same autorice i Mislava Čavajde, hrvatska je praizvedba ove drame.

****

Tim povodom, moja kritika romana 'Rio bar' Ivane Sajko:


KRITIKA : Ivana Sajko - 'Rio bar' (Meandar, 2006.)

Ivana Sajko (rođena 1975.g.) najuspješnija je dramska spisateljica mlađe generacije, usto još i dramaturginja, cijenjena kazališna režiserka, predavačica na Akademiji dramske umjetnosti te urednica dvaju časopisa. Nakon cijelog niza drama postavljenih u teatrima diljem svijeta (te višekratno nagrađivanih) Ivana Sajko se nedavno okušala i u pisanju romana, a 'Rio bar' je naslov njezinog vrlo uspjelog prvog romanesknog pokušaja. Iako je rukopis sastavljen od naizmjeničnog nizanja monologa triju pripovjedačica, uz malo bi se truda taj roman lako mogao u obliku monodrame transferirati na daske koje život znače. Možda su upravo javna čitanja koja već neko vrijeme autorica upriličuje diljem zemlje prvi korak u tom smjeru.

''Pisanje je za mene teritorij bijesa, teritorij borbe u kojem neprestano pokušavam izmaknuti modelima i prisilama, ne samo kroz ono o čemu pišem, već i kako pišem'' citat je iz jednog Sajkinog novinskog intervjua koji ponajbolje definira njezin stvaralački nerv i autorske postupke.
Pa krenimo od onoga o čemu Ivana Sajko u svom romanu prvijencu piše.
'Rio bar' je polifonijski tekst s tri noseća pripovjedna glasa koji iz različitih vremenskih perspektiva progovaraju o nagnjiloj, usmrđenoj ikebani neuralgičnih točaka, deformacija i anomalija hrvatskog rata i poraća. Ratni zločini (obiju strana), pretvorbeni kriminal, ksenofobija, slom gospodarstva, opća besperspektivnost i svakovrsna zapuštenost, mafijaški obračuni, stradalničke sudbine prognanih i nestalih (obiju strana, ponovo)... tek su neke od tema kojih se Sajko u romanu dotiče. Sva su tri pripovjedna glasa, naravno, ženska, s time da dvije progovaraju iz pozicije otprilike 10 godina nakon Oluje, a treća je situirana u vrijeme te oslobodilačke vojne akcije, što autorici omogućava da podjednak prostor i pažnju prida današnjici i njezinim problemima, kao i stanju i realnosti od prije 10 godina. Sva tri pripovjedna glasa dijele istu gorčinu, tjeskobu, mučninu i razočarenje, te su međusobno teško raspoznatljivi, a razlikujemo ih tek po pažljivo raspoređenim i kasnije ponavljanim detaljima, poput rane na prstu ili zavoja načinjenih od svile s vjenčanice. Dok jedna od njih u alkoholnom magnovenju i u okružju mafijaških obračuna i ksenofobije čezne za ljubavlju, a druga se pišući ''Osam monologa o ratu za osam glumica odjevenih u vjenčanice'' dotiče razorene mladosti i ugaslih nada, treća nastoji prizvati vrijeme kada joj je prva ratna granata razorila svadbeno slavlje te ju otjerala u progonstvo, a supruga na preduge popise nestalih... da bi se sve tri naposljetku stopile u jedan te isti glas bijesa i optužbe. Podudarne u istim žudnjama, željama, porivima i snovima, Sajkine pripovjedačice predstavljaju cijelu jednu generaciju, zakinutu i obespravljenu, i što je najbolnije, okljaštrenu za mladost.

Autorica ne bježi od etiketa 'političke autorice' i u intervjuima priznaje da je u pisanju vode i politički, aktivistički razlozi (jer kako kaže, 'baviti se politikom da bi se oslobodilo od njenih interesa – to smatram prvim korakom pobune...'). Zato ne čudi što romanom prevladavaju gorčina, bijes i sarkazam (u smislu gnušanja, zgražanja i gađenja) kao krajnje, radikalno sredstvo otpora odnosno najviši stupanj nepristajanja, nepomirenosti sa nametnutim stanjem. No, rukopis se također odlikuje i fragmentima izrazito lirski obojenima, autorica u cilju naglašavanja kaotičnosti često svjesno zanemaruje gramatička pravila a snažan emocionalni naboj postiže upotrebom vulgarizama i slenga. Po snazi i upečatljivosti svakako se izdvaja tzv. ''Zdravo Marijo'' dionica u kojoj se ratna stradalnica kojoj je agresorski napad uništio vjenčanje, s mješavinom gorčine i tuge direktno obraća kipu majke Božje u srušenoj crkvi, dovodeći u pitanje ideju oprosta i otvoreno se suprotstavljajući potiskivanju svijesti o istini i zatvaranju očiju pred njom. Kad smo kod toga, svakako treba spomenuti i faktografiju koju Ivana Sajko u obliku fusnota donosi na kraju knjige jer je tamo putem citata iz novina i transkripata sakupljena dokumentacija o nekim nečasnim potezima i zločinima naše strane tokom Domovinskog rata. Ti materijali, upravo uslijed dugogodišnjeg većinskog zatvaranja očiju pred istinom i faktima, ovakvom izdvojenom pozicijom na kraju knjige te dokumentarističkom objektivnošću kao kontrastu naspram subjektivnih iskaza od kojih se glavnina teksta sastoji, poprimaju neočekivani ironični predznak.

Ivana Sajko u svojim je tekstovima zaokupljena propitivanjem prostora slobode pojedinca i pobunom protiv svakog ukalupljivanja i stege, a ista se motivacijska pokretačka snaga prepoznaje u njezinom posezanju za žanrovskim hibridima i pokušajima pronalaženja novih autorskih modusa i postupaka. Nemirenje s učmalošću, nepristajanje na status quo, protivljenje konvencijama, poriv za promjenom, najkraće rečeno – bunt i subverzivnost su uvijek u temelju Sajkinog stvaralaštva, kako tematski tako i strukturalno.
U 'Rio baru' ona se na mučnu zbilju i dvonožne uzročnike iste okomljuje s mnogo više oštrine negoli se itko od njezinih suvremenih kolega po peru (tzv. neorealista i mimetičara) dosad usudio. Njezin otklon od jednoobraznosti i ustaljenih modela te spajanje žanrova i kombiniranje različitih autorskih postupaka, odnosno njezinu posvemašnju anarhičnost na planu forme možemo uzeti kao još jedan oblik aktivizma, u ovom slučaju u smislu otpora simplifikaciji koja u posljednje vrijeme obilježava sve sfere naših života.

(Napisao: Božidar Alajbegović, travnja 2006.
Objavljeno u emisiji 'Bibliovizor' Trećeg programa hrv.radija, 03.06.2006.)


Moljčeva slušaonica (vol.42.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Green On Red : Aspirin




Danas na ZSK-u



23. svibnja 2009. subota
Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

12:00 h Knjiga ispod čekića

Predrag Lucić: „Sun Tzu na prozorčiću“Govore: Predrag Lucić, Sinan Gudžević, Kruno Lokotar

Inače, Lucićeva je knjiga čitanka iz nastrane književnosti za prve razrede vojnih, vjerskih i civilnih škola, i čita se od uha do uha, a osim poezije nudi pitanja i zadatke i kratak kurs iz suvremene povijesti i logike.


****

19.00 h Do posljednjeg slova

Tri pjesničke biblioteke
Fraktali (Fraktura)
Na vrhu jezuka (Algoritam)
Pjesništvo (VBZ)

Govore: Seid Serdarević, Kruno Lokotar, Ervin Jahić

*****

20:00 h ZSK specijal

Nicollo Ammaniti: „Kako Bog zapovijeda“
Govore: Nicollo Ammaniti, Snježana Husić, Tatjana Peruško, Roman Simić Bodrožić





Knjiga Velimira Grgića o seksu i smrti u japanskoj kulturi

petak , 22.05.2009.


Velimir Grgić
'Harakiri, jaje, amputacije : Seks i smrt u japanskoj kulturi'

izd.Jesenski i Turk
248 str. , meki uvez

Riječ izdavača


Ovo je povijest japanske popularne kulture sa žarištem u fenomenu erotske groteske, tzv. erogura. Žanr je duboko ukorijenjen u japanskoj tradicionalnoj kulturi, ali je povezan i s kontingentnim administrativnim odredbama japanske kulturne politike. [ne smiju se vidjeti pica i pimpek]. No, već u prvoj polovici stoljeća dolazi do recepcije erogura u nizu prijevoda na engleski u antologijama, a osobito u radovima J. G. Ballarda i francuskog teoretičara Georgesa Bataillea te njihovih brojnih sljedbenika. [tipa ono kad si iskopaju oči da se dok se seksaju].

Po prvi put, ne samo na hrvatskom jeziku, kroz analizu 'ero guro nansensu' sadržaja Grgić objašnjava pozadinu strastvenog spoja seksa, nasilja i apsurda u japanskoj tradiciji i suvremenoj kulturnoj proizvodnji. Knjiga predstavlja neka od najvećih umjetničkih, književnih i redateljskih imena japanske povijesti, u čijem se opusu mogu pronaći žene koje spolno opće s hobotnicama ili zatrudne nakon analnog seksa s čudnovatim kljunašem, kao i parodije na Tolkiena s Frodoyamom kao seksualno frustriranim sumo hrvačem koji postaje prvak zahvaljujući svojim čarobnim tangama te će, kao prvo takvo djelo na hrvatskome jeziku, biti nezaobilazno za daljnje bavljenje japanskom popularnom kulturom.

Rampo Edogawa, 'Nosferatu', Teruo Ishii, Salvador Dali, Harajuku, Shuji Terayama, 'Masters Of Horror', Suehiro Maruo, Dir en grey, Shintaro Kago, Takashi Miike, Goth-Lolite, Georges Bataille, Marquis de Sade, David Cronenberg, Nagisa Oshima, Hokusai, Shuji Terayama, Marlene Dietrich, bishoneni – sve to u ovoj jedinstvenoj knjizi, koja će zanimati ne samo ljubitelje Japana i bizarnosti, već i fanove filma, glazbe, književnosti, stripa, animacije, umjetnosti, kazališta i mode.

***

Velimir Grgić (1978) živi u Zagrebu gdje je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Objavljivati počinje s 15 godina u mjesečniku ‘Heroina Nova’. Jedan je od pokretača i urednika magazina ‘Nomad’, koji uređuje sve do prestanka njegova izlaženja 2002. godine. Pisao je i piše za vodeće hrvatske časopise i portale (Klik, Tportal, Globus, Playboy...), američki magazin 'The Source', a okušao se i kao TV-urednik i scenarist.

"Harakiri, jaje, amputacije – Seks i smrt u japanskoj kulturi" je Grgićeva osma knjiga, ujedno i završni, treći dio trilogije knjiga o Japanu s tri riječi u naslovu, koju čine još i "Jegulje, grah, bukkake – Vodič kroz japanske seks-fetiše" i "Katane, lignja, bradavice – Vodič kroz japanski film".



Izvor: Moderna Vremena Info


TRIBINA: Biblioteke poezije




Pozvani ste na okrugli stol
na navodno ćoškastu temu

u Profilov Megastore, u subotu 23.05. od 19 sati

gdje će o bibliotekama poezije govoriti:

Kruno Lokotar
Ervin Jahić
Seid Serdarević







NOVO: Aleš Debeljak - 'Europa bez Europljana' (Profil, 2009.)



Aleš Debeljak
'Europa bez Europljana'

publicistika
izd. Profil
Biblioteka Velimir Visković bira za vas
Broj stranica: 220
Uvez: Tvrdi
Dimenzije: 15,0 x 20,0 cm
Cijena: 199,00 kn

Riječ izdavača


Što je Europa? Tko je Europljanin? Hoće li Slovenci, nakon postanka naše države punopravnom članicom Europske unije u svibnju 2004. godine, automatski participirati ne samo prava koja izviru iz europskog državljanstva nego i poštovanje koje proizla/i iz druženja medu jednakima? Koliko će trajati dok se europski mentalni prostor oslobodi naslijeđa tradicionalno podijeljenog kontinenta, koji je na zapadu Europe poticao duboke i trajne procese otpora, sumnjičavosti ili barem ravnodušnosti prema zemljama i ljudima na terri incogniti njezina istoka?
To su neka od pitanja koja si vjerojatno postavlja svatko tko barem malo razmišlja o Europi, toj „široj" domovini Slovenaca, s čijim je civilizacijskim postignućima slovenski etnički prostor povijesno uvijek bio povezan, makar na rubni i zakašnjeli način. Nemam na to jednoznačnih odgovora. Samo maštam kako će možda tek moja djeca, koja danas imaju manje od deset godina, moći postati Europljani u punom smislu, dakle u smislu samorazumljive pripadnosti široj i apstraktnijoj zajednici od one koju određuju ograničenja lokalnog susjedstva, grada, regije i naroda.




Žena od soli




Rubrika
SURFAJ
na portalu
Kupus.net
u kojoj predstavljam
zanimljive blogove
osvježena je
mojim tekstom
o blogu žene od soli
.

Čitajte ovdje

Moljčeva slušaonica (vol.41.)





Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Low - Murderer





'Književni petak' s Jagodom Marinić, autoricom romana 'Bezimena'

četvrtak , 21.05.2009.




Na ovotjednom Književnom petku bit će predstavljeno hrvatsko izdanje romana "Bezimena" Jagode Marinić, njemačke spisateljice hrvatskog podrijetla, koje su zajednički objavili Hrvatska matica iseljenika te Zagrebački holding - Naklada AGM d.o.o.

O autrici i romanu:
Rođena je 1977. u njemačkom Waiblingenu. Živi u Berlinu. Nakon studija germanistike, političkih znanosti i anglistike radila je kao spisateljica, kazališna autorica i novinarka u Heidelbergu i New Yorku. Objavila je tri knjige, zbirke priča “Zapravo, bračna ponuda” (2001.) i “Ruske knjige” (2005.), te roman “Bezimena ” (2007.), nedavno preveden i na jezik njenih predaka – hrvatski.

Roman “Bezimena” kompleksno je, psihološki utemeljeno, ali i nadasve čitljivo i zabavno štivo, priča o mladoj ženi, koja se u vrevi suvremenog velegradskog društva grčevito bori za opstanak vlastite emotivne samoće, želeći je u svom slabijem, “noćnom” izdanju pod svaku cijenu probiti. Slojevit roman, koji potiče na razmišljanje o nelagodi i bijesu, strahu i boli kao odrednicama “stare” egzistencije u neumoljivom svijetu “nove”, sračunate na zabavu i potiskivanje emocija.
Povrh svega, dirljiva priča o ljubavi, koja se nikad ne realizira, ali je sve vrijeme prisutna u svom istinskom, melankoličnom izdanju, kao “tamni obrub strasti”.

Osim autorice, na tribini će govoriti Boris Beck te voditelj Boris Perić, koji je ujedno i preveo roman na hrvatski jezik.

Tribina će se održati 22. svibnja u Gradskoj knjižnici (Starčevićev trg 6), Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.





PROMOCIJA nove knjige Dejana Šorka




22. svibnja 2009. petak
Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

12:00 h Knjiga ispod čekića

Dejan Šorak: „Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne“
Govore: Dejan Šorak, Kruno Lokotar

Knjiga u kojoj se sreću Miroslav Krleža, N.V.Gogolj i Isak Babelj...






Moja nova kritika u 'Vijencu'



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika
romana 'Gost'
Niklasa Radstroema




*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumnu lingvistkinje Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Mladena Kušeca 'Otkud dojde dugi nos'
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - onomatopeja"
- izbor poezije Petra Gudelja
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Nevena Ušumovića 'Makovo zrno'
- obiman tekst Mate Marasa o procesima prevođenja, na primjeru pohrvaćivanja djela Johna Miltona
- o specifičnostima istarskog govora zanimljiv tekst piše Just Ivetac
- tekst Vladimira Geigera o knjizi Ive Goldsteina 'Hrvatska, 1918.-2008.'

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu, filmu, itd.



Inače, morat ćete mi oprostiti moguću slabiju dinamiku objavljivanja na blogu - jučer sam otvorio kupališnu sezonu i velik dio narednih 140-tak dana provodit ću na kvarnerskim plažama...
Što i vama želim.




Drago Glamuzina dobitnik nagrade 'roman@tportal.hr'



Žiri u sastavu: Alida Bremer, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić odlučio je da nagrada roman@tportal.hr, teška 100.000 kuna ove godine ode u ruke Drage Glamuzine, za roman 'Tri'

U konkurenciji su još bili Renato Baretić ("Hotel Grand"), Sanja Lovrenčić ("Martinove strune"), Robert Međurečan ("Prodajem odličja - prvi vlasnik") i Dubravka Ugrešić ("Baba Jaga je snijela jaje").

Tim povodom, moja kritika romana 'Tri' Drage Glamuzine:



KRITIKA: Drago Glamuzina - 'Tri' (Profil, 2008.)


Domaćoj književnosti sklona publika već je gotovo deset godina u prilici pratiti kako se neorealistička, tzv.stvarnosna književnost proširuje prema poeziji, čije osnovne značajke posljedično postaju simplifikacija i narativizacija. Tome trendu domaći su pjesnici - pomalo čak i defetistički, usudio bih se reći - odgovorili masovnom preorijentacijom na prozni izričaj, čemu je vjerojatno dodatno kumovala i medijska pažnja što su je posljednjih godina osvojili prozaici i njihovi romani, nauštrb poezije koja je gurnuta u zapećak medijskog prostora i tavori još samo u rijetkim izdancima poeziji usmjerene časopisne periodike (pritom nikako ne bih volio pomisliti kako pjesnike na ovaj transfer nagoni sumnja u moć poezije...). No također je vrlo važno primijetiti da i većina tih dotadašnjih pjesnika u svojim proznim pokušajima preuzima značajke koje krase glavninu domaćeg suvremenog proznog korpusa. Odnosno, kao što znamo, proza nam je već duže vrijeme inficirana trivijalizacijom, autorskim porivom za prijemčivošću i žurnalističkim, pojednostavljenim diskursom, a pjesnici koji poetski slog zamijene za prozni takvu situaciju izbjegavaju promijeniti pa isporučuju tekstove slične vrste, a koji, što je posebno razočaravajuće, ne dostižu kakvosnu razinu njihovih poetskih uradaka (čast rijetkim iznimkama poput Gromače, Rešickog ili Vadanjela). Korpusu pisaca koji su poetsko stvaranje zamijenili proznim pridružio se i Drago Glamuzina, autor vrlo hvaljene poetske zbirke ''Mesari'' iz 2001. godine koju velik dio kritike, uz zbirku ''Nešto nije u redu'' Tatjane Gromače, smatra vrhuncem domaće tzv. stvarnosne poezije.

Glamuzina je prije par mjeseci objavio svoj prvi roman naslovljen ''Tri'' u kojemu je svijet iz svoje poezije objavljene u knjizi ''Mesari'' nastojao prenijeti u prozni oblik, što nije trebao biti težak zadatak s obzirom da Glamuzininu poeziju karakterizira narativnost, odnosno da gotovo svaka njegova pjesma ima neku priču i da su pjesme napisane u obliku svojevrsne proze u stihovima. U većini pjesama iz rečene zbirke Glamuzina tematizira ljubavni trokut odnosno opisuje određene događaje i situacije vezane uz ljubavni život protagonista, a u knjizi ''Tri'' iste te prizore prethodno već iznesene u poetskom obliku on pretočava u prozu, u romanesknom obliku. Poetsko se podrijetlo u romanu pritom prepoznaje u njegovoj fragmentarnosti i nelinearnosti, uz to što roman završava s dva ciklusa pjesama – što novonapisanih, što otprije nam poznatih iz zbirke ''Mesari'' – a koje su prisutne u svrhu nadopune i zaokruživanja slike o protagonistima i njihovim međusobnim odnosima. Radi se o odnosima obilježenima brojkom iz naslova jer se autor tematski fokusira na ljubavni trokut što ga čine novinar Goran, njegova supruga Sandra i ljubavnica mu Hana. Glamuzina naglasak stavlja na beletrizaciju ljubomore kao patološkog oblika ljubavi koja u slučaju Gorana i Hane ide tako daleko da oni oboje iz života onoga drugog nastoje istisnuti sve što nije povezano s njima - Hana se boji svih žena s kojima Goran dolazi ili bi mogao doći u dodir na bilo koji način, a Goran svoju ljubomoru fokusira na sve ljude iz Hanine prošlosti. Rukopis je prepun scena njihovog međusobnog verbalnog mučenja, upornog ispitivanja i neprestanog sumnjičenja i uhođenja, što postupno poprima iracionalne oblike, čega su oboje svjesni ali si nisu u stanju pomoći, pa uporno i dalje ustrajavaju na histeričnim, iscrpljujućim ljubomornim ispadima.

S druge strane, Goranov odnos sa suprugom Sandrom temelji se na međusobnom razumijevanju, toleranciji i iskrenosti. No premda Sandra zna za suprugovu vezu s Hanom te je nastoji tolerirati, taj preljubnički odnos s vremenom ipak počinje razarati i njihov bračni život. S tim u vezi autoru valja zamjeriti manjak pažnje koju pridaje Goranovu odnosu sa suprugom (uz gotovo potpuno izostavljanje njihova djeteta iz priče) uslijed čega Sandrino toleriranje suprugove nevjere ostaje neuvjerljivo, a njihov odnos nedovoljno elaboriran i nejasan. Naravno, i inkviziciji slično uporno međusobno ispitivanje i sumnjičenje između Gorana i Hane – a na opise čega Glamuzina troši najviše prostora – s vremenom poprima značajke nerealnog (osobito s obzirom da svoje junake Glamuzina predstavlja kao izrazito inteligentne osobe) a svojom prekobrojnošću i repetitivnošću ti prizori neizostvano počinju i iritirati. Vjerojatno i sam svjestan svega toga, Glamuzina svoj rukopis nadograđuje metaliterarnim dionicama kojima sugerira kako cijelo vrijeme ustvari čitamo o iskustvima likova iz romana koji Goran piše. Na taj način, osim što iznalazi izliku za neuvjerljivost, Glamuzina svoj rukopis želi obogatiti dodatnim slojem koji će, kako se nada, znati cijeniti tzv. zahtjevnija publika. Pritom zaboravlja kako takva publika ima (groznu) osobinu da zna prozreti razloge takvim autorskim nastojanjima.

Nažalost, roman ''Tri'' ispostavlja se još jednim u nizu nepotrebnih romana – kakvi su primjerice bili Pintarićev roman ''U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo'' ili ''Šibajući mrtvoga konja'' Milana Fošnera – u kojima autori ne dosežu kakvosnu razinu svojih prethodnih poetskih ostvarenja; roman ''Tri'' naime nema snagu Glamuzinine poezije a situacije i prizori koji su pri posredovanju u poetskom slogu osvajali izrazitom dojmljivošću, u proznome se obliku čine banalnim i već viđenim derivacijama, s ponavljanjem istih ili sličnih fabularnih obrazaca kao izrazitim balastom. Paradoksalno, ali upravo se poezija – kojom je, smjestivši je na kraj romana, autor želio obogatiti i nadograditi svoj romaneskni rukopis – naposljetku ispostavila potvrdom nepotrebnosti ove proze, odnosno svojevrsnim corpusom delicti njezine redundancije.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Kupus.net, kolovoza 2008.



Danas na ZSK-u : Pilić + Dedić + Marinić



21. svibnja 2009. četvrtak
Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

12:00 h Knjiga ispod čekića

Zoran Pilić: „Krimskrams“

Govore: Zoran Pilić, Jagna Pogačnik, Roman Simić Bodrožić

Više o knjizi, saznajte od samog autora na ovome linku

*****

19.00 h Do posljednjeg slova

Arsen Dedić: „Zidne novine“
Govore: Arsen Dedić, Tonko Maroević, Drago Glamuzina

*****

20:00 h ZSK specijal

Jagoda Marinić: „Bezimena“
Govore: Jagoda Marinić, Danira Bilić, Zora Bjelousov, Boris Perić




Moljčeva slušaonica (vol.40.)



Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Tindersticks - I've benn loving you too long




Uskoro 4.izdanje festivala 'Kikinda Short'

srijeda , 20.05.2009.


Srđan Papić javlja iz Beograda :


Škotska počasni gost četvrtog KIKINDA SHORTa

Četvrti festival kratke priče KIKINDA SHORT održaće se od 25. do 28. juna u Kikindi i Beogradu. Škotski pisci Sophie Cook, Rophie Cook, Rodge Glass i Alan Bissett biće specijalni gosti ovogodišnjeg okupljanja. „Kikindu mi je preporučio Pete Hobbs koji je učestvovao na festivalu prošle godine. Rekao mi je da tu postoji vrlo dinamična i mlada scena interesantnih pisaca, a i da su ljudi veoma gostoprimljivi.”, izjavio je Rodge Glass, pisac čiju je knjigu o Alasadair Gray časopis The Independent proglasio „Biografijom godine” u 2008. „Neprijatno mi je da priznam, ali mi ovde veoma malo znamo o piscima iz Jugoistočne Evrope.”, kaže Glas. „Pošto je engleski internacionalni jezik, naši izdavači su pomalo lenji da traže dobre autore izvan Velike Britanije. Nadam se da ću u Kikindi saznati nešto novo o piscima iz regiona i da ću se vratiti nazad sa dobrim preporukama.”
Alan Bissett, pisac čiji je roman „The Incredible Adam Spark” londonski Time Out proglasio za „Knjigu nedelje”, donekle je upoznat sa ovdašnjom književnom scenom: „Prošle godine sam učestvovao na festivalu Europske kratke priče u Hrvatskoj gde sam se upoznao sa nekim piscima sa Balkana. Takođe se radujem što ću saznati nešto više o Ivi Andriću, Borislavu Pekiću i Danilu Kišu, piscima koji su prevedeni na engleski. Ali očekujem i nekoliko zanimljivih dana, sa večernjim druženjima i prijatnim razgovorima. Biti sa pametnim ljudima uvek predstavlja zadovoljstvo.”
Pored autora iz Škotske, na ovogodišnjem KIKINDA SHORTu pojaviće se više od dvadeset prvenstveno mlađih autora iz Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Biografije učesnika mogu se naći na blogu festivala.

U okviru promovisanja festivala planirano je nekoliko događaja. Prvi od njih je tribina na Filološkom fakultetu, zakazana za petak, 22. maja sa temom „KIKINDA SHORT – zbog čega?”
Predstavnik sweet 60’s generacije biće Igor Marojević, pisac/kritičar koji dovodi gosta iznenađenja je urednik zagrebačkog Quoruma Slađan Lipovec dok je domaćin festivala Srđan V. Tešin.
Organizator festivala je Narodna biblioteka „Jovan Popović” iz Kikinde.



NOVO: Jasmin Imamović - 'Molim te, zapiši' (V.B.Z., 2009.)


Jasmin Imamović
'Molim te, zapiši'

roman
izd. V.B.Z.
Broj stranica: 256
Format: 12*20 cm
Cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača



Ukratko, kad u nekom novom čitanju malo splasne užiće, prepoznavanje i ono Bosne što je ima u meni, hladnija znanstvena analiza, u kojoj recipijent od struke gubi pravo priznati da ga je Jasminov tekst skroz fato, pobrojat će sve situacije koje idu u prilog tezi o žanru.

Roman je pisan, ponavljam, u okvirima romana povijesnog ili o povijesti, ali njegova romanesknost, zanimljivost, pojačana je i brojnim epizodama koje gradiraju radnju, čine priču napetom, a čitatelja dovode u stanje nestrpljivosti... Imamović, na tradiciji najboljeg bosanskog pripovjedaštva, navješćuje ono što se ima dogoditi...

Oslikavanje i pojačavanje priče rečenicama sa stećaka (a sve one imaju svoje podrijetlo) neprocjenjiva su mjesta romana. Kameni zapis svjedoka daje mu pouzdanost i snagu...

Uz ovaj roman čitatelj se osjeća bolje. I počinje razumijevati ne samo da čovjekova sreća ne smije zavisiti od vanjskih okolnosti, nego i da pretjerana blizina moćnima i poželjnima, može koristiti ali i škoditi. I da je zato najmudrije držati se lijepe literature. Romana kao što je Imamovićev, blag i mio u svom naslovu, a majstorski izgovoren i pouzdan u svom sadržaju.

Iz pogovora Julijane Matanović




PROMOCIJA: Ratko Cvetnić - 'Polusan' (Mozaik knjiga, 2009.)






20. svibnja 2009. srijeda
Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

13:00 h Knjiga ispod čekića

Ratko Cvetnić: „Polusan“
Govore: Zoran Maljković, Alma Prica


Moljčeva slušaonica (vol.39.)



Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Chuck Prophet - Freckle Song


INTERVJU: Damir Arsenijević

utorak , 19.05.2009.





Bosanskohercegovački teoretičar književnosti i kulture Damir Arsenijević u u intrevjuu za kulturpunkt.hr govori o poslijeratnoj kulturnoj produkciji u BiH, nedostatku političke kritike kulture, poeziji, intelektualnim elitama i drugim temama.

Razgovor čitajte na ovome linku




(K)a(L)ibookiranje : 'Noć mrtvih živaca'




20. svibnja (srijeda) u 19 sati
u riječkoj knjižari 'Ribook'


(K)a(L)ibookiranje

Niz sjajnih književnih odabira urednik Kruno Lokotar nastavlja i romanom 'Noć mrtvih živaca'. Mračni ali duhoviti prvijenac Franje Janeša obiluje stvarno luckastim ludizmima, parodijama, intertekstualnim aluzijama i likovima koji se prepliću u mraku. Roman je opremljen i žestokim originalnim soundtrackom progresivne grupe Astridian, čiji će se zvuci razlijegati i na ovom riječkom predstavljanju.




NOVO: Daniel Tammet - ''Rođen jednog plavog dana - Moj život između autizma i genijalnosti" (Fraktura, 2009.)

Daniel Tammet
'Rođen jednog plavog dana - Moj život između autizma i genijalnosti'

Publicistika
izd. Fraktura
Prevela s engleskog Mirna Čubranić
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 196
Uvez: tvrdi s ovitkom

Riječ izdavača



Knjiga 'Rođen jednog plavog dana' Daniela Tammeta intrigantna je ispovijest osobe koja se morala suočiti s brojnim izazovima kako bi postala samostalna i sretna. Taj iznimno daroviti autist vizualno i osjećajno doživljava brojeve i riječi te zahvaljujući tome s lakoćom obavlja različite matematičke operacije i može naučiti potpuno nepoznat jezik u svega tjedan dana. Njegova su ga dostignuća potaknula da napiše ovu knjigu i vlastitim primjerom pokaže kako osobe s poremećajima iz autističnoga spektra mogu živjeti sretnim i produktivnim životom, što je nadahnulo mnoge. 'Rođen jednog plavog dana' knjiga je koja je znanstvenicima s brojnih područja omogućila da proniknu u svijet autista, približe se Kišnom čovjeku i pomognu mu.

“Otkad znam za sebe, brojeve doživljavam vizualno, sinestetički. Brojevi su moj prvi jezik, jezik na kojemu često razmišljam i osjećam. Ponekad mi je teško shvatiti osjećaje ili znati kako reagirati na njih, pa zato često tražim pomoć od brojeva. Ako mi neki prijatelj kaže da je tužan ili potišten, zamislim se kako sjedim u mračnoj šupljini broja šest kako bih i sam osjetio isti osjećaj i shvatio ga. Ako u novinskom članku pročitam da je neku osobu nešto prestrašilo, zamišljam se kako stojim pokraj broja devet. Kad god netko opisuje obilazak nekog lijepog mjesta, sjetim se svojih krajolika brojeva i kolikom me srećom ispunjaju. Time mi brojevi doista pomažu da što bolje shvatim druge ljude.”

Za razliku od drugih savanta sa sličnim sposobnostima Tammet svoje sposobnosti umije opisati i pritom razvija vlastiti jezik. Sada se znanstvenici pitaju jesu li njegove vještine ključ za razumijevanje autizma.
Guardian

Način na koji gospodin Tammet opisuje očaravajući, duboko emocionalni, halucinantni proces kojime dolazi do rješenja razjašnjava cjelokupni misaoni proces.
New York Times

Fascinantan prikaz života s autizmom... Tammet je katkada prilično poetičan, osobito kad piše o brojevima... Njegova knjiga nadilazi granice žanra.
Kirkus Reviews

Bilo je zapanjujuće spoznati koliko je um savanta nadarenog za matematiku istodobno sličan i različit od mojega vizualnoga. Danielova je percepcija vezana uz boje, oblike i odnose među brojevima, a ne uz fotorealistične slike. Ova je knjiga obvezno štivo za sve koji žele shvatiti kako funkcionira mozak.
Temple Grandin, autistica te autorica knjiga 'Životinje u prijevodu' i 'Slikovno mišljenje'




Danas na ZSK-u




19. svibnja 2009. utorak

Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

12:00 h Knjiga ispod čekića

Mile Stojić: „Među zavađenim narodima“
Govore: Mile Stojić, Boro Radaković, Ervin Jahić

*****

20:00 h ZSK specijal

Gilles Leroy - 'Alabama song'
Govore: Gilles Leroy, Irena Lukšić, Ingrid Šafranek





Moljčeva slušaonica (vol.38.)



Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Neil Young - Don't let it bring you down


INTERVJU: Zoran Malkoč

ponedjeljak , 18.05.2009.




Vrlo zanimljiv razgovor
s ovogodišnjim pobjednikom
Večernjakovog natječaja za kratku priču,
Zoranom Malkočem,
pročitajte na ovome linku





AGM na Zagrebačkom sajmu knjiga




20. svibnja (srijeda) u 18,00
u Profil Megastoru, Bogovićeva 5

Zagrebački sajam knjiga

'Riječi i riječi – Rječnik III programa'
Priredila Irena Matijašević

Sudjeluju: Irena Matijašević, Zvonimir Mrkonjić, Marko Pogačar i Andrea Zlatar

*****

21. svibnja (četvrtak) u 20,00
u Profil Megastoru, Bogovićeva

Jagoda Marinić: 'Bezimena'

Sudjeluju: Danira Bilić, Zora Bjelousov, Boris Perić i autorica Jagoda Marinić




INTERVJU: Josip Pandurić



Kao jedanaesti u nizu mojih razgovora s uglednim hrvatskim akterima knjiške scene, donosim vam intervju s Josipom Pandurićem, vlasnikom izdavačke kuće Disput.

Disput već cijelo desetljeće odolijeva svim nedaćama hrvatskog knjiškog tržišta, uporno ustrajavajući u svojevrsnoj borbi s vjetrenjačama - objavljivanju nekomercijalnih ali vrlo kvalitetnih izdanja, koja su često pravi mali ali uglavnom nezamijećen događaj za kulturu i humanističku znanost. Upravo o toj nezamijećenosti, te utjecaju krize/recesije na njihov rad, ali i o određenim pozitivnim primjerima (npr. dobra suradnja s određenim knjižarama), kao i o književnim nagradama, Disputovim počecima i budućim planovima, te o politici Ministarstva kulture RH prema knjizi, uz prijedloge promjena iste, Josip Pandurić govori na ovome linku




Attila Bartis danas u Profil Megastoreu, sutra u riječkom Ribooku



18.05.2009.
Zagrebački sajam knjiga
Profil Megastore

20:00 h ZSK specijal

Attila Bartis: „Spokoj“

Govore: Attila Bartis, Tomislav Brlek, Ksenija Detoni, Ana Grbac, Seid Serdarević

Sutra, isti autor gostuje u riječkoj knjižari 'Ribook', u 19 sati.

Književnika iz Mađarske i njegov roman 'Spokoj' predstavit će Xenia Detoni, Daša Drndić, Ana Grbac i Seid Serdarević.





Moljčeva slušaonica (vol.37.)





Slušaj
(klikom na nslov pjesme):

Mono - Silicone


INTERVJU: Jagna Pogačnik

nedjelja , 17.05.2009.




U izdanju Novog Libera i EPH pokrenuta je nova biblioteka konTEKST u sklopu koje će se objavljivati proza autora iz regije.
Njezina je urednica prevoditeljica i dugogodišnja kritičarka Jutarnjeg lista Jagna Pogačnik.
U prvome kolu uskoro izlaze knjige Ferija Lainščeka, Davida Albaharija, Vladimira Pištala, Gorana Vojnovića i Tomislava Zajeca o kojima Jagna Pogačnik govori u razgovoru, dostupnome na ovome linku




INTERVJU: Rade Jarak





Ovogodišnji dobitnik nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, Rade Jarak, u razgovoru za taj dnevnik govori o svome nagrađenome romanu "Pustinje", o odrednici "fikcionalna autobiografija", o svome pisanju, o skorašnjem odlasku u japan, o Knjigomatu... a omaklo mu se i moje ime.

Razgovor čitajte na ovome linku




Gilles Leroy u Zagrebu




Francuski pisac Gilles Leroy, dobitnik Goncourtove nagrade 2007. za roman "Alabama Song", predstavit će njegovo hrvatsko izdanje na Sajmu knjiga u zagrebačkom Profil Megastoreu u utorak 19. svibnja u 20.00 sati, a u srijedu 20. svibnja u 18.00 sati nastupit će u Mediateci Francuskog instituta u Zagrebu, koji je suorganizator autorova posjeta Hrvatskoj.




Moju kritiku Leroyeva romama 'Alabama song' pročitajte na ovome linku

Moljčeva izborna slušaonica (Vol.36.)


Danas su izbori
i zato,
evo još jedne prigodne
(bili smo naivni, opet smo povjerovali...):








Finalisti Međunarodnog natječaja LAPIS HISTRIAE 2009.

subota , 16.05.2009.





U Rijeci, u nakladničkoj kuće EDIT, jučers e sastao žiri Međunarodnog književnog natječaja za kratke prozne oblike LAPIS HISTRIAE 2009 u sastavu: dr. sc.Elis Deghenghi Olujić (izv. profesor talijanske književnosti na Odjelu za studij na talijanskom jeziku Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), Nataša Petrinjak (riječka članica uredništva Zareza) i dr. sc. Marcello Potocco (docent na Odjelu za slovenistiku Fakulteta za humanističke studije Sveučilišta u Kopru).

Natječaj je po četvrti put raspisan u okviru Međunarodnih pograničnih susreta FORUM TOMIZZA, koji će se ove godine održati od 27. do 29. 5. u Trstu, Kopru i Umagu. Tema natječaja bila je Crossover.

Žiri je od 97 tekstova u konkurenciji odabrao 6 za finale. U finalu su sljedeće priče: Chiesa di nessuno Roberte Dubac (Buje, talijanski), Jabuka Tarcisie Galbiati (Ljubljana, slovenski), Odlagališče Vesne Lemaić (Ljubljana, slovenski), Ritorno nel mio Carso Maria Schiavata (Rijeka, talijanski), Ruža za Emiliju Srđana Srdića (Kikinda, srpski) i Kamenčić mali u Kristinoj sandali Tomislava Žigmanova (Subotica, hrvatski).

Nagrada će svečano će biti uručena dobitniku/ci 29. 5. u Umagu, na Forumu Tomizza u 20.00 sati.
Nagrada iznosi 1.000,00 eura.

Do kraja godine, Gradska knjižnica Umag objavit će knjigu s izborom tekstova s ovogodišnjeg LAPIS HISTRIAE 2009.

Osim navedenih 6, žiri je za ovo izdanje izabrao sljedeće tekstove: 'Raščupane muškatle' Gordane Vlajić (Pančevo, srpski), 'Gospodin Valjak i gospođa Kalem 'Nemruth Dagi (Zagreb, hrvatski), 'Štiri Ane' Srečka Gombača (Izola, slovenski), 'Natural Balance Shake' Maje Gržina Cergolj (Kopar, talijanski), 'Nemoj pričati' Ive Hlavač (Valpovo, hrvatski), 'Noć crvenih korseta' Olivere Skoko (Zrenjanin, srpski), te dva teksta esejističkog karaktera: 'Hrvatske književnosti i srednjoeuropski doticaji' Dinka Krehe (Sarajevo, hrvatski) i 'Znamenje' Lidije Bajuk (Zagreb, hrvatski).




NOVO: Attila Bartis - 'Spokoj' (izd. Fraktura, 2009.)

Attila Bartis
'Spokoj'

Roman
izd. Fraktura
Prevela s mađarskog Xenia Detoni
Cijena: 129,00 kn
Broj stranica: 284
Uvez: Tvrdi s ovitkom

Riječ izdavača



U životu Andora Weéra, tridesetšestogodišnjeg pisca i glavnog junaka sugestivnog i slojevitog romana 'Spokoj' koji je proslavio mađarskoga književnika Attilu Bartisa, čitavo se carstvo sramote urušava između pitanja kad-ćeš-doći i gdje-si-bio, koja mu majka neprestano postavlja. Ta nekadašnja prvakinja drame povukla se u osamu svojeg doma nakon što su je komunističke vlasti degradirale u epizodisticu jer je Andorova blizanka i talentirana violinistica prebjegla na Zapad.
Unutarnji potresi koje Bartis majstorski i iznimno suosjećajno opisuje u 'Spokoju' odraz su duboke psihološke drame čiji su protagonisti majka i sin, ali i složene političke drame koju Mađarska proživljava nakon revolucionarne 1956. godine.

“Sloboda je baš čudno stanje, takoreći bez svojstava. Nema baš nikakve veze s ravnodušnošću, jer je ona u pravilu cinična; kao što nema veze ni s onim kad je već sve svejedno, jer se iza toga ipak pritajio osjećaj srama ili nade. Ako je već sve svejedno, to je još uvijek prilično ljudski. Mogao bih čak reći: sloboda i nije baš za čovjeka prikladno stanje.”

Burne su godine, komunizam je pred propašću, no uloge ostaju nepromijenjene... Tim iluzijama i varljivim ogledalima, slomljenim osobnostima, Atti­la Bartis zapleće roman poput pau­kove mreže u kojoj se ispreda raz­mišljanje o laži.
Le Figaro

Bartis ekspresivnim jezikom uspijeva ogoliti ambivalentnost svojih likova i njihov odnos koji je istodobno pun ljubavi i mržnje... Pritom nikada ne zapada u praznu psihologizaciju i uvi­­jek posve konkretno govori o boli. Odnos majke i sina dijelom je strind­bergovski, a dijelom čehovljevski, no najviše od svega podsjeća na Becketta, odnosno svojevrsni teatar okrutnosti.
Frankfurter Allgemeine Zeitung

Začudno lijep i uznemirujući roman koji odvažno progovara o tome što su sve ljudi u stanju učiniti kako bi zaštitili vlastiti pakao.
Publishers Weekly




22 naslova u utrci za Vjesnikovu nagradu 'Ivan Goran Kovačić'




Počela je utrka za nagradu »Ivan Goran Kovačić« za najbolje književno ostvarenje u protekloj godini, najstarije Vjesnikovo priznanje za umjetnost koje se dodjeljuje još od 1964. godine.
Žiri u sastavu Andriana Škunca, koja je izabrana da ove godine predsjeda Vjesnikovim književnim žirijem, Helena Sablić Tomić, Velimir Visković, Zdravko Zima i Živana Morić, iz bogate je prošlogodišnje produkcije hrvatskih pisaca na svome prvom, nedavno održanom sastanku u širi izbor uvrstio 22 naslova koja su po njegovu sudu bila među najuspješnijim literarnim ostvarenjima objavljenima od dodjele posljednje Vjesnikove književne nagrade.

Popis djela koja su ušla u konkurenciju, a među kojima su dvije knjige (jedna zbirka priča (Pavičić) i jedna zbirka esejističkih tekstova (Pintarić)) pogrešno proglašene romanima - možete pogledati na ovome linku





Danas na ZSK-u





16. svibnja 2009. subota
u Profil Megastoreu


12:00 h Knjiga ispod čekića

Tomislav Zajec: „Lunapark“
Govore: Tomislav Zajec, Maša Kolanović, Jagna Pogačnik


13:00 h Knjiga ispod čekića

Boris Gregorić: „Kali juga“
Govore: Boris Gregorić, Velimir Visković, Branko Čegec
Čita: Vili Matula





Moljčeva predizborna slušaonica (vol.35)




Slušaj, jednu prigodnu
(klikom na naslov pjesme):

Edo Maajka - Jebo vladu






INTERVJU: Franjo Janeš

petak , 15.05.2009.




U Algoritmovoj biblioteci KaLibar koju uređuje Kruno Lokotar nedavno je objavljen roman-prvijenac mladog autora Franje Janeša 'Noć mrtvih živaca'.

Razgovor s autorom pročitajte na ovome linku




Rade Jarak i Božidar Violić dobitnici nagrada Jutarnjeg lista



Devetu nagradu Jutarnjeg lista za najbolje djelo domaće proze u 2008. godini dobio je Rade Jarak za roman "Pustinje" (Litteris), a nagradu za najbolje publicističko djelo, koja se dodjeljuje peti put, dobio je Božidar Violić za "Ispriku" (Naklada Ljevak).

Laureatima je pripao novčani iznos od po 50.000 kuna te skulptura kipara Daniela Kovača.

O najboljoj prozi objavljenoj u 2008. godini odlučivao je sedmeročlani žiri u sastavu Viktor Žmegač, Andrea Zlatar, Teofil Pančić, Gordana Crnković, Dario Grgić, Jagna Pogačnik i predsjednik žirija Branimir Pofuk.

Uz Jarkove "Pustinje" u konkurenciju za najbolju prozu bili su uvršteni "Grand hotel" Renata Baretića, "Sloboština Barbie" Maše Kolanović, "Prodajem odličja, prvi vlasnik" Roberta Međurečana te "Baba Jaga je snijela jaje" Dubravke Ugrešić.

Sedam članova žirija za publicističku nagradu, Davor Butković, Željko Ivanjek, Tvrtko Jakovina, Željko Krušelj, Branko Matan, Anton Šuljić i predsjednik žirija Vlaho Bogišić, za pobjednički naslov odabrali su "Ispriku" - memoarsku knjiga slavnoga kazališnog redatelja, koja je ujedno i povijest poetike kazališnoga razdoblja koje su obilježili Gavella i njegovi učenici.

U najužem izboru za publicistiku još su bili Marko Grčić sa zbirkom kolumni "Riječi, riječi", Mirko Kovač sa zbirkom sjećanja "Pisanje ili nostalgija", Tarik Kulenović s "Političkim islamom" i Hrvoje Turković s knjigom "Narav televizije".



Izuzetno mi je drago da je nagrada otišla Jarku jer upravo njega već godinama ističem kao našeg najzanimljivijeg pisca .
Osim što je Jarak možda trenutno i naš najproduktivniji pisac, njegova je svaka nova knjiga bolja od prethodne ali i bolja od velike većine domaće proze te godine objavljene, a ujedno je u nas teško naći većeg posvećenika pisanoj riječi od njega.

Moja kritika nagrađenog romana "Pustinje" dostupna je na ovome linku , a moj razgovor s Jarkom pročitati možete
ovdje


PROMOCIJA: Robert Musil - 'Čovjek bez osobina' (Fraktura, 2009.)




15. svibnja 2009. petak
na Zagrebačkom sajmu knjiga
u Profil Megastoreu

12:00 h Knjiga ispod čekića

Robert Musil: „Čovjek bez osobina“

Govore: Viktor Žmegač, Walter Fanta, Andy Jelčić, Seid Serdarević
Čita: Tomislav Stojković







Moljčeva slušaonica (vol.34.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

The Raconteurs - Broken boy soldier





Književni petak : Krušvarove 'Zvijeri plišane'

četvrtak , 14.05.2009.



Na ovtjednom Književnom petku bit će predstavljen roman Zorana Krušvara "Zvijeri plišane", knjiga za djecu koja se "afirmativno bavi osobama istospolne seksualne orijentacije".
Govoreći o dvjema djevojkama koje počinju zajednički život te će "jednom postati mama i mama", autor pridodaje još jednu situaciju koja će uslijediti - "skupina plišanih životinja pritom mijenja vlasnika te se moraju snaći u za njih sasvim novoj i potencijalno opasnoj situaciji. Dok se životinje bore za opstanak i svoja prava, djecu se, kako navodi autor romana, učio o humanim vrednotama kao što su tolerancija, prihvaćanje i pravo na različitost. U skladu s tim, u knjizi postoje i likovi homoseksualne orijentacije."

Osim autora, o knjizi će govoriti Milena Benini te Boris Perić, voditelj tribine koja će se održati 15. svibnja s početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevičev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.




Zoran Malkoč pobjdnik Večernjakovog natječaja za kratku priču



Priča Zorana Malkoča 'Kad sam bio bako Pila, mrtva, a u najboljim godinama' dobila je prvu nagradu na 44. 'Večernjakovu' natječaju za kratku priču 'Ranko Marinković'
Drugu nagradu i osam tisuća kuna dobio je Roman Simić Bodrožić za priču 'Dvoje djece', a treću nagradu i pet tisuća kuna Marina Šur-Puhlovski za priču 'Zovem se Marta'.

Laureat Zoran Malkoč, vlasnik antikvarijata u Novoj Gradiški koji se u književnost otisnuo romanom 'Kao kad progutaš brdo balona', za nagrađenu je priču dobio 30.000 kuna.

Riječ je o mekanom hororu ili bizarnoj priči, malo luckasto, spretno i nenametljivo ispričanoj, stoji u obrazloženju Ocjenjivačkog suda koji čine književnik Slobodan Novak, profesor na Filozofskom fakultetu Krešimir Nemec, književnik i kritičar Tomislav Sabljak, književnica Sanja Pilić te Branka Primorac, predsjednica Ocjenjivačkog suda i predstavnica 'Večernjeg lista'.

To je izvorna, tipično novinarska novela, čitka i lijepo izvedena do diskretnog kraja, s pravim literarnim odmakom od realnosti. Posebno valja istaknuti njezin izvoran šarm i autorski rukopis, navodi se u obrazloženju.

Na natječaj je pristiglo rekordnih 617 priča, od kojih je odabrano 50, a u najuži izbor ušlo je 10 najboljih, rekla je Primorac. 'Brzo smo se složili oko nagrađenih i odluka je bila jednoglasna', dodala je.

Među deset najboljih su i priče Robija Selana, Nenada Šepića, Slavice Stojan, Julijane Matanović, Zorana Katića, Roberta Roklicera i Željka Senečića.

Glavni urednik 'Večernjeg lista' Goran Ogurlić najavio je da bi se iduće godine 50 odabranih priča iz natječaja moglo i 'ukoričiti'.

Izvor: T-portal



Da se u slučaju pobjedničke priče radi o uistinu izvrsnoj kratkometražnoj prozi, uvjerite se na ovome linku



PROMOCIJA novih naslova biblioteke 'Na tragu klasika'





6. Zagrebački sajam knjiga

Profil Megastore, Zagreb, Bogovićeva 7
Četvrtak, 14. svibnja 2009. u 18 sati



Hrvatsko filološko društvo i Disput pozivaju vas na predstavljanje tri nova izdanja iz svoje biblioteke Na tragu klasika:

- Jennifer Johnston 'Milost i istina'
- Zinaida Linden 'U očekivanju potresa'
- Jacques Poulin 'Velike plime'


O knjigama će govoriti književni kritičari Jelena Šesnić i Damjan Lalović te urednica biblioteke Irena Lukšić.

Biblioteka Na tragu klasika nagrađena je Kiklopom kao najbolja biblioteka u Hrvatskoj 2007. i 2008. godine.





Pogled u bolju budućnost : Siniša Pavić



Godine 2004. Siniša Pavić objavio je knjigu "Kužini s ljubavlju", svojevrsnu autobiografsku kuharicu za koju su kritičari napisali da je "knjiga o životu ionim malim radostima i tugama kojima je, kažu, život ispunjen: o prvim i posljednjimljubavima, o novim i zaturenim prijateljstvima, o odlascima koji slute na povratak ipovratcima što nose klicu odlaska, o bezbrižnosti djetinjstva i nevoljamastarenja...".

Ovih dana Paviću izlazi zbirka priča "Plačeš li to?", a što mi je o njoj rekao, saznajte na ovome linku





Moljčeva slušaonica (vol.33.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Peach pit - Live in KSET 2004. - #2


PRMOCIJA dviju novih knjiga Ljevakove biblioteke 'Bookmarker'

srijeda , 13.05.2009.




Naklada Ljevak poziva na predstavljanje novih knjiga iz Biblioteke Bookmarker na 6. zagrebačkom sajmu knjiga u Profil Megastoreu.


Govorit će se o knjigama

Frank Furedi 'Poziv na teror' i
Olivier Razac 'Politička povijest bodljikave žice'


Predstavljanje knjiga održat će se u srijedu, 13. svibnja u 19 sati, na 6. zagrebačkom sajmu knjiga u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7, Zagreb.

Govornici: Nadežda Čačinovič, Srećko Horvat i urednik Kristijan Vujičić.




PROMOCIJA knjige Branimira Špoljarića 'Stari Zagreb od vugla do vugla'





AGM i Družba 'Braće hrvatskoga zmaja' u Kuli nad Kamenitim vratima (Kamenita 3) 13.05.2009. u 19:00 organiziraju predstavljanje knjige Branimira Špoljarića.

Knjigu 'Stari Zagreb od vugla do vugla' predstavljaju: Bože Čović, Juraj Kolarić, Branimir Špoljarić, Rosana Kokanović, Marijan Machala.





PROMOCIJA: Rade Jarak - 'Crna svila' (Profil, 2009.)





13. svibnja 2009. srijeda
na Zagrebačkom sajmu knjiga
u Profil Megastoreu

12:00 h Knjiga ispod čekića

Rade Jarak: „CRNA SVILA“

O knjizi govore: Rade Jarak, Gordana Crnković Raunić, Ivica Prtenjača





Moljčeva slušaonica (vol.32.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Alejandro Escovedo - Don't need you




Večer poezije Tomice Bajsića i Miroslava Kirina

utorak , 12.05.2009.




"VEČER POEZIJE"
u srijedu
13. 05. 2009. u 20 h.
Jazz bar "Bacchus"
Tomislavov trg 16
Zagreb

Tomica Bajsić i Miroslav Kirin
čitat će svoje pjesme
u jazz baru "Bacchus".
Ne brinite, nije predizborni skup.

Dodjite.




Pogled u bolju budućnost : Davor Mandić





Iako Davora Mandića više poznajemo kao novinara koji u riječkom «Novom listu» prati zbivanja na kulturnoj (pretežito književnoj) sceni, uskoro će se predstaviti i kao autor knjige «Mostovi» koja izlazi u drugom kolu prestižne biblioteke časopisa "Poezija", u respektabilnom društvu autora čije će nove knjige biti objavljene u istom kolu: Ivana Rogića Nehajeva, Gordane Benić, Sanje Lovrenčić, Branimira Bošnjaka i Branka Maleša.

O svojoj budućoj (skoroj?) knjizi Davor Mandić mi je otkrio nekoliko detalja: čitajte
na ovome linku






TRIBINA DHK-a : Književnički razlaz na dva društva




Sutra, 13.5. u 19 h
u prostorijama DHK u Zagrebu
održava se
tribina
na kojoj će se razgovarati o
književničkom razlazu na dva društva.

Sudjeluju Boro Radaković, Seid Serdarević, Ljerka Car-Matutinović i Silva Šesto.

Voditelj tribine je Hrvoje Kovačević




ŠESTI ZAGREBAČKI SAJAM KNJIGA





Od danas, 12., do 23. svibnja traje 6. Zagrebački sajam knjiga, treći književni sajam po važnosti i veličini u Hrvatskoj.

Knjižaru Profil Megastore u Bogovićevoj 7, najveću knjižaru u regiji, ove će godine posjetiti poznati inozemni autori: Niccolň Ammaniti, Tom McCarthy, Mischa Berlinski, Attila Bartis i Gilles Leroy. Također će i ove godine biti uručena nagrada roman@tportal.hr za najbolji roman u 2008. u vrijednosti od 100 000 kuna.

I ove će se godine na sajmu predstaviti oko 150 nakladnika i bit će održano četrdesetak književnih promocija.

Detaljan program sajma po danima pogledajte na ovome linku




Moljčeva slušaonica (vol.31.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Drive-By Truckers - Never gonna change



Nešto nije u redu s čitateljima!?!

ponedjeljak , 11.05.2009.



Da sve ipak, na sreću, nije otišlo u dim možete vidjeti
na ovome linku .

Međutoa ova rečenica Kvesiću nikako nije trebala :

'Ako se nakon ovolike medijske prašine djelo ubrzo ne proda, nešto nije u redu s čitateljima...'

Naročito ako znamo da je to izrekao pisac koji ne piše nekakvu hermetičnu prozu nego se trudi pisati jednostavno i biti prijemčiv...



NEŠTO KAO FLEŠ...



Image Hosted by ImageShack.us

Eto, nakon nekoliko dana slatkog iščekivanja, u rukama držim svoju novu knjigu! .

Od kvalitete papira, uveza, prijeloma, tiska pa sve do dizajna i izgleda naslovnice - sve je prvoklasno i s knjigom sam u potpunosti zadovoljan!

Inače, izdavač mi je poslao gotovo tri puta više primjeraka knjiga nego što je bilo dogovoreno da ću dobiti, a na račun mi je već legao i cjelokupan honorar , iako je bilo dogovoreno plaćanje u dva dijela.

Btw, pregovori o iznosu honorara izgledali su ovako : na upit izdavača o cifri s kojom bih bio zadovoljan ja sam nakon kraćeg razmišljanja zatražio određenu, za naše prilike sasvim pristojnu cifru, na što je g.Katunarić odvratio da sam previše skroman te sam na potpis dobio ugovor sa iznosom više nego dvostruko većim od onog kojega sam zatražio!
A honorar mi je, kao što rekoh, u cijelosti već isplaćen...

Osim toga, g.Katunarić je prihvatio sve moje prijedloge i sugestije u vezi izgleda naslovnice, dizajna, količine u knjigu uvrštenih tekstova, itd.

Zato, veliko hvala gospodinu Draženu Katunariću na izuzetno korektnom odnosu!!!

Znam da sve ovo možda zvuči patetično i da se možda i čudite zašto sve to iznosim, ali svi mi već godinama slušamo (opravdane) lamentacije pisaca o nepoštivanju autora od strane izdavača, većina kojih u piscima vide tek nužno zlo, odnosno dotični "izdavači" pisce smatraju tek dvonožnim, samohodajućim izvorom dotiranih sredstava, te im na pamet ne pada ispuniti u ugovoru naznačene stavke, naročito onu o tričariji zvanoj honorar (ako nešto nalik ugovoru uopće i ponude autoru na potpis, i ako honororčić u njemu uopće bude i spomenut), dok primjeri korektnih izdavača bivaju prešućeni.

Kao što su mediji i inače krcati lošim i ružnim vijestima a lijepe vijesti izostaju jer, navodno, nisu atraktivne.

Pa eto, ma koliko neatraktivno i patetično bilo, meni je drago što mogu istaknuti primjer jednog izdavača kojemu je autor na prvom mjestu!

Uglavnom, svim piscima iskreno želim da im knjigu objavi izdavač bar upola korektan kao što je to zagrebački 'Litteris' i da na mjestu urednika bude čovjek koji svome poslu pristupa s toliko predanosti i poštenja, kao što to Dražen Katunarić čini...


Inače, tko još ne zna, knjiga na 303 stranice donosi 70 mojih kritika domaćih proznih knjiga objavljenih između 2002. i 2008. godine; izašla je u mekom i tvrdom ovitku i prodaje se po cijeni od 125,00 kn, odnosno 225,00 kn.

Direktna narudžba od izdavača, s popustom, na mail litteris@zg.t-com.hr





Moljčeva slušaonica (vol.30.)





Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

The Felice Brothers - Frankie's gun



Tradicionalni proljetni susret riječkih haiku pjesnika




U organizaciji riječkog Društva haiku pjesnika, Hrvatskog književnog društva i Društva prijatelja Hrvatska-Japan

održat će se

tradicionalni proljetni susret riječkih haiku pjesnika.

Haiku pjesnici čitat će svoje haiku pjsme od kojih su mnoge objavljene u međunarodnim haiku časopisima i zbornicima te za njih dobili
značajne međunarodne nagrade i priznanja.

Susret će se održati u srijedu 13. svibnja. 2009.g, u 18 sati
u kavani hotela 'Neboder' na Sušaku






2. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

nedjelja , 10.05.2009.





Knjižnica Sesvete

poziva na
2. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

Dragi pjesniče, draga pjesnikinjo
pozivamo Vas da sudjelujete

na 2. SESVETSKOM PJESNIČKOM MARATONU
u Knjižnici Sesvete,
u četvrtak, 21. 05. 2009. u 18,00 h.

Očekujemo dobru zabavu uz poeziju, domjenak i glazbu
"Boris Beštak jazz kolektiva".

Molimo Vas da nam se javite što prije
i potvrdite svoj dolazak (s dvjema pjesmama).


Kontakt:
tel. 2002-064 (Knjižnica Sesvete)
mob. 091/578 2969 (Ivan Babić)
e-mail: ivbabic@gmail.com




NOVO: Dan Jacobson - 'Sve za ljubav' (AGM, Zagreb, 2009.)


Dan Jacobson
'Sve za ljubav'

roman
prijevod: Martina Čičin-Šain
izd. AGM
270 str. , meki uvez
cijena: 150,00 kn

Riječ izdavača


U svome desetom romanu britanski pisac južnoafričkog porijekla, Dan Jacobson pripovijeda priču o ljubavnoj vezi između princeze Louise, kćeri belgijskog kralja Leopolda II. i hrvatskog poručnika u austro-ugarskoj vojsci, Geze Matačića.
Oni su se slučajno susreli 1895. i iz toga se izrodio jedan od najvećih skandala onoga doba. Louise je udana na habsburškom carskom dvoru i uplevši se u strastvenu vezu s osobom nižega roda prekršila je i nepisane norme aristokratskog društva. Par bježi iz Beča, putuje Europom, žive na kredit i sablažnjavaju sav pristojan svijet, dok se napokon ne umiješa Lousina familija koja uredi da Gezu strpaju u zatvor, a nju u ludnicu.
No, u zatvoru se pokaže da Geza baš i nije tako vjeran ljubavnik za kakvog se izdavao… Uostalom, on je posinak hrvatskog plemića koji je godinama živio u 'ménage ŕ trois' s Gezinom majkom i ocem.

Dan Jacobson svoju uzbudljivu priču temelji na stvarnim događajima i likovima. Štoviše, princezina strana priče potječe iz njezinih memoara objavljenih u Francuskoj 1921, a Gezina iz njegovih pisama objavljenih u Leipzigu 1904. Treća pak strana u ovoj priči i treći izvor građe jest pučanka Maria Stöger koja je radila u kantini zatvora u kojem je Matačić bio nekoliko godina. Iz te se veze rodilo i dijete.

Roman je pisan u trećem licu što je autoru omogućilo i humorističan i ironičan i kritički ton. Dok povijesne činjenice (iznesene i u brojnim, iscrpnim fusnotama) štivu daju autentičnost i realističnost, autorski rukopis priči daje pomalo ljubavno-melodramatičan prizvuk – što je sve zajedno odlična kombinacija za uspjeh kod najšireg čitateljstva.

***

Dan Jacobson (1929, Johannesburg) bio je profesor na američkim i britanskim sveučilištima, a od 1994. posve se posvetio pisanju i nastanio u Londonu. Objavio je deset romana te nekoliko zbirki kratkih priča i eseja. Dobitnik je mnogih uglednih književnih nagrada.



Izvor: Moderna Vremena Info


Moljčeva slušaonica (vol.29.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Bob Dylan - Man in the long black coat



Tom McCarthy u Zagrebu

subota , 09.05.2009.





Naklada OceanMore
poziva nas

u utorak, 12.05. 2009. u 20 sati
u Profil Megastore, Bogovićeva 7


na razgovor i druženje s Tomom McCarthyjem
autorom romana 'Ostatak'

O romanu govore Mima Simić, Dean Trdak i Zoran Roško

Više o romanu ovdje





Hrvatski prijevod Cortazarova remek-djela 'Školice'



Julio Cortazar
'Školice'

prijevod: Dinko Telećan
izd. Naklada Pelago
609 str. , tvrdi uvez
cijena: 190,00 kn

Riječ izdavača



"Školice" su opus magnum argentinskog književnika Julija Cortázara i jedno od najvažnijih djela hispanoameričke književnosti. Ovaj se roman značenjski račva u nekoliko smjerova, ima mnoštvo mogućnosti interpretiranja, a samo je čitanje prava avantura s obzirom na to da pisac nudi čitatelju - kao istinskom sustvaratelju značenja - barem dva različita načina čitanja knjige. Cortázarove "Školice" igraju se na dva kontinenta: s one i s ove strane, u dva grada: Parizu i Buenos Airesu, u čijim se toposima, atmosferama i putanjama likova ogleda istinsko tkanje života.

Bogatstvo "Školica" otkriva se i u jeziku, u ludizmu govor, stilova i pripovijednih modusa, u prepletu eksperimentalnoga, poetičnoga i realističnoga, u oponašanju džezerskih varijacija, humoru, ironiji ili sklonosti nadrealnome. Za Cortázara umjetnost mora biti i inovacija i spoznaja i igra. Prava igra podrazumijeva postojanje čvrstih pravila i zanos u činu igranja; znači i kombinatoriku i slobodu. A "Školice" su upravo vrhunska književna igra koja fascinira svojom strukturom i lakoćom improviziranja, te istovremeno pruža silan užitak u samom igranju - čitanju i sustvaranju značenja.

"Roman je napisan u znaku neumoljive potrage, koja se zbiva na svim zamislivim razinama... Horacio Oliveira, središnji lik 'Školica', prototipski je tragatelj. Tragaju i članovi Kluba Zmije, traga i Morelli, autorov dvojnik i glasnogovornik. Što se traži? Autentičnost, 'novi poredak, mogućnost nalaženja drugog života'. Ono traženo izražava se u mnoštvu figura, 'opsesivnih metafora' rasutih po cijelom romanu kao što su: most, prolaz, otvor, središte, ključ, 'kibuc želje'. Po želji se može dodati: smisao, svrha, spas. Osnovna figura je, naravno, sama igra školice: dopiranje od 'Neba' do 'Zemlje', ali u istoj ravni... 'Školice' su i potraga za drukčijom književnošću, za svojevrsnom anti-književnošću i anti-romanom ili ne-romanesknim romanom u 'samoubilačkoj pobuni protiv knjiškog uma'..."
(iz pogovora Dinka Telećana )






Moljčeva slušaonica (vol.28.)

Konzorovi puleni u 'Ribooku'

petak , 08.05.2009.




9. svibnja (subota) u 12 sati
u knjižari 'Ribook', Janeza Trdine 9a, Rijeka


Fenomen prvijenca-uspješnice zacijelo uvijek intrigira poznavatelje književnosti. Prvijenac-uspješnica govori o tome da je katkad vrlo teško razlučiti koliko je za pisanje i uspjeh važna darovitost, koliko zanatsko umijeće, a koliko puka sreća. Milan Šarac, vlasnik Konzora, posvetio se pronalaženju darovitih. I dobro mu ide: otkrio je "Alana Bovića" i izazvao pomutnju s 'Metastazama'. Potom je Stela Jelinčić poharala književnu scenu romanom 'Korov je samo biljka na krivom mjestu', a Robert Međurečan vuče za jezik mnoge svojim naslovom 'Prodajem odličja, prvi vlasnik'. Točno u podne dođite uživo saznati tajnu prvijenca-uspješnice.
Gosti: Stela Jelinčić, Robert Međurečan, Milan Šarac.
Voditeljica: Jadranka Pintarić.




SFerastično 'Zagrijavanje'




U petak, 8.5., u 19:30h u
knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Zagreb


čitat će, govorit, šarmirat&co:

Tatjana Jambrišak

i dobitnici nagrade SFERA:

TAMOYA "SANSHAL" (Nagrada SFera za najbolji roman 'Dobitnik')

ZORAN KRUŠVAR (nagrada SFERA za najbolju novelu)
DARIO RUKAVINA (nagrada SFERA za najbolju priču)
te
KRUNO ČUDINA


Moderirat i krhkom plavcom svemirskom upravljat
će (pokušat)
Roman Simić Bodrožić



Lucić i Dežulović podržali studente - pogledajte video klipove



Predrag Lucić i Boris Dežulović podržali su studente Filozofskog fakulteta u trećem tjednu njihovog prosvjeda.

Za tu su prigodu modificirali svoje pjesme poznate pod naslovom Melodije Bljeska i Oluje u Melodije novca i Primorca, u koje su uključene pjesme poput simboličnih "Predstava Hamleta u selu Bolonja Donja", i "Bez jaja nema pohanog mozga" te stihova poput "Taj kome je znanje roba, kom je kuna mjera uma, nek' tu pamet prodat proba od Keruma do Konzuma" i "Šareni artikal nisi, trgovište nije škola, cijena na tebi ne visi, nisi student shopping malla".

Na ovome linku možete pogledati tri video-klipa sa snimkama Lucića i Dežulovića koji deklamiraju svoje urnebesne stihove pred studentima zagrebačkog FF-a.







Moljčeva slušaonica (vol.27.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

The White Stripes - Blue Orchid





NOVO: David Mitchell - 'Livada Crnog labuda' (Vuković&Runjić, 2009.)

četvrtak , 07.05.2009.



David Mitchell
'Livada Crnog Labuda'

izd. Vuković & Runjić
Prevela s engleskoga Vlatka Valentić
dimenzije: 140 x 215 mm
stranica: 368
uvez: meki šivani
Cijena 129 kn

Riječ izdavača



Jason Taylor, trinaestogodišnji mucavac i pupajući pjesnik, strepi od još jedne smrtno dosadne godine u najmrtvijem seocetu na svijetu, u engleskoj zabiti Worcestershire.
Ali u njegov život tek što nisu provalili banda školskih nasilnika, obiteljska kataklizma, Falklandski rat, invazija Cigana i mušičavi stvorovi zvani – djevojke.

U svom novom romanu trostruki finalist nagrade Man Booker, David Mitchell, okreće se poluautobiografskoj priči o odrastanju u provinciji ispričanoj u prvom licu.

Poslije virtuozne parade višestrukih pripovjedača i polifone strukture 'Atlasa oblaka', David Mitchell progovara intimnim tonom frustriranog, senzibilnog mladca Jasona Taylora koji pokušava naći svoj glas kao pjesnik i dobiti pravo glasa za obiteljskim stolom, izboriti svoje mjesto u škvadri i u srcu tamnooke Dawn Madden.

A sve se to događa u davno prošlo vrijeme kad je sve bilo drukčije – telefoni su imali brojčanike, kompjuteri memoriju od 16 kilobajta, djevojke sakoe s podstavljenim ramenima, Duran Duran su vladali top listama, Britanija morima, a svjetska je recesija prijetila…

O autoru
Prvi roman Davida Mitchella, 'Ghostwritten', objavljen je 1999. Dobitnik je nagrade Mail on Sunday/John Llevellyn Rhys za najbolju knjigu autora mlađeg od 35 godina i uvršten je u uži izbor za Guardian First Book Award. Godine 2001. slijedio je Mitchellov drugi roman 'number9dream', uvršten u uži izbor za nagrade Booker i James Tait Black Memorial Prize, a 2003. časopis Granta uključio ga je u izbor najboljih mladih britanskih romanopisaca.
Zahvaljujući nagrađivanome 'Atlasu oblaka' iz 2004. (dobitnik Geoffrey Faber Memorial Prize, South Bank Show Literature Award, Richard & Judy Best Read of the Year te u užem izboru za još šest nagrada, uključujući Man Booker), Mitchell postaje velika književna zvijezda, a taj je status 2006. potvrdio sljedećim romanom, poluautobiografskom pričom o odrastanju u engleskoj provinciji 80-ih godina 20. stoljeća pod naslovom 'Livada Crnog Labuda' (ponovno u užem izboru za nagradu Man Booker).

Rođen 1969. godine u Worcestershireu, David Mitchell je proveo više godina podučavajući u Japanu, a sad živi u Irskoj. Godine 2007. časopis Time uvrstio ga je na popis 100 najutjecajnijih osoba na svijetu.






Finalisti nagrada Jutarnjeg lista



Žiriji za proznu i publicističku nagradu Jutarnjeg lista odabrali su po pet autora koji ulaze u finale ovogodišnje nagrade.

Žiri koji odlučuje o najboljoj proznoj knjizi u najuži izbor od pet knjiga uvrstio je: “Grand Hotel” Renata Baretića, “Pustinje” Rade Jarka, “Sloboština Barbie” Maše Kolanović, “Prodajem odličja, prvi vlasnik” Roberta Međurečana te “Baba Jaga je snijela jaje” Dubravke Ugrešić.

Knjige finalisti publicističke nagrade su “Riječi, riječi” Marka Grčića, “Pisanje ili nostalgija” Mirka Kovača, “Politički islam” Tarika Kulenovića, “Narav televizije” Hrvoja Turkovića te “Isprika” Božidara Violića.

Ovogodišnji dobitnici nagrada Jutarnjeg lista bit će poznati u četvrtak, 14. svibnja, kad će nagrade biti i uručene.






Moja kritika životopisa Bohumila Hrabala u 'Vijencu'



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika
životopisa Bohumila Hrabala
'U rajskom vrtu trpkih plodova'




*******

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Vlatke Jurić 'O punom i praznom'
- esej Krešimira Bagića "Od figure do kulture - parafraza"
- tekst Ivana Kutnjaka o suvremenom kajkavskom pjesništvu
- izbor kajkavske suvremene poezije
- tekst Strahimira Primorca o zbirci priča Ivane Šojat-Kuči 'Mjesečari'
- tekst Ive Pranjkovića o knjizi 'Antibarbarus hrvatskog jezika' Joze Dujmušića
- tekst Marije Znike o knjizi 'Jezični varijeteti i nacionalni identiteti' Ive Pranjkovića i Josipa Silića

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu, filmu, itd.





V & R objavili hrvatski prijevod novog romana Marija Vargasa llose



Mario Vargas Llosa
'Vragolije zločeste curice'

izd. Vuković&Runjić
Prevela sa španjolskoga Tamara Horvat Kanjera
312 str. , meki šivani
140x215 mm
Cijena 129 kn

Riječ izdavača



Najnovija, nostalgična proza peruanskoga književnog veterana Marija Vargasa Llose vodi nas u ljeto 1950. Ricardo Somocurcio, tinejdžer iz imućne limske četvrti Miraflores upoznaje 14-godišnju Lily, koja glumi bogatu i slobodoumnu Čileanku ne bi li skrila vlastito sirotinjsko podrijetlo. Kad je raskrinkaju i natjeraju u bijeg, Ricardo ostaje šokiran. U zreloj ga dobi prevodilački rad za Unesco vodi od avangardnoga Pariza potkraj pedesetih godina, preko swinging Londona, do mafijaškog Tokija. Kamo god pošao, iznova sreće kobnu “zločestu curicu” iz rane mladosti: fatalna žena krije se pod raznim krinkama, poriče djetinju ljubav i opetovano ga osvaja. Hoće li Ricardo ikada doznati tko je ona zapravo?

Mario Vargas Llosa majstor je opisa i evokacije, putene raskoši teksta. Uživljeno se vraća u vrijeme i okruženja vlastite mladosti prikazujući svijet u kojem pod krinkom općeprihvaćene jednakosti cvate – ženomrstvo. “Zločeste curice” bića su gladi – za seksom, novcem, uzbuđenjima, životom. Osuđujemo ih i zavidimo im jer ne pristaju na kompromise. Samosvojne do kraja, poput Ricardove tajanstvene Lily, one ne prigrljuju samo bit vlastite naravi, nego i posljedice smjele odluke da joj ostanu dosljedne.


O autoru
Mario Vargas Llosa, rođen 1936. u Peruu, jedan je od najznamenitijih pripadnika hispanoameričkog booma, osobito poznat po romanima 'Grad i psi', 'Rat za kraj svijeta', 'Tetka Julija i piskaralo', 'Don Rigobertove bilježnice' te 'Jarčevo slavlje'. Dobitnik je mnogih najuglednijih književnih priznanja među kojima se ističu nagrade Miguel de Cervantes (1994.), Principe de Asturias (1986.) te PEN/Nabokov (2002.).



MOJU KRITIKU romana 'Jarčevo slavlje' M.V.Llose možete pronaći ovdje


Moljčeva slušaonica (vol.25.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Rambo Amadeus - Don Kihot & Sančo Pansa





14. književno-znanstveni skup 'Dani Antuna Šoljana'

srijeda , 06.05.2009.



Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja i Društvo hrvatskih književnika priređuju 14. književno-znanstveni skup 'Dani Antuna Šoljana' u Rovinju od 8. do 9. svibnja 2009.

PROGRAM

8. svibnja, PETAK
18:00 Kazalište “Antonio Gandusio“; Književni portret + DVDTatjana Arambašin, knjiga eseja i kritika o autoričinu životu i radu, uz projekciju dijela filma (intervju s autoricom)
Sastavio i uredio: Boris Domagoj Biletić, nakladnik Istarski ogranak DHK

19:30 Kazalište “Antonio Gandusio“;
Projekcija filma: Kužiš stari moj (1973.), Uvodna riječ: dr. sc. Nikica Gilić

9. svibnja, SUBOTA
9:30 Polaganje vijenca pod spomen-ploču na kući Antuna Šoljana
10:30 Velika dvorana Doma kulture;
Književno-znanstveni kolokvij:
KNJIŽEVNI OPUS ZVONIMIRA MAJDAKA
PREDAVANJA:
Cvjetko Milanja: Šoljanova ideja sociologije književnosti
Antun Pavešković: Šoljanova kritička idiosinkrazija
Branimir Bošnjak: Što je govoreći subjekt Majdakove pjesme?
Nikica Gilić: Medeni mjesec i Kužiš stari moj – filmska čitanja Zvonimira Majdaka
Zdravko Gavran: Majdakov roman “Starac“
Božidar Petrač: O prozama Zvonimira Majdaka

19:00 Kantion;
TRIBINA: Hrvatska proza
Sudjeluju: Stjepan Čuić, Davor Velnić, Borben Vladović,
dramska umjetnica Amneris Bosazzi čitat će izbor proze Petra Šegedina,
Antuna Šoljana i Zvonimira Majdaka

21:00 Kazalište “Antonio Gandusio“; Koncert: Kimmo Pohjonen (Finska)




Predstavljanje knjige 'Književna kritika o poeziji Anđelka Vuletića'



U sklopu programa
KULTURNI ČETVRTAK

u čitaonici Knjižnice Sesvete
sutra, s početkom u 19 sati


održat će se

predstavljanje knjige
'Književna kritika o poeziji Anđelka Vuletića'


Sudjeluju
Ivan Babić
Kristina Repar
Anđelko Vuletić




Finalisti nagrade 'roman@tportal.hr'





Renato Baretić, Drago Glamuzina , Sanja Lovrenčić, Robert Međurečan i Dubravka Ugrešić finalisti su književne nagrade 'roman@tportal.hr' i ostaju u izboru za najbolji roman godine do 20. svibnja, kada će biti proglašen ovogodišnji dobitnik najunosnije književne nagrade u Hrvata.

Opširnije na ovome linku





Tribina 'Dekonstrukcije' : Daša Drndić



U četvrtak, 07.05.2009. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb


Razgovor sa Dašom Drndić

I dok Daša Drndić bilježi književni uspjeh posljednjim romanom 'Sonnenschein' (Fraktura, 2008.), prevedenim na više jezika, već je u pripremi, za istog izdavača, njezin novi roman „April u Berlinu“.
O svemu tome bit će riječi na tribini, a autorica će i čitati ulomke iz novog romana.
Voditeljica Tribine Dekonstrukcije Darija Žilić.

Tim povodom slijedi moja kritika romana 'Sonnenschein' Daše Drndić :

KRITIKA: Daša Drndić: 'Sonnenschein' (Fraktura, 2007.)

Totalitarizam, nacionalna, rasna i vjerska nesnošljivost, nacistički zločini, koncentracioni logori, stravično eksperimentiranje ljudima, emigracija i egzil – opsesivne su teme kojima se Daša Drndić bavi u gotovo svim svojim djelima, a u najnovijemu, osmome po redu, romanu 'Sonnenschein' rečenu tematiku autorica uobličava na dosad najdojmljiviji način. Daša je Drndić uz Slavenku Drakulić, Dubravku Ugrešić i Ivanu Sajko najangažiranija domaća autorica, s opusom koji se uporno opire trivijalizaciji, a ozbiljnost dokazuje kako na sadržajnoj i tematskoj tako i na oblikovnoj, formalnoj razini. Većinu proza, a tako i novi roman 'Sonnenschein', Daša Drndić gradi tehnikom kolažiranja, osnovnu fikcijsku narativnu liniju, fragmentarno oblikovanu, nadograđuje i premrežuje dokumentarističkim non–fiction dionicama, od raznih citata, stenograma zvučnih zapisa sa suđenja, pisama, fotografija, enciklopedijskih i biografskih fusnota, pa sve do obiteljskih, rodoslovnih stabala. Njezina je proza literatura sa stavom, čvrstim moralnim stavom koji ona argumentira dokumentima, a u novome romanu u tome ide tako daleko da čak donosi stotinjak stranica dug popis sa oko devet tisuća imena i prezimena Židova ubijenih u Italiji tijekom druge svjetske klaonice. Ipak, to se ne nadaje stranim tijelom ili suviškom u rukopisnom tkivu nego, naprotiv, dodatno podcrtava i naglašava provodni moto knjige – »iza svakog imena krije se priča« – izražen nekoliko puta u romanu.

Roman započinje scenom u kojoj glavna junakinja romana, Haya Tedeschi, prekopava po memorabilijama svoga života; u devetom desetljeću života Haya »razgrće šipražje svoga sjećanja« te prevrćući i proučavajući pisma, fotografije, razglednice i isječke iz novina uređuje svoje postojanje kako bi se, šezdesetak godina prekasno, suočila sa vlastitom savješću i napokon otvorila oči koje bijahu širom zatvorene dok su joj susjedi i sugrađani odvođeni u logore i ubijani, istovremeno dok je ona širila noge pod nacističkim oficirom Kurtom Franzom. Tako, osim kao svjedočanstvo i osudu organiziranoga masovnog istrebljivanja jedne etničke skupine 'Sonnenschein' valja čitati i kao osudu tzv. bystandera – tihe, šutljive većine koja pred zločinima ravnodušno okreće glavu, aktivno odbijajući suosjećati, uporni u samozavaravanju u čijoj se ljušturi veselo baškare kao larve, nestrpljivo čekajući da ta dosadna zbrka prođe pa da napokon izrastu u prekrasne leptire poraća i novoga doba.

Pišući o bystanderima Drugoga svjetskog rata Daša Drndić dakako piše i o dobrovoljnom sljepilu pred zločinima Srebrenice, Vukovara i Lore, Pakračke poljane, Ahmića i Medačkoga džepa, Manjače, Bagdada i Darfura, kao i o svim bivšim, ali i budućim larvama začahurenima u nevinost vlastitog neznanja, koje omogućavaju zlu da se lakše raširi i sveudilj rasprostre svoje ubilačke pipke.

No, osim o zatvaračima očiju pred zločinima 'Sonnenschein' problematizira i zataškavanu, slabo poznatu činjenicu Drugoga svjetskog rata – projekt nazvan Lebensborn, koji se sastojao od otimanja djece roditeljima i njihovu odgajanju da postanu arijevci, »rasno i biološki nezamjenjivi sinovi i kćeri nacije«. Riječ je o dugo skrivanoj trećerajhovskoj tajni, populacijskom pokretu jačanja i širenja ibermenšovske sorte, o čemu autorica progovara u sudbini Antonija, sina Haye Tedeschi i nacističkog krvnika iz Treblinke Kurta Franza. Antonio je bio otet od Haye još kao petomjesečno dojenče, te je rastao i bio odgajan u arijevskoj obitelji Traube, pod imenom Hans. Na posljednjih osamdesetak stranica romana upravo Hans preuzima ulogu naratora pripovijedajući kako je – nakon što mu majka Martha Traube na samrti otkriva da nije njezin sin te da se rodio kao Antonio Tedeschi – punih osam godina bjesomučno tragao za tim Antonijem, koji je sve vrijeme čučao u njemu, disao s njim, živio sa njim, sanjao s njim. 'Sonnenschein' se tako pri kraju pretvara u mukotrpnu potragu za identitetom, odnosno pokušaj prekida života u laži, u slučaju Lebensbornove djece – nametnute laži, za razliku od promatračke – samozavaravajuće laži.
Tragajući za samime sobom, odnosno za Antoniom Tedeschijem – tim »patuljkom koji već 62 godine čuči u mraku njegove lubanje i tmini njegova želuca, čekajući da odraste i dobije nekakvu biografiju« – Hans Traube upoznaje brojnu drugu djecu Lebensborna, koja, također u potrazi za vlastitim korijenima, baš kao i Hans, nailaze na minska polja ljutnje, osude, boli i krivnje zbog grijeha nepoznatih im očeva, živeći kao zatočenici povijesti, dok im u prsima bjesni tornado.

U svome romanu Daša se Drndić s mnogo ironije i sarkazma dotiče i brojnih drugih ozbiljnih tema poput sramotne uloge Katoličke crkve tijekom Drugoga svjetskog rata, licemjernih postupaka Međunarodnog Crvenog križa, neutralnosti Švicarske i uloge njezinih banaka u službi Hitlerovu režimu, a kao što u prethodnom romanu 'Leica format' piše o Rijeci, tako u novome romanu autorica donosi povijest Gorizije, nesretna, shizoidnoga grada, raskomadana i podijeljena iznutra na one koji sudjeluju, pate i ginu i one koji istodobno žive iluziju, u toplini svojih domova i tami kinodvorana.

Iako naizgled hladan, izričaj Daše Drndić prepun je strasti i osude, ogorčen i bijesan, a rečenice bujne i razgranate, s čestim ponavljanjima već izrečenoga, što sve zaziva opuse Bore Ćosića i Thomasa Bernharda, kojima je autorica i svjetonazorno, ali i izabranom tematikom, iznimno bliska. Riječ je o zahtjevnoj, vrlo mračnoj i jetkoj književnosti; o potresnoj, beskompromisnoj prozi koja postavlja pitanja i uznemiruje; rječ je o umjetnosti u službi etike i humanizma te o prozi koja udara u pleksus kako bi čitatelj »uparloženog palanačkog duha« ishraknuo barem djelić raznim ideologijama i mržnjama zatrovana taloga iz svoje nutrine.
Ukratko, 'Sonnenschein' je neprijeporan vrhunac dosadašnjeg opusa Daše Drndić, ali i maestralni vrh ovogodišnje domaće prozne produkcije.

napisao Božidar Alajbegović
Objavljeno u 'Vijencu' broj 356, listopad 2007.





Prvi roman hrvatskih autora napisan na engleskom jeziku




Iz tiska je izišao 'Mr & mrs Hide' , prvi roman hrvatskih autora pisan na engleskom jeziku.

Množina se u prethodnoj rečenici nije omakla greškom, već se radi o romanu napisanome četveroručno.

Osim što se radi o nekonvencionalnoj ljubavnoj priči i kritici potrošačke kulture, 'Mr & mrs Hide', kako vele njegovi autori, predstavlja primjer stvaranja dv(o)osobne osobe u društvu koje, skrivajući svaki skupni napor, kao svoj model uzdiže individualca.
Smješten u Los Angeles,ovovjeki Babilon, roman preispituje ulogu para u svijetu kakav poznajemo, redefinirajući taj par kao prostor sukoba i ravnoteže, izvorište iskonske demokracije u kojoj nijedan član nije u manjini.

Roman su četveroručno napisali Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen a o romanu i autorima možete se informirati na ovome linku

Knjiga se s ove strane Atlantika može internetom dobaviti od nakladnika, hrabre nezavisne kuće Spineless Books iz Urbane, Illinois, preko
ovoga linka ili posredstvom online knjižare
Bookmark.hr

Autori su nedavno boravili u Rijeci gdje su vodili razgovor ugodni s novinarkom Kim Cuculić, kojega možete poslušati i pogledati na ovome linku

Uskoro, na svome materinjem hrvatskom jeziku, Ognjen Rađen i Natalija Grgorinić objavit će zbirku priča 'Utjeha južnih mora', u nakladi Istarskog ogranka DHK





Predstavljanje novog časopisa za kulturu, 'Kupusova lista'




Pozvani ste na predstavljanje
novog izdanja na sceni hrvatskih kulturnih časopisa

'Kupusova lista'.

Mjesto: Profil Megastore, Bogovićeva 7
Vrijeme: četvrtak, 7. svibnja 2009., 11:30


'Kupusov list' predstavit će:

- Nataša Govedić, teatrologinja
- Branislav Oblučar, književni kritičar
- Ivan Kralj, urednik


Više o 'Kupusovu listu' na ovome linku




Moljčeva slušaonica (vol.24.)





Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Oktobar 1864 - Miris predgrađa



Lijepe knjige lijepo gore...

utorak , 05.05.2009.



Kao što znate, Pero Kvesić je najavio spaljivanje cijele neprodane zalihe novog izdanja svoga kultnog "Uvoda u Peru K.", pred Booksom, točno u podne 10. svibnja.

Evo moje pretpostavke kako će se stvar okončati :

u nedjelju, kad se skupe novinari i kad se uključe kamere da ovjekovječe lomaču kako bi mediji potom mogli odglumiti brigu za kulturu i književnost, pojavit će se pred Booksom kakav izborni kandidat koji će, minuticu prije kresanja palidrvceta ilitiga žigice, otkupiti cijelu neprodanu zalihu.

I tako će Kvesić, ni kriv ni dužan, biti "iskorišten".

100 eurova ulažem da će to da bidne Kregar, kojemu će ideju prethodno prišapnuti Srića (jer, ipak je on objavljivani autor, između ostaloga čak i beletristike, istina, gotovo pa bezvrijedne ali to je u ovoj stvari od manje važnosti...). Ipak, u zadnji će tren dogalopirati Ljuština da im pomrsi konce - i onda će da počne licitacija.

A cijena će da se vine u nebesa, umjesto dima i pepela.
(Uz proporcionalno opadanje značaja Kvesićeva rukopisa...).

Pa će se naposljetku autor pokajati što neprodanu zalihu nije razdijelio knjižnicama koje, u tzv. područjima od posebne skrbi ali bogami i u nekim našim bogatijim sredinama, zjape polupraznih polica...

Uglavnom, koji god se političar pred Booksom u cilju prevencije požara pojavio, isporučit ću mu fakturu za autorska prava na ideju...





Moljčeva slušaonica (vol.23.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Bright Eyes - First day of my life


NOVO: Ivan Lovrenović - 'Sedam dana po Bosni' (Naklada Ljevak, 2009.)

ponedjeljak , 04.05.2009.

Ivan Lovrenović
'SEDAM DANA PO BOSNI'

Izdavač: Naklada LJEVAK
Broj stranica: 248
Format: 13,8 x 21 cm
Uvez: meki
Cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača



U zrelo ljeto 2008. Ivan Lovrenović zaputio se sa sinom Josipom, koji mu je u ovoj prilici bio suradnik, na višednevno putovanje po Bosni. Postojao je i formalni razlog, iako bi se vjerojatno putovalo i bez njega: serijal reportaža koje će biti objavljene u sarajevskome magazinu Dani. Premda se išlo autom, sam model putovanja bio je vrlo starinski i skoro bez presedana u našoj novijoj prozi. Poput francuskih, engleskih, njemačkih ili austrijskih putnika, koji su kroz devetnaesto stoljeće pohodili Bosnu, vrlo često po zadaći dobivenoj na dvoru, a rjeđe kao avanturisti, znatiželjnici i pioniri u otkrivanju bliskoga Orijenta. Ti su putnici otkrivali Bosnu na jednom od njezinih zalazaka i javljali su zapadnim dvorovima kako stoje stvari s turskom vladavinom, bi li se ta neobična pokrajina kako mogla preoteti, ali i kakvi su njezini običaji, kako se živi u tim gradovima i selima. Tako je, na kraju, nastala čitava golema biblioteka knjiga putopisaca po Bosni, od kojih neke nikada nisu ni prevedene, ali većina jest. Tako je, moglo bi se reći, nastao i poseban žanr bosanskih putopisnih izvještaja.
Ti su stranci, obično, putovali od čaršije do čaršije, susretali ljude i razgovarali s njima, a u stankama bi, oni ili njihovi pratitelji, olovkom ili perom i tušem skicirali i crtkali vedute gradova, žanr sličice na kojima bi pokušavali zaustaviti ono najkarakterističnije od lokalnoga života. U narednih stotinjak godina mnogi su se bosanski pisci i mudraci dobro morali potruditi da objasne, najprije sebi i svojima, a potom, možda, i svijetu kako to i nije bilo najkarakterističnije. Ali to je već druga priča.

Lovrenović je preuzeo nešto u tonu i smislu od starog bosanskog putničkog žanra. Iako je putovao kao domaći, a još uvijek ne kao stranac, savršeno je ovladao umijećem da predjele kroz koje prolazi gleda prvi put. Njegovo znanje o toj zemlji je potpuno, kao u izvještajima koje su svojim glavarima s puta pisali bosanski fratri (na koji se žanr također naslanja ova proza), ali ono je istovremeno nenametljivo i- na neki način- važno samo priči u koju je upisano i ničemu drugom, i nikome drugom.
Ono što ovu prozu čini začudnom jest to što ona, mimo svojih žanrova, bilježi malo o živome svijetu. Putuje se, uglavnom, po grobljima i okolo njih, obilazi se nevidljivi svijet, u kojemu su najživlja imena i toponimi. Međutim, atmosfera nije ni tmurna, ni grobljanska - o, daleko od toga! - riječ je o prozi ispunjenoj vedrinom i nevjerojatnim unutarnjim ozarenjem. Kao stari fratar koji se oprašta od ovozemaljskog života, vjerujući u Kraljevstvo Nebesko, tako se pisac oprašta s jednom Bosnom. Velika je to priča, nakon čijeg se čitanja i gledanja, čovjek osjeti sretnim što je postojala.
Miljenko Jergović


„U cjelokupnom je djelu Lovrenovićevom Bosna jedina opsesivna tema. Taj sveti i ukleti trokut ima danas u Lovrenoviću najsjajnijeg živućeg tumača“
Muharem Bazdulj




Pogled u bolju budućnost : Sanja Lovrenčić





Seriju predstavljanja budućih noviteta hrvatskih autora/ica koja objavljujem na portalu Moderna Vremena Info nastavlja se sa Sanjom Lovrenčić, autoricom koja iza sebe ima zavidan opus te nekoliko prestižnih književnih nagrada, i koja je u posljednje vrijeme napokon dobila značajniju medijsku pažnju, iako teme o kojima piše nisu teme s naslovnih stranica novina ili kakav chick lit.
Zaslužila je to knjigama "U potrazi za Ivanom" i "Martinove strune" a na pitanje što nam novoga sprema ukratko nam je predstavila dvije svoje skorašnje nove knjige - više o njima saznajte na ovome linku






Tribina DHK-a : Književnost i novi mediji




5. svibnja, utorak u 19 sati u DHK-u u Zagrebu
održat će se Tribina s temom
Književnost i novi mediji.

Kako nova tehnologija utječe na književnost?
Tko će se u budućnosti smatrati pismenim?
Pojavljuju li se među blogerima novi književni kritičari?
Koliki je njihov utjecaj?
Što je s novim oblicima autorskih prava?
Tko je sve danas svjestan otvaranja novih medijskih prostora i kako ih nastoji iskoristiti?

Sudjelovat će književnici Darko Macan i Alojz Majetić, te urednik Ognjen Strpić.







Moljčeva slušaonica (vol.22.)





Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Nick Cave & The Bad Seeds - Brother my cup is empty



Lada Žigo i Zoran Krušvar u riječkom 'Ribooku'

nedjelja , 03.05.2009.





4. svibnja (ponedjeljak) u 19 sati
u knjižari Ribook, Janeza Trdine 9a, Rijeka


Neke knjige dovoljno su zanimljive i provokativne da zainteresiraju čitalačku publiku. Boris Perić u goste nam dovodi autore knjiga o kojima se piše i govori, i koje su svojim sadržajem privukle pozornost javnosti. Zoran Krušvar govorit će o svom posljednjem romanu za djecu 'Zvijeri plišane', neobičnoj priči o ljudskim vrijednostima i o pravu svakoga od nas da bude različit. Spisateljica Lada Žigo predstavit će svoj novi roman 'Babetine', kontroverzno djelo o ženskoj volji za moć.




NOVO: Danijela Stanojević Majerić - 'Nauči psa trikovima' (A Studio, 2009.)

Riječ izdavača



U svom književnom prvijencu Danijela Stanojević Majerić obračunavajući se s licemjernošću društva, crkve i u konačnici međuljudskih (seksualnih, analnih i ost.) odnosa, pronalazi, ističe i slavi pozitivno u svim ljudima i situacijama, predrasudama i uvjerenjima unatoč. „Nauči psa trikovima“ govori o urbanom životu i gubitku identiteta u suvremenom društvu. U mnoštvu informacija život koji se nudi je lagodan, ali s druge strane, često bez mogućnosti samorealizacije, intelektualnog razvoja te ostvaranja pojedinca u potpunosti. No postoji izlaz – ljubav...

„U svakodnevnom razgovoru najviše spominjemo politiku, nogomet i seks. Oko politike se posvađamo, nogomet pobudi iste strasti, dok nas razgovor o seksu uvijek napeto drži u razgovoru.“ Tako autorica objašnjava element tjelesnosti, koji koristi kao sredstvo direktne provokacije, a nalazi se u svakoj priči.
Iako sama autorica u svakodnevnom životu nikada nije vulgarna, u pričama vulgarizme promišljeno rabi kako bi naglasili frustracije. Naravno, frustracije se događaju čovjeku koji misli, onaj koji ne misli prilično je sretan u našem društvenom okružju, koje blokira razvoj intelektualnog, moralnog i iskonskog vjerovanja u ljubav i prijateljstvo.
Primjerenost takvog stila pisanja u našem, patrijarhalnom društvu se propituje, zato što se od žene se takva vrsta diverzije i provokacije ne očekuje. Međutim, u pričama Danijele Stanojević Majerić tjelesno ne da nije neprimjereno, nego je začin – još prejak za neke izdavače, ali i za kreatore književnog hype.

Danijela Stanojević Majerić je novinarka, scenaristica, producentica, humanitarka i konačno, spisateljica - dobitnica Fak-ove prve nagrade za kratku priču 2001. Trenutačno radi na HTV-u kao i na novoj knjizi pod, kako sama kaže, sigurnim naslovom „Kako ubiti svekrvu?“.

Izdavač knjige je A studio s potpisom, urednik Ante Perković, uvodnik je napisala Kruna Tarle, naslovnicu je ilustrirala Irena Škrinjar.

Knjiga se može kupiti online na www.astudio.hr, u književnom klubu Booksa u Zagrebu, Martićeva 14d te u svim boljim knjižarama - cijena 79,00 kn, meki uvez.




Moljčeva slušaonica (vol.21.)




Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Đ.Balašević - Portret mog života


NOVO: Kevin Vennemann - 'Pokraj Jedenewa' (Novela media, 2009.)

subota , 02.05.2009.


Kevin Vennemann
'Pokraj Jedenewa'

roman
izd. Novela media
Cijena: 99,00
Broj stranica: 125
Uvez:meki

Riječ izdavača



Izdavačka kuća Novela media upravo je objavila roman 'Pokraj Jedenewa', jednog od najtalentiranijih njemačkih pisaca mlađe generacije, Kevina Vennemanna.

Što činiti kada ne smijete izustiti ni glasa, a najradije biste urlali od bijesa i tuge?

Vennemannova sugestivna proza uvlači čitatelja u kobne događaje pokraj Jedenewa, kada su lokalni seljaci krenuli u stravične pohode imanjima vlastitih susjeda. U kućici na stablu skrivaju se sestre blizanke, čiji isprepleteni glasovi odjekuju cijelim tekstom. Dok se bezbrižnost djetinjstva u seoskoj idili urušava pred njihovim očima, sestre bijeg od nepodnošljivog traže u pričama o sretnijim danima. U njihovim se sjećanjima stapaju prošlost i sadašnjost, isprepliću se obiteljske anegdote i opisi stvarnih nestanaka njihovih prijatelja. Mjesto pokraj Jedenewa, u vrijeme kad nacisti preuzimaju vlast od Rusa, postaje mikrokozmos iskonskog pitanja stoljećima ukorijenjene mržnje.


U vrijeme dok su se ostali mladi njemački pisci bavili pop-književnošću, a tek stariji kolege dobro znanom temom njemačkog naslijeđa krvinje za nacističke zločine, Venenmann je otišao korak dalje.
Roman je napisan iz nesvakidašnje perspektive prvog lica množine, a u cijelosti se sastoji od distorziranih rečenica u prezentu, koje se oslanjaju na sugestivnost i atmosferičnost.

Vennemannov hvaljeni roman 'Pokraj Jedenewa' pravi je književni fenomen i svojevrsna stilska inovacija, koja pokušava prikazati univerzalno iskustvo traume i izreći neizrecivo bez da eksploatira temu holokausta. Stvarni zločin iz drugog svjestkog rata u nedefiranom selu kraj litvansko-poljske granice samo je kulisa za istraživanje autorove osnovne teme - prokletstvo mržnje koja generacijama uspavana čeka i najmanju iskru da je pokrene.

Čitanje je ovog predivnog i zastrašujućeg romana poput vožnje vlakom smrti koji će svakog trenutka iskočiti iz tračnica. Do kraja vožnje, čitatelj ostaje bez daha. Doslovno.



INTERVJU: Senko Karuza



Povodom trećeg izdanja Festivala književnosti 'MARE MARE 2009.', koji se od 30. travnja do 3. svibnja 2009. održava na otoku Visu, Nenad Bartolčić je razgovarao sa Senkom Karuzom, utemeljiteljem i jednim od organizatora festivala.

Festival 'MARE MARE' organizira udruga Multimedijalni mobilni centar OTOK, koju su osnovali književnici Senko Karuza i Robert Mlinarec, te Melita Mardešić, ravnateljica OŠ Komiža, u Komiži, a nastao je kao produženje događanja koje su se posljednjih petnaestak godina događale u Karuzinom Centru za preživljavanje na otocima u Moloj Trovni.

U razgovoru Senko se dotiče Festivala ali i života na otoku, onoga što čita i što piše, te svoga vinograda...

Razgovor čitajte ovdje



Moljčeva slušaonica (vol.20.)






Slušaj
(klikom na naslov pjesme):

Morphine - Early to bed




SRETAN VAM PRAZNIK RADA!!!

petak , 01.05.2009.






Sretan vam današnji praznik

uz jednu prigodnu

na ovome linku








<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>