Zar je va�no tko je kriv? Va�no je!

28.04.2012.

Ju�er je Vlada RH donijela Odluku o debelju�kastom poskupljenju struje. Oglasili su se ogor�eni gra�ani, sindikati�. i politi�ari.
Gra�ani negoduju zbog velike i opravdane zabrinutosti za vlastiti standard � a politi�ari se brane i pri tom se ne ustru�avaju svoje odluke zamatati u la�i i pravdati ih tako da krivnju peru upiru�i prstom u pogre�ne ljude� a to su radnici HEP-a.
Ja se u ovoj temi ne�u upu�tati u obja�njavanje koliko je ovo poskupljenje opravdano ili nije, ali politi�ari su nam ju�er zaboravili re�i prave razloge ovakvih odluka i isti�u kako u HEP-u postoji vi�ak radnika te �e ovo poskupljenje pokriti njihove potrebe.
Sino� je u Dnevniku 3 gostovao i Predsjednik Uprave HEP-a, koji je iznio ekonomsku opravdanost ovakve odluke, ali je pri tom zaboravio spomenuti radnike i tako ih eventualno za�tititi od neugodnosti koje ih o�ekuju zbog ove politi�ke odluke.
Zaboravili su spomenuti tko je pokrao dr�avu i HEP, tko je neodgovorno masakrirao to poduze�e desetlje�ima. Isto tako su zaboravili spomenuti da su radnici HEP-a i sami �rtve takvih pona�anja politike, te su u te�kim uvjetima osigurali da sustav djeluje svo ovo vrijeme. HEP podsje�a na starog i umornog konja� ali je jo� uvijek �iv�. A �iv je zahvaljuju�i dobrim i savjesnim radnicima koji su svoj posao odra�ivali dok su politi�ke karavne prolazile.
Sljede�ih dana �e ogor�eni gra�ani svoje negodovanje iskaliti na monterima s kojima dolaze u dodir, na �alterskim slubenicima i svim HEP-ovcima koji su im dostupni. A upravo su ti ljudi oni koji nisu krivi za ovakvo stanje�. jer ako vi�kovi i postoje� to je �a�ica polti�ki podobnih koji su u HEP upumpani nepotizmom i mo�ete biti sigurni da su vam nedostupni�. jer oni ne rade s gra�anima�.
I zato� dragi blogeri, nemojte dozvoliti da vas vozaju i uvjeravaju u svoje neistine. Za ovo poskupljenje nisu krivi radnici HEP-a, a oni �e sasvim sigurno od istog imati najmanje koristi.
U HEP-u postoji vi�ak radnika�. a to su svi oni koje je politika u to poduze�e dovela� bez adekvatnih znanja, sposobnosti i potrebnog formalnog obrazovanja�. Dok pravih radnika�. in�enjera, montera, uklopni�ara i svih onih koji su potrebni da sustav funkcionira nedostaje.
Imamo pravo biti ljuti�. Imamo pravo vri�tati i postavljati pitanja�. no va�no je znati na koga se trebamo ljutiti i kome su ta pitanja upu�ena. To je opet POLITIKA i samo POLITIKA.
Dana 28.05.2007. godine napisala sam temu pod nazivom �Heroji oluje��. Zbog ove situacije, ali i zbog predstoje�eg praznika kopirat �u je i na ovoj temi�.. jer ne znam bolji na�in na koji bih radnicima i svim gra�anima �estitala Praznik rada.

Heroji oluje
28.05.2007.

Taman sam se lijepo uvaljala u trosjed i po�ela slu�ati dijalog izme�u Hloverke i Milanovi�a, kad kraji�kom oka vidim brezu kako strastveno zabacuje svoju dugu kosu i koketira sa ljubavnikom vjetrom. Odmah mi je doletjela misao: �Sad �e nestati struje!� I bi tako.
Uffff... a tako sam htjela gledati tu emisiju. No �to je jedna emisija kad znam �to se sada de�ava... zvone telefoni, di�u montere iz njihovih domova... Neki ni ne �ekaju poziv... ostavljaju dje�icu, �ene, privatne obaveze i poput dobro uvje�bane vojske hitaju na posao.
Zapalili smo svije�e.... i koristimo nemogu�nost bavljenja svim �to nas veseli za obiteljsko dru�enje.... ali klinci su nervozni. Najmla�i neprestano ponavlja: �Zovi ih?� Ja se nedam nagoviriti... obja�njavam mu da sada svi zovu.... neki ih pristojno pitaju kada �e struja do�i, neki im psuju mater, neki im psuju predsjednika dr�ave, premijera, direktora... bakice pla�u na telefon i obja�njavaju da buju im piceki pocrkali bez �arulje.... bahate gospo�e zovu i prijete tu�bama jer �e im se pokvariti meso u �krinjama, a i propu�taju novu epizodu �Zabranjene ljubavi�. De�urni na telefonu slu�a.... guta knedle... slu�a uvrede i trudi se svima pristojno odgovoriti da ekipe tra�e kvar, da daju sve od sebe i da ne zna to�no kad �e struja do�i...... trudi se biti �to pristojniji, a rado bi se mijenjao sa onima koji se bore s vjetrom i ki�om na terenu.... jer priroda je mila majka... �ak i kada je ljuta i prkosi olujom u odnosnu kako se ljudi pona�aju prema njima u takvim trenucima.
Oluja se smirila... sve se sti�alo... vrijeme prolazi.... no� je sve crnja... a gospo�e struje nema, pa nema....
Oko 21:00 h ipak uzimam mobitel.... okre�em ga u ruci.... premi�ljam malo i zovem... kad javlja se legenda Lili i ka�e: Bok Dona! Ba� kod vas gore je frka... tamo prema vojsci... svi su na terenu... tam su ti Mladen i Vladek... budi bez brige... sve bu kak treba. I brzo ga ja pozdravljam... jer znam da mu se vuha ve� ljubi�aste od telefona i sjedim pri svje�i i slu�am vjetar koji opet po�inje... slu�am ki�u koja sve ja�e udara.... a znam da su oni vani... molim se... ni sama ne znam komu da se nevrijeme sti�a.... da �to prije rije�e problem i vrate se svojim domovima.... Ja bih rado bila bez struje i cijelu no�... ma koliko god se osje�am nemo�no kad je nema.... samo da oni ne moraju po tom vremenu biti vani... ali to nije mogu�e. To znamo i oni i ja.....
Sje�am se jedne zime prije desetak godina. Do�la je dama Stara godina. Klinac mi je dobio visoku temperaturu i po�etak ve�eri smo proveli na hitnoj u Zagrebu.... vratili smo se doma izmo�deni i zatekli baku u gr�evima.... od brige za unuka unervozio joj se �u�ni kamenac.
Zima je bila stra�na... danima je padala ledena ki�a. Breza je li�ila na veliku staklenu figuru... sve je bilo prekriveno debelim slojem leda. Tup! Nestala je struja. Tada smo do�ekali Novu bez struje.... a i bez grijanja jer centralno nije pristalo raditi na �gance.... Bez struje smo bili cijelu no�.... sljede�eg dana popodne nas je razveselila povratnica i kona�no nam ugrijala dom. No mi smo ipak sjedili zamotani u deke... a de�ki na terenu su se penjali po zale�enim stupovima... bili su na toj stra�noj hladno�i do krajnjih granica izdr�ljivosti... hodali po grabama, poljima... i tra�ili... tra�ili.....
Blogeri.... razmi�ljate li ikada o tim ljudima kad ostanete bez struje?
Vani su na plus 30 i minus 30 stupnjeva, vani su po olujama, preplivavaju potoke i bore se s prirodom... vani su uvijek kad je frka.
Znate li kako je to bilo u ratu? Na crtama razdvajanja �esto su vojnici bili u rovovima, a monteri visoko na stupovima... jer su se kvarovi morali otkloniti.... Bili su oni nenaoru�ani na prvim crtama..... i izlagali svoje �ivote da bi svima nama bilo �to lak�e. Oni nemaju visokoke mirovine, jer nisu bili vojnici...
Ne�u vam ni napisati kako su sramotno malo pla�eni.... ne�u vam sada pri�ati da nakon dvadeset godina rada postaju �potro�eni� od takvih radnih uvjeta.... ne�u vam pri�ati da imaju sve manje mladih kolega, a njima kosti �kripe.... jer po njima su udarale ve� mnoge oluje i nepravde.
Za�to sam napisala ovaj tekst?
Napisala sam ga da svima vama koji se ne sjetite njih kad ostanete bez struje kao malu iskricu koja �e vas ubudu�e podsjetiti... i kad budete ljuti i psujete.... nemojte njih psovati... jer oni ne odlu�uju o ni�emu.... oni su tu samo da bi vama pomogli.... i �ine to toliko savjesno i nesebi�no da vam ni najro�eniji ne bi bili bolji u tim trenucima. Da svi u ovoj zemlji uska�u poput njih u �vatru� kad je frka svima bi nam bilo puno ljep�e.
Napisala sam ga jer su oni ve�eras bili moja prva misao veliki dio ve�eri.... jer su oni heroji ove oluje... kao i mnogih koje su se sti�ale, ali i onih koje tek dolaze.
Napisala sam ga zato jer znam da �e oni sutra sku�iti ovaj tekst... a ja ih njime �elim puno pozdraviti, napisati im jedno veliko HVALA .... napisati im da sam uvijek s njima u mislima kad im je te�ko... i napisati im da sam ponosna na njih... i da ih puno, puno volim.... SVE... pa i one koji �e sutra papirima popratiti ova herojstva koja su se de�avala popodne i ve�eras....
I Bog re�e: �Neka bi svjetlost!� �I bi svjetlost!� De�ki, On je sredio dan..... a vi ste sredili sve ostalo.... svima nama tako va�no i neophodno.... vi ste stupovi, vi ste ki�ma.... i nikada to ne zaboravite!

Dragi blogeri.... radnici i gra�ani.... SRETAN VAM PRAZNIK RADA!

Komentari (21) - Isprintaj - #

Lopate

26.04.2012.

"Zbog aktualnog stanja u Hrvatskoj 'trebalo bi proglasiti i de iure izvanredno stanje', smatra don Grubi�i�, ali pritom isti�e: 'Ne zazivamo izlazak vojske na ulice, niti policijsku dr�avu, nego nacionalni konsenzus da se suspendiraju odre�ene zakonske norme i provedu korjenite reforme.'" (T portal)

Ova mudra glava nudi jedino logi�no rje�enje situacije u kojoj se nalazimo� ali o�ito ga nitko ne slu�a.

Ministri Lini� i �a�i� najavljuju raspisivanje velikog broja natje�aja u svibnju� dok u lipnju mo�emo o�ekivati prve lopate.

To po postoje�im propisima nije mogu�e. Natje�aje treba raspisati, po�tovati rokove�. pa naj�e��e do realizacije pro�e nekoliko mjeseci, a ako je puno �albi i do godina dana.
Ako �e Vlada po�tovati propise lopate ne mo�emo vidjeti u lipnju. A ako �e kr�iti propise, a da ne proglasi izvanredno stanje tada ni�ta od reda u dr�avi.

Lopate su va�ne, ali od njih je va�nija pravna dr�ava. Bez po�tivanja propisa uzalud nam lopatanje.
Ne sumnjam da oni koji dr�e lopate znaju svoj posao� a znaju li ga vladaju�i vidjet �emo ovog lipnja.

Komentari (7) - Isprintaj - #

Da nam �ivi rad...

14.04.2012.

Jako mi se svi�a prijedlog ministra Mrsi�a da nezaposlene mlade osobe dobiju priliku raditi za simboli�nu naknadu od 1600 kuna.
�itam kako mnogi napadaju ministra Mrsi�a zbog navodnog poku�aja iskori�tavanja mladih. Osobno smatram da je njegov prijedlog odli�an i bilo bi lijepo da se svi zajedno malo osvjestimo i kona�no po�nemo slaviti i po�tovati RAD� da sami sebi priznamo u kakvoj se situaciji nalazimo i �to nas je uz aljkavu i lo�u politiku do te situacije dovelo.
U zadnjih dvadesetak godina njegujemo kulturu �fah idiota� i na taj na�in od vlastite djece stvaramo ljude uskih znanja, koji po�tuju samo novac, dok su znanje i op�e dobro kategorije koje tek �aptom spominjemo ili ih ni ne spominjemo.
Kad �ovjek zasnuje radni odnos tada po�inju i njegova prava iz rada� koja moraju biti sveta, propisima regulirana i za njih se radnici organizirano i samostalno moraju boriti svakog dana� no ne smijemo zaboraviti da uz prava uvijek idu obveze i odgovornost. Mi danas po poduze�ima imamo puno ljudi koji rade malo, rade lo�e� dolaze u radne sredine s nedovoljno znanja, �esto i bez potrebne naobrazbe, a ima i onih koji posao dobiju temeljem la�nih diploma. Zasnivanjem radnog odnosa i ti lo�i i la�ni ostvaruju ista prava kao oni vrijedni, obrazovani, savjesni i dobri radnici�.. �esto rade malo i ni�ta, a pokrivaju ih i za njih vuku oni koji znaju, ho�e i mogu raditi.
Te�imo dru�tvu u kojemu �e se po�tovati znanje, sposobnost i marljivost. Kako �emo do njega do�i ako ne po�tujemo rad?
Kroz suho �kolovanje� a pogotovo danas, mladi ljudi nisu zavr�ena pri�a i gotovi radnici nego je to tek po�etak njihove radne pri�e i zato im u tome treba pomo�i. Rad je ne�to �to �e im osigurati egzistenciju, a sva znanja koja na tom putu steknu �e im podi�i samopouzdanje i od njih stvoriti pojedince koji �e po�tovati svoj i tu�i rad jer do njega i prava koja proizlaze iz rada ne�e do�i vezama, la�nim diplomama i drugim mulja�ama� nego �e ga zaslu�iti marljivo��u, u�enjem, vlastitim trudom. Tako se stvaraju pojedinci jaki i �vrsti ko Velebit i koji se ne �lepaju na ra�un drugih�. prvo roditelja, a kasnije na grba�ama nekih kolega i op�eg ludila i nepravdi u dru�tvu. Dobar radnik pred nikim ne mora puzati, ne mora se nikome ulizivati, s njim nitko ne mo�e manipulirati, nikome se ne mora prodavati.
U neka davna vremena� navodnog mraka, kad sam ja i�la u osnovnu �kolu, organizirano smo i�li u sezonske radove kopanja repe, �upanja metlica na kukuruzu i branje kukuruza. Bile su to velike akcije koje je organizirao PIK na�eg grada i na�a �kola. U rano jutro bi nas utrpali u autobuse i odvezli na polja. Redovima repe ili kukuruza se nije vidjelo kraja, bilo nam je fizi�ki te�ko�.. radili smo do mraka. Za ru�ak smo dobili vojni�ki grah koji je skuhan u kasarni. Novcem koji je PIK platio �koli sufinancran je �kolski restoran u kojemu smo svakodnevno dobivali kuhani obrok (tri jela�. na biranje), na�i roditelji su pla�ali povoljnu cijenu te prehrane jer smo mi svojim zajedni�kim radom omogu�ili da ta cijena bude prihvatljiva SVIMA. Zajedno sa mnom u tim radovima su sudjelovali mnogi danas poznati lije�nici, suci, glumci, uspje�ni poduzetnici i drugi� o�ito im poljoprivredni radovi nisu na�tetili u izgradnji uspje�nih karijera. Uvjerena sam da im je upravo na�in na koji su nas tesali pomogao da su danas uspje�ni. U to vrijeme bila je organizirana dobrosusjedska pomo�. Svatko bi dobio jednu ili vi�e starih osoba koje bi posje�ivali svakog dana. Odlazili bi im u ljekarnu, trgovinu i pomogli ako bi im �to trebalo. To je bio dobrovoljan rad koji se nije pla�ao�. a oni koji su se njime bavili bili su glavne face jer je dru�tveno koristan rad bio po�tovan. Sami smo bojali zidove svog Omladinskog kluba gdje su se odr�avali plesnjaci� sami smo ga �istili i odr�avali� pa smo ga zbog toga i �uvali. Dani su nam bili ispunjeni radom, u�enjem, sportom i raznim drugim aktivnostima. Ve�ina nas se bavila sportom. Nismo imali veliki izbor� ali bili su tu nogomet, rukomet i ko�arka. Tko se trudio igrao bi za gradske klubove koji su financirali sportsku opremu. Dobila bih laganu i toplu trenirku, dresove za treninge i utakmice�. dva para tenisica godi�nje. Moji roditelji nisu imali tro�kova zbog mojih sportskih aktivnosti. Za takav odnos sportskih klubova nije bio potreban nadprosje�an talent� nego je bilo dovoljno da redovito dolazi� na treninge i utakmice i daje� sve od sebe. Sve nabrojano nije nam ostavljalo vremena za depresije, za cendranje i razne druge poroke s kojima se mu�e dana�nji mladi.
Ne pamtim da je itko iz moje generacije pio antidepresive u toj dobi�. a danas je dovoljno na forumima psihologije pro�itati dijaloge mladih gdje razmjenjuju iskustva koje su tablete bolje.
Mojih prvih �est mjeseci radnog sta�a odradila sam u poduze�u gdje sam doslovno prevarena. Dobila sam samo prvu pla�u... a preostalih pet nikada nisam vidjela. Radila sam svakog dana od 7 do 19 h. Poduze�e je bilo registrirano na sve i sva�ta.... glavna djelatnost je bila organizacija koncerata, kao �to je ista bila paravan za trgovanje zbog kojeg je kasnije direktor morao pobje�i iz zemlje. Tada sam se osje�ala zbilja jadno.... bila sam bez love, radila sam puno, a radilo se tu i o pravoj prijevari.
No danas.... kad se okrenem iza sebe nisam vi�e ljuta. Za tih �est mjeseci mi je priznat sta�, nau�ila sam tamo puno. Raditi me u�io gospodin Horvat... koji je bio umirovljeni knjigovo�a starog kova, zaposlen na ugovor..... Bio je strog, strah i trepet, pedantan, uredan i jako zahtjevan. Svakog dana je u�io jednu stranicu telefonskog imenika napamet da bi svoju koncentraciju i pam�enje dr�ao u formi. Kasnije sam upoznala mnoge mlade ljudi �ija koncetracija na poslu nije bila ni do gle�nja onoj koju je imao gospodin Horvat u toj poznoj dobi....
Prevarili su me za lovu.... ali dobila sam djeli� znanja koje mi nikada nitko nije mogao oduzeti, ni osporiti....
Mladima se treba baviti� treba ih zaposliti kroz �kolovanje i nakon �to �kolu zavr�e. Treba im pru�iti mogu�nost da rade razne poslove, da se nau�e kako samo vlastitim trudom i savjesnim radom mogu ostvariti uspje�nu budu�nost i postati samosvjesne i cjelovite osobe.
Zato sve pohvale prijedlogu ministra Mrsi�a jer on tim prijedlogom ne nudi iskori�tavanje nego izvla�i mlade iz mra�nih sobi�aka u kojima piju antidepresive i �ekaju da rje�enja padnu s neba i da njihove probleme rje�ava netko drugi. Ovaj prijedlog nudi prilike�. Mladi �e se kretati me�u ljudima, radit �e �arene poslove, a svakog dana na bilo kojem poslu se ne�to novo nau�i... pa �ak i onda ako se ne bavimo svojom strukom. Uzalud sva znanja iz struke ako ljudi ne dobiju ostala znanja koja su potrebna da bi funkcionirali u zajednici s drugim ljudima. Kad poslodavci prepoznaju marljive, vrijedne, obrazovane i sposobne sasvim sigurno �e se potruditi da takve zadr�e�.. A oni koji nisu dovoljno marljivi morat �e se u toj utakmici potruditi svoje pona�anje mijenjati. Tko se ne �eli uklju�iti lijepo mo�e ostati doma �ekati da mu dragi Bog prona�e posao, roditelji �e ga financirati i kupovati mu tabletice da ubla�i svoje nezadovoljstvo samim sobom.
Ovu akciju treba popratiti dobrim propisima i nadzorom, a koji �e onemogu�iti zloupotrebe.
Mislim da je ministar Mrsi� zaslu�io ovim prijedlogom �iroku podr�ku javnosti jer ovo je jedna od rijetkih akcija koja otvara vrata mladima, a i svima nama poma�e u borbi da u sustavu vrijednosti RADU vratimo zaslu�eno mjesto.

DA NAM �IVI RAD

Drugarska se pjesma ori,
Pjesma koja slavi rad!
Srce gromko nek' nam zbori
Da nam �ivi, �ivi rad!

Podignite u vis �ela
Vi heroji rada svog
Takva bit �e zemlja cijela
Da nam �ivi, �ivi rad!

U divljaka luk i strijela!
�eljeznica, selo i grad
To su na�ih ruku djela
Da nam �ivi, �ivi rad!

Komentari (56) - Isprintaj - #

Bacili nam kost....

12.04.2012.

MUP je danas zabranio prosvjed koji je na Trgu trebala organizirati H�SP, a iz razloga jer �postoji utemeljena vjerojatnost da bi odr�avanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, uz sudjelovanje pripadnika navedenih profa�isti�kih organizacija, izazvalo uznemirenost kod ve�eg broja gra�ana, te dovelo do nasilja i ozbiljnog reme�enja javnog reda i mira.�
Ja spadam u skupinu uznemirenih gra�ana, ali iz posve drugih razloga.
Ne mo�e me uznemiriti prosvjed ili skup neistomi�ljenika�. bez obzira �to o njima i njihovim idejama mislim.
Pravo na prosvjed i javno izno�enje mi�ljenja je jedno od temeljnih demokratskih prava.
Ako ta prava osporavamo neistomi�ljenicima onda nema govora o demokratskom dru�tvu.
Uznemirena sam �to u mojoj zemlji moji neistomi�ljenici ne mogu slobodno iznositi svoja razmi�ljanja bez obzira �to se s njima ne sla�em iz dubine svog srca.
Argument uznemirenosti dijela gra�ana je vi�e nego smije�an�. a to �to se radi o skupu visokog rizika nije ni�ta novo i zato pla�amo policiju da u takvim situacijama osigura red u skladu s va�e�im propisima.
Jo� vi�e me uznemiruje �to je cijela ova pri�a tek kost koju nam bacaju da ne bi �irom otvorenih o�iju vidjeli ono �to se de�ava oko nas i �to nas s razlogom uznemirava, a vladaju�ima ne pada na pamet da se zabrinu �to smo uznemireni.
Opasnija je izjava gospodina Radimira �a�i�a da �e uvoditi red po uzoru na Gestapo� no �to je najavljani i zabranjeni skup �a�ice iskompleksiranih desni�ara. Tada se nitko iz Vlade nije ogradio od te izjave prvog potpredsjednika Vlade.
Sino� sam se slatko nasmijala kad sam �itala najave kako se Gra�anska akcija sprema na protuprosvjede�. i pomislila kako se radi o igrokazu koji nas treba uvjeriti da �e izbiti nemiri.
I evo� danas su se moje sumnje ostvarile. Ma tko bi to napadao desni�are na Trgu? Zar narod koji ne izlazi na prosvjede ni nakon �to dobiju otkaze�. ne izlaze na prosvjede ni onda kad im je ugro�ena gola egzistencija�. i sad bi se mi trebali zabrinuti zbog hordi antifa�ista koje �e se sukobiti s desni�arima. Zbilja duhovito�..
Antifa�izam je odavno pobjedio. Na�i strahovi su sada posve druge prirode.
Sve je ovo smi�ljeni igrokaz. Znaju veliki igra�i iz politike i medija da se ovaj narod voli igrati usta�a i partizana� pa nude omiljenu igru svom narodu dok se oni bave �va�nijim� poslovima.
Premijer je neistomi�ljenicima poru�io: �To ne bu i�lo!��. a ja mu samo moram odgovoriti na ovaj scenarij�. Ni to ne bu i�lo�. sku�ili smo vas....trala-la-la-la.... i skoncentrirano �ekamo �to to radite iza kulisa dok nas zabavljate ovakvim predstavama. Kost nam vi�e nije dovoljna�.. trebamo kruha, mesa� a mo�e i kola�a�
Zabrana prosvjeda, javnih okupljanja i onemogu�avanje izno�enja razli�itih mi�ljenja je u suprotnosti sa socijaldemokratskom idejom.

Komentari (6) - Isprintaj - #

Uo�i Uskrsa...

07.04.2012.

Jednom sam u �ivotu i�la linijom manjeg otpora, odabrala sam naizgled kra�i i lak�i put, a to je bila moja velika gre�ka. Bilo je to onda kad sam djecu krstila u crkvi njihovih predaka....
Djecu sam rodila na samom po�etku rata�. u doba kad se hrvatski narod branio od agresije, ali to doba je obilje�io i podivljali nacionalizam i ru�ni krkanizam iz mraka pu�tenih krkana.
Mu� i ja smo odgajani u agnosti�kim obiteljima� jer su se njegov djed kao i moji otac i majka, te ostali �lanovi obitelji odrekli katoli�ke vjere, kojoj su pripadali svi na�i preci. Kad smo mogli razumijeti i donositi odluke dobili smo obja�njenja i na� izbor bio je istovjetan njihovom.
Devedesetih� kad su se rodili klinci odlu�ili smo ih krstiti� da im olak�amo odrastanje u tim nimalo neopasnim vremenima. Kad su krenuli u �kolu upisali smo ih na vjeronauk�. a razlog tome je bio taj �to smo mislili da tamo ni�ta lo�e ne mogu nau�iti, da ne hodaju oko �kole za vrijeme trajanja vjeronauka, te da se ne osje�aju razli�ito.
Sjedila sam svakodnevno s malenim dje�acima i u�ila gradivo iz vjeronauka. Svake nedjelje su i�li na misu� pje�ice, kilometar i pol do crkve� bez obzira da li je padao snijeg, ki�a ili sjekire sa neba. Dobili bi �igove u vjeronau�nu knji�icu. Stariji je obavio Sv.prvu pri�est i nakon toga je do�lo vrijeme priprema za Sv.prvu pri�est mla�eg klinca. Vjeronauk im je predavao kapelan. Mali je brbljao na satu vjeronauka� a on ga je digao i rekao mu: �Tvoje pona�anje je bezobrazno�. ali od tebe ni�ta drugo i ne mo�emo o�ekivati jer dolazi� iz obitelji gre�nika koji ne dolaze na misu i �ive u grijehu jer se nisu vjen�ali u crkvi.�
Istog dana smo oti�li u �kolu i ispisali ih s vjeronauka.
Nakon toga je uslijedio pakao za moju djecu. Druga djeca su ih nazivala �ifutima, �etnicima�. a jedna u�iteljica si je priu�tila preko posrednika poru�iti da su ljudi poput nas �gori izdajice od Srba�.
Za vrijeme satova vjeronauka �etali su po hodnicima, oko �kole�. a kada je jednom profesorica iz tjelesnog malog pozvala da smije gledati sat tjelesnog nekog drugog razreda meni su zbog te dobrote krenule suze na o�i. Ali u svih osam razreda� bio je to tek jedan sat kad je moje dijete dobilo sadr�aj u svojoj rupi u �kolskom rasporedu. Tu profesoricu i danas rado sre�em na cesti�. jer bila je jedna od rijetkih� koja je tako ne�to u�inila.
Ostale uspomene koje pamtim su uglavnom ru�ne�.. Sje�am se uplakanih lica dje�aka koji su mi pred san pri�ali s kakvim se uvredama nose i �to do�ivljavaju od ostale djece, a i nekih profesora u �koli.
Bila je to seoska �kola� pa se nije radilo samo o vjeronauku. Jednom je bio neki crkveni blagdan� a koji je padao na radni dan. Ravnatelj je dobar sa �upnikom� pa su se dogovorili da �e cijela �kolska smjena biti oslobo�ena nastave dva �kolska sata i organizirano �e do�i na misu� u obli�nju crkvu. Prije polaska moj mla�i klinac je do�ao do razrednice i rekao: �Vi znate da ja ne poha�am sate vjeronauka i ne odlazim u crkvu. Do�ao sam vas pitati smijem li ja biti na dedinom grobu (groblje je u dvori�tu crkve) dok ste vi u ckrvi?� Ona je po�izila i po�ela vikati na njega da joj ne pada na pamet, da je ona za njega odgovorna i da ne mo�e lutati okolo da mu se ne�to ne dogodi. A pri tom je zaboravila na to da ga roditelji nisu poslali na misu, nego u �kolu i da on ionako luta ba� pod svakim satom vjeronauka. Mala mudrica joj je tiho odgovorio i pru�io mobitel: �Onda mo�emo nazvati moju mamu i pitati je �to ona o tome misli�.� Odgovor je bio: �Mo�e� i�i na djedov grob!�
Dolazim jednom u �kolu , a razrednica starijeg mi ka�e kako u imeniku stoji opaska zbog lo�eg pona�anja starijeg klinca. Bio je to kraj �kolske godine njegovog sedmog razreda. Tra�im ja da mi je pro�ita�.. i �ujem sljede�e.
Na zamjenu im je do�la profesorica ih materinjeg jezika� jer je njihova bila na bolovanju. Listala je imenik, prozivala ih�. upoznovala one koje ne poznaje itd�. Kad je otvorila stranicu mog klinca�. Prozove ga i pita: �J. vidim da ne poha�a� sate vjeronauka� jesi li ti trofazni?� Klinac se digao i bez rije�i napustio sat.
Tada sam razrednici rekla da sam ponosna reakcijom svoga sina�. jer je na pristojan i po mom uvjerenju jedino prihvatljiv na�in odgovorio na uvredu i kr�enje njegovih ljudskih prava.
Ovakvih primjera bi vam mogla pisati do sutra�. Toliko ih je da bi se mogla napisati knjiga. O svemu tome sam nebrojeno puta ve� pisala u mnogim temama�
Ovo je tema koja me boljela godinama�. Prelaskom klinaca u srednju �kolu, u ve�i grad� ta pri�a je zavr�ila i za nas je po�eo normalan �ivot� jer vi�e nije bilo prilike za cipelarenja. Danas se sre�emo s tim ljudima i uz slatka smje�kanja si po�elimo dobar dan�Ja im ga doista i �elim... a �to oni meni �ele pokazali su mi maltretiranjem djece.
Ovo svjedo�anstvo pi�em zbog pisma koje je Hrvatska biskupska konferencija uo�i samog Uskrsa uputila premijeru Zoranu Milanovi�u, nakon �to je ministar znanosti, obrazovanja i sporta �eljko Jovanovi� prije par dana izjavio kako je svim �kolama upu�ena preporuka ministarstva da satove vjeronauka poku�a staviti na po�etak ili kraj rasporeda, a ako to nije mogu�e, da se u �kolama osigura briga za djecu koja ne poha�aju satove vjeronauka.
Zna�i�. radi se o preporuci koja nikoga ne ugro�ava, ne zna�i diskriminaciju� nego tek poku�ava ubla�iti diskriminaciju nad djecom koja ne poha�aju vjeronauk.
�HBK je su nadle�na za nastavu vjeronauka te je Preporuka o izvo�enju nastave vjeronauka protivna pravnom statusu vjeronauka jer je Ugovorom izme�u Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podru�ju odgoja i kulture definirano da se vjeronauk izvodi pod istim uvjetima kao i ostali obvezni predmeti, �napose s obzirom na polo�aj vjeronauka unutar rasporeda sati�, navodi se.�
U pismu su zaprijetili da takav na�in razmi�ljanja Hrvatsku biskupsku konferenciju �primorava na daljnja razmi�ljanja i korake koje �e u budu�nosti, �ini se, morati u�initi�.
Za�to Kaptolu smeta ova preporuka koja ni�im i ba� ni�im ne ugro�ava njihovo pravo iz Ugovora RH i Svete Stolice? I dalje imaju vjeronauk u �kolama, ali to nije dovoljno� nego se sada �ele uklju�iti u izradu �kolskih rasporeda i odlu�ivati o sudbini djece koja ne pripadaju njihovoj religiji ili djeci koja religije nemaju. Za�to im smeta da oni kasnije do�u u �kolu, ranije odu ili da im se osmisli vrijeme dok drugi slu�aju vjeronauk? Umjesto da se dr�e propovjedanja vjere�. oni razli�itima ne �ele olak�ati diskriminaciju koja traje ve� dva desetlje�a�. ne pada im na pamet da bi ve�ina trebala biti velikodu�na nad manjinom� pogotovo ako im to ne �teti� nego oni �ele i odlu�no tra�e da se ta diskriminacija nastavi, oni �ele lin�, mu�enje i maltretiranje onih koji im ne pripadaju.
Upravo time �to ve�ina u�enika (navodno 85%) poha�a vjeronauk oni �tite svoje ste�eno pravo da ostane sve kao i do sada. Jer ako je na niskim temperaturama njih 85% na toplom onda je red da se onih 15 % vani smrzne� neka cvile� neka pate� sunce im �areno!
Ovakvom reakcijom svoje vjernike uvjeravaju da su upravo oni kao ve�ina diskriminirani�. a time ih pozivaju s nastavljanjem uobi�ajene prakse da pljunu na sve one po vjeri razli�ite od sebe.
A kako iz prakse ve� znamo�. neki �e preporuku poslu�ati, a ve�ina ipak ne�e� no �utnjom i okretanjem glave �e se praviti da je sve O.K.
I za cijelu tu pri�u nisu mogli pri�ekati sljede�i tjedan� nego svoju pljuva�ku nad ionako diskriminiranom manjinom �alju uo�i samog Uskrsa. Tvrde da su Isusovi sljedbenici� a pona�aju se prema ljudima onako kako su se Isusovi mu�itelji pona�ali prema njemu.
Osobno sam im zahvalna na ovakvim pona�anjima�. jer ona mi samo potvr�uju da sam ispravno odlu�ila kad sam se odrekla religije svojih predaka.
Neka mi svi pravi vjernici oproste na ovoj temi koju objavljujem u neprimjereni trenutak� no trenutak nisam odabrala ja nego Kaptol�. a ja im to ne mogu pre�utjeti� radi svega onoga �to su pro�la moja djeca i radi svega onoga �to trebaju do�ivjeti moji unuci.
Sretan Uskrs svim vjernicima, a onima koji to nisu �elim ugodan vikend.

Komentari (16) - Isprintaj - #

Prepeli�je mlijeko

04.04.2012.

U neka davna vremena doma i u �koli su nas u�ili da moramo u�iti, biti marljivi, savjesni i vrijedni pa �e nam se trud isplatiti. U�ili su nas da moramo biti skromni, nenametljivi, da je po�eljno misliti svojom glavom i biti ponosan.
Prestra�an je svijet u kojemu danas mladi ljudi odgajaju svoju djecu. Ako ih se u�i da misle svojom glavom�. mogli bi zbog toga nastradati�. Ako previ�e u�e i gube vrijeme na znanje to im nije nikakva garancija da �e na�i posao i da �e im se sav taj trud isplatiti, samo �e nabiti dioptriju od puno �itanja, a onda ne�e imati gdje zaraditi da si plate lasersku korekciju vida. Skromnost i nenametljivost su neke izumrle vrijednosti�. jer je po�eljno �to vi�e se slikati, �to vi�e blje�tati, kititi se, lapradati �to ve�e gluposti jer one garantiraju da �e biti zapa�eni... kao Aleks Grdi� koja obja�njava mladim djevojkama da je Kleopatra bila onako lijepa jer se kupala u prepeli�jem mlijeku� ili Ava Karabati� koja s otoka �pozdravlja svoje roditelje, a pogotovo mamu i tatu�. One odli�no �ive od svih tih ispaljenih gluposti.
Reklame koje gledaju na�a djeca su prepune �mudrih� poruka i savjeta da bi im se �to vi�e olak�ao �ivot.
Novac je danas najve�e bo�anstvo kojemu se ve�ina klanja�. a banke i kapital su gospodari svijeta.
Preuzeli su i odgojnu ulogu pa poru�uju na�im k�erima da su sirove strasti garancija za uspjeh.
Po�eljno se zadu�ivati, a pri tom trebaju koristiti svoje �enske �ari, odjenuti �to izazovnije haljine, pokazati �to vi�e od svog tijela, �iriti noge, afektirati i tim adutima ispolovati �to povoljniji kredit.
I svi �ute, nikome ne smeta� svima je to logi�no� jer eto �ivimo u kapitalizmu i svatko ima pravo reklamirati svoj proizvod kako god po�eli.
Ova reklama poni�ava cijeli �enski rod jer nas svodi na komade mesa od kojih se ni�ta drugo i ne o�ekuje nego da to meso �to du�e odr�imo svje�im. Poni�ava i mu�karce jer ih svodi na spodobe kojima upravljaju nagoni. A u taj blje�tavi i privla�an celofan umotan je poziv na zadu�ivanje�. poziv na dobrovoljno pristupanje u ropstvo.
Gledaju�i tu reklamu uvijek se pitam tko li ju je smislio? Ima li mo�da k�i? Da li bi volio da i ona na ovakav na�in ostvaruje svoje ciljeve? Ili je ipak odgovore na sva ta pitanja potisnuo da bi zaradio novac....

Imam doma ne�to prepelica�. Svakodnevno ih uzimam u ruke�. okre�em na sve strane i nikako ne mogu smisliti kako da ih pomuzem. Ako netko zna� neka mi se hitno javi s odgovorom, a ja �u mu u znak zahvalnosti pokloniti demi�onku prepeli�jeg mlijeka� za vje�nu mladost.

Komentari (12) - Isprintaj - #

�aj od kamilice

02.04.2012.

Danima ve� �itam izjave prvog potpredsjednika Vlade gospodina Radimira �a�i�a koji se nemilice obru�io na sindikate.
�to su to sindikati?
Zakon o radu, u Glavi XVIII., �lanku 226., stavku 1. jasno propisuje:
�Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega u�laniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata.�
Zna�i� sindikati nisu neko strano tijelo� nego su radnici koji su se temeljem Zakona i me�unarodnih konvencija udru�ili u sindikalnu udrugu da bi lak�e �titili svoja prava i interese.
Masu ljudi sindikate poistovje�uje s �elnicima sindikalnih udruga vi�e razine�. a to je prili�no povr�an pristup� jer te udruge se sastoje od puno �malih� sindikata koji djeluju unutar poduze�a, ve�ina sindikalaca dobrovoljno i bez naknade sudjeluje u radu sindikata. �lanstvo u sindikalnim udrugama vi�e razine je nu�no radi mogu�nosti pregovaranja s Vladom (GSV-u) kad se radi o sudbinskim pitanjima konkretnih podru�ja koja se odnose na te sindikate. Rad �malih� sindikata je javnosti nepoznat, a to su odnosi izme�u radnika i poslodavca.
Gospodin �a�i� je u neprestanom javnom ratu sa radnicima. U slu�aju radnika Petrokemije i sudbine njihovog poduze�a izjavio je: �"Ako tvrtka danas u odnosu na svoj kapital ne donosi vi�e od 2-3 posto povrata, o�ito da treba vi�e. Posao sindikata nije da misle o tome jer oni i ne mogu misliti.�
U slu�aju radnika Zra�ne luke Zagreb izjavio je: "Dolazi koncesionar koji sve garantira, sve pla�e i radnike pet godina. Garantira vi�estruko pove�anje prometa. I onda su radnici protiv. Za�to? Zato �to �e morati vi�e raditi",
Izjavio je: "Slu�aj Dalmacijavina je jo� gori, trebalo bi ih biti 78 a ima ih 500. Tvrtku je preuzeo sindikalni povjerenik, a onda je sve jasno".
Izjave prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira �a�i�a o tome kako dio zaposlenih u Poreznoj upravi dosad nije radio ni�ta izazvala je buru negodovanja me�u zaposlenima u ovoj upravi Ministarstva financija.
Gospodin �a�i� poru�uje da ne mo�e pregovarati sa sindikatima jer se boji da bi ih morao tu�i.
Gospodin �a�i� u svezi sindikata iznosi neistine u javnosti� pa je u emisiji �Otvoreno� izjavio kako su sindikati tra�ili povla�enje Prijedloga zakona o dopuni Ste�ajnog zakona kojeg je �on napisao�, a predvi�ena je dvostruka za�tita radnika. A prava istina je ta da je gospodin �a�i� jedno obrazlo�io predstavnicima sindikata na Gospodarsko-socijalnom vije�u, a drugo napisao u tekstu Prijedloga Zakona. Sindikati su bili obmanuti pa su morali reagirati u interesu radnika� ali oni nisu dobili priliku to u jednoj od najgledanijih emisija dr�avne televizije javnosti objasniti.
To je tek mali dio izjava prvog potpredsjednika Vlade, a koje se odnose na hrvatske radnike.
O�ito su po njegovom mi�ljenju hrvatski radnici najve�i krivci za sve probleme ove zemlje. Smatra ih nesposobnima da misle, neradnicima i lijen�inama, o�ito ih smatra odgovornima za ovakvo gospodarsko stanje u zemlji, a i sami spomen radnika u njemu budi agresiju i potrebu za nasiljem�. Jer kako je rekao�. �boji se da bi ih morao tu�i.�
U na�im poduze�ima ima puno problema. Ako je prevelik broj zaposlenih zar su tome krivi radnici?
Zar su u poduze�a do�li osvaja�kim ratom ili ih je mo�da tamo netko doveo? Tko je zaposlio prevelik broj radnika po dr�avnim poduze�ima? Politika.
Kadrovska situacija u mnogim hrvatskim poduze�ima je lo�a zbog nepotizma i korupcije.
Tko je tome kriv? Politika.
Za lo�e gospodarenje i kadrovsku politiku hrvatskih poduze�a odgovorna je politika, a ne radnici!
Svijet nije nastao progla�enjem izbornih rezultata na pro�lim izborima i postavljanjem gospodina �a�i�a na funkciju koju trenutno obna�a. Nova vlast je znala s kakvim problemima �e se sresti ako dobije izbore. Za�to u predizbornoj kampanji nisu hrvatske radnike i njihove obitelji upoznali sa svojim mi�ljenjem o njima?
Gospodin �a�i� se upu�ta i u osobne izjave o konkretnim sindikalnim povjerenicima�. i to u poduze�ima u dr�avnom vlasni�tvu�. tamo gdje je dr�ava poslodavac. Time besramno kr�i odredbe ZOR-a�.. jer nije on taj koji �e birati predstavnike radnika po svojim simpatijama, nego �e to �initi sami radnici� bez obzira koliko se njemu pojedini predstavnici svi�ali ili ne.
Socijaldemokrati su dobili ve�inu glasova hrvatskih gra�ana. Ni od jedne ovakve izjave gospodina �a�i�a se nisu ogradili, a time poru�uju da o hrvatskim radnicima misle isto �to i on.
Tako su strastveno branili ulazak u EU�. pa ne bi bilo lo�e da upravo u razvijenim europskim zemljama pogledaju kakav je odnos prema radnicima i njihovim predstavnicima.
O kakvom socijalnom dijalogu uop�e mo�emo razgovarati ako jedna strana u startu zna da ih pregovara� sa strane Vlade do�ivljava nesposobnima da misle, najradje bi ih tukao, obra�a im se s visoka i ironi�nim opaskama osporava sva ona prava koja ZOR i me�unarodne konvencije radnicima garantiraju?
U zadnjih dvadeset godina vidjela sam sva�ta� ovaj narod je nazivan stokom sitnog zuba, uni�tene su mnoge tvornice i mnoga poduze�a, mnogi radnici su ostali bez posla, kr�ena su radni�ka prava na vrlo ma�tovite na�ine, radnici su pod pritiscima ovla�tenika poslodavca (dr�ave) morali istupati iz ne�utih sindikata da bi mogli napredovati na poslu, sindikalci su proganjani na razne na�ine � bez obzira na za�titu koju im jam�i ZOR� vr�io se pritisak na pravosu�e od strane politike u sporovima s radnicima� i bilo je tu zbilja sva�ta� ali nitko se ipak nije usudio ovako javno i bahato poni�avati, vrije�ati i omalova�avati radnike.
Gospodo politi�ari� za svo zlo u ovoj zemlji, pa �ak i za eventualna lo�a pona�anja radnika odgovorna je politika�. odgovorni ste vi i zato bi bilo pristojno da preuzmete odgovornost i da se po�nete pona�ati poput odraslih ljudi� jer je samo nezreloj dje�ici svojstveno da svoje gre�ke svaljuju na druge.
Propisi to�no propisuju kako se problemi rje�avaju. Tko je propise pisao? Vi, gospodo politi�ari.
Ako ve� prepisujete propise od naprednih zemalja EU onda ih se i dr�ite.

Problemi koje imamo ne mogu se rije�iti fizi�kim obra�unima, kr�enjem propisa i vrije�anjem.
Ako u va�im redovima ima nervoznih neka piju kamilicu�. odli�na je za opu�tanje.

Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	travanj, 2012					>
P	U	S	�	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)