"Kud plovi ovaj brod?"

22.02.2010.

Na sredini Pa�kog mosta, na samom rubu ograde, stoji prelijepa i savr�eno

gra�ena plavu�a. Gleda dolje u sinje more i ho�e se ubit, kad ... nai�e mladi

i nao�iti pomorac u uniformi.

- Djevojko, �to to radi� nasred mosta? - povi�e pomorac.

- Ma ho�u se ubit, svi me mu�karci svaki dan samo �ele �eviti i ni�ta

vi�e, nitko se ne bi sa mnom dru�io i razgovarao! - odgovori tu�no plavu�a.

- Nemoj tako, nismo svi isti, evo ja se upravo danas ukrcavam na brod za

Ameriku, pa ako ho�es kreni sa mnom na besplatni put. Mo�es spavati na

drugom krevetu u mojoj kabini a ja �u ti potajno donositi hranu. Samo..., mora�

mi obe�ati da �es ostati skrivena u mojoj kabini, jer ako te kapetan

otkrije oboje smo nastradali.

...I razmisli plavu�a i pomisli: "Evo nade

za bolji �ivot u Americi!" - i tajno se, te no�i ukrca s njim na brod...

Prvog dana donese pomorac doru�ak u kabinu i vrati se na posao. Donese

joj ru�ak i opet se vrati na posao. Nave�er joj donese ve�eru i mrtav

umoran od posla sru�i se u svoj krevet i zaspi. I tako isto bija�e i drugi, i tre�i

i peti dan ... A plavu�i, iz dana u dan, pomorac sve dra�i i dra�i, pa

nakon tjedan dana shvati da se zaljubila u njega. Kada je te ve�eri

do�ao u kabinu, ona ga poljubi i zavr�e u �estokom seksu .

I tako plovi�e oni dva i pol mjeseca. Preko dana on bi radio, a ona bi,

zahvalna i sretna, s u�ivanjem �istila i pospremala njihovu kabinu. A

svaku bi ve�er uski brodski krevet glasno �kripio od njihovog strasnog

seksa.

Sve dok jednog prijepodneva u kabinu slu�ajno ne u�e kapetan broda.

Ugleda prekrasnu plavu�u i u �udu je upita:

- Djevojko �to vi radite na mom brodu !!??

- Ma znate kapetane ..., ja sam se htjela ubiti jer me svi mu�karci �ele

samo �eviti i nitko se od njih ne bi se sa mnom dru�io i razgovarao.

Spasio me vas mladi pomorac i poveo ovim brodom na put u Ameriku.

Riskirao je svoj posao kako bi mi pomogao i predivan je prema meni, cijeli dan

naporno radi i donosi mi hranu. Zavoljeli smo se i svaku ve�er istinski vodimo

ljubav dok se na�e du�e i tijela spajaju u jedno. Razno-razni pokvarenjaci vi�e

ne iskoristavaju moje tijelo...

Kapetan je mirno pogleda preko svojih nao�ala i hladnokrvno odgovori:

- Jebe on tebe sre�o, jebe ...

ovo je trajekt Prizna - �igljen !!!

Uffff... ta ju�ina....

Komentari (24) - Isprintaj - #

"Crvenkapica"

11.02.2010.

Na obronku hrastove �ume �ivi jedan Janko nesta�ko.
Takvu djecu u dana�nje doba nazivaju hiperaktivcima� a u moje vrijeme takve dje�ake uspore�ivalo se sa Grga �varkom�
Kada je Janko u ni�im razredima osnovne �kole tu pjesmicu obra�ivao za lektiru, napisao je: �Grga �varak je ponekad zlo�est, ali ja ga razumijem, jer to je ne�to u dje�aku, ne�to ja�e od dje�aka.� Bio je Janko na krovu svakog seoskog �taglja, na vrhu breze dok sam ja kle�ala pod drvetom i molila ga da si�e, ga�ao je zra�nicom lampe na javnoj rasvjeti i napravio niz nepodop�tina koja drugoj djeci rijetko padnu na pamet. Volio je loptu, igrao nogomet za seoski klub, ali od najranijeg djetinjstva prva ljubav su mu auti.
Hodala sam za njim sa slikovnicama, pri�ama�. sjedila godinama uz njega da napi�e zada�e� jer bilo mu je silno dosadno sjediti uz knjigu. Nije u �koli bio lo�� zavr�io je �kolovanje vrlo dobrim uspjehom, ali �kola mu je uvijek bila nu�no zlo.
Pri upisu u srednju �kolu skoro mi je puklo srce kad je odabrao strukovnu �kolu, smjer autoelektri�ar. Uvijek sam sanjala da �e iskoristiti sve mogu�nosti i �kolovati se do daske�.
Nisam glasno izgovorila svoje nezadovoljstvo, gutala sam svoje snove i podr�ala ga na njegovom putu� ali nisam se ni glasno divila njegovom snu�. jer sam taj san te�ko razumjela, taj svijet je toliko razli�it od mog svijeta. U strukovnoj �koli praksa po�inje sa 14 godina. Jedan tjedan se ide u �kolu, a jedan tjedan u�enici provode u autoservisima�. �esto im je radno vrijeme du�e od osam sati dnevno. Dok su druga djeca iz njegove generacije bezbri�no u�ivala u ljepoti tih godina on je dolazio ku�i crn od ulja, umoran�. a meni je pucalo srce�. jer moglo mu je biti puno lak�e i puno ljep�e� ali o�ito prema mojim, a ne njegovim mjerilima.
Zavr�io je �kolu, zaposlio se u radioni, odlu�no odbio daljnje �kolovanje� odra�uje radno vrijeme, a i veliki dio slobodnog vremena provodi u radioni. Krenule su trke, izlo�be automobila� Donio je Janko mnoge pehare�. ali ja ga ne pratim na trkama� tiho patim i gutam svoj otpor prema njegovim auto strastima. Ne razumijem strast prema limu automobila, prema peharima� strast prema tom ru�nom i preglasnom zvuku motora i ne razumijem u�ivanje u brzinama� u opasnosti. Ne postoje rije�i kojima se mo�e opisati ta briga zbog njegovog hobija. Ali uvijek se vrati sa onim blesavim osmijehom sre�e i zadovoljstva�. pa meni ne preostaje ni�ta drugo do �estitati mu i pri zagrljaju promrmljati sebi u bradu: �samo neka si se ti meni �iv vratio.�
Bilo je ve� tekstova o Janku u nekim auto magazinima, no danas sam pro�itala tekst mladog i otka�enog novinara Ivana Gluhaka koji me doista dirnuo� a evo i naveo na ovu javnu ispovijest� �ak svojevrsnu ispriku Janku �to nisam glasnije pljeskala dok je gradio svoj san.
Bit �e ovo dug tekst� jer �u vam pretipkati cijeli �lanak iz Power Tuninga�

CRVENKAPICA

Zagreb� Sesvete� poticajna stanogradnja� nebo boje depresije� pada gust snijeg� frizura postojana� Dodu�e, hauba se otvorila pri 160 tjedan dana prije, pa smo ga malo �ekali

�Ne znam za�to, ali u proteklih 5-6-7 godina hodanja okolo po svakakvim styling eventima, raznoraznim sajmovima i utrkama, su�enjima i svemu onom �to �ini �ivot jednog kroni�nog stylera, moram priznati da se ne sje�am ama ba� niti jednog primjerka Fordove Fieste (osim jedne u�asne �ute �iji si je vlasnik u glavu utuvio da zapravo zna voziti), i to mi je bilo poprili�no �udno, s obzirom na more ostalih konkurenata kompaktnog i kockastog oblika karoserije, kakva prili�i devedesetima u autoindustriji. I upravo mi je zato drago da sam naletio na ovu, i to iz nekoliko razloga. Prvi je razlog jednostavna �injenica da je u igri Fiesta, dok se ostali razlozi svode prije svega na decentan izgled i gomilu detalja, i eksterijera i interijera, te na �injenicu da je vlasnik jedan od najsimpati�nijih i najzadojenijih pripadnika doma�e styling-scene. Dakle, autu je ime Fiesta (�to smo ve� elaborirali), a mladom gazdi Janko. I tu nema ni�ta posebno. O Janku ne�u sada tro�iti previ�e rije�i jer je rije� o sasvim normalnom de�ku predivnih obrva u Vanilla Ice stilu, koji svoje slobodno vrijeme provodi skupljaju�i salvete, tr�e�i za loptom i neprekidno dora�uju�i svoj mali crveni auto. Uostalom, za sve ostale informacije imate FejsBuk, pa mu postanite frend tamo i saznat �ete sve �to bi vas dalje moglo zanimati. Pa vratimo se Fiesti�
Izvana ve� ionako mali Fordov automobil�i� djeluje simpati�no, ali to nije nikako bilo dovoljno, pa se na eksterijeru poradilo. No, ne onako kako bi to napravila ve�ina ekipe, koja bi eventualno dodala tonu pragova i spojlera pozama�nih dimenzija u kombinaciji s najve�im i najjeftinijim felgama koje bi se na tr�i�tu na�le, ve� se Jankec odlu�io svoju Fiestu istaknuti od ostalih nagla�avaju�i ve� postoje�e detalje. Uglavnom, Fiesta nije izgubila ama ba� niti jednu komponentu koja je �ini decentnom, ve� je �ak (u stylerskom smislu) dobila pokoji detalj. Prije svega se i�lo na clean-look, uklanjanjem svih mogu�ih lajsni i rupa, bez obzira nalaze li se na prednjem, stra�njem, bo�nom ili �ak gornjem dijelu automobila.
Cleen-look je bio smjernica, ali bez odre�enih detalja ni takav na�in slaganja nema smisla. Naravno, Janko je to shvatio, pa se poigrao upravo s detaljima na karoseriji poput generaciju novih retrovizora (na elektri�nu energiju, naravno) s Fieste, pragova od Escorta Mk 6, pokojim pro�irenjem na zadnjim rubnjacima i pokojom rupom za usis na prednjoj haubi.
Sve ostalo �to se smatralo vi�kom zatvoreno je i maknuto (poput stra�njih brisa�a, rupe za tablicu, antene, bo�nih �migavaca i jo� pokojeg nepotrebnog detalja). Prednji je branik �ak i uz dodatni lip uspio zadr�ati svoj inicijalni izgled, i izgleda doista dobro, dok je zadnji branik produ�en za nekih 7 c, i to je zapravo najve�a modifikacija vezana uz njega. Nravno, lim je izvana u cijelosti rastavljen, polimaren, za�ti�en i polakiran u jarkocrvenu boju, �to govori o svojevrsnom face-liftingu, tako da cijela pri�a doista ima smisla.
Interijerom dominiraju crna i crvena, i to tek kroz pokoji detalj. Po�ev�i od najdominantnijeg dijela, odnosno centrom crvenih, a rubovima crnih sjedala presvu�enih u imitaciju ko�e i s u�ivenim logotipima, preko cockpita koje ne samo da ima tonu crvenih detalja ve� svijetli crveno, a ukupni dojam sveg tog crvenila zaokru�uju AutoGaugeove urice koje tako�er svjetle (pogdili ste) u crvenoj boji. Nekome je to sve skupa mo�da previ�e crveno, netko �e re�i da ga podsje�a na kupleraj, ali meni je skroz O.K. Naravno, interijer se ne svodi samo na izgled ve� i na funkcionalnost (s obzirom na to da, za razliku od ve�ine Fordova ovakvog tipa, na Fiesti sve radi). Prvo u o�i upada pri�a s daljinskim otvaranjem vrata i nevjerojatno iritantnim zujanjem koje na to podsje�a, potom se primijeti sva sila ve� spomenutog crnila i crvenila, a onda pogled pada na silu ozvu�enja, kojeg u Fiesti definitivno ne nedostaje. Po�ev�i od Pioneeerovog DEH-P80 MP head unita, prednjih Focalovim sistema, preko stra�njih (ni�ta manjih Focalovih) sistema smje�tenih uz bok, pa sve do Hifonics Brutus 1500W poja�ala ugra�enih ispod crvene plo�e od pleksiglasa u kombinaciji s dva woofera ugra�ena u stra�nje sjedalo i okrenutih prema voza�u, �to sve zajedno (uz pokoju pivu) sigurno ugodno masira le�a te fino pro�isti bubrege i umanjuje mogu�nost kamenca u njima. Uglavnom zaboravio sam pitati Janka bavi li se mo�da nekim oblikom kiropraktike jer je s tom silom ozvu�enja mogu�e posramiti i Antu Pavlovi�a.
Definitivna posebnost ove Fieste su ovjes i motor. Naime, za razliku od hrpe ljudi koji od skupih amortizera bje�e kao vrag od tamjana, Janko je napravio ba� suprotno, razbio kasicu-prasicu i svojoj Fiesti poklonio Konijeve dvosmjerne pode�avaju�e amortizere u kombinaciji s H&R oprugama i Powerflex poliuretanskim selen-blokovima. Dakle, sukus toga bio bi najlai�kije re�eno; �Auto je spu�ten i jebeno tvrd�. Tako�er se poradilo i na ko�nicama, pa su tako svoje mjesto pod 15� bijelim Cosworthovim felgama (i 25 mm distancama na zadnjem kraju) na�li novi i ve�i diskovi � naprijed od Mondea (280), a odostraga od Escorta RS2000 (260 mm). Mislim da ne treba posebno napominjati da Fiesta ide kao po tra�nicama i izaziva glaukom prilikom ko�enja, zar ne?!
A motor?! Auuuuuuu Mileeeeeeee! Naime (rije�ima svima nam poznate Simonice), 1,6-litreni motor�i� dobio je na poklon Garrett-ovu T-2 tubinicu s dodanim BOVi�em, �to sve zajedno rezultira sa 132 rado galopiraju�a konji�a pod haubicom, a kako bi se to sve skupa �to bolje prenijelo na cesticu, dodana je i 25%-tna �perica, pa sad oba kota�i�a linearno hvataju podlogicu u bilo koje doba dani�a ili no�ice.
I �to jo� re�i� �Sklinana� crvena Fiesta s bijelim Cosworthovim felgama, vratima na daljinsko upravljanje i muzikom od malog milijuna Watta, s vlasnikom mondenih obrva u ni�ta manje mondenoj trenirci, Fali li mu i torbica pod rukom i svinjica pod drugom, pitanje je vremena i stila, a ho�e li i Jankec sa stiliziranjem samog sebe (jer s Fiestom je doista gotov), ja ne znam. Uostalom, saznat �ete na FejsBuku ako se s njim sprijateljite. U svakom slu�aju, Jankec, hvala ti i sretno dalje!
Eh da, nakratko da se vratim na podnaslov. Zbunjuju�? Slijedi poja�njenje. Tjedan dana prije trebali smo fotkati ovaj auto, me�utim dogodila se sitna nezgoda koja je uklju�ivala trenutak dekoncentracije, zaka�ke na haubi, 160 km/h i zapuh vjetra koji je haubu prelomio preko krova. �ovjek je bio toliko uporan da smo ga morali pri�ekati da slo�i auto. U roku par dana na�ao je drugu haubu, vjetrobran, poravnao sve, polakirao� da ne pri�am dalje.� (Power Tuning, Ivan Gluhak - Igloo)

Janko,
za�to sam stavila ovu temu na blog?
Ti si moja draga samodopadna nju�kica koja se voli naslikavati i biti u centru pa�nje�. pa sam ti odlu�ila omogu�iti da se pojavi� i u mom malom dijelu javnog prostora.
Rijetko pi�em ovako osobne teme, ali eto imam se i ja potrebe u javnosti malo pohvaliti s tobom. Valjda sam to zaslu�ila� nakon svih onih roditeljskih sastanaka na kojima sam slu�ala o tvojim nesta�lucima?!!!
Razlog je i pohvala novinaru za odli�an tekst� odu�evio me isticanjem tvojih osobina zbog kojih te i sama svakodnevno pikam� a naravno, moram mu poru�iti da tvoje obrve nisu mondene radi trenutka u kojem �ivi�, nego su prirodno tako �nacrtane�, jer si ih naslijedio od majke.
Ali bit ove teme je moja isprika tebi� za sve ono nezadovoljstvo koje sam osje�ala, koje ti nisam glasno izgovorila, ali stalno me gu�ilo i bilo razlog moje nerealne zabrinutosti za tvoju budu�nost.
Za�to o tome nisam govorila? Zato �to mi je i do sada tvoja sre�a bila najva�nija� po�tovala sam tvoj izbor, ali sada si mi priu�tio jo� jednu lekciju� nakon koje sam dugo razmi�ljala i shvatila da nemam razloga za zabrinutost.
Ve� dugo vremena to�no zna� �to �eli�, �to voli� i kamo ide�. Ima� san i vjeruje� da se snovi mogu ostvariti. U ostvarenju svog sna uporan si do bola. Grize�, ne odustaje�, bori� se i ostvaruje� svoje ciljeve, svoje snove pretvara� u stvarnost. Kreativan si! Ne utapa� se u masi, ne zadovoljava� se ponu�enim� Materijalno preoblikuje� u skladu sa svojim snom.
Naravno� bez pomo�i oca koji je auto-manijak poput tebe i mnogih drugih ljudi koji su ti pomagali u ostvarenju tvog sna, sve to ne bi bilo mogu�e�. ali tebi tvoj san nije kupljen i darovan�. ti si za njega krvavo radio, ti si se za njega zaprljao, zbog njega nespavao, propustio mnoge �ivotne ugode u kojima u�ivaju pripadnici tvoje generacije. Odabrao si zanimanje koje si �elio� u svoj rad unosi� cijelog sebe. U tvojim o�ima vidim �ar, na tvom licu osmijeh i zadovoljstvo. Htjela sam ti ovom temom poru�iti� da je upravo taj osmijeh sre�e i zadovoljstva na tvom licu moj �ivotni cilj, moj zadatak�. I htjela sam ti priznati koliko se ponosim zbog svega toga.
Ova tema ne zna�i da mi tvoje teme o getribama, felgama i ostalim �udesima i dalje ne�e biti naporne i nerazumljive�. Ali to nije va�no.
Sad mi je tek jasno za�to u najranijem djetinjstvu nisi volio bajke, za�to ti je Crvenkapica koju sam ti �itala bila dosadna i bez veze. Ti si stvorio svoju pri�u� svoju Crvenkapicu u kojoj si glavni lik. Svi�a mi se tvoja pri�a.

Komentari (32) - Isprintaj - #

Mala Jagoda nam pi�e pismo

07.02.2010.

U ovo bajkovito snje�no jutro ispijam svoju kavicu i �itam po netu�. Osje�am kako mi je svaki mi�i� opu�ten, osje�am se lijepo i odmorno� ba� onako kako se �ovjek i treba osje�ati nedjeljom, pred po�etak novog radnog tjedna. I u tom trenutku� vrisak iz Jutarnjeg lista�. U djeli�u sekunde nestaje sva ugoda i mir u meni. Cijela nutrina mi vri�ti, oznojila sam se u hipu i imam potrebu iza�i na dvori�te i vri�tati iz sveg glasa� od tuge, bijesa i nemo�i.
Da to u�inim� popla�ila bih ptice koje dolaze po hranu na moj orah� pa �u opet zavri�tati vama i s vama.

Molim vas� pro�itajte tekst pod naslovom: �Ne vra�ajte je ocu. Opet �e je silovati�

U �koli su me u�ili da pisane norme slu�e da bi regulirale odnose u dru�tvu� odnose me�u ljudima. U pravnoj dr�avi se svaki njen pojedinac osje�a za�ti�eno. Du�an je po�tivati propise, ali mo�e biti siguran da �e biti za�ti�en od svih zala koje mu zli ljudi mogu u�initi.
Propisi postoje da bi �titili slabije, da bi osigurali red i normalan su�ivot me�u ljudima.
Postoji niz slu�bi koje su du�ne upravo to osigurati.
U ovoj zemlji svjedoci smo da zli ljudi mogu �initi �to ho�e�. da su za�ti�eni oni koji kradu, la�u, otimaju tu�e, zlostavljaju, a njihove �rtve se nazivaju kolateralnim �rtvama.
U ovoj zemlji propisi slu�e samo kao paravan za razne nepodop�tine�. Ljudima lome kosti i sve to prikrivaju iza forme�. uvjeravaju�i nas da se upravo tako bore za pravnu dr�avu.
Kako mo�emo o�ekivati da �e se rije�iti veliki zlo�ini, velike plja�ke i ova op�a nesigurnost u zemlji, ako kao dru�tvo i dr�ava nismo u stanju za�titi jedno zlostavljano dijete i svu zlostavljanu djecu?!!!!
Pa nismo ni zaslu�ili drugo nego da nas guze razni nesposobnjakovi�i, ako dozvoljavamo da se ovakve stvari doga�aju djeci koja se ne mogu i ne znaju sama braniti!
U ovom slu�aju upletena je cijela garda visokoobrazovanih ljudi, u raznim slu�bama koja je svojim �sitnim� propustima ovaj slu�aj dovela u ovo �bezizlazno� stanje. Valjda ve�ina njih nije bila dovoljno skoncentrirana na posao, morali su surfati za vrijeme radnog vremena� a sigurna sam da �e svatko od njih izgovoriti re�enicu da �svi koji rade i grije�e�. I uop�e ih pri tom nije sram �to svojim �gre�kama� uni�tavaju �ivote. Mo�da se u tom lancu skrivaju oni koji su kupili svoje diplome ili su do njih do�li tko zna kako. Mo�da su to ne�iji ro�aci i sinovi� pa se od njih i ne o�ekuje da savjesno obavljaju svoj posao, oni su na dr�avnim jaslama samo da bi njima bilo dobro� tko �i�a narod! Pi�e novinar da je stru�njacima �ao. Ma kojim crnim stru�njacima?!!!! Stru�njacima se ovakve situacije ne de�avaju, pravi stru�njaci su u stanju prona�i rje�enje za ovakve strahote!
Oni su za�ti�eni i ne boje se ni�ega. Osje�aju se mo�no i ba� ih briga za narod. Samo mi nije jasno kako se ne boje Boga ako su vjernici� ili kako se ne boje sudbine ako nisu vjernici.
Sigurna sam da �e ih zvijezde kazniti zbog sudjelovanja u ovakvim lancima nesre�e�. Kad im se dese osobne strahote u �ivotu, od kojih ih ne�e nitko i ni�ta mo�i za�tititi, zapitat �e nebo za�to se to de�ava ba� njima. Ba� me zanima da li �e se bar u tom trenutku sjetiti ovog slu�aja i mnogih drugih slu�ajeva u kojima su sudjelovali i svojim aljkavostima i nesposobnostima pridonijeli uni�tavanju �ivota slabih i nemo�nih.
A nama � narodu, ne preostaje ni�ta drugo� nego da se pred san tiho molimo za svu zlostavljanu djecu, za sve slabe i nemo�ne, da se molimo da nas spasi neka vi�a sila od ovih krikova koje �ujemo oko sebe. Ali �to ako vi�a sila ne postoji?!!!
Imamo mogu�nost i promisliti o samima sebi, o svojim pona�anjima na svojim radnim mjestima, u svojim obiteljima i koliko nam je uop�e stalo da �ivimo u boljem i pravednijem dru�tvu. To je o�ito puno te�e od molitve�. pa molimo se onda�. jer mo�da u tim trenucima osobne ti�ine spoznamo da na�a djeca nisu za�ti�ena u ovom dru�tvu� da je njihova sudbina prepu�tena na milost i nemilost neosjetljivom sustavu koji nije u slu�bi �ovjeka i ne mari koliko �e �ivota uni�titi igraju�i se demokracije i glume�i pravnu dr�avu. Ipak, najva�nije od svega je ne zaboraviti da smo taj sustav svi mi. I svi snosimo dio odgovornosti za sve ove strahote kojima svjedo�imo svakog dana.
Vrisnimo komentarima za Jagodu�. Vrisnimo komentarima za sve one koji ne znaju i ne mogu sami za sebe vri�tati. Oni nas trebaju!

Komentari (30) - Isprintaj - #

Plakanje

05.02.2010.

Danas sam prona�la rezultate nekog istra�ivanja o plakanju, u kojem se ka�e da prosje�na �ena, do svoje 78. godine �ivota potro�i 120 tisu�a sati na plakanje.
Ka�u znanstvenici da su �ene pla�ljivije od mu�karaca...kao i da je plakanje na�in na koji se osloba�amo od stresa. Kad do�ivimo stres, otkucaji na�eg srca se ubrzaju, a tijelo se znoji. Za vrijeme plakanja disanje se usporava i suze imaju smiruju�i efekt.
U svemu se smatram prosje�nom, ali kada je plakanje u pitanju, tu sam sasvim sigurno iznad prosjeka. Kad sretnem starije ljude koji su me poznavali u djetinjstvu, obavezno me pitaju da li jo� uvijek puno pla�em kao tada.
Moj pokojni susjed mi je uvijek prepri�avao jedan na� dijalog iz mog ranog djetinjstva.
Nai�ao je, a ja sam sjedila na terasi i plakala� tako da mi je sva haljinica na prsima bila mokra. Nikada ne ispu�tam zvukove� ja samo obilno pla�em. Rekao je: �Dona, sunce ti �areno� opet tula�!!!!� A ja sam mu jecaju�i odgovorila: �Nije ti to tulanje, to ti je plakanje!� Bilo mu je smije�no, pa je dodao: �Ma ti si �ivi vrag!� na �to sam se ja silno uvrijedila� prestala plakati i izjavila: �E moj Mi�o� svi smo ti mi �ivi vrag!� Bilo mi je neugodno re�i da je on �ivi vrag� pa sam se sna�la.
Majka me �ak znala stavljati u kaznu zbog bezrazlo�nog plakanja. Bila sam mirno i tiho dijete�. ali roditelje i moju okolinu je uznemiravala ta moja mokra navika.
Kad se danas toga sjetim� ne znam objasniti za�to sam toliko plakala� ali pretpostavljam da sam na taj na�in privla�ila njihovu pa�nju.
S odrastanjem se to plakanje malo organiziralo, ali ne i smanjilo. Moja plakanja nisu vi�e bila bez razloga� nego sam to�no znala za�to pla�em� a moji razlozi sasvim sigurno nisu razumljivi ba� svim ljudima�. pogotovo onima koji su te�ki na suzama.
Nikada ne pla�em pred neprijateljima, nikada ne pla�em kad se borim i kad sam u nekoj frci, kad su mi se desile najve�e tuge nisam mogla plakati kad su se de�avale, nego tek puno kasnije�. Najvi�e pla�em kad sam sama, a desi mi se i pred bliskim ljudima� Pla�em kad sam ljuta, tu�na, sretna, kad me ne�to pikne direktno u srce�. Pla�em �itaju�i tu�ne tekstove i gledaju�i filmove, a moji de�ki to nikako ne mogu razumjeti. Uvijek mi obja�njavaju da je to samo film i da nema razloga za plakanje� a tek to me naljuti� jer ja jako dobro znam da je to �samo� film� ali to je meni itekako razlog za plakanje. Danas sam prona�la jedan tekst o jednom mu�u koji ne razumije plakanje svoje �ene pa ju je snimio i s virtualnom publikom podijelio svoje nerazumijevanje. Tekst i video zapis mo�ete pogledati TU.
Potaknuta tim filmi�em� ve�eras sam malo lutala netom i �itala o plakanju. Prona�la sam zgodan tekst:

"Pustinjski o�evi i majke, tzv. Abbe i Ame bili su najraniji pustinjaci koji su se nastanili u egipatskoj slanoj pustinji ju�no od delte Nila. �ivjeli su u kolibama od li��a, najjednostavnijoj vrsti nastamba ili u rupama, i to sami.

Kroz me�usobnu su raspravu sami sa sobom u najve�oj osamljenosti razvili duboke uvide. Njihovo neobi�ni �ivotni stil i mnoge psihi�ke krize koje su zbog njega pro�li doveli su ih do velike mudrosti i spiritualnosti, a to je dalje vodilo do toga da su ih ljudi sve vi�e dolazili tra�iti pomo�. Tako se i dogodilo da su pustinjski ljudi, koji su 20 godina �ivjeli potpuno osje�eno od svijeta, po�eli onima koji su dolazili po savjete davati osobne naputke kojima bi ih usmjeravali ili im ukazivali na put prema unutarnjoj mudrosti. Ba� kao i tajne pustinje, smatralo se, i spiritualne uvide treba svatko otkriti za sebe. No oni su ujedno i nadinidivudalnog karaktera.
Prvo treba naglasiti da pustinjskim o�evima koji su �ivjeli od 4-6. g. poslije n.e. nije na raspolaganju stajala adekvatna medicinska pomo� kakvu danas poznajemo. No budu�i da ih �ivot u pustinji nije �tedio i da su Akediu shva�ali kao spiritualni izazov, trudili su se u prvom redu na�i neko rje�enje te problematike.
Jedna od njihovih terapija za lo�e raspolo�enje i stres bilo je plakanje iz svog srca.
To se isprva mo�e �initi iznena�uju�im. Plakanje kao sredstvo lije�enja? Pa ne po�inje li lo�e raspolo�enje upravo od tuge? Ne, odgovara Evagrius izravno. Depresivno raspolo�enje bje�i od tuge. Ono je prikriva i radi toga se ona vra�a u jo� te�em obliku. Kada se pritisak pro�iri, osje�aji presu�e. Osje�aji kao �to su tuga i sre�a ponovo o�ivljavaju tek kada depresivna otupjelost zavr�ava. Stoga se suze ne trebaju brkati s depresivnim osje�ajem praznine, Akediom. One su mnogo prije �gdje god je to jo� mogu�e � sredstvo protiv Akedie.
O�evi pustinje uspore�uju plakanje s osloba�aju�om ki�om. Suze otapaju zako�enost, koje trpi �ovjek koje je zapao u depresivno raspolo�enje.
No postoji jo� ne�to �to je potrebno re�i kod plakanja: ono se ne mo�e prisilno izazvati. Kada je te�ko depresivan �ovjek potpuno blokiran, tada je njemu nemogu�e plakati, koliko god se trudio. Tako ustanovljava i Evagrios: �Duh depresivne otupjelosti ko�i suze.�
No tamo gdje je plakanje mogu�e, ono gradi otok hrabrosti u vakuumu depresije. U svojoj knjizi �Glad du�e� opisujem jedan mogu�i terapeutski pristup koji polazi od promatranja takvog jednog otoka hrabrosti i poku�ava ga oja�ati. Suze mnogi ljudi vide kao ne�to �isto. One u ve�ini slu�ajeva ne sadr�e te�ke osje�aje koji se u drugim izlu�evinama tijela (znoj, slina ili urin) shva�aju kao gadljivi. �ovjeku koji je poplavljen osje�ajem prljav�tine one daju osje�aj �isto�e. Osje�aju ga�enja daju trenutak �isto�e."
Razumjeti jezik du�e; �O�evi pustinje kao terapeuti�
Dr. Daniel Hell, Zurich, Prilog kongresu ��ivot na izvoru�, lipanj 2007.

I eto� umjesto da oni nepla�ljivi shvate koliko je plakanje zdravo i va�no� oni se izruguju iz svojih bli�njih pla�ljivaca.
Kad vidimo rasplakane ljude... obi�no ih imamo potrebu tje�iti. A to je pogre�no... jer njima se ve� de�ava olak�anje.... Koriste dar s neba i plakanjem �iste svoju du�u... osloba�aju se od stresa.
Blogeri, pla�ete li �esto? Osje�ate li poput mene olak�anje nakon �to se dobro ispla�ete� ili bje�ite od te najstarije terapije za du�u?

Komentari (10) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	velja�a, 2010					>
P	U	S	�	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)