Roman 'Zaposjedanje (Possession)' Antonije Susan Byatt, prvi put objavljen 1990. godine, spada među najvažnije romaneskne naslove britanske književnosti u posljednjih nekoliko desetljeća; taj je svoj status potvrdio ne samo uglednom Bookerovom nagradom, već i uvrštavanjem u popise obavezne literature na mnogim svjetskim anglistikama. Po svojim je pripovjednim interesima, ali i po značaju za povijest književnosti, 'Zaposjedanje' usporedivo sa 'Ženskom francuskog poručnika' Johna Fowlesa: slično Fowlesovome, i roman Antonije Susan Byatt iz pozicije suvremene književne i kulturne teorije ocrtava djelokrug viktorijanske književnosti i kulture, i to kao baštine u temelju samih teorija kojima se danas koristimo kako bismo analizirali ne samo historijske zaloge, već i suvremenost vlastitih analitičkih pozicija. Taj se roman stoga čita i kao komentar na suvremenu proizvodnju znanja, i to ne samo u humanističkim,
već i u prirodnim znanostima, jer – primjerice – prati razvoj psihoanalize od njezinih začetaka u devetnaestome stoljeću, ali i genealogiju geologije i teorije evolucije, od njihovih viktorijanskih koncepcija (Charles Darwin, Charles Lyell).

Iz knjige:
“Mislio je da dobro poznaje Asha, onoliko koliko se može poznavati čovjek čiji se čitav život doimao sadržanim u njegovu umu, koji je četrdeset godina živio mirnim i primjernim bračnim životom, čija je prepiska bila uistinu golema, ali uzdržana, pristojna i ne pretjerano živahna. Rolandu se to kod Randolpha Henryja Asha sviđalo. Uzbuđivala ga je žestoka životnost i prodorna širina aluzija u njegovu djelu, te mu je potajice, osobno, bilo drago što je sve to postigao u jednome tako smirenom, tako nepomućenom privatnom životu. Ponovo je pročitao pisma. Je li otposlao konačnu verziju? Ili je poticaj zatrt, ili zamro? Rolanda je i samoga obuzeo čudan i neuobičajen poriv. ”

O autorici
Antonia Susan Byatt (1936.), prisutna je na književnoj sceni od 60-ih godina kao autorica niza romana i kratkih priča. Prekretnicom u njezinu stvaralačkom i javnom životu zasigurno se može uzeti objavljivanje romana 'Possession'. Taj joj je roman, peti po redu, 1990. godine donio Bookerovu nagradu za književnost i postigao milijunske naklade, te skrenuo pozornost publike i kritike na ponovnu procjenu njezinih djela među kojima se ističu i zbirke kraće proze 'Matisseove priče', 'Džin iz slavujeva oka' i 'Elementali: priče vatre i leda'.