1.

Profesorica Županović ima šezdeset i devet godina, od dvadeset i pete radi na fakultetu. Prevalila dug put od asistenta do profesora. Doktorirala 1989 sa tezom '' Problematika prijelaza normativne u pozitivnu analizu u Marxovoj kritici političke ekonomije''. Taman kada je doktorirala, raspala se u krvi SFRJ, a ubrzo je sa lica hrvatske zemlje iščeznuo kolegij ''Politička ekonomija'' koji je predavala cijeli profesionalni vijek. Sada predaje ''Počela ekonomije''.
Piersilvio Kondem, student prve godine ekonomije. Njegov je otac Silvio vlasnik nekoliko desetina poduzeća (konačan broj nije mu poznat), koji se bave djelatnostima od primarnog do tercijarnog sektora, od maslinarstva do iznajmljivanja ležaljki za plažu. Obitelj Kondem jedna je od 200 hrvatskih plemenitaških obitelji odabranih da gospodare domovinskim dobrima, od strane, glavom i bradom, Njegove Ekscelencije Vrhovnika. Silvio Kondem, u vrijeme ''komunističkog mraka'' generalni direktor SOUR-a danas je, politički strastveni desničar, ekonomski neoklasičar i liberal.
Marks Bebić, sin Vlade Bebića, dugogodišnjeg radnika u tiskari Kondemovih. Tiskara u stečaju, Vlado na Zavodu.

2.

Kabinet profesorice Županović. Počelo je dugo, toplo ljeto. Profesorica desetljećima paralelno ispituje dvoje studenata. Nastavni plan i program je propisan u skladu sa tendencijama u - govorilo se i pisalo u Jugoslaviji - zapadnoj građanskoj ekonomiji. Svi studenti znaju da profesorica Županović zadnjih dvadeset godina postavlja pitanja isključivo vezana uz kapitalizam i socijalizam.
- Kolega Bebić, koja su obilježja poduzetničkog kapitalizma ?
- Sve je roba, sve je na tržištu, njegovo, privatno vlasništvo mu je svetinja, država je tu da mu osigura pravnu sigurnost za neometan rad.
- Kolega Kondem, koja su pak obilježja političkog kapitalizma?
- Najveće zlo privatno je vlasništvo; monopolističko tržište; država je branitelj i dadilja; politički kapitalisti su vrlo važan faktor odlučivanja.

3.
- Kolega Kondem, tko je politički kapitalista?
- Menadžment i političari.
- Objasnite to detaljnije…
- Ne znam, ne mogu se sjetiti primjera – zaboravio je Piersilvio i svog oca, bivšeg socijalističkog generalnog direktora, i ''obiteljski'' SOUR.
- Evo primjerice, u sklopu SOUR ALVONA, postojala je tiskara, sada u stečaju, dugo je godina imala generalnog direktora čiji je tast bio predsjednik Skupštine Općine. Generalni direktor i njegov tast odlučivali su u sudbini ove velike radne organizacije i radničke klase, oni su politički kapitalisti – odlučno će Karlo.
- Nećemo se sada vrijeđati – upada u riječ Piersilvio.- Nisam došao na ispit da me ovdje vrijeđaju.
- Oprostite kolega – sa podsmjehom će profesorica – nemam osjeća da bilo tko vrijeđa ikoga. Vaš kolega Bebić naveo je primjer, koji je dobar, a vi ste, da Vas podsjetim, prije toga rekli da ne možete navesti ni jedan primjer.

- Kolega Bebić, tko su za Vas politički kapitalisti?
- Bivši direktori, današnji tajkuni.
- A koji su glavni ciljevi poduzetničkog kapitalizma?
- Povećanje uloženog kapitala cilj je svih ciljeva.
- Kolega Kondem, učili smo još jedan cilj?
- Ne znam
- Kolega Bebić?
- Sigurnost!
- Tako je.

4.
- Postoji li Weberovski idelani tipovi: politički i poduzetnički kapitalisti?
- Mislim da ne- odgovara Bebić.
- Slažem se-dodaje Kondem.

- Kolega Kondem, kakva je uloga majke države u sustavu poduzetničkog kapitalizma?
- Država je noćobdija…
- Što to znači.
- Samo to ste nam rekli na predavanju- drsko će Kondem.
- Nije baš tako…
- …ako smijem…?
- Slobodno kolega Bebić.
- Država određuje pravila igre. Kao u nogometu, definira pravila igre i pušta timove i igrače da trče za jednom loptom i zabijaju golove.
- Je li tako bilo u počecima samostalnosti Lijepe Naše.
- Ne- odlučno će Bebić.

5.
- Kolega Kondem, koja je uloga države u političkom kapitalizmu?
- Obrana, zaštita i babysitterstvo.
- Takav rječnik sigurno nisam koristila na predavanjima.
- Profesorice, to je sukus vaših predavanja.
- Kolega Kondem, okanite se bezobraštine!
- Govorili ste da je država dadilja koja čuva radno mjesto za svakog radnika i zaštitnica od opasnih požara tj. negativnih poslovnih rezultata i konkurencije, naročito vanjske.

6.
- Kolega Bebić koja je po vama glavna manjkavost poduzetničkog kapitalizma?
- Previše se glorificira tržište i poduzetništvo. Marketizira se društvo, ideal je tržišno društvo.. Sve, čak i ljudski život , postaje predmet razmjene na tržištu. Nema savršenstva. Najzagriženiji tržišni fanovi lako mogu uočiti barem jednu nesavršenost: informacije nisu svima dostupne.
- Kolega Kondem, koji je glavni nedostatak socijalističke inačice političkog kapitalizma?
- Što su, recimo, maslac i jaja, proizvodi na tržištu, a usluga maserke nije.


7.

Već godinama profesorica daje prolaznu ocjenu svim studentima. Prošli su i kolege Kondem i Bebić. Kolega Kondem brzo je napustio kabinet. Mladi Bebić povukao je neobičan potez za jednog studenta:
- Profesorice, mogu li ja Vama postaviti dva pitanja.
- Dakako, kolega.
- Mislite li vi da je i samoupravni socijalizam kriv za raspad Jugoslavije?
- Da, na neki način. Kada dođe do kolosalnih društvenih promjena imovina je izložena grabežu. Neki politički protokapitalisti (funkcioneri + direktori + birokrati) iskoristili su trenutak. U bivšem sustavu direktori, u novom tajkuni. Glavni sponzor onda i sada politička oligarhija. Dolazi do pretvorbe vlasništva za smiješne svote. Iz de facto vlasništva društvena imovina prelazi u de iure vlasništvo. Oduzeto je vlasništvo radnom narodu, predano u ruke nova elite. Ekonomski i politički janjci postali vukovi.
- Kako tumačite da je antikomunistička revolucija najlakše izvedena u Jugoslaviji, najnaprednijoj socijalističkoj zemlji?
- Zato jer je veliki SSSR u ekonomskom i političkom smislu bio izoliran, zoološki vrt. Ekonomske i političke životinje bile su odvojene od kapitalističke džungle. Jugoslavenski privrednici i državno partijski funkcioneri bili su povezaniji sa džunglom, sa divljinom, brže su se prilagodili, odbacili klasu, prigrlili naciju.



Preuzeto sa: www.ekonomat.blog.hr