INTERVJU : Iva Pejković

petak , 29.02.2008.





Kao deseti naslov u ediciji Katapult koju zajedničkim snagama objavljuju istoimena riječka udruga i nakladnik Zigo, nedavno je izašao roman 24-godišnje Ive Pejković ''Mačka u čizmama''.

Više o romanu i autorici saznajte iz intervjua dostupnog ovdje



Iva Pejković je dakako i blogerica, njezin blog čitajte na http://morganarealm.blog.hr

Pjesnički susret "Riječi u poeziji"



DHK Ogranak Rijeka i izdavačka kuća Edit

organiziraju 1. ožujka 2008. u 20 h u Opatiji
u dvorani restorana "Istranka"

pjesnički susret "Riječi u poeziji"

na kojem će sudjelovati 28 talijanskih pjesnikinja i pjesnika
iz Venecije, Padove i Chioggie

te naši književnici
Nirvana Ferletta, Diana Rosandić i Giacomo Scotti




To je uzvratni poziv na susret "Amici della Poesia" koji se održao dana 14. siječnja 2008. u gradu Chioggia u organizaciji Udruženja književnika regije Veneto, na kojem je među tridesetak talijanskih pjesnika, sudjelovalo i nekoliko riječkih pjesnika, uz nazočnost predsjednika Giorgia Pense, i ostalih predstavnika kulture i vlasti, a koje je u ime Hrvatske pozdravio glavni direktor Edita Silvio Forza.

'The Best of the Booker'



'The Best of the Booker' bit će dodijeljen najboljem romanu koji je osvojio Bookera od utemeljenja ove prestižne književne nagrade.
Koji će od 41 do sada nagrađenog romana osvojiti novog, još prestižnijeg Bookera odlučit će glasovi publike nakon što stručni žiri objavi uži izbor od šest naslova.
Do sada je dodijeljen 41 Booker jer su 1974. i 1993. bila po dva pobjednika. Prvi Booker dodijeljen je 22. travnja 1969.
Predsjednica žirija je autorica i kritičarka Victoria Glendinning, a članovi su autorica i publicistkinja Mariella Frostrup te John Mullan, profesor engleskog sa Sveučilišnog koledža u Londonu.
"'The Best of the Booker' je predivna mogućnost za čitanje, ili ponovno čitanje nekih od najboljih knjiga objavljenih posljednjih desetljeća na engleskom jeziku", rekla je Glendinning.
"Dobro smo se zabavljali ponovnim iščitavanjem sada već klasičnih romana koji su davno osvojili Bookera, ali i onih koji su ga osvajali posljednjih godina. Svi će čitatelji uživati u ovome i jedva čekam reakcije publike", rekla je.

Ovo je drugi put da je predstavljen posebni, prigodni Booker.
Prvi je organiziran 1993. povodom 25. godišnjice Bookerove nagrade, a osvojio ga je Salman Rushdie za 'Djecu ponoći'.

Uži izbor bit će objavljen u svibnju, a glasanje će se odvijati na stranici Man Booker Prize.

Objavu pobjednika u lipnju pratit će niz književnih događaja posvećenih velikoj obljetnici.

Agilni britanski kladioničari su kao glavnog favorita već istaknuli roman 'Pijev život' (moja kritika dostupna na ovome linku) kanadskog pisca Yanna Martela. Slijede ga već spomenuta Rushdijeva 'Djeca ponoći', koja su dobila Bookera 1981. godine, dok su na treće mjesto stavili 'Engleskog pacijenta' Michaela Ondaatjea, koji je nagrađen 1992. i prema kojem je snimljen Oskarom nagrađeni film.



Izvor : Net.hr



KNJIŽEVNI PETAK : Hipokrizija i pareza

četvrtak , 28.02.2008.






"Hipokrizija i pareza" naziv je sljedećeg Književnog petka u okviru kojega će biti predstavljena i nova knjiga Jadranke Brnčić "Biti katolik još".

O aktualnoj temi katoličanstva u Hrvatskoj govorit će Boris Beck, Drago Pilsel i autorica Jadranka Brnčić.

Tribina se održava 29. veljače s početkom u 20 sati u Galeriji Kupola, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6, Zagreb.


Predstavljanje knjige 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine' (izd.Meandar, 2007.)




Predstavljanje knjige 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine' održava se u četvrtak, 28. veljače, s početkom u 19 sati, u Društvu arhitekara Zagreba.
O knjizi će govoriti Igor Franić, predsjednik DAZ-a, Krunoslav Ivanišin, dopredsjednik UHA-e, Jurica Pavičić, književnik i publicist, Božidarka Brnas i Tomislav Kraljević, dizajneri te sam autor.

Nakon itekako uspješne knjige 'Jutarnji ogledi o arhitekturi' (2004) čiji su tekstovi pokušali dati pregled suvremene arhitekture u Hrvatskoj i u svijetu, poznati arhitekt i dobitnik niza nagrada, u timu s arhitektom Vinkom Penezićem, u rukopisu naslovljenom 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine' abecednim redom pokušava posložiti sve bitne osobe, pojave, pravce, stilove koji su na direktan i indirektan način utjecali na razvoj (njegove) arhitekture. Knjiga je nominirana za nagradu Kiklop za publicističku knjigu godine.

'Hrvatska je arhitektonska publicistika imala, i ima, čitav niz kvalitetnih autora, međutim, ono što Roginu izdvaja od svih ostalih, nije samo njegova sposobnost zdrave argumentacije, dobre informiranosti, sjajnog stila već nešto što nadilazi sve to spomenuto. Rogina se, naime, u svojim kritikama, kronikama, esejima pa i polemikama prepoznaje po savršenoj usklađenosti svih tih osobina, no njegova bogata sposobnost asocijacija, povezivanja naoko neočekivanih elemenata u cjelinu, a da pritom bude iznimno uvjerljiv, daje mu kvalitetu koja se obično zove osobnim stilom. I to velikim stilom!'
Zvonko Maković

Krešimir Rogina (Rijeka, 1959) se kontinuirano bavi arhitektonskom teorijom i publicistikom objavivši do sada više stotina tekstova u domaćoj i stranoj stručnoj i popularnoj literaturi. Urednik je Biblioteke Psefizma specijalizirane za teoriju arhitekture u kojoj je od 1995. do danas objavljeno tridesetak naslova, autor je kolumne Obrisi u art magazinu Kontura od 1997, kolumnist u Jutarnjem listu od 2000. te na web portalu a4a od 2005.
Rogina od 1979. radi u zajedništvu s Vinkom Penezićem. Šest puta bivaju nagrađeni na natječajima u Japanu te realiziraju niz projekata raznorodnih tipologija. Izlagali su u zemlji i inozemstvu, predstavivši Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2000. te 2004. na poziv umjetničkog ditrektora Kurta W. Forstera. O njihovu je radu objavljeno nekoliko knjiga među kojima je posljednja Nigel Whiteley: Penezić & Rogina Digitalizzazione della realtŕ / Digitalization of Reality tiskana prošle godine u Rimu na talijanskom i engleskom


Moja nova kritika u 'Vijencu'




Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
a u njemu
između ostaloga
i moja kritika
zbirke priča
Andree Pisac
'Dok nas smrt ne rastavi...'



'Od Frigidne utičnice do 'queer' kulture'

srijeda , 27.02.2008.





U četvrtak, 28. 02. 2008. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu (Basaričekova 24), održati će se još jedan ciklus tribina "Grički dijalog" na temu - «Od Frigidne utičnice do 'queer' kulture».

Na tribini će se raspravljati o pitanjima kao što su:

- Što to određuje kulturu utemeljenu na seksualnom i rodnom identitetu?
- Je li 'queer' samo ljepši naziv za homoseksualnost?
- Što je 'queer' književnost? Može li književnost biti oblik za tzv. "coming out"?
- Je li Ilinčićev «Berlinski ručnik» hrvatska inačica Filipovićeva «Staklenca»? Možemo li govoriti o domaćoj 'queer' književnosti ili se radi tek o pojedinačnim primjerima?
- Je li kritičnost 'queer' teorije spram uvriježenih stajališta o tome što je normalno a što devijantno, ujedno njezina subverzivna snaga? Ima li 'queer' teorija svoje mjesto u humanističkim znanostima u nas?
- Kakav je odnos 'queer' teorije i njezine književne i uopće umjetničke prakse? Kakva je recepcija knjiga kao što su «Queer bajke» ili «Poqueerene priče»? Postoji li u nas 'camp' kao izričaj? Znate li uopće što je 'camp'?
- Koliko komercijalna gej scena (moda i glazba) određuje percepciju gej i lezbijske zajednice u javnosti?
- Kakva je percepcija i zastupljenost 'queer' sadržaja u našim medijima?
- Što se za gej i lezbijsku supkulturu promijenilo od socijalističkih 80-ih do današnjih post-tranzicijskih godina?

O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik te njihovi gosti:

Mima Simić, filmska kritičarka i spisateljica
Dražen Ilinčić, novinar i pisac
Toni Marošević, urednik legendarne "Frigidne utičnice"
Zvonimir Dobrović i Gordan Bosanac, programski voditelj i programski suradnik Queera Zagreb



Izvor : Moderna Vremena Info

INTERVJU : Ivica Matičević





Sa Ivicom Matičevićem, povjesničarem književnosti koji se u upravo objavljenoj knjizi 'Prostor slobode' (izdanje Matice hrvatske) bavi književnom kritikom u zagrebačkoj periodici između 1941. i 1945. godine razgovarala je za Net-portal Barbara Matejčić.

Vrlo za nimljiv razgovor u kojemu, između ostaloga, Ivica Matičević polemizira sa Slobodanom Prosperovim Novakom pročitajte na ovome linku



Više o knjizi Ivice Matičevića 'Prostor slobode' saznajte ovdje



I ljubav je zločinački projekt




Marko Tomaš rođen je u Ljubljani 1978. Iz Ljubljane seli u Mostar, iz Mostara u Sombor, da bi se, opet preko Mostara, gdje postaje jednim od osnivača ‘’Alternativnog instituta’’, udruge građana za multimedijalne umjetničke projekte i urednikom časopisa Kolaps, prebacio u Zagreb, a potom i u Split, gdje danas živi i radi, između ostalog kao voditelj programa i ‘’duša’’ specijalizirane knjižare ‘’Utopia’’.
Poeziju, prozu i novinske tekstove objavljivao je u domaćoj i regionalnoj periodici.
Objavio: 'L’ Amore Al Primo Binocolo' (s Mehmedom Begićem, Nedimom Ćišićem i Veselinom Gatalom), 'Tri puta trideset i tri jednako' (s Mehmedom Begićem i Nedimom Ćišićem), te samostalne knjige pjesama 'S rukama pod glavom', 'Mama ja sam uspješan' i 'Život je šala'.

Pred izlaskom je zbirka 'Marko Tomaš i druge pjesme'.
Pregršt pjesama iz najavljene knjige i novog rukopisa čitajte ovdje



Opet ja na HRT-u!!! (vol.29.)



HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, BORIS POSTNIKOV, SANJIN SOREL
TEMA: NOVA DOMAĆA PROZA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 1. 3. 2008.
OD: 16 SATI

NAJAVA
Nova knjiga Faruka Šehića zbirka je već objavljenih pjesničkih i proznih djela («Hit depo», «Pod pritiskom», «Transsarajevo») i novog proznog teksta «Apokalipsa iz Recycle bina». O toj knjizi koju je objavila kuća Durieux piše Svjetlana Janković Paus.
Božidar Alajbegović prikazuje roman «Nesanica» Marine Šur Puhlovski u izdanju Profila.
«Koliko košta gram» naslov je prve zbirke priča Marijane Ogresta u izdanju Algoritma koju prikazuje Boris Postnikov.
Sanjin Sorel piše o knjizi izabranih pjesama Jagode Zamode pod naslovom «Moj glas ili uživo» u izdanju kuće Altagama.

Uredila Gordana Crnković





PROMOCIJA : Boris Perić - 'D'Annunziev kod' (Naklada Ljevak, 2007,)




Naklada Ljevak
poziva na
riječko predstavljanje
novog romana
Borisa Perića
'D'ANNUNZIEV KOD'


O knjizi će govoriti:
dr. Nikola Petković, sveučilišni profesor, književnik i teoretičar
Ernie Gigante Dešković, kulturolog i pisac
Davor Šišović, novinar i publicist
Valerio Orlić, pjesnik i predsjednik HKDO
te Boris Perić, autor.

Četvrtak, 28. veljače 2008., u 18 hu cafeu Circolo (Uljarska 1- iznad Gradske knjižnice), u Rijeci.



NOVO : Anais Nin - 'Vatra (Dnevnik ljubavi III)' (Profil, 2008.)

Profil je u svojoj biblioteci 'Biografije i dnevnici' upravo objavio treći dio dnevnika Anais Nin : 'Vatra (Dnevnik ljubavi III)':

Riječ izdavača


U trećem dijelu tajnog dnevnika, koji je nazvala 'Vatra', Anais Nin opisuje svoje preseljenje u New York, privremeni prekid monotonog braka s Hughom Guilerom i ljubavne afere s Henryjem Millerom, te utonuće u strasnu vezu sa slavnim psihoanalitičarem, Freudovim učenikom, Ottom Rankom. Njezin interes za studij psihoanalize raste, ali ona uskoro napušta Ranka - ''Ja želim biti svijet za sebe... osjećam da mogu igrati sve uloge'' i vraća se u Pariz, Hughu i Henryju. U Parizu ponovo buja njezino nezadovoljstvo, što je potiče da krene u novu potragu za ispunjenjem. ''Ja čekam ljubavnika. Nemirna sam'', piše ona. ''Život me zove dalje.'' Lijek za svoje razočaranje pronašla je u Peruancu Gonzalu Moru, koji joj se udvara na španjolskome (''jeziku moje krvi'') i vodi do novih visina. ''Život. Vatra. Bivajući vatra, ja potičem vatru i u drugima.''

'Vatra', izvadak iz originalnog necenzuriranog dnevnika Anais Nin, nastavlja priču o ženi koja se pokušava otkriti i osloboditi seksualno, umjetnički i emocionalno. Ona također nastavlja priču o aferi koja će potrajati cijeli njezin život: ''Dnevnik je moj svijet, moj ego...Neću se više sramiti zbog njega.''

''Samo jedna stranica ovog, možda najpoznatijeg svjetskog dnevnika sadrži više seksa, melodrame, fantazije, ispovijesti i opservacija od većine romana i više razotkriva ljudsku psihu koju mi uporno prikrivamo.''
Publisher's Weekly



Novi forumi posvećeni književnosti

utorak , 26.02.2008.

Neumorni Dušan Gojkov javlja :



Otvorena su dva nova zanimljiva foruma posvećena književnosti:

Forum Balkanska literatura - na http://balkanwriters.ning.com i
Forum Poets For Human Rights na http://poetsforhumanrights.ning.com

Prvi je "vlasništvo" BKG-a , jasno, a drugi je potpuno međunarodnog karaktera. Ipak, i u "Balkanskoj literaturi" ima već i stranih korisnika.

Učlanite se i raspravljajte!



PROMOCIJA : Faruk Šehić - ''Hit Depo/Pod pritiskom/Transsarajevo/Apokalipsa iz Recycle bina" (Durieux, 2007.)



Knjižara UTOPIA Vas poziva na

Promociju knjige Faruka Šehića:
"Hit Depo/Pod pritiskom/Transsarajevo/Apokalipsa iz Recycle bina"
(Durieux, Zagreb, 2007.)



Četvrtak, 28.02.2008. godine
Ghetto Club, Split, 2nd floor
Start: 20.30 sati

Gost/autor: Faruk Šehić
Voditelj: Marko Tomaš


Biografija autora:
Faruk Šehić, rođen 14. aprila 1970. u Bosanskoj Krupi, je bosanskohercegovački književnik i novinar. Trenutno živi u Zagrebu. Srednju školu pohađao je u Bosanskoj Krupi, a studirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1992-1995. bio je borac Armije BiH u 5. korpusu gdje je postigao čin poručnika. Radi kao kolumnist i novinar u sarajevskom časopisu Start BiH, te kao voditelj radionice kreativnog pisanja poezije u Booksi. Kritika ga ocjenjuje kao najdarovitijeg mladog pisca novije generacije, čija poezija i proza protkane ratnim iskustvom i jedinstvenom upotrebom stila i jezika čini možda najosebujniju književnu pojavu poslijeratne BiH. Književne radove objavljuje od 1998. godine. Djela su mu prevođena na francuski, mađarski, poljski, engleski i talijanski jezik.





Pjesnikinje čitaju u 'Art netu'



Pjesnikinje čitaju u 'Art netu'
Preradovićeva 25, Zagreb

u srijedu, 27. 2. 2008. u 19 sati


Dođite na pjesničku večer na kojoj će čitati sjajne pjesnikinje Dorta Jagić, Vesna Sorić, Aida Bagić, Jasenka Kodrnja, Ljuba Lozančić, prošlogodišnja i ovogodišnja dobitnica Gorana za mlade pjesnike: Marija Andrijašević i Antonija Novaković, te Asja Bakić.
Upravo Asji, koja dolazi iz Tuzle u 'metropolu', za dobrodošlicu, posvećena je ova večer.

Moderatorica: Darija Žilić



Izvor : Cunterview.net

Kako se Hrvat pretvorio u Srbina






Zagrebački nakladnik Devedeset stupnjeva upravo je objavio zbirku priča Igora Rajkija "Nebeska semantika". Priče su napisane između 1985. i 1995. i dosad nisu bile objavljivane, a među njima je i jedna od najduhovitijih hrvatskih priča ikada napisanih, "Uobražaj". U njoj je riječ o Hrvatu koji se jednoga dana probudio preobražen u Srbina, a autor ju je u doba njezina nastanka nudio tadašnjim književnim novinama i časopisima, no nitko je se nije usudio tiskati. (Tako barem tvrdi Boris Beck, a mi nemamo razloga ne vjerovati mu, zar ne?)

Rajkijevu priču 'Uobražaj' pročitajte ovdje



Moja kritika zbirke priča Igora Rajkija 'Mamac za duhove' dostupna na ovome linku

Razmišljanja uz Pamukov 'Snijeg'





"Orhan Pamuk sam kaže da njegov posao nije objašnjavanje Turske Europljanima i Europe Turcima već pisanje dobrih knjiga, te ne želi da ga se smatra za osobu koja gradi mostove između Istoka i Zapada. No, ipak ne mogu pobjeći od toga da najčvršće mostove grade pisci, glazbenici, aktivisti, umjetnici, dobronamjerni putnici i 'svi ljudi dobre volje' (iako im to možda nije namjera), mnogo više nego političari. Pamuk je, prema svemu što sam čitala o njemu, veoma nadarena i zanimljiva osoba, dalo bi se o njemu mnogo toga napisati i polemizirati, ali želim obratiti pažnju na nešto drugo. Junaci romana 'Snijeg' progovaraju o koječemu iz različitih kutova. Ono što ja nalazim zanimljivim je progovaranje o odnosu Istoka i Zapada, odnosno Turske i Europe. Pokušat ću postaviti neka pitanja koja mi se nameću u tom kontekstu i dati neke odgovore koji ponekad i neće biti odgovori na moja pitanja. Problematika je doista široka i duboka i čini mi se da koliko god pisala o tome sve izgleda površno, no nastojat ću barem zagrepsti ispod površine pune nerazumijevanja i predrasuda."

Nastavak svojih razmišljanja o odnosu Istoka i Zapada potaknuta čitanjem Pamukova romana 'Snijeg' autorica potpisana kao Mjesečeva ratnica iznosi na ovome linku





PROMOCIJA: Sibila Petlevski - 'Moj Antonio Diavolo' (Fraktura, 2007.)



FRAKTURA
poziva na promociju
romana Sibile Petlevski
'Moj Antonio Diavolo'


u Profil Megastoreu (Bogovićeva 7, Zagreb)
u srijedu 27. 02. 2008. u 19.00 sati

O romanu 'Moj Antonio Diavolo' razgovaraju Seid Serdarević i Sibila Petlevski
Ulomke iz romana čita dramski glumac Mladen Vasari

Sibila Petlevski u svojoj 'Francuskoj suiti' u šest stavaka ispisuje fantastično realne priče o životima iluzionista, slikara, džez-glazbenika, operne dive, ljudima koji žive svoju umjetnost prepunu boli i ljepote čak i kada sanjaju. U ritmu glazbenih stavaka izmjenjuju se sadašnjost te daleka i bliska prošlost, susreću se da Vinci, Veronese, arapski otmičari, najpoznatiji mađioničar 19. stoljeća Robert-Houdin, hrvatska ljepotica, francuski slikar, ludi ubojica i promućuran psiholog. 'Moj Antonio Diavolo' roman je koji zaustavlja vrijeme. Kao na najboljim platnima, na čudesan se način susreću fantastično i realno, i svaki je detalj na svome mjestu.

Zbog rijetkih zadovoljstava u čitanju suvremene hrvatske proze, u slučaju 'Francuske suite' Sibile Petlevski potrebno je ugoditi svoj književni sluh i prepustiti se proznom ritmu stavaka allemande, courante, sarabande, gigue...
Ivica Matičević

*******
Sibila Petlevski
, književnica i znanstvenica rođena 11. svibnja 1964. godine u Zagrebu. Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1988.), te magistrirala (1991.) i doktorirala (1996.) na istom fakultetu s temama iz područja teatrologije. Predaje dramatologiju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Članica Upravnog odbora Međunarodnog PEN-a, dopisna članica francuske pjesničke akademije L'Académie Mallarmé. Urednica u domaćim i stranim časopisima. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku. Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Nastupala na brojnim međunarodnim književnim skupovima.
Dobitnica godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost 1993. za zbirku pjesama 'Sto aleksandrijskih epigrama', Nagrade Petar Brečić za teorijsku dramaturgiju, za knjige 'Kazališne suigre' i 'Simptomi moderniteta', 2002. godine. Autorica knjiga poezije 'Skok s mjesta' (1990.), 'Sto aleksandrijskih epigrama' (1993.), 'Babylon' (2000.), 'Heavy Sleepers', (2000.), 'Libitina '(2002.) i 'Spojena lica' (2006.) i romana 'Francuska suita' (1996.) i 'Koreografija patnje' (2002.).


Besplatno poglavlje iz knjige ovdje



Ako vas je prethodna bilješka o knjizi možda zbunila, slijedi pojašnjenje :
roman 'Moj Antonio Diavolo' novo je, prošireno i nadopisano izdanje romana 'Francuska suita'

Nagradna 'Domaća zadaća'

ponedjeljak , 25.02.2008.



Uživali ste čitajući 'Lov na divlju ovcu'?
Ili 'Caricu'?
Možda 'Snijeg'?
Ili neko drugo izdanje Vuković&Runjić?
Napišite zašto vam se knjiga svidjela i pošaljite mail nakladniku ( na adresu info@dzepna.com) a oni obećavaju da će najbolje prikaze objaviti na svom webu a nadahnuti autori osvajaju bon u vrijednosti 100 kn u zagrebačkoj knjižari V&R, Teslina 16.





NOVO : Irena Vrkljan - 'Svila nestala, škare ostale' (Naklada Ljevak, 2008.)


Irena Vrkljan
'SVILA NESTALA, ŠKARE OSTALE'

Biblioteka: Biblioteka Otvorena knjiga
Izdavač: Naklada Ljevak
Godina: 2008
Broj stranica: 115
Format: 14x21,5 cm
Uvez: tvrdi
Cijena: 125,00 Kn
Cijena preko weba izdavača: 112,50 Kn

Riječ izdavača


Naslov nove knjige Irene Vrkljan 'Svila nestala, škare ostale' upućuje na početak njezina pripovjednog opusa, romana 'Svila,škare', od čijega je prvog izdanja prošlo dvadeset godina.
Međutim, taj povratak početku nije zatvaranje kruga, u kojem bi se točka početka i završetka stopile u jednu, nego novo originalno djelo samoironične pripovjedačice. 'Svila nestala, škare ostale' nastaje u vremenu prisilne selidbe Irene Vrkljan iz književno osvjedočenog i čitateljima poznatog stana u berlinskoj Mommsenovoj ulici na novu adresu koju nam – iz posve literarnih razloga – ostavlja tajnom. Ta fizička selidba, koja se, kako se kaže, događa pod stare dane, predstavlja faktičku okolnost pisanja koje sumira životni tijek. No, kao što to kod Irene Vrkljan u pripovijedanju često biva, ta je sumacija osobita i osobna, nikakva formalna računica i evaluacija jasnog slijeda, nego niz istrgnutih trenutaka sjećanja, što tamnijih, što svjetlijih. Za one koji poznaju pripovjedne motive Irene Vrkljan bit će jasno kako nije riječ o nasumičnom izboru slika sjećanja, nego o lirski istaknutim ključnim momentima koji su se oblikovali u njezinoj prozi od romana 'Svila, škare', preko 'Marine ili o biografiji', pa sve do testimonijalno obilježenih 'Naših ljubavi, naših bolesti'. Pa ako su one stvarne škare kojima se režu papiri i izrezuju lica s fotografija (ili čak uništavaju cijele) ponekad tupe, autoričine pripovjedne škare jasne su i oštre, ne oklijevaju u svome poslu odjeljivanja bitnog od nebitnog. Budući da je pripovijedanje Irene Vrkljan izraslo iz ranije poezije, ne čudi da u ovome dodirivanju početka i kraja, u ovom ispisivanju i opisivanju kruga koji je započeo romanom 'Svila,škare' podatni i meki materijal svile zatraži i osvoji nadahnuti pjesnički izraz.





O hrvatskim poetesama






"Ne treba niti naglašavati da, ako se bavite feminističkom kritikom, vrlo lako možete dobiti stigmu lezbijke ili vještice" riječi su Darije Žilić iz njezina teksta u kojemu piše o hrvatskim poetesama ali i o predrasudama prema književnicama i prema feminističkoj kritici i teoriji.

Cjelovit tekst dostupan na ovome linku

PROMOCIJA knjiga Aljoše Antunca






U četvrtak, 28. veljače u 20h u Booksi se održava promocija knjiga Aljoše Antunca.
Prozu "Neka vrsta ljubavi" i reizdanje prvog romana "Poslije zabave" predstavit će urednici, a Aljoša Antunac ce čitati odlomke.ć

Aljošu Antunca imali ste priliku pratiti po raznim časopisima (Zarez, Libra Libera, zbornik Poqueerene priče i Antologija nepoznatih autora - ali i časopis "Svjetlo" op.K.moljac), no odnedavno možete kupiti ili posuditi njegove dvije ukoričene knjige. U jednom starijem broju Libre Libere unutar temata 'Narkoanaliza' Aljoši Antuncu objavljeni su dijelovi proznog rukopisa ''Some kind of love'', a u sklopu 19. broja istog časopisa objavljen mu je roman pod nazivom ''Poslije zabave'' i to u integralnom obliku. Osim Libre Aljošom se kasnije pozabavio i izdavac Konzor, kako njegovim romanom tako i zbirkom prica.

''Neka vrsta ljubavi'' zbirka je kratkih proza, koje su ispisivane paralelno s dijelovima romana ''Poslije zabave'' i koje po autoru funkcioniraju kao otrgnutost iz realiteta. "Neke su pisane prije, neke kasnije, neke u ovakvom, neke u onakvom stanju, a na kraju je sve posloženo da okvirno ima glavu i rep," kaže Antunac.

S obzirom na nelinearnu strukturu, rezove i skokove u priči, praćenje struje svijesti jednog narkomana te izravno prenošenje govornog idioma ulice u kojem se ne poštuju gramatička pravila, roman je dugo tražio izdavača te je
upravo zato uskočila Libra koja je u Aljoši prepoznala značajno osvježenje na domacćoj književnoj sceni.

O svojim će knjigama na promociji u Booksi govoriti sam autor te urednici Katarina Peović Vuković i Ivan Sršen.




Izvor : Booksa.hr

RADIO-ROMAN : Sanja Lovrenčić - 'U potrazi za Ivanom'

nedjelja , 24.02.2008.




Hrvatski radio 3.program
svakodnevno od 25.02. do 29.02.2008.
od 09:30 do 09:55

RADIO-ROMAN : Sanja Lovrenčić - 'U potrazi za Ivanom'

Više o romanu koji je prošle godine dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski saznajte ovdje

Licemjerni Ante Tomić

Dr.Lebowski je predložio raspravu na temu nove kolumne Ante Tomića (vidi ovaj link).

Evo mog priloga raspravi :



U svojoj kolumni Tomić nadmeno tvrdi, citiram : ''Čini mi se nedostojanstveno i nezrelo da sam ne zarađuješ od svog posla, nego čekaš da ti država dobaci neku sitnu kintu. Fućkaš ti nezavisne intelektualce koji vise o budžetu. Odrasla osoba sebi to ne bi smjela dopustiti''.
Tomić veli i ovo : "S Republičkom samoupravnom interesnom zajednicom u kulturi nemam nikakve veze, a Boži Biškupiću, kad se sretnemo, u prolazu samo lagano kimnem. Nas dvojica ništa ne dugujemo jedan drugome."

Ante Tomić je, ako se ne varam, autor scenarija za filmove 'Karaula' i 'Što je muškarac bez brkova'.
Tko je uz HRT glavni financijer hrvatskih filmova ?
Ministarstvo kulture.
Isto ono Ministarstvo kulture koje je Perišiću dodijelilo stipendiju za pisanje romana 'Naš čovjek na terenu' i koju je on prihvatio a što mu Tomić sad nadmeno zamjera.
Međutim, ne sjećam se da je Ante Tomić odbio honorare za rad na scenarijima tih dvaju filmova.

Dakle, Ante Tomić je licemjer.

Osim toga, u tom se tekstu Tomić sprda s debitantskim scenarističkim radom Roberta Perišića (misli na film Dalibora Matanića 'Pet minuta Slave').
Znate li koja su prva dva Tomićeva scenarija?
Film 'Posljednja volja' i TV serija 'Novo doba'.
Mislim da je sasvim izlišno komparirati kvalitetu Matanićeva filma i ova dva uratka.

Milsim da se Tomić okomio na Perišića jer ga frustrira što je Perišiću uspjelo ono što je njemu nedostižno - napisati roman koji se dobro prodaje a usto ga i kritika hvali.
Tomić ovo potonje - dobar prijem kod kritike - nažalost može samo sanjati.




CEI – rezidencijalni program za književnike

subota , 23.02.2008.




Central European Initiative organizira rezidencijalni program za mlade književnike, (starosti do 35 godina).
Prijave za sudjelovanje primaju se do 30. svibnja.
Program se organizira u sklopu Međunarodnog književnog festivala u Vilenici.

Cilj programa jest potaknuti prekograničnu suradnju i promociju među mladim književnicima iz zemalja centralne Europe koje još nisu članice EU-a.
Stipendiju prati i novčani iznos od 5000 eura za tromjesečni boravak u jednoj od zemalja članica Central European Initiative, po izboru kandidata.
Tri odabrana kandidata gostovat će na 23. Vilenica književnom festivalu, koji se održava od 3. do 7. rujna 2008. na različitim lokacijama u Sloveniji. Na otvaranju Festivala proglasit će se dobitnik stipendije.
Kandidat na stipendiji može sudjelovati od 1. rujna 2008. do 1. rujna 2009.
Unutar 60 dana po završetku rezidencije kandidat mora priložiti pisani izvještaj.

Opširnije ovdje





Pankerskih 30



Hrvatski su izdavači, sa zakašnjenjem od cca 30 godina, napokon otkrili punk, pa je tokom prošle godine na police knjižara dospjelo više knjiga posvećenih punku i njegovim junacima.

Međutoa, te knjige imaju jednu malu manu - naime, nijeme su, nemaju zvuka.

Zato vas upućujem na blog whiskybar.blog.hr na kojemu je mladi riječki novinar Marin Tomić sastavio svojevrsnu kratku punk enciklopediju koja obuhvaća tekstove o 30 krucijalnih punk bandova a svaki je tekst popraćen i You-Tube video-spotom koji zvukom i slikom dočarava prangijanje 'obrađenih' glazbenika.


PROMOCIJA : Robert Perišić - 'Naš čovjek na terenu' (Profil i Ghetaldus optika, 2007.)

petak , 22.02.2008.



Profil i Ghetaldus optika

pozivaju na promociju
romana Roberta Perišića
'Naš čovjek na terenu'


subota, 23.02.2008. , 14 sati
Ghetaldus optika, Gajeva 2, Zagreb

Roman predstavljaju
Jagna Pogačnik, Siniša Labrović i Drago Glamuzina.

Iz romana čitaju
Filip Šovagović i Milivoj Beader

Voditelj
Ivica Prtenjača



Osječki ženski književni saloni



Želite li nešto više saznati o ženskim književnim salonima s prijelaza devetnaestoga u dvadeseto stoljeće u Osijeku, odnosno o kulturnoj i književnoj djelatnosti Josipe Glembay, Jagode Truhelka i Vilme Vukelić, pročitajte tekst Helene Sablić Tomić dostupan na ovome linku



Ma kakav Michael Palin...



- Izvrstan dvodijelni putopis iz Ukrajine napisala je Nataša Bodrožić i nakrcala ga vrlo upečatljivim fotkama - prvi dio pročitajte ovdje a drugi dio dostupan je na ovome linku

- Razglednice iz starog kraja - zapis Mire Furlan s putovanja kroz postratnu Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu obavezno čitajte ovdje



KRITIKA : Ludwig Bauer - 'Zapisi i vremena Nikice Slavića' (Fraktura, 2007.)






KRITIKA : Ludwig Bauer - 'Zapisi i vremena Nikice Slavića' (Fraktura, 2007.)


Ludwig Bauer, 66-godišnji pisac rođen u Sisku, u svom već gotovo tri desetljeća dugu književnom radu okušao se u brojnim žanrovima i književnim vrstama – od pisanja dječje književnosti preko scenarističkog, antologičarskog, recenzentskog i uredničkog rada pa sve do romana kriminalističkoga žanra – ali su najzapaženiji ipak bili njegovi povijesno-genealoški romani, od kojih se posebno uspjelim nadaje roman 'Kratka kronika porodice Weber'. Većina romana povijesnoga žanra, pa tako i spomenuta Bauerova 'Kratka kronika porodice Weber', temelji se na dokumentarnoj pisanoj građi koju pripovjedač pronalazi (ili navodno pronalazi) i na koju se oslanja kako bi rukopisu dao dojam autentičnosti. Ti su izvori najčešće fiktivni, pa je tako (vjerojatno) bilo i u slučaju porodice Weber, no zapisi Nikice Slavića koji čine velik dio nove knjige Ludwiga Bauera nisu fiktivni, nego je riječ o autentičnim rukopisima i bilješkama stvarne osobe, čovjeka koji je živio od 1914. do 2001. godine. Činjenica da je Bauer knjigu podnaslovio kao hagiografiju, odnosno životopis sveca, otkriva mnogo o kakvu je čovjeku, u slučaju Nikice Slavića, riječ.

Podrazumijevamo li pod svetošću čvrsta moralna uvjerenje i spremnost žrtvovanja za njih te suosjećanje, čistoću i mučeništvo, Nikica Slavić uistinu bi se mogao smatrati novovjekovnim svecem. Nikica Slavić, iako sin vrlo imućna kninskog trgovca, od ranih je dana bio socijalno osviješten i vrlo osjetljiv na nepravdu te je u predratnom Kninu još za gimnazijskih dana organizirao predavanja i rasprave s temom građanskih prava, a sa svrhom razvijanja humanih odnosa među ljudima. U svibnju 1941, nakon dolaska ustaša u Knin, Nikica odlazi u partizane, ali odbija nositi oružje, nego djeluje kao tzv. ilegalac, održavajući vezu između okupiranih područja i onih u kojima su bili partizani, pribavljajući hranu i lijekove te prebacujući ih borcima u šumu. Prve poratne godine Slavić provodi u državnoj službi, ali kada su pobjednici počeli dijeliti pravdu, on je nastavlja tražiti, ne pristajući šutjeti o nepravdama, kojima i poraće obiluje. Odbijajući povlastice koje mu kao prvoborcu pripadaju i ne želeći ući u Partiju, Nikica postaje sumnjiv te naposljetku, jer je »netko rekao da je on rekao nešto što nije rekao«, biva uhapšen i sproveden na Goli otok. I u golootočkom logoru, gdje provodi pune četiri godine, izložen nezamislivu šikaniranju i u uvjetima opće degradacije ljudskosti, Nikica Slavić beskompromisno ustrajava na pravdoljubivosti i poštenju, uspijevajući zadržati dostojanstvo i čestitost i ne odričući se svojih načela i čvrstih moralnih nazora. Sve to čitatelj saznaje iz autentičnih Slavićevih zapisa, bilježenih nakon, ali i tijekom golootočkog uzništva, krišom, na papirima otkinutim sa vreća cementa. Iako je u logoru pisanje bilo strogo zabranjeno (osim priznanja istražiteljima ili pisanih optužbi protiv drugih, još neutamničenih neprijatelja Partije, čime se mogla priskrbiti kakva povlastica u obliku manje teškog robijaškog posla) Nikicu Slavića vodila je svijest kako »ostaje samo ono što je zapisano, što nije zapisano nije se ni dogodilo«, a njegovi zapisi neprekidna su epistolarna polemika s društvenom zbiljom koju je proživljavao. Nikica Slavić kolebao se između dokumentiranja povijesnih događaja i bilježenja sjećanja, odnosno memoarskih zapisa, ali je uvijek ustrajavao kako na bilježenju nepravdi tako i na zapisivanju svakoga ljudskog valjanog čina, neprekidno se nadajući »nekom boljem vremenu«, dosezanju kojega treba ustrajno težiti, a čemu on može skromno pridonijeti kao sudionik-svjedok, ali i sudionik-istraživač, koji će »razmišljanjem iznutra, iz situacije« ponuditi smjerove mogućih zaključaka.

Ista misao o važnosti zapisivanja i bilježenja (»što nije zapisano nije se ni dogodilo«) vodila je i Ludwiga Bauera pri usustavljivanju Slavićevih zapisa i koncipiranju knjige, koju je sastavio od prikupljenih prijateljevih autentičnih bilješki koje je nadogradio vlastitim komentarima. Bauer posreduje Slavićeve zapise u izvornom obliku, ali i komentira opisane događaje, popunjavajući praznine i kontemplirajući o nekim od dotaknutih tema (posebno zanimljivo razmatranje suodnosa i međusobne uvjetovanosti gluposti i zla), uz brojne političke, povijesne i filozofske evokacije i (dijaloško) referiranje na Marxa, Sv. Augustina, Freuda ili Lombrosa. Takvim je nadopunjavanjem autentičnih zapisa jedne stvarne osobe i posredovanjem iznimno teškog iskustva Bauer stvorio vrijedan dokument i sliku vremena nesklona samosvjesnom, slobodnomislećem i nepokolebljivom pojedincu. Iako bi književno mnogo potentnija nedvojbeno bila romansirana biografija Nikice Slavića iz Bauerova pera (kao dokazana, vrlo vješta pripovjedača vična fabuliranju), ovakvim postupkom Bauer je, kako sam kaže, »pokušao zapise otrgnuti od zapisivača i od njegova izvornoga košmara, i vratiti mu ih kao knjigu«, kako bi se prijatelju odužio objavljivanjem barem dijela njegovih rukopisa koje je on za života napisao, ali iz razloga skromnosti i samozatajnosti nikad nije objavio. Na taj način, osim što je putem Slavićevih izvornih zapisa bolje upoznao (ali i uvjerljivo prikazao) iznimnu osobu uz koju je imao čast provesti određeno vrijeme života, Bauer je ipak i skladno nadopunio svoj stvaralački opus još jednom knjigom tematski usmjerenom njegovoj trajnoj autorskoj preokupaciji – povijesti i mjestu u njoj tzv. maloga čovjeka, obilježena ožiljcima historijskih mijena i ideologija. Premda mali čovjek Nikica Slavić nikako nije bio.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljno u Vijencu, br 363, siječnja 2008.




KNJIŽEVNI PETAK : Boris Perić - 'D'Annunziev kod' (Naklada Ljevak, 2008.)

četvrtak , 21.02.2008.




Pod nazivom 'Kod Borisa Perića', u povodu njegova novog romana 'D'Annunziev kod', 22. veljače, u 20 sati, počinje nova sezona tradicionalnih 'Književnih petaka' u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

Boris Perić je autor, ujedno i novi voditelj tribine, a za razliku od prošlih godina, 'Književni petak' se iz čitaonice na prvom katu 'seli' na treći kat u prostor Galerije Kupo.

Osim autora o romanu će govriti i Borivoj Radaković


Predgovor/pogovor = zagovor





Pavao Pavličić priznaje da se pišući predgovore i pogovore često osjeća kao lažac.

Na ovome linku u prilici ste saznati zašto je tomu tako.

Saharinski osmijeh


Slavko Jendričko (pre)poručuje :



Ako nemate pametnijeg posla,
pogotovo ako ste skloni mazohizmu,
večeras u 22:30
u Dragojevićevoj emisiji
"Poezija naglas"
(Hrvatski radio 3.program)
možete slušati pjesme
iz Jendričkove rukopisne knjige
"Saharinski osmijeh"
.

Novi dvobroj 'Književne republike'





Izašao je novi dvobroj časopisa 'Književna republika' (10-12/2007)

Izdavači Hrvatsko društvo pisaca i Profil
Glavni i odgovorni urednik Velimir Visković
Uređuju Branimir Donat, Tonko Maroević, Sibila Petlevski, Velimir Visković

Časopis donosi opširan temat posvećen osamdesetoj obljetnici rođenja Stanka Lasića, dnevničke zapise Igora Mandića, novu prozu Milka Valenta, poeziju Branislava Glumca i Tonka Maroevića, itd.

Cjelovit sadržaj dostupan na ovome linku

INTERVJU : Jasna Melvinger

srijeda , 20.02.2008.




Jasna Melvinger ovogodišnja je dobitnica najprestižnije hrvatske pjesničke nagrade 'Goranov vijenac'.

Razgovor s autoricom dostupan ovdje

Ogledan primjer vrlo uspješne internetske promocije knjige




'Triesduja' ilitiga 'linija 32' je prigradska autobusna linija koja vozi na relaciji Lovran-Rijeka (i nazad, ofskroz), ali je to i naslov romana za mlade riječke mlađahne autorice Tatjane Udović, a čija se radnja odvija upravo u rečenom autobusu.

Zahvaljujući Portu upućujem vas na Tatjanin blog na kojem ona piše o svojem romanu za mlade „Triesduja“ i s kojeg vodi link na njene osobne stranice www.tatjanaudovic.com a što je jako dobar primjer kako se sistematski radi internetska promocija vlastite knjige.






'Nebeska semantika'

utorak , 19.02.2008.






Ovih dana iz tiska izlazi nova knjiga Igora Rajkija naslovljena 'Nebeska semantika'.
Knjigomat ekskluzivno donosi nekoliko priča iz knjige - čitaj ovdje

'Mačka u visokom društvu'



Književna tribina "Mačka u visokom društvu" posvećena Irini Aleksander održat će se u četvrtak s početkom u 20 sati u književnom klubu Booksa.

Književna tribina "Mačka u visokom društvu" posvećena je velikoj svjetskoj dami Irini Aleksander, Ruskinji tajnovite prošlosti koja je jedno vrijeme živjela u Zagrebu te vodila posljednji literarni salon u Đorđićevoj ulici.
Popularna Iročka, prijateljica Krleže i drugih istaknutih hrvatskih i svjetskih intelektualaca, spisateljica, glumica, scenaristica i prije svega svjetska dama iza sebe je ostavila brojne kontroverze i tajnom obavijene dijelove svoje biografije.

Iako na književnoj tribini nećemo odgovoriti na pitanje je li Irina Aleksander bila ruska špijunka, naši gosti će se potruditi predstaviti različite aspekte njezinog života od filma, preko književnosti, prijateljestava s velikim imenima 20. stoljeća (kao što su Henry Miller, Evgenij Zamjatin te Tito), do njezinog prisustva u tekstovima književnika kao što su Vladimir Nabokov i Anais Nin.

Nakon uvodnih ulomaka iz filma 'Irina' Željka Senečića o Irini će govoriti njezin nećak Ivan Mirnić, Velimir Visković, Nikica Gilić, Ingrid Šafranek, Slavica Jakobović te Irena Lukšić.

Ako već niste, do početka tribine možete pročitati Irinine memoare "Svi životi jedne ljubavi", te zbirku tekstova i dokumenata koji predstavljaju njezina razmišljanja i život pod nazivom "Samo činjenice, molim!" i uključiti se u razgovor ili jednostavno doći i saznati tko je žena koja je od svog rođenja u Rusiji 1900. i smrti u Genevi 2002. prokrastarila cijeli svijet i zaista bila na pravim mjestima u pravo vrijeme.



Izvor : Knjizevnost.org

Promocija knjiga i predstava 'Stilske vježbe' u Koprivnici





U četvrtak, 21. veljače, u 18 sati, u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici 'Fran Galović', u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem, održat će se promocija dviju knjiga - monografije 'Stilske vježbe 40 godina' te prvog izdanja knjige 'Stilske vježbe' R. Queneaua na hrvatskome jeziku.

Slijedi izvedba predstave 'Stilske vježbe' u 19,30 sati, u Dvorani Domoljub.

Promocija knjige 'Stilske vježbe 40 godina' održava se povodom 40. godišnjice scenskog izvođenja (izdanje Kazališne producentske kuće 'Planet Art' Zagreb).

Nakladnik prvog izdanja knjige 'Stilske vježbe' R. Queneaua na hrvatskome jeziku je koprivnički 'Šareni dućan'.

U predstavljanju knjiga sudjelovat će glumci Lela Margitić i Pero Kvrgić, a u ime nakladnika Zvjezdana Bubnjar i Kruno Jajetić. Voditeljica programa bit će Astrid Pavlović.

Knjige će se moći kupiti po promotivnoj cijeni.



Izvor : Culturenet.hr

Andrzej Stasiuk u 'Književnom utorku'




KNJIŽEVNI UTORAK
Hrvatski radio 1.program
19.02.2008. 11:05

U emisiji KNJIŽEVNI UTORAK 19.02. od 11:05 sati gostuje jedan od najvažnijih suvremenih poljskih pisaca, Andrzej Stasiuk. Čut ćete što je prilikom nedavnog posjeta Zagrebu rekao o svom pisanju , današnjoj Poljskoj, malim mjestima i velikim gradovima, putovanjima i književnoj slavi, te o tome što za njega znači Europa. U emisiji možete poslušati i odabrane ulomke iz Stasiukovih djela.



PROMOCIJA: Zvonko Todorovski - 'Vjetrovi Lapeduze' (Naklada Lukom, 2008.)

ponedjeljak , 18.02.2008.




Naklada Lukom i Društvo hrvatskih književnika pozivaju na predstavljanje pomorsko-pustolovnog romana Zvonka Todorovskog "Vjetrovi Lampeduze", koje će se održati u utorak, 19. veljače 2008. u 12 sati, u prostorijama DKH, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zg.

Roman će predstaviti: Jadranka Pintarić, književna kritičarka, akademik Tonko Maroević, Mirjana Šigir, urednica i autor Zvonko Todorovski. Ulomke iz romana čitat će dramski umjetnik Dubravko Sidor, a voditelj Tribine DHK je Tito Bilopavlović.

*****

Novi roman Zvonka Todorovskog "Vjetrovi Lapeduze" može se u potpunosti svrstati u žanr pomorskog romana, jer su more i pustolovina putovanja na jedrenjaku njegova glavna tema i razlog pisanja.

Okvir osnovne priče iz pomorske prošlosti čini dnevnik suvremenog dječaka, koji se našao na prvoj pravoj raskrsnici svoga života - pred pitanjem "što upisati nakon osmogodišnje škole, kuda usmjeriti svoj život". Pomoć u odluci pruža mu upravo fikcionalno svjedočanstvo Frane Maroevića o avanturističkom putovanju na Lampeduzu i nazad, koje dječak čita, a s njim zajedno i mi...



Izvor : Moderna Vremena Info

Nešto za ljubitelje/ice Frederica Beigbedera



Nešto za ljubitelje/ice Frederica Beigbedera :

Prošle jeseni u Francuskoj je snimljen film prema romanu '129,90 kn' (naslov izvornika – '99 F'), film je režirao Jan Kounen, Octavea glumi Jean Dujardin a do sada je film vidjelo preko 1.200.000 gledatelja.
Naši distributeri još uvijek nisu zainteresirani za ovu prema svim francuskim kritičarima odličnu komediju. Isječak iz filma možete pogledati na www.99francs-lefilm.com


VELIKA FEŠTA OD ČITANJA u 'Močvari'



SRIJEDA 20.02. • 20:00
Močvara
VELIKA FEŠTA OD ČITANJA

Nikako ne propustite močvarno čitanje 20.2., u standardnih 20h koji već nepovratno obilježavaju vaš metabolizam! Pisci koje volite u situaciji kakvu volite: dok čitaju i pričaju o knjigama koje će obilježiti 2008. Knjige su nove, neke friško objavljene, neke se još pišu, al u svima ćete uživati, tu isprika nema: 'Eskimi' Damira Karakaša, ljudi i životinje Marinka Koščeca, ona u čijem zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo Krešimira Pintarića, nešto novo od ćaće od metastaza Alena Bovića... a bit će i još nekih misterioznih gostiju iznenađenja!
Eto, što više reći nego, navalite, svi žedni dobre i inspirativne proze, svi koji ste željni saznati što će se književno nositi u kolekciji proljeće/ljeto, jesen/zima 2008 (i inače).

Moderira, po običaju, Roman Simić Bodrožić.
upad: 0 KN



Sesvetski PJESNIČKI MARATON

nedjelja , 17.02.2008.



Knjižnice grada Zagreba
Knjižnica Sesvete
pozivaju na



MALI PJESNIČKI MARATON
(uz 100. "Kulturni četvrtak u Sesvetama"),
na kojemu će se
u suradnji "Kulturnog četvrtka u Sesvetama"
i časopisa "Quorum"
susresti pedesetak pjesnikinja i pjesnika,
koji će čitati svoju poeziju i družiti se
uz glazbu "KGZ-benda"

u Knjižnici Sesvete, četvrtak, 21.02.2008. u 18,00 sati.



Nisam siguran, ali proguglajte, pronađite kakvu mail adresu i raspitajte se - tko zna, možda je moguće i proširiti broj sudionika te događaj uveličati i vašim čitanjem!

RADIO-ROMAN

subota , 16.02.2008.


Ponovo vas podsjećam da na 3. programu Hrvatskog radija, svakodnevno od ponedjeljka do petka, od 09:30 do 10:00 sati ide RADIO ROMAN, a idućega tjedna možete slušati :



RADIO-ROMAN: Zoran Ferić: "Djeca Patrasa"
Hrvatski radio 3. program 18.02.-22.02.2008. , 09:30 h

Urednik : Borben Vladović
Dramatizacija: Ivan Vulić
Režija: Dražen Ferenčina

U središtu romana "Djeca Patrasa" je srednjovječni srednjoškolski profesor u potencijalnom erotskom četverokutu kojeg osim njega čine supruga mu Ines, poželjna plavuša i dvije privlačne sedamnaestogodišnjakinje. Ovu intrigantno postavljenu erotsku priču pisac razvija na vrlo zanimljiv način, te opise podvojenosti protagonistovih stanja i osjećaja.



KRITIKA : Aleksandra Kardum - 'Spavaš li?' (Disput, 2007.)




KRITIKA : Aleksandra Kardum - 'Spavaš li?' (Disput, 2007.)

Svojim prvim, prije dvije godine objavljenim romanom 'Ono što sam prešutjela' Aleksandra Kardum pokazala se kao samosvojna pripovjedačica, sklona introspekciji i ozbiljnu pristupu temi i njezinoj razradi i oblikovanju, a novi je roman 'Spavaš li?' čini jednom od najzanimljivijih autorica najnovije hrvatske književnosti. Za razliku od prvoga romana, gdje je artikulirala intimu i iskustvo jednoga, ženskog, lika, u novome romanu autorica širi pripovjedni spektar na više protagonista i vremenski i prostorno odijeljenih fabularnih tokova, koji se na koncu svi stapaju u skladno zaokruženo, vrlo ganutljivo romaneskno tkanje.
U romanu 'Spavaš li?' Aleksandra Kardum dojmljivo ponire u psihu većeg broja karaktera, koje osim spola, nacionalnosti i profesije razdvajaju i generacijske razlike. Tako tu imamo sredovječnoga stranca, vjerojatno s britanskom putovnicom u džepu, na diplomatskoj misiji u Bosni, oženjena trideset godina mlađom Bosankom, te ga nakon prometne nesreće zatječemo na liječenju u bolnici. Poliperspektivnost i pripovjedno višeglasje romanu osiguravaju lik liječnika koji se u bolnici skrbi o unesrećenome strancu te lik mlade majke koja od ratnog vihora spašava dvogodišnjeg sinčića, sklanjajući ga u špilju u šumi. Iskaze ta tri lika povremeno prekidaju i dnevnički zapisi djevojčice s kraja Drugoga svjetskog rata, a naizmjeničnim nizanjem tih četiriju fabularnih tokova autorica vješto gradi napetost, pazeći (i uspijevajući u tome) da se konačna isprepletenost sudbina tih ljudi ne ispostavi izvještačenom i neuvjerljivom. Poveznica između likova jest traumatičnost iskustava kojima su zbog ratnih događanja obilježeni, no iako roman sadrži i nekoliko sekvenci izvanjske manifestacije rata, autorica naglasak ipak stavlja na posljedične infernalne utjecaje koje rat ostavlja na nutrinu likova, a koji se manifestiraju s odgodom, u potisnutom stresu koji eruptira naknadno, u obliku duševne rastrojenosti, nemira i tjeskobe. Dnevnički zapisi djevojčice, s kraja Drugoga svjetskog rata, koja piše o utamničenome ocu koji se borio na pogrešnoj strani i o majci koja se podaje političkom moćniku kako bi supruga izbavila iz zatvora, u početku se – ponajviše zbog vremenske udaljenosti – čine suviškom i stranim tijelom u rukopisnom tkivu da bi se na koncu skladno uklopili u arhitektoniku priče, otkrivši svoju važnu fabularnu ulogu, ali i višestrukost svojih značenja – osim teze o cikličnosti rata, zla i zločina, ti dnevnički zapisi posreduju žensko iskustvo ratne traume, koje, iako bez oružja u ruci, nije ništa manje bolno.

No, iako posreduje i iskustva više ženskih likova, Kardum okosnicu romana temelji na psihičkim proživljavanjima dvojice muškaraca, liječnika i stranoga pacijenta na bolničkom liječenju, možda i svjesno na taj način praveći odmak od svoga prvog romana, kako bi izbjegla svrstavanje u ladicu tzv. ženskog pisma. Ipak, iako to nije imanentno isključivo autoricama (što dokazuju i recentni prozni radovi mnogokojeg muškarca – od Prtenjače, preko Vadanjela, pa sve do Pintarića i Simića), izrazita emocionalnost, uz vrlo istančanu i suptilnu psihologizaciju, osnovno je obilježje rukopisa Aleksandre Kardum. S tim u vezi valja istaknuti da je spisateljica magistrica pedagogije koja se bavi glazbenom terapijom za djecu s autizmom, a kako u bilješci o piscu za sebe veli, ona je »strastveni tragač za sitnicama: prikuplja nehotične geste, namjerne poglede, duge i kratke šutnje, riječi koje su daleko više od toga, osmijehe koji to nisu, i razne druge stvari«, a njezin je roman arhiv prepun upravo građe te vrste, čime autorica postiže nesvakidašnju intimizaciju i emotivnost te iznimnu uvjerljivost karakterizacije i duboku uronjenost u psihu likova. Uz provodne teze o povezanosti i isprepletenosti ljudi i sudbina te neizmjerne važnosti naizgled nebitnih sitnica, najčešće ponavljan motiv u romanu miješanje je stvarnog i nestvarnog, u obliku likova koji kao da izlaze iz sebe. Promatrajući pritom sebe kao nekoga drugoga oni samospoznajnost dovode do krajnjih granica, osvješćujući svoje postupke i njihovu motivaciju, uz istovremeno spoznavanje grešaka u koracima u odnosima spram drugih i s drugima. Likovi tako ekvilibriraju između zbilje i privida, ali i između sadašnjosti i sjećanja, a upravo čestim uvidom u iskustva u prošlosti proživljena autorica čitatelju omogućava bolje spoznavanje njihove situacije i identiteta, suptilno nas tako uvodeći u privatni pakao svakoga od njih.

»Riječi su važne. Samo ih treba pronaći, one prave«, tvrdnja je jednog od likova koje se autorica drži od prve do posljednje stranice; njezine su rečenice bujne, guste i snažne, a dijalozi posjeduju rijetko viđenu životnost i uvjerljivost – svaka je riječ pomno odabrana i odvagnuta, a nepažljivo bi čitanje i trčanje tekstom značilo neoprostivu uvredu trudu s kojim Aleksandra Kardum pristupa pisanju. Intimna proživljavanja više likova autorica posreduje iz pozicije tzv. sveznajućeg pripovjedača, pri čemu treće lice jednine vrlo vješto rabi u ulozi prvoga lica. To je rjeđe zastupljen, a u ovom slučaju vrlo efektno iskorišten postupak, baš kao i imenovanje likova jednim početnim slovom, čime individualizacija, zbog vrlo dobro provedene karakterizacije likova, nimalo nije dovedena u pitanje. 'Spavaš li?' dvjesto je stranica duga gradacija tjeskobe, nesreće, tuge i sivila, uz nagovještaj nade u posljednjim recima pomno strukturirana i pažljivo pisana romana, prepuna ganutljivih i dojmljivih scena (poput one gdje liječnik potajice promatra nježnu igru majke i djeteta, ili dirljive sekvence zanemarivanja starije žene od strane medicinske sestre), ali i vrlo zanimljivih kontemplacija iz horizontale bolničke postelje, na tragu Desničina Ivana Galeba (intrigantno pacijentovo razmatranje života kao pokretne trake ili ideja o zapakiranosti čovjeka u tijelo kao u kutiju).

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, br.363, siječanj 2008.)




Kroničar sa žurnalizmom u krvotoku

petak , 15.02.2008.





Povodom 85. godišnjice rođenja Miljenka Smoje, o 'rasnom kozeru i kontreštavalu' piše Smojin prijatelj Jakša Fiamengo ovdje

NOVO : Milivoj Solar - 'Književni leksikon' (Matica hrvatska, 2007.)



Milivoj Solar
'Književni leksikon'
(Pisci, Djela, Pojmovi)

izd. Matica hrvatska
421 str; tvrdi uvez, 15×22 cm

Riječ izdavača

Već duže vremena postoji među hrvatskim učenicima, studentima i svim ljubiteljima književnosti želja da se na jednome mjestu pruži s jedne strane temeljno, a s druge strane, koliko je moguće, i cjelovito znanje o književnosti. Solarov izbor pisaca, djela i književnih pojmova utemeljen je na autorovu višedesetljetnome teorijskom radu, praćenju tekuće literature, dobru poznavanju nastavnih programa i šire prihvaćenih sudova hrvatske znanosti o književnosti te na praktičnom, predavačkom iskustvu na području književne znanosti, a izveden je s pomoću dobro poznata solarovskog principa da se i najsloženiji teorijski pojmovi dadu predočiti i objasniti jednostavnim, običnim jezikom.
Naravno, ta Solarova uputa u temelje struke i znanosti ne bi bila potpuna da pobliže ne povezuje književnost s duhom vremena, čime se autorov Leksikon legitimira i kao reprezentativan dokument naše književne epohe.

Knjiga se može kupiti i na kioscima Tiska i Slobodne Dalmacije za 80,00 kn



Više o knjizi ovdje

KUTIJA SLOVA







Tko će predstavljati Hrvatsku kao počasnu gošću na predstojećem Sajmu knjiga u Leipzigu?
Kako je hrvatska kultura dobila prvi cjeloviti prijevod Shakespeareova djela?
Čemu služe književni časopisi?
Gase li se Knjižno-informacijski sustav i magazin Op.a.?

Danas, u 16:05, Hrvatski radio prvi program
emisija o književnosti KUTIJA SLOVA

Kompletan program hrvatskog nastupa u Leipzigu




Napokon je do u najsitnije detalje poznat program predstojećeg hrvatskog nastupa na Sajmu knjiga u Leipzigu, na kojem je Hrvatska tzv. težišna tema iliti zemlja u fokusu. Na sajmu koji se održava od 13. do 16. ožujka hrvatski će autori sudjelovati u više od pedesetak vrlo raznovrsno osmišljenih događanja.

Kompletan program hrvatskog nastupa u Leipzigu možete pronaći klikom na ovaj link



Izvor : Moderna Vremena Info

PROMOCIJA časopisa 'Sarajevske bilježnice'

četvrtak , 14.02.2008.



U petak, 15. 02. 2008. u 18 sati,
u HDP, Basaričekova 24, Zagreb
,
održat će se promocija časopisa
'Sarajevske bilježnice' br. 15-16 i 17/2007.
(brojevi posvećeni postjugoslavenskoj poeziji i kritici)

Sudjeluju:
- Velimir Visković, gl. urednik; Vojka Đikic, izvršna urednica;
- članovi redakcije: Enver Kazaz , Senadin Musabegović, Liljana Dirjan, Elizabeta Šeleva, Radoslav Petković, Daša Drndić, Julijana Matanović, Sibila Petlevski, Slobodan Šnajder;
- suradnici: Ervin Jahić, Dean Duda, Leo Rafolt, Jagna Pogačnik;
- svoje stihove će čitati pjesnici zastupljeni u izboru Ervina Jahića


SURFAJ!




Svoje vrijeme na blogu uglavnom provode tinejdžeri, ali, vjerovali ili ne, piskaranjem na blogu bavi se i poneki akademski obrazovan građanin.
U rubrici SURFAJ na portalu za kulturu i nekulturu Kupus.net objavljen je moj tekst u kojem predstavljam blog kojega marljivo piše jedna srednjoškolska profesorica hrvatskog jezika i književnosti.

Vidi ovaj link


NOVO : Joyce Carol Oates - 'Silovanje (Ljubavna priča)' (Algoritam, 2008.)



Joyce Carol Oates
'SILOVANJE (Ljubavna priča)'

roman
izd. Algoritam
prijevod: Martina Pranić
ilustracija: Nenad Martić
stranica: 136
uvez: meki
cijena : 79,00 kn

Riječ izdavača



Roman 'Silovanje' ugledne američke spisateljice Joyce Carol Oates svojim podnaslovom “ljubavna priča” spaja paradoksalno i nemoguće – okrutnost silovanja i emotivnu sliku nasilja. Nakon što su Teenu Maguire, pred očima vlastite kćeri, silovali i ostavili da umre na podu prljavog spremišta, započinje priča o ljubavi i mržnji, tamnim i svijetlim stranama života u mirnom američkom gradiću. Kao i mnogo puta dosad, Joyce Carol Oates gradi roman u čijem su središtu ženski likovi različitih generacija, fokusiran na odnos majke i kćeri. Kako javnost u provincijskom mjestu promatra silovanje, na čijoj je strani policija i tko koga štiti, pitanja su koja u 'Silovanju' postavlja J. C. Oates.

Joyce Carol Oates za svoj je književni rad dobila mnogobrojne nagrade, a njezin roman 'Blonde' bio je u užem izboru za Pulitzerovu nagradu. Romanom 'Silovanje', u prijevodu Martine Pranić i uz naslovnu ilustraciju Nenada Martića, Joyce Carol Oates prvi se put predstavlja hrvatskoj publici.




Besplatno poglavlje ovdje

Svi u Ghetto club!!!

srijeda , 13.02.2008.







Knjižara UTOPIA
Predstavlja
Književni program u Ghetto clubu
Visit @ Dosud 10.Split.HR

Četvrtak, 14.02.2008.
Salon Ghetto cluba/2nd floor
Start: 20.00 sati

St. Valentines Salon de Romance
Alternativna lektira: Antologija ljubavne poezije
(Branko Miljković, Leonard Cohen, Pablo Neruda, Blaise Cendrars, Arsen Dedić)
odabrane stihove čita: Marko Tomaš
+ slušaona romantične glazbe


Četvrtak, 28.02.2008.

Salon Ghetto cluba/2nd floor
Start: 20.00 sati

Promocija knjige:
“Hit depo/Pod pritiskom/Transsarajevo/Apokalipsa iz recycle bina”

Autor/gost večeri:
Faruk Šehić

Voditelj: Marko Tomaš

Biografija autora:
Faruk Šehić, rođen 14. aprila 1970. u Bosanskoj Krupi, je bosanskohercegovački književnik i novinar. Trenutno živi u Zagrebu. Srednju školu pohađao je u Bosanskoj Krupi, a studirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1992-1995. bio je borac Armije BiH u 5. korpusu gdje je postigao čin poručnika. Radi kao kolumnist i novinar u sarajevskom časopisu Start BiH, te kao voditelj radionice kreativnog pisanja poezije u Booksi. Kritika ga ocjenjuje kao najdarovitijeg mladog pisca novije generacije, čija poezija i proza protkane ratnim iskustvom i jedinstvenom upotrebom stila i jezika čini možda najosebujniju književnu pojavu poslijeratne BiH. Književne radove objavljuje od 1998. godine. Djela su mu prevođena na francuski, mađarski, poljski, engleski i talijanski jezik.





INTERVJU : Delimir Rešicki



O svojoj odličnoj zbirki priča 'Ubožnica za utvare' za Vjesnik govori Delimir Rešicki.

Intervju dostupan ovdje



NOVO : Diana Rosandić - 'Zvjezdani kaktus' (DHK, ogranak Rijeka, 2007.)

Diana Rosandić
'Zvjezdani kaktus'

Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci
253 str. , meki uvez
cijena: 120,00 kn


Riječ izdavača


Ova je proza napisana kao dug i zanimljiv monolog žene bogate životnim iskustvom, upućen mladoj djevojci kako bi saznala, dobrotom starice, koje pogreške nikako ne smije ponoviti na svom putu, podsjeća nas ugođajem, iako se pripovijedanje događa jedne ljetne noći, na atmosfere dugih zimskih večeri u prošlosti.
Tad je pričanje priča bilo način da se, osim prenošenja poruka i pouke, podijeli i ljudska toplina i unutarnjom vatrom zagriju srca, dok je ona vidljiva drukčijim plamenom grijala tijela i obasjavala prostor plesom svjetla i sjenki, a pahulje poput interpunkcija od čipke lelujale pred prozorima.
Od skromnog, no zbog obiteljske okupljenosti ipak gotovo idiličnog djetinjstva, preko tragedija u mladosti i nesretnih ljubavi, do starosti obilježene druženjem s umiljatim mačkama, izgovara se životna priča jedne žene s dva imena, ispričana njezinim vlastitim riječima. Kao središte knjige, njen zračeći epicentar, priča je, kao i kod Saint-Exuperya o jednoj manje nevinoj, no jednako intenzivnoj ljubavi, čiji su tijek, prepreke i kraj vrlo zemni, no ne manje fatalni od poznate svemirske romanse bremenite simbolima.
Pah svemirske prašine u ovoj priči donio je životni poziv idealiziranog ljubavnika, koji se sasvim znanstveno no i vrlo očarano bavi zvijezdama, dok glavna junakinja u njemu tijekom dugih i prekratkih dvadeset godina, i samo u njemu, vidi središte svog osobnog svemira. Kako je to biti druga, biti ljubavnica, nevidljiva žena koja ljubi usprkos zabrani i patnji do posljednjeg daha, sve dok je ne izda snaga u trenutku susreta s istinom u tekstu Diane Rosandić iskreno je i vješto ispričano. Ispovjedna forma dopušta gospođi Ljubici - Danici, njegom glavnom liku, da ogoli do posljednjeg detalja, do zadnje suze svu gorčinu jedne paralelne, rijehom potrošene sudbine,koja više za opravdanje za svoj izbor ne može naći u obostranoj, već samo u svojoj ljubavi. (Maja Gjerek)

***

Diana Rosandić, rođena je 1964. godine u Rijeci. Završila ekonomsku školu, od 1996. g član je DHK, a od 2000. g član HZSU, te kao profesionalni književnik živi i radi u Rijeci. Prevođena na slovenski, engleski, španjolski jezik. Poeziju i prozu objavljuje u časopisima. Pjesme su joj uglazbljene na CD-u i kaseti glazbeno-poetske skupine "Psalmi". Izvedena joj je drama "Most" u režiji Siniše Posarića iz kazališta "Viktor Car Emin".
Do sad je objavila sljedeće knjige: «Kamen pjesnika», zbirka pjesama (1994) «Lanterna», roman (1995.) Prva nagrada "Drago Gervais" ; «Puži slobodo», roman (1996.); «Svjedok i raskrižje», zbirka pjesama (1997.); «Cirkus plave ptice, roman u dvije boje» (2001.); «Zlatni paun» , zbirka kratkih priča (2002.); «Moj moza(i)k», roman; «Antiratne i jedna ljubavna», pjesme; «Što se dogodilo s Dinom Jaulon?»; «Moj moza(i)k 2»; «Ćelavi jež (i druge bajke)» «Sabrane pjesme»; «Zvjezdani kaktus».



Izvor : Moderna Vremena Info

NOVO : Antonia Susan Byatt - 'Zaposjedanje' (Vuković&Runjić, 2007.)

utorak , 12.02.2008.



Antonia Susan Byatt
'Zaposjedanje'

Izd. : Vuković&Runjić
Prevela Tatjana Jukić
Isbn: 978-953-286-002-3
dimenzije: 133 x 215 mm
stranica: 544
uvez: tvrdi šivani s ovitkom
Cijena 149 kn

Riječ izdavača


Roman 'Zaposjedanje (Possession)' Antonije Susan Byatt, prvi put objavljen 1990. godine, spada među najvažnije romaneskne naslove britanske književnosti u posljednjih nekoliko desetljeća; taj je svoj status potvrdio ne samo uglednom Bookerovom nagradom, već i uvrštavanjem u popise obavezne literature na mnogim svjetskim anglistikama. Po svojim je pripovjednim interesima, ali i po značaju za povijest književnosti, 'Zaposjedanje' usporedivo sa 'Ženskom francuskog poručnika' Johna Fowlesa: slično Fowlesovome, i roman Antonije Susan Byatt iz pozicije suvremene književne i kulturne teorije ocrtava djelokrug viktorijanske književnosti i kulture, i to kao baštine u temelju samih teorija kojima se danas koristimo kako bismo analizirali ne samo historijske zaloge, već i suvremenost vlastitih analitičkih pozicija. Taj se roman stoga čita i kao komentar na suvremenu proizvodnju znanja, i to ne samo u humanističkim,
već i u prirodnim znanostima, jer – primjerice – prati razvoj psihoanalize od njezinih začetaka u devetnaestome stoljeću, ali i genealogiju geologije i teorije evolucije, od njihovih viktorijanskih koncepcija (Charles Darwin, Charles Lyell).

Iz knjige:
“Mislio je da dobro poznaje Asha, onoliko koliko se može poznavati čovjek čiji se čitav život doimao sadržanim u njegovu umu, koji je četrdeset godina živio mirnim i primjernim bračnim životom, čija je prepiska bila uistinu golema, ali uzdržana, pristojna i ne pretjerano živahna. Rolandu se to kod Randolpha Henryja Asha sviđalo. Uzbuđivala ga je žestoka životnost i prodorna širina aluzija u njegovu djelu, te mu je potajice, osobno, bilo drago što je sve to postigao u jednome tako smirenom, tako nepomućenom privatnom životu. Ponovo je pročitao pisma. Je li otposlao konačnu verziju? Ili je poticaj zatrt, ili zamro? Rolanda je i samoga obuzeo čudan i neuobičajen poriv. ”

O autorici
Antonia Susan Byatt (1936.), prisutna je na književnoj sceni od 60-ih godina kao autorica niza romana i kratkih priča. Prekretnicom u njezinu stvaralačkom i javnom životu zasigurno se može uzeti objavljivanje romana 'Possession'. Taj joj je roman, peti po redu, 1990. godine donio Bookerovu nagradu za književnost i postigao milijunske naklade, te skrenuo pozornost publike i kritike na ponovnu procjenu njezinih djela među kojima se ističu i zbirke kraće proze 'Matisseove priče', 'Džin iz slavujeva oka' i 'Elementali: priče vatre i leda'.



Besplatno poglavlje ovdje





NOVO : Igor Mandić - 'Notes (VUS 1968-1972.)' (izd. Matica hrvatska, 2007.)


Igor Mandić
'Notes (VUS 1968-1972.)'

izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
uvez broširan i prošiven
625 str. ,16×23 cm
područje: polemike; književna kritika; književna publicistika; publicistika
Biblioteka Književna publicistika,
gl. ur. Jelena Hekman,
izvrš. ur. Inga Vilogorac.
cijena: 290 kn

Riječ izdavača



Knjiga osim autorovih tekstova kritika sadrži i reagiranja čitatelja


U vrijeme kada bilo kakva novinska kritika predstavlja medijski eksces, mlađim se generacijama može činiti nestvarnim golem utjecaj i široki odjek novinskih kritika što ih je Igor Mandić - u počecima autorske kolumne u hrvatskoj publicistici - objavljivao u zagrebačkome visokonakladnom tjedniku »Vjesnik u srijedu« (VUS) od 1968. do 1972.

Sve kritike su se tada pisale po ulagivačkom kolektivnom kriteriju, često iz usluga. U svim sredinama je to bilo potpuno isto. Trebao je neko doći da probije glavom zid, kaže Igor Mandić u jednome novinskom razgovoru. I doista, u 164 teksta, objavljenih u 'Notesu', rubrici oštrog pera i zdravog razuma, autor polemički i kritički piše o fenomenima i aktualnostima tadašnjega kulturnog i društvenog života, snimajući našu aktualnost iz jednoga osobnog, iščašenog, neformalnog, subjektivnog, neubičajenog rakursa. Zahvaljujući borbenome stajalištu, odličnoj naobrazbi, intelektualnoj drskosti, mediteranskome temperamentu i principu da polemičar ne smije previše ozbiljno shvaćati ni sebe ni bitku, Mandić, kako pišu mnogi čitatelji VUS-a, beskompromisno, žestoko i nemilice, s finim začinima ironije i sarkazma, šiba po glupostima svakojake vrste. Naravno, Mandićevi tekstovi nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U rubrici 'VUS u ogledalu', u kojoj se objavljuju pisma čitatelja, a čiji se dijelovi objavljuju i u ovoj knjizi, Mandićevi su tekstovi glavna tema, pa se preko Mandićevih leđa međusobno svađaju i čitatelji sâmi! Oni primjećuju: Mandićevim su kritikama pogođeni ponajprije snobovi, naftalinci, mudrijaši, tzv. velikani naše kulture, čija se veličina mjeri ponajprije količinom taštine koju pokazuju. Drugi tvrde: Mandić je profesinalna svađalica, gnjevni mladac, umišljena veličina koja si dopušta da o svemu sve zna i najbolje sudi.

'Ako ne želite vječno biti kritičarski kalifa, uvijek spreman na usluge veličinama, piše Igor Mandić, ako udarite svojim putem, mnogi će od vas ubrzo okrenuti glavu. Nije stoga slučajno što su aktivni, polemički, nepoštedni kritičari u nas kratka vijeka'.



Autorov UVOD dostupan na ovome linku

Nekoliko cjelovitih tekstova iz knjige čitajte na ovome linku

NOVO : Jay McInerney - 'Sjajna svjetla, velegrad' (Fraktura, 2008.)

Jay McInerney
'Sjajna svjetla, velegrad'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 220
Uvez: meki
Prijevod: preveo s američkog engleskog Dragan Koruga
Cijena: 99,00 kn
Cijena s popustom preko weba izdavača: 89,10 kn

Riječ izdavača


Kada je prije više od dvadeset godina objavljen prvijenac Jaya McInerneyja 'Sjajna svjetla, velegrad', odmah je stekao mnoštvo poklonika i status kultne knjige, koji nije izgubio do danas. 'Sjajna svjetla, velegrad ' duhovit je roman o suvremenom čovjeku i njegovim strahovima, roman o New Yorku, gradu svih gradova, o njegovu noćnom životu, o novinama, manekenkama, kokainu. Jay McInerney briljantno, u drugom licu, pripovijeda o mladiću s Manhattana koji ima sve, ali zapravo živi u savršenoj iluziji i ne zna tko je uistinu.
Roman 'Sjajna svjetla, velegrad' savršeno je ocrtao osamdesete i pogodio njihov duh te započeo novi romaneskni trend, koji se u svjetskoj prozi osjeća do danas. 'Sjajna svjetla, velegrad' jednako je zabavan i zanimljiv kao i sredinom osamdesetih te svjedoči kako se od tada u svijesti mladoga urbanog čovjeka nije mnogo toga promijenilo. Provode po kojima je New York tada bio slavan, danas je moguće doživjeti svuda, ali strahovi su ostali jednaki.

Razularen, ubojito zabavan roman koji pogađa cilj - ljudsko srce.
Raymond Carver

Izvanredno, zabavno štivo, savršen omjer snage i težine.
Thomas McGuane

Besplatno poglavlje ovdje






Predstavljanje zbirke 'Ljenjivci i druge priče' blogera Gorana Bogunovića




U utorak, 12. veljače 2007. s početkom u 20 sati, u Booksi će Goran Bogunović predstaviti svoju najnoviju knjigu kratkih priča «Ljenjivci i druge priče» (Kornet, Beograd, 2007.).

O knjizi kratkih priča zagrebačkog autora objavljenoj za beogradsku izdavačku korporaciju 'Kornet' govorit će urednik Ivan Tobić, autor, te gosti iznenađenja koji će vjerojatno ostati kući zato što će im tog jutra preko puta preći crna mačka...

Goran Bogunović do sad je objavio zbirke pjesama «Ovdje» (2002.) i «Područje pojačanog naoblačenja» (2004.) te zbirku priča «Sve će biti u redu» (2003.). Njegove priče i pjesme objavljivane su u zbornicima i časopisima, među kojima je i zbirka s Omnibusovog natječaja za najbolje kratke priče štokavskog govornog područja «Bun(t)ovna p(r)oza». Član je vokalno instrumentalnog sastava Radost!
Kad ne piše radi u tehnici Hrvatske televizije.




Izvor : Moderna Vremena Info

Predstavljanje 'Kiklopom' nagrađene biblioteke 'Na tragu klasika'

ponedjeljak , 11.02.2008.




Disput i Hrvatsko filološko društvo te Francuski institut u Zagrebu organiziraju predstavljanje triju zapaženih naslova iz biblioteke Na tragu klasika: Emile Ajar (Romain Gary) 'Život je pred tobom', Alfred Jarry 'Nadmužjak' i Viktor Pelevin 'Sveta knjiga vukodlaka'.

Predstavljanje će se održati u srijedu, 13. veljače, u 18 sati, u Medijateci (Preradovićeva 5, Zagreb).

O knjigama francuskih autora i autora koji se osjeća Francuzom govorit će prevoditeljice Marija Paprašarovski i Sanja Šoštarić, književna kritičarka Đurđica Čilić-Škeljo i urednica biblioteke Na tragu klasika Irena Lukšić.

Otvoreno pismo Alide Bremer i Györgyja Dalosa





Posljednjih su se tjedana u hrvatskim medijima pojavili prilozi u kojima se osporava koncept nastupa Hrvatske na Sajmu knjiga u Leipzigu u ožujku 2008. I prije detaljne objave programa nastupa neki novinari nisu žalili truda u pokušaju da proizvedu "atraktivnu" novinarsku temu (čitaj: skandal), baš kao što su i pojedini pisci i urednici dali oduška vlastitoj sujeti. Stoga su Alida Bremer i György Dalos, organizatori hrvatskog nastupa u Leipzigu, preko portala Moderna Vremena Info uputili otvoreno pismo zainteresiranoj hrvatskoj javnosti.

Čitajte ovdje


LITTERIS objavio 'Sabrane pjesme' Michela Houellebecqa



Zagrebački Litteris upravo je objavio 'Sabrane pjesme' Michela Houellebecqa, u prijevodu Maje Zorice :


Riječ izdavača


Ostajući vjeran poeziji kao svojem iskonu, Michel Houellebecq započeo je svoj književni put i afirmirao se kao pjesnik prije nego što je postao planetarno poznati romanopisac. Svježina njegova stila i osobnog rukopisa, prisutna u romanima, itekako je vidljiva u njegovoj poeziji. On si daje slobodu kao rijetko koji pjesnik, da opjevava sve što mu padne na pamet, kratke trenutke života, bez kontinuiteta, koji postaju trenuci istine u njegovoj poeziji, da na scenu postavi suvremenost, razoreni urbani okoliš, i svoje 'razgolićeno srce'. Kao 'ukleti' pjesnik, Michel Houellebecq je s iskonom na 'ti', premda je taj iskon samo temelj užasa svakodnevne egzistencije, neprobavljiv, razoren i smiješan; u njemu se zrcali kompromitirano čovječanstvo, atrofirana komunikacija, taština liberalne razmjene, iznutra određuju neizbrisivi ožiljci ljubavne uskraćenosti.
U nizu svojih pariških i ne samo pariških sličica, Houellebecq je nastavio baudelaireovsku poetiku traganja za spleenom bez ideala, no dok Baudelaire preobražava užas u zraku svjetlosti usred rembrandtovskog chiaroscura, Houellebecq slika vlastite užase u apsolutnoj tami. Zato je intenzitet njegove patnje utoliko potresniji. 'Cvijeće zla' tadašnjeg francuskog društva postaje u Houellebecqovoj inačici 'Cvijeće bola' koju njegova lirika kupi s poda samotnih soba ili prljavih ulica.

"Ove sam godine znatno ostario. Popušio osam tisuća cigareta. Postoji valjda način da živim nešto što ne nalazim u knjigama. Nešto što me nisu naučili. Ne poštujem čovjeka; svejedno, zavidim mu." - kaže Houellebecq u jednom od svojih stihova koji odražavaju paradoksalnost jedne apartne duše.
Ako se za pjesnika može reći da je lucidan i iskren do granica samopoštovanja onda je to svakako Michel Houellebecq.

*****

Michel Houellebecq, rođen 1958, francuski pjesnik, esejist, romanopisac svjetskog ugleda. Nakon objavljivanja romana 'Širenje područja borbe' , 'Elementarne čestice' te 'Platforma', postaje predvodnikom nove generacije pisaca. Njegov posljednji roman 'Mogućnost otoka' zamalo je dobio Goncourtovu nagradu. Njegov snažan utjecaj osjeća se i u suvremenoj hrvatskoj literaturi, gdje još nije poznata njegova poezija koja se u cjelovitom vidu sada nudi čitateljima.



Moja kritika Houellebecqova romana 'Mogućnost otoka' dostupna na ovome linku

INTERVJU : Miroslav Mićanović



Razgovor s Miroslavom Mićanovićem, predsjednikom žirija novoutemeljene nagrade T-portala i Zagrebačkog sajma knjiga za najbolji domaći roman u protekloj godini, dostupan na ovome linku

INTERVJU : Krešimir Pintarić

nedjelja , 10.02.2008.




Povodom izlaska novog romana Krešimira Pintarića 'U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo' Maja Pavliša je za T-portal razgovarala s autorom romana već prozvanog pravim 'muškim ljubićem'.

Intervju dostupan ovdje

Više o romanu ovdje



Moja kritika Pintarićevog romana 'Ljubav je sve' dostupna na ovome linku





„Čitate li (još) književne časopise?“

subota , 09.02.2008.






U srijedu, 13. 02. 2008. u 19 sati
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb

u ciklusu tribina "Grički dijalog”
govorit će se o temi
„Čitate li (još) književne časopise?“

O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice
Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik
te njihovi gosti, ugledni i iskusni urednici:
Velimir Visković, urednik časopisa "Književna republika"
Dražen Katunarić, urednik časopisa "Europski glasnik"
Miroslav Mićanović, urednik časopisa "Quorum"
Rade Jarak, urednik virtualnog i tiskanog časopisa "Knjigomat"
Tomislav Brlek, urednik časopisa "15 dana"

Na tribini će se raspravljati o "vrućim" pitanjima kao što su:
 Zbog čega, unatoč (na papiru) velikom broju izdanja, govorimo o krizi časopisne scene?
 Je li teza kako su časopisi ogledalo književnog trenutka postala čisti anakronizam?
 Jesu li književni časopisi (još) prostor za afirmiranje mladih/novih pisaca?
 Je li uređivanje časopisa danas isključivo posao za šačicu entuzijasta?
 Hoće li internet dokinuti potrebu za književnim časopisima i je li već promijenio njihov status?
 Žive li baš svi časopisi na jaslama Ministarstva kulture (i kako je onima koji žive)?
 Jesu li potpore Ministarstva mjerilo njihove kvalitete i/ili "koliko para, toliko muzike"?
 Treba li nam tako mnogo časopisa koji imaju nakladu "za redakciju, suradnike i prijatelje"?
 Zbog neisplativosti, knjižari uglavnom ne žele distribuirati časopise, pa gdje onda završavaju?
 Trebaju li se književni časopisi prodavati na kioscima?




JAVNO PISMO Valeria Orlića upućeno ministru Boži Biškupiću

petak , 08.02.2008.



Valerio Orlić uputio je JAVNO PISMO MINISTRU KULTURE objavljeno 3.02 2008. na Regionalu Expres:



VIĐENJE STANJA U HRVATSKOJ ZAJEDNICI SAMOSTALNIH UMJETNIKA IZ PESPEKTIVE KNJIŽEVNIKA VALERIA ORLIĆA

… pomognite gospodine Ministre sirotim književnicima što htjedoše postati umjetnici, pomozite im gospodine Ministre pomozite, pomozite….


VEĆ PAR GODINA u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika - (HZSU-a) UVUKLA SE SUMNJA da u toj umjetničkoj instituciji vlada jedan košmar, zbunjenost i strah samih rukovodećih članova. Nelogičnost tumačenja statuta HZSU-a, tumači se tvrdnjom nelogičnosti i nadasve ludosti, te se opravdava i štiti povjerenstvo za prijem članova (koji vidljivo krši statut svoje zajednice a ako ga ne krši onda ga vješto manipulira tumačenjem člana 10. stavka 2. da Stručno povjerenstvo drži da umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje još uvijek ne predstavlja zamjetan prinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti), te tako daje mogućnost manipulacije i svojim htijenjem i nahođenjem te kojekakvim vezama daje nedvojbenu sumnju u ovlast povjerenstva za prijem novih članova HZSU-a ).
Stručno povjerenstvo se opravdava Ministarstvom kulture a Ministarstvo kulture, Stručnim povjerenstvom i tako obrnuto loptica se prebacuje s jednog polja u drugo a istinski književnici i umjetnici pate u toj igri. Da se vratimo na pojedine članove Stručnog povjerenstva koji su nesumnjivo daleko po kvaliteti svojih djela, ispod mogućih književnih vrijednosti i mogućnosti čak i po brojčanom kriteriju zaostaju za književnicima koje su sami odbili u članstvo HZSU-a, ali naglasio bi tu da su dobili ovlast da po svome umjetničkom nahođenju nazovimo (ne)moralnom činu primaju i odbijaju književnike, i ostale umjetnike u HZSU-a. Mnogi su više medijski eksponirani i čujniji od svojih (ne)djela a ipak su članovi HZSU-a, a ostali rade po nahođenju ovlaštenih ''pijuna'' koji vidljivo provode književnu politiku nadređenih tijela strahujući za svoj osobni probitak.
Kulturna simbolika i svrha zajednice je da promiče kulturu stvaralaštva i štiti književno umjetničke stvaratelje, posebice socijalno egzistencijski ugrožene književnike i umjetnike, svela se na individualnu (ne)moralnu procjenu……
…. Sramotno je odbiti književnika koji je objavio 11 knjiga i koji je objavljivao svoja djela po raznim renomiranim kulturnim časopisima u zemlji i inozemstvu i koji je preveden na nekoliko svjetskih jezika engleski, talijanski, poljski, makedonski, bugarski i kojemu su neke pjesme uglazbljene i koji je član Društva hrvatskih književnika-Zagreb, i Društva hrvatskih haiku pjesnika i osnivač i predsjednik hrvatskog književnog društva ''Osvit'' i koji je urednik i recenzent mnogih knjiga…
SRAMOTNO je takvu osobu ODBIJATI (6) PUTA, PONOVIT ĆU (6) PUTA a da se ne postavi pitanje i sumnja u ispravnost funkcioniranja HZSU-a, pogotovo u Stručno povjerenstvo za prijem novih članova.
NAPOMENIO BI da se u Statutu HZSU-a navodi da za prijem književnika u članstvo treba ispunjavati i objaviti DVIJE knjige ??? (11) jedanaest je puno više od (2) dvije, vjerojatno književnici u povjerenstvu su zaboravili matematiku i etiku???

6 PUTA odbiti istog književnika … čekaj malo ili je to LUDOST ???
ili hrabrost ili možda zbunjenost u glavama ??? …
(…'' Ili primit ćemo Franju znaš onog što ga je preporučio tvoj prijatelj književnik Gojko iz Hercegovine, opet ćemo odbiti Orlića on je navikao na odbijenice, još je mlad neka čeka ili ma tko je taj Valerio Orlić, nikad čuo za njega, kakav je to pjesnik, ma tko ga šiša on je iz provincije iz (Rijeke) neka čeka , - Ma primiti ćemo Franju on je profesor i urednik u poznatoj izdavačkoj kući i u HDZ-u je važna osoba kao i u političkom i kulturnom životu, objavio je (2) dvije domoljubne zbirke pjesama i ratni roman ''Kako se voli Hrvatska'' trebat će nam takva persona, a i Gojko će nam biti zahvalan do groba i dužan uslugu).
Iza ove male ne baš nestvarne misaone polemike vratit ćemo se u stvarnost života i naglasit ćemo da iz provincijske Rijeke postoje samo 3 ili 4 književnika koji su u članovi HZSU-a, od toga je 3 ušlo preko veze (za dvoje znam sigurno poimenice jer su mi sami potvrdili rečeno)..
PREKO VEZE GOSPODO, PREKO VEZE A TO MI SE ČINI BEZVEZE.
A VAMA GOSPODO ???

Ma nema veze, gospodo ovo je samo teza jednoga pjesnika, koji se umislio da treba biti umjetnik i koji je sačuvao svoje dostojanstvo i ne prodaje ga za dnevnice u nečijim povjerenstvima.

- A da gospodin Ministar kulture RH ne prođe netaknut i neočešan u ovom dopisu poručio bi mu da se njegov strah duboko uvukao u debele pozadine same institucije HZSU-a i da jedino ON može ispraviti i sprovesti red u neredu i odagnati STRAH iz ljudske podsvijesti što se nakupila u HZSU-a.
Kao Ministar on ima najveće ovlasti da donese konačno rješenje na žalbe i reagiranje istinskih umjetnika, književnika i da pozitivno reagira a ne da se ograđuje od ustrašenog, ''korumpiranog'', ''nepotističkog'' povjerenstva koje se ograđuje da je dalo prolaznu ocjenu svim umjetnicima koji su zadovoljili kriterije a da GOSPODIN MINISTAR svojom voljom i moći naređuje da se ta brojka novo predloženih članova SREŽE I UMANJI. Tko koga tu gospodo, ZIGU ZAGU. Samo ministar ZNA , a možda i pokoji član iz HZSU-a ???
Gospodine Ministre na Vama je da učinite i ispravite nepravdu nanesenu istinskim književnicima koje uporno ODBIJAJU u članstvo HZSU-a. Umjetnici to od Vas zahtijevaju i nalažu Vam da uspostavite veći nadzor na Stručno povjerenstvo i da sa ozbiljnošću uzmete u razmatranje pristigle žalbe, pogotovo književnika koji su do sada objavili preko 10 knjiga i koji uporno i pošteno sebe daju u stvaranju hrvatske književnost i da ne razmišljate o budžetu državnih jaslica, već zaslužne književnike primi u članstvo HZSU-a, radi sebe i ugleda HZSU-a, nemojte dozvoliti da se takvi umjetnici zbog ovih ili onih razloga u nedogled odbijaju. Već im dozvolite ono što im zakonski pripada - uplata doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz proračuna Republike Hrvatske, kako bih se mogli liječiti kada im zatreba i kako bih mogli popraviti zube da bezbolno mogu gristi stari kruh, pomognite gospodine Ministre sirotim književnicima što htjedoše postati umjetnici, pomozite im gospodine Ministre pomozite, pomozite….

(Pismo za javnost)
29.1 2008. Rijeka
S štovanjem, književnik, pardon umjetnik Valerio Orlić



O autoru :

VALERIO ORLIĆ hrvatski književnik, pjesnik, rođen je 13. veljače 1967. godine u Rijeci. Književnim stvaralaštvom bavi se od najranije mladosti, a hrvatskoj kulturnoj javnosti predstavlja se devedesetih godina s četiri zbirke pjesama. Predstavljen je u nekoliko domaćih i inozemnih književnih časopisa, zatim na brojnim književnim tribinama i pjesničkim večerima u Rijeci, na području Istarske i Primorsko-goranske županije te u Zagrebu, Našicama, Zadru i na otoku Pagu. Pjesme su mu uglazbljivane te prevođene na talijanski, engleski, poljski, bugarski i makedonski jezik. U posljednje vrijeme posvetio se je pisanju književnih prosudba, pripremanju i uređivanju knjiga te pisanju i ilustriranju dječje poezije. Član je nekoliko kulturnih asocijacija: Društva hrvatskih književnika- Zagreb, Društva hrvatskih haiku pjesnika. Osnivač je i predsjednik; Hrvatskog književnog Društva '' Osvit ''. Danas živi na relaciji Rijeka-Pag (Povljana), odakle vuče korijene i nastavlja tradiciju pjesničke loze Orlić.

Objavljene zbirke pjesama:

1.TRAG SUDBINE ( 1997 ); nakladnik, CDM- Biblioteka VAL, Rijeka.
2. OKOVI BOJA ( 1997 ); nakladnik, CDM- Biblioteka VAL, Rijeka.
3. SREBRNE NITI ( 1998 ); nakladnik, ANDROMEDA, Rijeka.
4 .ZABRANJEN ULAZ NEOVLAŠTENIM OSOBAMA ( 1999 ); nakladnik, ANDROMEDA, Rijeka.
5. GOSPODAR SVOGA VREMENA ( 2003 ), nakladnik, ANDROMEDA, Rijeka.
6. PRAZNINA / IL VUOTO / THE EMPTINES, haiku ( 2003 ) nakladnik, DRUŠTVO HAIKU PJESNIKA- Rijeka.
7. IZGUBLJENA MISAO ( 2004 ); nakladnik, TRILER, Rijeka.
8. ČAROBNI PJEV/ IL CANTO MAGICO / MAGIC SINGING, haiku (2005 );nakladnik, DRUŠTVO HAIKU PJESNIKA,Rijeka.
9. U TIŠINI SJENE (izbor ljubavne poezije, 2006 ); nakladnik, ANDROMEDA, Rijeka. .
10. FAKER STIHOVA (pod pseudonimom Don Krak, 2OO6.);nakladnik, Biblioteka Eros, vlastita naklada, Rijeka.
11. PUSTINJAK ( 2007 ). Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka i Verba d.o.o Rijeka

























Još jedna blogerica objavila knjigu




Naslov:'Kako su nas ukrali Ciganima'
Autor: Julijana Adamović
Izdavač: SN "Privlačica" Vinkovci
Pogovor: Julijana Matanović

U zbirci se nalazi tridesetak priča već objavljivanih na blogu (trenutačno je naslovna dostupna).
Knjiga ima 160 stranica i mekog je uveza.

Autoričin blog :http://itsprobablyme.blog.hr


AKCIJA : droga + seksualnost



Naručite najmanje dvije (2) knjige iz Celeberove aktualne ponude 'Seksualnost', a na poklon ćete dobiti knjigu 'Rozno okno' Sanje Kvastek – najprovokativniju zbirku erotskih pjesama s kakvom se hrvatska književnost rijetko susretala, u ženskom rodnom polju nikada.

Ponuda 'seksualnost':
Mary Karr: 'Junf'
Flic Everett: 'Seksualni savjeti za djevojke'
Franka Mrduljaš-Karić: 'Obrijana Venera'

Mian Mian - 'Bombon'
David Henry Sterry: 'Mlado meso'
Eddie de Oliveira: 'Lucky'


akcija traje do isteka zaliha!

********

Naručite najmanje dvije (2) knjige iz Celeberove aktualne ponude 'Droga', a na poklon ćete dobiti 'Rozno okno' autorice Sanje Kvastek – najprovokativniju zbirku erotskih pjesama s kakvom se hrvatska književnost rijetko susretala, u ženskom rodnom polju nikada.

Ponuda 'droga':
W. S. Burroughs: 'Junky'
Robert Sabbag: 'Zaslijepljen bjelinom'
C. Barry & P. Dennis: 'Marihuana '
Sadie Plant: 'Pisanje na drogama'

Marko Luka Zubčić - 'InRi'

akcija traje do isteka zaliha!

Narudžbe ovdje




Natječaj za Festival pričanja priča 'Pričigin'

četvrtak , 07.02.2008.






Drugo izdanje Festivala pričanja priča 'Pričigin' održat će se od 29. do 31. svibnja u Splitu, a organizacijski odbor i ove godine raspisuje nagradni natječaj za kratku priču.

Natječaj traje do 12. travnja 2008.

Pravo natjecanja imaju svi koji pišu hrvatskim jezikom. Natječaj je javan.

Autori uz priču trebaju napisati svoje puno ime i prezime, kontakt adresu i telefon te kratke podatke o svom životu i radu. Priča može imati najviše pet kartica teksta (9000 znakova uključujući i praznine), a treba biti poslana isključivo na adresu pricigin@pricigin.hr s naznakom 'za natječaj'. Svaki autor smije poslati do tri rada. Priče ulomci iz većih proznih cjelina ili već objavljivani radovi neće se uzimati u razmatranje.

Popis pristiglih radova i imena autora moći će se pronaći na www.pricigin.hr dok će nagrađeni radovi u cijelosti biti objavljeni na stranicama Festivala.

Priče se ne honoriraju. Autori prve tri odabrane priče stječu pravo ispričati ih u sklopu jedne od večeri Festivala. Odabrane priče od strane žirija bit će po svršetku Festivala objavljene u elektroničkoj ili tiskanoj publikaciji.

Direktor festivala je dr.sc. Petar Filipić.
Organizacijski odbor Pričigina čine: Renato Baretić, Meri Butirić, Jasna Gluić, Ana Krželj, Vedran Matošić i Petar Filipić.



Izvor : Knjizevnost.org

Izašao novi tiskani 'Knjigomat'







Osam mjeseci nakon prvog tiskanog izdanja 'Knjigomata' a u kojem je u obličju dvobroja objavljen dio tekstova iz razdoblja listopad 2004. – llistopad 2006, izašao je i treći tiskani broj tog internetskog časopisa za književnost.

Novi tiskani 'Knjigomat' sadrži dio tekstova objavljenih od listopada 2006. do istog mjeseca 2007. godine, a cjelovit sadržaj (koji obuhvaća i pet mojih tekstova) pogledati možete na ovome linku

Ivana Sajko – prijevodi i međunarodne izvedbe





Međunarodno predstavljanje Ivane Sajko nastavlja se i u 2008. godini. Prijevodima na njemački romana 'Rio bar' i 'Trilogija', koji izlaze u ožujku, te 'Rio bara' na talijanski koji izlazi u svibnju, prethodile su izvedbe u Tubingenu, Parizu, Beogradu i Rimu.

Roman 'Rio bar' izlazi u Matthes & Seitz Berlin, a 'Trilogija' ('Arhetip-Medeja', 'Žena bomba', 'Europa') u Verlag der Autoren, Frankfurt am Main. Obje knjige bit će objavljene u ožujku, u prijevodu Alide Bremer, neposredno pred Sajam knjiga u Leipzigu gdje Ivana gostuje.

U izdanju Excelsior 1881, Milano, izlazi i talijanski prijevod 'Rio bara'. Knjiga bi trebala izaći u svibnju u prijevodu Patrizia Almesberger.

Opširnije ovdje



Moja kritika romana 'Rio bar' Ivane Sajko na ovome linku

Benefit koncert za četvrti Anarhistički sajam knjiga





Četvrti Anarhistički sajam knjiga (ASK) se događa u Zagrebu, od 11. do 13. 04. 2008., pa se i ove godine prikupljaju sredstva za organizaciju sajma. U tome pomaže i Močvara (http://www.mochvara.hr) benefit koncertom, koji se događa u petak, 08. 02. sa početkom u 20 sati. Upad je 20 kuna.

Na benefit koncertu sviraju ANTENAT (sub reggae/Zagreb), VASELINE CHILDREN (r'n'r hardcore punk/Zagreb), MIKROFONIJA (legende melodičnog punka/Zagreb), HIJOS DEL PUEBLO (politički hc crust/Pula).

ASK predstavlja pokušaj stvaranja dugoročnog projekta koji će se razvijati, i nadamo se, iz godine u godinu okupljati sve veći broj sudionika i sudionica, bilo da je riječ o izdavačkim kućama, grupama, malim projektima, promatračima i promatračicama, ili tek znatiželjnicima/ama koje zanima o čemu je tu zapravo riječ.
Prva tri Anarhistička sajma knjiga su bila uspješna, barem prema reakcijama sudionika i sudionica, ali i osoba uključenih u organizaciju cijelog događaja. Sajmovi su okupili pedesetak izdavačkih kuća i projekata, te par tisuća posjetitelja i posjetiteljica. Tijekom sajma se događaju i izložbe, predstavljanja, diskusije i projekcije filmova.

Više o sajmu: www.ask-zagreb.org




PROMOCIJA: Slađan Lipovac - 'Rijeke i mjesečine' (HDP/Durieux, 2007.)

srijeda , 06.02.2008.



Predstavljanje zbirke poezije "Rijeke i mjesečine" Slađana Lipovca, održat će se u zagrebačkoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića (Ulica grada Vukovara 35), u četvrtak 7. veljače 2008. u 19 i 30 sati.

Treću knjigu Slađana Lipovca, koju su nedavno objavili Hrvatsko društvo pisaca i Durieux, predstavit će sam autor i književni kritičari i pjesnici, Darija Žilić i Branislav Oblučar.

Više o knjizi i autoru ovdje



Izvor : MVinfo.hr


PROMOCIJA : Marina Šur Puhlovski - 'Nesanica' (Profil, 2007.)



Promocija knjige «Nesanica» Marine Šur Puhlovski održati će se u četvrtak, 7. veljače 2008. u 19 sati u Profil Megastoreu, Zagreb (Bogovićeva 7).

Knjigu će uz autoricu predstaviti Ingrid Šafranek, Velimir Visković i Andrea Zlatar, a promociju će voditi Ivica Prtenjača.

Scenski nastup režirat će Anica Tomić uz potporu glumačke ekipe, a za domjenak će se pobrinuti autorica i slastičarnica Horak.



Moja kritika 'Nesanice' Marine Šur Puhlovski
01.03.2008. u emisiji 'Bibliovizor' 3.programa Hrv.radija, u 16 sati.

PROMOCIJA : Boris Perić - 'D'Annunziev kod' (Naklada Ljevak, 2008.)




Naklada Ljevak poziva
na predstavljanje novog romana
Borisa Perića
'D'ANNUNZIEV KOD'


Tajnu D'Annunzievog koda pokušat će razotkriti
Sibila Petlevski
Borivoj Radaković
te Boris Perić.

Moderatorica:Miljenka Buljević

Pridružite se u četvrtak, 7. veljače 2008., u 18 hu BOOKSI, Martićeva 14, Zagreb



Olja Savičević Ivančević u HDP-u



U petak, 8.veljače 2008. u 19 sati,
u HDP-u, u Basaričekovoj 24, Zagreb,

održat će se književna večer Olje Savičević Ivančević.

O njezinoj novoj zbirci poezije "Kućna pravila" govorit će književna kritičarka Darija Žilić
i Algoritmov urednik biblioteke Kalibriranje Kruno Lokotar.
Voditeljica Dorta Jagić



Ovo sam skinuo sa sajta HDP-a.
Oni kažu : biblioteka 'Kalibriranje'.

Zar nije biblioteka 'Na vrh jezika'?

Veljača u 'Booksi'

utorak , 05.02.2008.



Tijekom veljače u Booksi :

- sutra, Zoran Ferić i polaznici njegove radionice pisanja proze koji čitaju svoje priče
- 07.02. promocija 'D'Annunzieva koda' Borisa Perića
- 09.02. promocija novih knjiga pjesama Olje Savičević Ivančević, Ljube Lozančić i Marka Pogačara
- 12.02. promocija nove zbirke priča Gorana Bogunovića

Više o svemu ovdje

Nova književna nagrada






Tportal.hr je utemeljio je još jednu unosnu godišnju književnu nagradu – autoru najboljeg domaćeg romana izdanog prošle godine pripast će čak sto tisuća kuna.

Književna nagrada "roman@tportal.hr" se dodjeljuje autoru najboljeg domaćeg romana objavljenog u 2007. godini ( od 1. 1. 2007. do 31. 12. 2007.).

Više o nagradi ovdje

PROMOCIJA : Milan Fošner - 'Šibajući mrtvoga konja' (Fraktura, 2007.)





Promocija prvoga romana 'Šibajući mrtvoga konja' kultnog pjesnika Milana Fošnera održat će se 6. veljače 2008. u 20 sati u Močvari

Mrtvoga konja zajedničkim će snagama šibati Milan Fošner, autor i Seid Serdarević, urednik, a za uvod i dobru atmosferu pobrinut će se Bruno tj. Anđa.
Nakon lansiranja romana u orbitu zabavite se uz neponovljivog DJ-a Marija Kovača i šalicu dvije kuhanog vina.

'Šibajući mrtvoga konja' brutalno je iskren roman o pravome hrvatskom luzeru, čovjeku koji je raskrstio sa svime i koji od svijeta ne očekuje gotovo ništa. Njegovo je ime Ivan Horvat i on je istinski junak naših dana. Njegova svakodnevica vrti se oko središta njegova svemira, male birtije Pikolo na zagrebačkoj Trešnjevci, u kojoj se događa ama baš sve što se čovjeku može dogoditi. 'Šibajući mrtvoga konja' roman je o borbi za sljedeću rundu, o ljubavi i tuzi, o vječnom čekanju na komadić sreće, koji ipak dobije svatko, pa i najveći gubitnik s asfalta.

O autoru više na njegovim internetskim stranicama



Majdakov rođendan i raskol generacije pisaca




Na proslavi sedamdesetog rođendana kolege Zvonimira Majdaka prošli tjedan u Društvu književnika Alojz Majetić, Marko Grčić i Zvomimir Milčec smjesta su se od slavljenika distancirali.

Milčec na ovome linku objašnjava razloge takvome činu.

Posuđivanost 'domaćica' u zagrebačkim knjižnicama

ponedjeljak , 04.02.2008.



Nedavno sam vas uputio na internetske stranice Gradske knjižnice Umag gdje je bila objavljena statistika posuđivanosti knjiga domaćih autora. Agilna ekipica rečene knjižnice na čelu s Nevenom Ušumovićem potrudila se pribaviti podatke o posuđivanosti 'domaćica' u zagrebačkim knjižnicama.

Evo, pa uspoređujte i zaključujte :



Piše Neven Ušumović :

Cijelu 2007. godinu pratili smo čitanost proznih naslova (počev od dana kada smo navedene naslove dali u posudbu 2006. god.) koje je žiri Jutarnjeg lista odabrao kao najbolje u 2006. godini.
Nagradu je dobio Vlado Bulić.
Među dvanaest najboljih ušli su (abecednim redom):
1. Renato Baretić: Pričaj mi o njoj, AGM, Zagreb
2. Vlado Bulić: Putovanje u srce hrvatskog sna, AGM, Zagreb
3. Rade Jarak: Enciklopedija očaja, Fraktura, Zagprešić
4. Miljenko Jergović: Ruta Tannenbaum, Durieux, Zagreb
5. Sanja Lovrenčić: U potrazi za Ivanom, Autorska kuća, Zagreb
6. Miroslav Mićanović: Zapadni kolodvor, Meandar, Zagreb
7. Andrej Nikolaidis: Sin, Durieux, Zagreb
8. Boris Perić: Vampir, Naklada Ljevak, Zagreb
9. Ivica Prtenjača: Dobro je, lijepo je, Profil, Zagreb
10. Ivana Sajko: Rio bar, Meandra, Zagreb
11. Olja Savičević Ivančević: Nasmijati psa, AGM, Zagreb
12. Igor Štiks: Elijahova stolica, Fraktura, Zaprešić

Odmah treba istaći da se ovi naslovi velikom većinom više ne posuđuju. Tek navedeni Baretićev, ali i Jergovićev roman, zahvaljujući čitateljskoj publici koju su ti autori stvorili, jednako koliko i njihovoj neprestanoj medijskoj vidljivosti, održavaju (nisku) čitanost.
Sve ostale pisce možemo podijeliti na one koji su bili čitani i one koji nisu. Posljednjih je malo, to su samo Miroslav Mićanović, Andrej Nikolaidis i Rade Jarak. Po broju posudbe čitani naslovi tvore sljedeći poredak: Baretić : Pričaj mi o njoj (56), Bulić: Putovanje u srce hrvatskog sna (29), Savičević Ivančević: Nasmijati psa (25), Prtenjača: Dobro je, lijepo je (22), Perić: Vampir (19), Štiks: Elijahova stolica i Jergović: Ruta Tannenbaum (16) Sajko: Rio bar (11), Lovrenčić: U potrazi za Ivanom (10).

Zanimljivo je usporediti dobivene rezultate s drugom vrstom podataka koje sam dobio pretražujući e-katalog Knjižnica Grada Zagreba (www.kgz.hr), dakle, najveće knjižničarske mreže u Hrvatskoj. Preko kataloga možemo saznati koliko je primjeraka gore navedenih naslova nabavljeno – što nam govori o popularnosti pojedinih djela, ali i o politici nabave , distribucijskoj mreži i sl. S druge strane – imamo podatke koliko je primjeraka trenutno (04. 02. 2008.) posuđeno, što nam – ne toliko pouzdano – govori o čitanosti tih naslova danas. Najzanimljivije podatke sam podvukao.

Nabava (broj primjeraka):
1 . Jergović (124), 2. Baretić (120), 3. Sajko (69), 4. Štiks i Lovrenčić (67), 5. Perić (60), 6. Prtenjača (55), 7. Bulić (52), 8. Mićanović (50), 9. Jarak (44), 10. Savičević Ivančević (41), 11. Nikolaidis (37)

Čitanost (broj posuđenih primjeraka 04. 02. 2008.; postotak posuđenih naspram nabavljenih primjeraka):
1. Baretić (70; 58%), 2. Jergović (49; 40%), 3. Štiks (26: 39%), 4. Lovrenčić (21; 31%), 5. Bulić (17; 33%), 6. Prtenjača (11; 20%), 7. Savičević Ivančević (10; 24%), 8. Sajko (10; 14%), 9. Nikolaidis (7; 19%), 10. Perić (7; 12%), 11. Jarak (3; 7%), 12. Mićanović (3; 6%).




Fraktura i Valentinovo





Bliži se Valentinovo, praznik zaljubljenih. Uz obilje drugih poklona koji se uobičajeno darivaju voljenima Fraktura predlaže da izaberete ljubavnu knjigu. Nakladnička kuća Fraktura iz svog je velikog beletrističkog programa za vas izabrala najčitanije romane posvećene vječnoj temi ljubavi. Uz praznik zaljubljenih pročitajte, darujte i zaljubite se u romane Carlosa Ruiza Zafóna 'Sjena vjetra' (moja kritika ovdje ), Zeruye Shalev 'Ljubavni život'; Carla-Johana Vallgrena 'Povijest jedne čudesne ljubavi,' Alberta Sáncheza Pińola 'Hladna koža', Pera Olova Enquista 'Knjiga o Blanche i Marie', Elie Barcelo 'Zlatarova tajna' i Irene Svetek 'Izbliza'. Snažne ljubavne priče u svakome od njih ispripovijedali su vrhunski majstori pera, ponajbolji svjetski autori, preneseni vrsnim prijevodima.
Između 1. i 14. veljače iskoristite jedinstvenu ponudu.
Ako neku od predloženih knjiga platite kreditnom karticom putem interneta na dar dobivate još jednu knjigu po vlastitom izboru. Izaberite još jedan ljubavni roman iz Frakturinog programa:
Elke Schmitter 'Gospođa Sartoris', Péter Nádas 'Divna povijest fotografije', Monika Maron 'Animal triste', Assia Djebar 'Beskrajan je zatvor' i Patrick Modiano 'Mali dragulj' (moja kritika ovdje).

Naslov knjige koju ste izabrali na dar napišite u rubrici napomena.

Sve to na www.fraktura.hr




Moja nova kritika na Kupus.net-u




Koga zanima
moje mišljenje
o romanu 'Nula Nemo' Svjetlane Gjoni
neka zaviri ovdje



INTERVJU : Andrzej Stasiuk

nedjelja , 03.02.2008.




Intervju s poljskim piscem Andrzejem Stasiukom koji je nedavno gostovao u Booksi, dostupan ovdje

Moja kritika Stasiukova romana 'Devet' dostupna ovdje

NOVO : Kiran Desai - 'Halabuka u voćnjaku guava' (Algoritam, 2008.)


Kiran Desai
HALABUKA U VOĆNJAKU GUAVA

roman
izd. Algoritam
prijevod: Tamara Banjeglav
ilustracija: Nenad Martić
godina: 2008
naklada: 1000
stranica: 200
uvez: tvrdi
jezik originala: engleski
cijena : 69,00 kn

Riječ izdavača



'Halabuka u voćnjaku guava' prvi je roman Kiran Desai, objavljen 1998. godine, u kojemu se već otkriva njezin pripovjedni talent kojim stvara osobit svijet suvremene indijske kulture. Iznimnost Kiran Desai u ovom se romanu očituje u spoju duhovitosti i ironije s jedne, te nježnog pripovjednog glasa s druge strane, koji ima razumijevanja za svoje unesrećene likove. 'Halabuka u voćnjaku guava' roman je na granici stvarnosti i fantastike: u nemogućnosti da se uklopi u svijet realnoga, glavni lik, neobičan mladić Sampath, odluči povući se u jedan voćnjak te živjeti i spavati na stablu guave. Za njim dolazi cijela obitelj, pa i znatiželjnici iz obližnjega grada, na kraju vojska i policija. Komična situacija na rubu je tragičnoga, no Kiran Desai svaku tešku situaciju olakšava duhovitim opisima. U njezinu “pripovjednom loncu” kuhaju se svi začini i sezonski plodovi, bilje i voće, u vrućini i vlazi suvremene i tradicionalne Indije.

Hrvatski prijevod književnog prvijenca Kiran Desai potpisuje Tamara Banjeglav, a ilustraciju na naslovnici izradio je Nenad Martić. 'Halabuka u voćnjaku guava' ujedno je i prvi roman u “maloj” ediciji Algoritmove biblioteke Andrea Zlatar vam predstavlja, u kojoj ćete moći čitati upravo takve romane: nevelikog opsega, ali velike književne vrijednosti.



Besplatno poglavlje iz knjige ovdje



Kako je protekla tribina HDP-a o 'novom muškom pismu'

subota , 02.02.2008.



O svojoj književnosti žene znaju i artikulirano govoriti, za razliku od muškaraca, barem onih koji su sudjelovali na tribini o 'novom muškom pismu' kojega je organizirao HDP, zaključak je novinara Radija 101.

Tekst o rečenoj tribini možete pročitati ovdje a meni ostaje da se po tko zna koji put ponovo zapitam zašto tekstovi objavljeni u rubrici 'kultura' na web stranici Radija 101 a koji tematiziraju književnost nisu potpisani.
Zar se dotični/a novinar/ka srami svojih riječi?
Nije mi jasno...


INTERVJU : Tomica Bajsić



Intervju s Tomicom Bajsićem - ovogodišnjim dobitnikom Cesarićeve nagrade za neobjavljenu zbriku poezije - vodila je Sandra Viktorija Antić, objavio Vjesnik, a čitati ga možete ovdje

Nenadwebivo

petak , 01.02.2008.



Koje su najkvalitetnije web stranice domaćih nakladnika, po mome skromnome sudu?

Saznajte ovdje

NOVO : Josip Diminić - 'Ljepoti je mjesto u Kini' (Meandar, 2008.)


Diminić Josip:
'Ljepoti je mjesto u Kini'

putopisna proza
izd. Meandar
212 str.
meki, broširano, šivano

Riječ izdavača



Iz eseja Zdravka Zime :
Ljepoti je mjesto u Kini: toj tvrdnji, jednostavnoj i konciznoj, nema se što dodati ni oduzeti. Kao francuski pjesnik Victor Segalen, koji je živio tako da je putovao - i koji je napisao roman o Zabranjenom gradu - Diminić je u Kini osluškivao jeku svog mnogostrukog bića. Ako je konfucijski nauk dio kineskog svjetonazora i društveno normirane etike, koji propovijeda put kojim će čovjek dospjeti do sreće i unutarnjeg sklada, ako komunikacija svih bića nije plod diktata nego nastojanja pojedinca, onda nema dvojbe da je Konfucijevu školu, a da to nije ni znao, pohodio i Diminić. Kako god uzeli, nije izvjesno je li u Kinu dospio jumbo jetom (kojeg se toliko straši) ili pomoću malog ptića (kojeg toliko voli). U svakom slučaju, važno je letjeti: zahvaljujući Diminiću, za takvu vrstu putovanja možemo se poslije svega okuražiti i sami.
Zdravko Zima

Cjelovit esej Zdravka Zime o ovoj knjizi dostupan na ovome linku

*******

Josip Diminić (Sveti Lovreć, 1937), završio u Zagrebu školu primijenjene umjetnosti 1957, a 1963. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Marina Tartaglie. Od 1964. živi u Labinu. Od 1978. predaje na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, gdje je u zvanju redovitog sveučilišnog profesora od 1984. godine. Od sedamdesetih godina u njegovom djelu prevladavaju obojeni reljefi u drvu i skulpture u drvu, kamenu i bronci. Forma je nefiguralna, sažeta od elementarnih organskih simbola i znakova. U kasnijem razdoblju prevladavaju antropomorfni oblici i stilizirane forme ptice. Samostalno je izlagao na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Autor je više javnih spomenika. Suosnivač je likovne skupine “Labinski atelieri”, Mediteranskog slikarskog simpozija, periodične izložbe Ars Histriae i Međunarodne kiparske škole u Vrsaru. Do sada je za svoj rad primio 23 nagrade





NOVO : Davor Velnić - 'Pola suze' (Sveučilišna naklada, 2007.)



Davor Velnić
'Pola suze'

roman
izd. Sveučilišna knjižara
322 str. , tvrdi uvez
cijena: 140,00 kn


Riječ izdavača


Novi roman autora 'Svetog praha', višeslojna vrhunska proza za književne sladokusce. Roman o potragama i smislu.

«U toj kišnoj prosinačkoj večeri pred sam blagdan prvi peron tršćanske željezničke stanice ugostio je nemirne duhove potrage i vječitog nemira. Skitnja i lutanje, neumoljiva prolaznost, i naše su se putanje za trenutak dodirnule u jednom zaustavljanju od nepunih sat vremena, pa tko zna kad i hoće li se ikad ponovno dotaknuti? Hoće li inatljivi putovi sudbine ikad ponovno zatvoriti krug i hoće li i tada biti toliko iščekivanja, ushićenosti, ili će, možda, sve pokriti ravnodušna pristojnost i nelagoda, a iskreno nestrpljenje nadomjestiti hinjena srčanost, prenemaganje dobro uhranjene sredovječnosti i neumitan zamor materijala?
Nismo se vidjeli godinama, tek poneko zalutalo pismo što je najprije mjesecima ležalo u kakvoj ladici, a potom upućeno na zakašnjelu adresu. Najčešće 'poste restante'. Ili nehajno, posve usput zapisani telefonski brojevi na salvetama, računima, kutijama cigareta. Svugdje i nigdje. Posve bezrazložno i nepotrebno, jer barem je vremena uvijek bilo napretek. Hitna seljenja i teško sljedive adrese a na koncu bi se zapamtili samo poštanski brojevi gradova ili nepouzdane usmene poruke preko prijatelja, znanaca, susjeda, onih trećih, četvrtih... Preko svih i nikoga, jer bi nakon svih pokušaja, usputnih i namjernih, ostajala samo oslabljena želja da se negdje pripada, u razgovoru spomene poznanik, prijatelj i davno uspavano prijateljstvo».


***

Iz Splita preko Londona i Pekinga do Italije ovaj višeslojni roman skitnje i putovanja, napisan za književne sladokusce i zahtjevne čitatelje, vodi nas dalje nego to njegovi protagonisti žele - u samo središte neumornih potraga. Tekst impregniran emocijama i cinizmom prati sudbinu nekolicine ženskih likova na putu u sredovječnost. U hrvatskoj književnosti niti jedan roman prije nije tako temeljito opisao toliko ženskih likova.

Ali ovo nije žensko pismo već tvrda muška proza o slomljenoj generaciji lišena vulgarnosti i začinjena neprestanom sumnjom o prvim i posljednjim (ženskim) stvarima.

***

DAVOR VELNiĆ autor je bitnih eseja o Slobodanu Novaku, Vladanu Desnici, Miroslavu Krleži i Grgi Garnulinu. Trenutno je gIavni urednik 'Književne Rijeke'.
Do sada je objavio zbirku pripovijedaka «Otoci i sjećanja» (Rival, Rijeka 1998.), roman «Sveti prah» (Matica hrvatska, Zagreb 2000.), esej «Čitajući Krležu» (Adamić, Rijeka 2001.), raspravu «U iskonu glagoljice» (Rival, Rijeka 2002.) i zbirku pripovijedaka «Šest od šest» (Sveučilišna knjižara, Zagreb 2004.). Sljedeće godine DHK Zagreb objavit će Velnićevu knjigu eseja «Bez namjere».



Izvor MVinfo.hr

Književni portret : Sanjin Sorel




U petak, 01. 02. 2008. u 19 sati,
u sjedištu HDP-a, Basaričekova 24, Zagreb
književni kritičari Ervin Jahić i Branko Maleš (voditelj Tribine HDP-a)
predstavit će djelo Sanjina Sorela, pjesnika, teoretičara, antologičara i fakultetskog predavača.
Posebno će se govoriti o dvije zadnje njegove knjige:
- 'Isto i različito', Antologija i studija hvatskog pjesničkog naraštaja 90-ih, VBZ, Zagreb, 2006.
- 'Bakunjin', pjesme, HDP i Durieux, Zagreb 2006.

Rođen u Rijeci, 20. VII. 1970. Srednju školu i Filozofski fakultet završava u Rijeci, gdje i doktorira 2003. s temom Mediteranizam i tijelo u poeziji Tončija Petrasova Marovića. Predaje hrvatsku književnost na riječkom Filozofskom fakultetu.
Poeziju, prozu, kritike i eseje te znanstvene studije objavljuje u većini tuzemne periodike.

Objavio:
- Palimpsest (poezija, Rival, Rijeka, 1997.),
- Sonetaria (poezija, Ceres, Zagreb, 2001.)
- Hologrami, žudnje, strojevi zavođenja (poezija, MH Sisak, 2001)
- Apokalipse (poezija, Naklada MD, Zagreb 2002.)
- “Riječka književna avangarda” (studija, ICR, Rijeka, 2002.)
- Flumen Viti (ICR, Rijeka, 2003.)
- Ljubavi ( poezija, DHK, 2004.)
- Mediteranizam tijela (studija, Altagama, Zagreb, 2003.)
- Bakunjin (poezija, HDP i Durieux, Zagreb 2006.)
- Isto i različito, antologija i studija hrvatskog pjesničkog naraštaja devedesetih,
VBZ, Zagreb, 2006.




<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>