dom, kuća, okućnica

subota, 30.06.2007.

BMW serija 6 AKO u dizajnerskom smislu nije inovativan, BMW serije 6 plijeni pažnju čak i u najslabijoj izvedbi. Snaga BMW-a je ipak u mehanici, dok je dizajn na drugom mjestu. Tako će očito biti i s restiliziranom verzijom ovog izvrsnog kupea visoke klase. Sportski agresivan izgled u stilu morskog psa te posljednja riječ tehnologije krasit će kako kupe tako i kabrio izvedbu. Više nego solidne performanse biti će zasluga prvenstveno 4,8 litrenog motora snage 360 KS kojem će prikladno pristajati novi šest brzinski sportski automatski mjenjač. Upravljan preko polugica na upravljaču jamči kompromis ugodnog krstarenja te spremnosti na brutalna ubrzanja u svakom trenutku. Kupe izvedba ubrzava do stote za svega 5,3 s (s manualnim prijenosom) dok je kabrioletu potrebno 0,3 više. Maksimalna brzina je nažalost i dalje ograničena na 250 km/h. BMW serije 6 nudi svu silu elektronike. Krenimo redom: DSC (Dynamic Stability Control) nadzire stabilnost vozila individualnom aktivacijom kočnica, a brine se i da auto ne preupravlja previše (tipično kod BMW-a), Brake Assist osigurava pojačanje sile kočenja, zatim Brake Drying poboljšava koćenje na mokrom, Start Off Assistant pokreće vozilo na uzbrdici te Brake Standby sustav približava kliješta diskovima pripremajući se za naglo kočenje. Tu je i BMW Night Vision sustav koji opaža sve što emitira toplinu. Ukratko, popisu dodataka gotovo i nema kraja. Stražnji pogon i vrhunske vozne osobine potencirane idealnim rasporedom masa i dalje ostaju odlika svakog pravog BMW-a, a nadamo se i nove "šestice". Jedino se nadamo da na M6 izvedbu nećemo morati dugo čekati.

petak, 29.06.2007.

Svi želimo biti na Vlasti!!! Nakon cjelodnevne rasprave u Hrvatskom saboru, sinoć nakon 23 sata odbijen je prijedlog HNS-a i SDP-a o iskazivanju nepovjerenja Vladi zbog korupcijskog skandala u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Za smjenu Vlade glasovalo je 37 zastupnika HNS-a, SDP-a i IDS-a, a tome se usprotivilo 70 zastupnika HDZ-a i njihovih partnera, dok ih je suzdržanih bilo šest, među njima i zastupnici HSP-a. Jozo Radoš (HNS) je u raspravi prije glasovanja ocijenio da HFP slovi za najomraženiju instituciju u državi zbog zla nanesenog u privatizaciji te dodao da su se i pod takvim imidžom neki ljudi usudili raditi to što su radili. "Nisu se bojali ministara i to nam govori kakvo je stanje u državi", naveo je Radoš i pitao što je tek u drugim institucijama. "Živimo u društvu gdje se ulazi iz afere u aferu: Brodosplit, Liburnija, HAC, Sunčani Hvar, Pliva, Shimatzu", ustvrdio je Antun Kapraljević (HNS) i naveo da je rasprava HDZ-a izraz bahatosti jer ne želi priznati da postoji politička odgovornost. Ustvrdio je da će HDZ-ovci uvijek opravdati "svoje koji kradu", što je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks ocijenio neprimjerenim i dao mu opomenu. Slavko Linić (SDP) rekao je da su svi odgovori na pitanja postoji li odgovornost Vlade i ministara potvrdni i vezani uz aferu Maestro, no da je poruka iz HDZ-a kako su svi političari prljavi i lopovi. Goran Jandroković (HDZ) nazvao je cinizmom što Linić govori o političkoj odgovornosti, a kumovao je stečaju "Viktora Lenca". "Korupcija je bila u vrhu vlasti kad su u njoj bili maestro Linić i maestro Čačić, pa ih sad hvata panika", rekao je HDZ-ovac Krunoslav Markovinović, a premijer Sanader odgovarajući na prozivanje Vesne Pusić (HNS) da se pljačka dogodila dok su četiri ministra bila na straži, rekao je da "kad su vaši bili na straži, neki su pljačkali, a nisu uhićeni" spomenuvši izrijekom Čačića i Linića. "No, doći će se i do tog vremena", najavio je premijer. Damira Polančeca cijela je priča asocirala na poznati vic u kojemu Slavko upozorava: “Mirko, pazi metak...” Polančec kaže se nada da će taj vic nakon “Maestra” biti parafraziran u “Joža, Bara, Štef, Mirko, Ratko, Slavko..., pazite, Uskok!” HDZ-ove je zastupnike razgalilo što je u niz imena ubacio Ratka i Slavka, dakako – Čačića i Linića. "Sačuvali smo tvrtku koju ste vi htjeli prodati", nastavio je ministar financija Ivan Šuker poručivši zastupnicima SDP-a i HNS-a: "Dajte nam mira da se obračunamo s kriminalom". Vesna Pusić (HNS) ocijenila je u završnoj riječi da je Šuker "okrenuo pilu naopako" i ustvrdila kako su sigurni da ministri nisu odgovorno obavljali svoj posao. "Po prvi puta u povijesti parlamentarizma ministri se brane neznanjem", rekla je Pusić i dodala kako je, koliko god se to pokušalo osujetiti, politička odgovornost stavljena na dnevni red.

četvrtak, 28.06.2007.

Tko se sjeća Zagorca još??? Jesam li rekao da neće sve stati na tri tenora, da će toga biti još našalio se predsjednik Mesić na Cipru s novinarima koji su tražili izjavu o sastanku njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost Saše Perkovića s Vladimirom Zagorcem. Mesić je potvrdio da je sastanak bio 25. svibnja u Beču i rekao da je "sa Zagorčeve strane zatraženo da se u istragu uključi predsjednikov savjetnik kako bi mu predao određene dokumente". Taj je razgovor obavljen, ali ja se nisam upuštao u detalje rekao je Mesić. Prvi korak Kao što je Večernji list jučer objavio u zagrebačkom izdanju, taj se sastanak dogodio uz znanje i odobrenje državnog odvjetnika Mladena Bajića nakon što je posrednik Vladimira Zagorca nekoliko mjeseci ranije dao do znanja da je Zagorec voljan komunicirati. Logična je pretpostavka bila da Zagorec ima dovoljno informacija i dokumenata kojima želi trgovati i da očekuje da u državnom vrhu za to postoji interes s obzirom na činjenicu da je Zagorec bio i utjecajan i dobro povezan s raznim ljudima koji bi možda mogli biti zanimljivi DORH-u. Očito procjenjujući da bi njegove informacije mogle hrvatskim vlastima dobro doći u jeku kampanje protiv ratnih profitera i privatizacijskih malverazacija, Zagorec je napravio prvi korak, a državni je odvjetnik Bajić smatrao da se prilika treba iskoristiti kada se već sa Zagorčeve strane traži komunikacija. Naravno, i dalje ostaje nepoznato koga je Zagorec mogao teretiti svojim informacijama i dokumentima, ali očito ih je smatrao dovoljno snažnima da njima pokuša izboriti bolju poziciju i kraću kaznu u slučaju da mu bude suđeno u Hrvatskoj. Jučer se u političkim krugovima intenzivno nagađalo koga je Zagorec namjeravao prodati za moguće smanjenje kazne. U igri su brojna imena, ali odgovor se ne zna jer se, kako doznaje Večernji list, dosad dogodio samo taj jedan sastanak u Beču, koji je vjerojatno bio preliminarni dogovor za dinamiku budućih susreta. No, pitanje je hoće li, nakon što su Zagorčevi odvjetnici sve pustili u javnost, uopće biti moguće nastaviti komunikaciju. Prema softveru Analitičari se razlikuju u nagađanjima. Dio ih procjenjuje da će Zagorec novonastalu situaciju iskoristiti kako bi potencirao priču o prijetnjama i ugroženosti i na taj način pokušao izvući politički azil, no ima i onih koji misle da će se sada dogoditi određeno zamrzavanje, ali da bi se nakon nekog vremena ponuda mogla aktualizirati. Pitanje je, naravno, hoće li u eventualnom novom pokušaju Zagorec ponuditi dovoljno jak mamac da se pregovori nastave.To je moguće osobito ako njegovu želju za političkim azilom odvjetnici ne budu mogli realizirati pa Zagorec procijeni da ne želi tonuti sam. Naravno, moguće je i da ostale paralelne akcije koje se u ovom trenutku vode radi pronalaženja što većeg broja umiješanih u ratno profiterstvo i privatizacijski kriminal daju određene rezultate te da se mozaik počne sklapati i na njemu isplivaju imena koja se ponavljaju u različitim istragama. Na taj bi način vjerojatno cijela priča stigla puno bliže tzv. softveru nego što je sada. Jebo priču bez slike:

srijeda, 27.06.2007.

Koga briga za Kosovo i Irak kad je tu Paris Hilton!!! Paris Hilton (26) je u gostovanju na CNN-u rekla da nije nikad koristila nikakve droge i da zapravo vrlo malo pije. Bogata nasljednica i dalje misli kako je njeno zatvaranje bilo nepravedno, ali da je ... ... "Bog imao razlog da ju tamo stavi". - Ne treba služiti vrijeme, vrijeme mora služiti vama - filozofski je rekla Paris i nastavila u sličnom tonu: - Sada imam sasvim novi pogled na život. U zatvoru sam upoznala sebe. Od sada ću poštivati sve zakone - obećala je i kazala kako će se riješiti svih negativnih utjecaja u svom životu. - Odlučila sam se riješiti mnogih ljudi. Neću nikoga imenovati jer ne želim povrijediti ničije osjećaje, ali ti ljudi znaju tko su oni. Vjerojatno je pritom mislila na svoje dosadašnje prijateljice, Lindsay Lohan i Nicole Richie s kojima su ju fotografi često slikali tijekom ludih provoda. Paris kaže da je u zatvoru mnogo meditirala, čitala pisma obožavatelja, pisala dnevnik i čitala Bibliju. Otkrila je i kako joj je zapravo dobro došlo napokon imati malo privatnosti i "pobjeći od bliceva paparazza koji ju neprestano proganjaju". U zatvoru je najviše primjedbi imala na hranu "koja baš i nije bila ukusna". Iz rešetaka je, kaže, doživjela i najveće poniženje u životu kada su ju skinuli do gola i cijelu pretražili. - Dok sam bila u zatvoru prošao je prvi Dan očeva u mom životu a da nisam mogla zagrliti tatu. To me strahovito pogodilo priznala je Paris kojoj je to bio najemotivniji trenutak u okružnom zatvoru Lynwood gdje je provela 23 dana iza rešetaka. Larry King ju je pitao i o periodu kada su je nakon samo tri dana u zatvoru poslali doma na odsluženje kazne. - Šerif Lee Baca mislio je da će biti bolje za sve ako samo odem doma jer me jako mučila klaustrofobija i imala sam napade panike. Kada su onaj dan došli po mene, izvukli su me iz kreveta deset minuta ranije prije dolaska policije. Situacija je bila uistinu luđačka - ispričala je Paris Hilton. Larry ju je pitao znači li to da se sada riješila klaustrofobije, Paris je odgovorila "Sada kad sam slobodna, klaustrofobija me više ne muči". Opet se pokušala prikazati nevinom za kršenje uvjetne kazne. - Odvjetnik mi je rekao da mi vozačka dozvola vrijedi. Nikad ne bih vozila da sam znala da ne smijem. Paparazzi me prate po cijele dane i ne bih imala drskosti za tako nešto. Mislim da sam dobila prestrogu kaznu za taj prekršaj. Iako mrzim to što mi se dogodilo, u jednu ruku mi je i drago jer mi je boravak u zatvoru promijenio život zauvijek i osjećam se snažnija nego ikad - završila je Paris. Kad je izašla iz studija čekala ju je horda novinara i fotoreportera. Jedva se probila do svog automobila.

utorak, 26.06.2007.

Klima uređaji i priča o njima Opasnosti iz klima uređajaPosljednjih godina značajno je povećan broj klimatiziranih prostorija s ciljem da se ljudima pruži što adekvatnija zaštita od nepovoljnih vanjskih i unutarnjih utjecaja, te da im se na taj način osiguraju ugodni životni i radni uvjeti. Danas se u medijima sve češće piše i govori o štetnom utjecaju klima uređaja po zdravlje ljudi. Iako je klima uređaj po jednoj definiciji uređaj namijenjen za stvaranje osjećaja ugode ljudima koji borave u zatvorenom prostoru, upozorenja koja dolaze iz medija kod velikog broja ljudi stvaraju strah i negativan stav prema klima uređajima. Jesu li upozorenja i strah od klima uređaja opravdani? Strah od klima uređaja i upozorenja koja dolaze iz medija i zdravstvenih krugova o njihovom štetnom utjecaju po zdravlje ljudi, djelomično su opravdani i treba ih shvatiti ozbiljno, no samo ako se radi o klima uređajima koji se redovito ne održavaju. U klimatiziranim prostorima, osim o temperaturi, strujanju i vlažnosti zraka, potrebno je voditi brigu i o mikrobiološkoj kvaliteti zraka kojeg udišemo. Zrak iz klima uređaja koji se redovno ne održavaju često je loše kvalitete, a ponekad i neugodnog mirisa. Vlažna, prljava i tamna mjesta unutar klima uređaja čine plodno tlo za razvoj i razmnožavanje bakterija, plijesni i gljivica. Izloženost bakterijama, plijesni, gljivicama i ostalim onečišćivačima može kod ljudi dovesti do neugodnih reakcija, kroničnih bolesti i "sindroma bolesne zgrade". Najčešće tegobe koje su povezane sa "sindromom bolesne zgrade" su nadraženost sluznice očiju, nosa i grla, osjećaj suhoće sluznice, kašalj, svrbež, učestale infekcije dišnog sustava, glavobolja i psihički zamor. Što je glavni uzrok loše kvalitete zraka? Glavni uzrok loše kvalitete zraka u klimatiziranim prostorima je slabo, a ponekad i nikakvo čišćenje, odnosno održavanje klima uređaja. Problem kvalitete zraka posebno je izražen u prostorima u kojima se koriste lokalni sistemi klimatizacije (prozorske jedinice i split sistemi). Kod velikog broja korisnika klima uređaja zbog neupućenosti prevladava mišljenje kako klima uređaje ne treba čistiti i dezinficirati, već da je dovoljno samo redovito prati filtere. Tek kada se u klimatiziranim prostorima počnu osjećati nelagodno, kada se iz klima uređaja osjeti neugodan miris ili kada uređaj ne hladi dovoljno, za pomoć se obraćaju serviserima. Mali broj vlasnika klima uređaja upoznat je s opasnostima koje prijete od prljavih uređaja te od servisera na vrijeme traže da im uređaje očiste i pripreme za sezonu hlađenja. Na što je potrebno obratiti pažnju kod čišćenja klima uređaja? Potreba za čišćenjem klima uređaja proizlazi iz njihovog načina rada. Kod split sistema, prozorskih jedinica i ventilokonvektora turbina-ventilator uvlači zrak iz prostorije. Taj zrak u pravilu je kontaminiran prljavštinom i mikroorganizmima. Najveći dio prljavštine i mikroorganizama zadržavaju se na filterima te ih je iz tog razloga potrebno redovito prati i dezinficirati, a kod ventilokonvektora redovito mijenjati. Nakon filtracije zrak prelazi preko izmjenjivača gdje se hladi. Dio prljavštine i mikroorganizama koji nije zaostao na filtrima zadržava se na izmjenjivaču. Na njemu dolazi do stvaranja izolirajućih naslaga i stvaranja bio-filma (nakupine mikroorganizama). Kako bi izolirajuće naslage i bio-film uklonili s izmjenjivača potrebno ga je temeljito oprati, a nakon toga izvršiti dezinfekciju. Osim što se zrak na izmjenjivaču hladi, na njemu dolazi do kondenzacije vlage iz zraka. Kondenzat se slijeva niz lamele izmjenjivača u drenažnu tavu i linijom odvodnje izvodi se van. Vlažne lamele izmjenjivača i drenažna tava pogodno su mjesto za razvoj bakterija, plijesni i gljivica. Zbog mogućnosti pojave bakterija, plijesni i gljivica, posebnu je pažnju potrebno posvetiti održavanju drenažne tave. Ako se ne održava čistom i ako se redovito ne dezinficira, drenažna tava može postati izvorom raznih alergija, oboljenja i neugodnih mirisa. Kako pripremiti klima uređaj za sezonu hlađenja? Danas od lokalnih uređaja za klimatizaciju na našem tržištu prevladavaju split sistemi. Prije početka sezone hlađenja potrebno je pozvati ovlaštenog servisera da pregleda ispravnost uređaja i izvrši kompletno čišćenje i dezinfekciju unutarnje jedinice klima uređaja. Čišćenje i dezinfekcija unutarnje jedinice mora obuhvatiti: Pranje isparivača, filtera, maske i ostale mehaničke opreme Dezinfekcija isparivača i filtera Čišćenje drenažne tave i linije odvodnje kondenzata Postavljanje tableta za dezinfekciju i aromatizaciju zraka u drenažnu tavu Tehnički problemi koji se javljaju oko samog čišćenja unutarnje jedinice prvenstveno su vezani za njezin smještaj na zidu i povezanost s vanjskom jedinicom. Da bi se unutarnja jedinica očistila potrebno ju je demontirati, odnosno skinuti sa zida. Sam postupak demontaže, čišćenja i ponovnog spajanja sa vanjskom jedinicom zahtjevan je i skup. Danas su, zahvaljujući firmi Miloc d.o.o. i njezinom principalu, američkoj korporaciji RectorSeal, serviserima na raspolaganju namjenska sredstva za čišćenje i dezinfekciju klima uređaja. Korištenje sredstava RectorSeal corp. omogućuje serviserima jednostavno, brzo, efikasno i po cijeni pristupačno čišćenje i dezinfekciju unutarnje jedinice na "zidu". Unutarnju jedinicu nije potrebno demontirati. Kako održavati klima uređaj tijekom sezone hlađenja? Tijekom sezone hlađenja, unutarnju jedinicu potrebno je redovito održavati čistom. Za redovito održavanje unutarnje jedinice (isparivača, filtera, drenažne tave i maske), vlasnicima i korisnicima klima uređaja preporučujemo Coil Disinfectant - dezinfekcijsko sredstvo za čišćenje. Coil Disinfectant je sredstvo za dezinfekciju koje uspješno djeluje na široki spektar bakterija. Ako se rabi prema uputama uništava bakterije Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureus i Salmonella Choleraesuis, uzročnike gripe A i Hongkonške gripe, te herpesa simplex tip 2. Djeluje fungicidno na Trichophyton mentagraphytes i sprečava razvoj plijesni i neugodnih mirisa koje izaziva plijesan. Coil Disinfectant na ekonomičan način osigurava jedinstveno bezkiselinsko čišćenje. Ovaj proizvod istovremeno čisti, dezinficira i dezodorira. Može se rabiti u bolnicama, stanovima, liječničkim i zubarskim ordinacijama, staračkim domovima, dječjim vrtićima, restoranima, sportskim objektima, prometnim terminalima, hotelima, tvornicama, poslovnim zgradama i automobilima.

ponedjeljak, 25.06.2007.

Bozanić i Dan državnosti Sada se nalazimo na jednom novom početku, pred novim zadaćama te o svima nama ovisi koliko smo spremni uložiti truda, dobre volje i htijenja da proces približavanja i usklađivanja bude što odgovorniji, brži i uspješniji. Svi smo odgovorni i ta se odgovornost ne može prenijeti ni na koga drugoga. Budući da se u procesu približavanja Europskoj uniji radi o suodnosu, važno je biti svjestan vlastitih vrijednosti i temeljnih ljudskih i kršćanskih načela ispod kojih se ne može ići. Kao jasne smjernice uvijek su aktualne riječi blagopokojnog kardinala Franje Kuharića: »Ima istina od kojih se ne može odstupati. Ima granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati« (Svećenički tjedan, 1969). Nije to uvijek lako provesti u djelo, zato molimo Gospodina da onima koji odlučuju, kao i svima nama, udijeli dovoljno mudrosti i razboritosti da znamo ispravno prosuđivati i djelovati. Osobito je važno u ovom vremenu njegovati zajedništvo u kojem se poštuje svačiji glas i u kojem se svesrdno potpomaže ono što vodi boljitku svih nas. Uvjeren sam da Hrvatska ima dovoljno mudrih i odgovornih ljudi kao i druge potencijale da tu svoju europsku zadaću što uspješnije izvrši« - istaknuo je uz ostalo kardinal Josip Bozanić u homiliji na misi za domovinu slavljenoj u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu na Dan državnosti, u petak 25. lipnja. Na Dan državnosti, u petak 25. lipnja, u povijesnoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije predvodio je svečanu misu za domovinu. Na toj tradicionalnoj misi ove godine sudjelovali su najviši nositelji vlasti u našoj zemlji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora dr. Vladimir Šeks, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader i drugi visoki predstavnici vlasti, oružanih snaga i snaga reda. Uz kardinala Bozanića svečanu misu suslavio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano, generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, župnik Svete Marije mons. Danijel Labaš, domaći župnik mons. Franjo Prstec, koji je na početku mise sve pozdravio i čestitao kardinalu petnaestu obljetnicu biskupskog posvećenja koja se navršila upravo toga dana, te drugi svećenici. S kardinalom misu za domovinu slavio je i nuncij Lozano Čestitka za status kandidata za EU Kardinal Bozanić održao je sljedeću homiliju: Preuzvišeni apostolski nuncije, poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Hrvatske vlade, cijenjene dame i gospodo, draga braćo i sestre! Okupili smo se danas na Dan državnosti u ovoj drevnoj crkvi svetog Marka, u srcu Zagreba, glavnog grada naše domovine Hrvatske, u crkvi koja se poput duhovne vertikale uzdiže na trgu koji je omeđen zgradama dviju temeljnih ustanova Sabora i Vlade. Kao vjernici došli smo danas moliti i zahvaljivati Gospodinu za domovinu, za sve njezine stanovnike, kao i za one koji su na vlasti te na osobit način imaju odgovornost za našu državu. U ovoj svečanoj prigodi Vama, poštovani gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, svim cijenjenim predstavnicima visokih državnih vlasti, svima vama nazočnima, kao i svim građanima drage nam Hrvatske čestitam Dan državnosti. Dan državnosti je značajan datum za sve ljude koji žive u našoj domovini, a napose za nas vjernike jer se s punom odgovornošću želimo zapitati kako živimo našu društvenost, koliko smo osjetljivi za opće dobro i koliko doprinosimo da naša domovina bude zemlja mira, solidarnosti, pravde, međusobnog uvažavanja i sigurni dom svim ljudi koji žive u njoj. Veseli nas svaki njezin napredak, svaki iskorak koji vodi sigurnijoj i uspješnijoj budućnosti. Tako smo s radošću prije nekoliko dana primili vijest da je Hrvatska postala kandidatom za puno članstvo u Europskoj uniji. Čestitam našem državnom vodstvu na uspješno obavljenom poslu kao i svim građanima naše domovine koji su svojom zauzetošću svaki u svojem prostoru djelovanja pridonijeli da naša zemlja bude prepoznata kao zemlja koja njeguje europske vrijednosti i koja zavređuje biti dijelom ujedinjene Europe. »Nalazimo se na jednom novom početku« Na tom putu osjećamo stalnu pomoć i podršku pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice od osamostaljenja naše države pa sve do danas. Još su nam u svježem sjećanju riječi potpore koje je Sveti Otac izrekao prošle godine stupajući po treći put na hrvatsko tlo u zračnoj luci na Krku. Tom je prigodom Papa rekao i ovo: »Hrvatska je nedavno predala zahtjev da postane sastavni dio, također u političkome i gospodarskome pogledu, velike obitelji europskih naroda. Ne mogu ne očitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja. Bogata će baština Hrvatske sigurno pridonijeti učvršćenju Unije, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne i duhovne stvarnosti.« Papine riječi nas potiču na samopouzdanje te da u ulozi subjekta pristupamo europskoj integraciji svjesni svojih vrijednosti, ali i bogatstva zajedništva koje europski okvir pruža, te da kao ravnopravni partneri dademo svoj doprinos povezivanju zemalja i naroda na našem kontinentu. Sada se nalazimo na jednom novom početku, pred novim zadaćama te o svima nama ovisi koliko smo spremni uložiti truda, dobre volje i htijenja da proces približavanja i usklađivanja bude što odgovorniji, brži i uspješniji. Svi smo odgovorni i ta se odgovornost ne može prenijeti ni na koga drugoga. Budući da se u procesu približavanja Uniji radi o suodnosu, važno je biti svjestan vlastitih vrijednosti i temeljnih ljudskih i kršćanskih načela ispod kojih se ne može ići. Kao jasne smjernice uvijek su aktualne riječi blagopokojnog kardinala Franje Kuharića: »Ima istina od kojih se ne može odstupati. Ima granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati« (Svećenički tjedan, 1969). Nije to uvijek lako provesti u djelo, zato molimo Gospodina da onima koji odlučuju, kao i svima nama, udijeli dovoljno mudrosti i razboritosti da znamo ispravno prosuđivati i djelovati. Osobito je važno u ovom vremenu njegovati zajedništvo u kojem se poštuje svačiji glas i u kojem se svesrdno potpomaže ono što vodi boljitku svih nas. Uvjeren sam da Hrvatska ima dovoljno mudrih i odgovornih ljudi kao i druge potencijale da tu svoju europsku zadaću što uspješnije izvrši. »Brojke stradalih u prometu su zastrašujuće« Koliko smo u državi kao građani odgovorni i ozbiljni ogleda se u mnogim segmentima. Danas bih se htio osvrnuti samo na jedan koji od svih nas zahtijeva da se zamislimo i ispitamo. Ovih smo dana osobito radosni zbog činjenice što se otvaraju nove dionice autocesta koje bolje povezuju pojedine dijelove naše države i otvaraju nam nove mogućnosti povezivanja s drugim zemljama. No, ujedno s nelagodom i tugom u srcu svakodnevno pratimo vijesti o teškim nesrećama i pogibijama na našim cestama. Brojke su zastrašujuće. Prema službenim podacima od 1990. do mjeseca svibnja ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 11.434 osoba, a ozlijeđeno ih je 275.017. Kao što vidite brojka se približava broju stradalih u Domovinskom ratu. Jesu li naše ceste doista nove crte bojišnice? Smijemo li se s time pomiriti? Ove zaprepašćujuće brojke trebale bi pobuditi odgovornost ne samo mjerodavnih za promet, već i svakog građanina koji voli svoj život i odgovorno se odnosi prema drugima. Smrt na našim prometnicama poziva pojedince, vlasti, nevladine organizacije i čitavo društvo na zajedničko odgovorno djelovanje. Pozivam one koji upravljaju vozilima da odgovornim i razboritim ponašanjem pridonesu sigurnosti putnika i smanjenju broja nesreća. Pokažimo i u tome svoju ljudsku i kršćansku svijest i odgovornost, jer vožnja automobila nije samo stvar umijeća nego postaje i važno moralno pitanje. No, samo prozivati i pozivati na odgovornost ništa ne koristi. Potrebno je mijenjati mentalitet, odgajati za odgovornost počevši od djece, te pješaka i onih za volanom do ustanova, koje mogu potrebnim mjerama i informacijama poboljšati sadašnje teško stanje. Tu posebno mislim na policiju, ali svjestan sam da je i policija u mnogim slučajevima nemoćna ako nema učinkovitih ovlasti. U ovom je pitanju prevažna uloga zakonodavnih vlasti koje bi trebale donijeti jasnu i učinkovitu zakonsku regulativu i stvoriti ozračje u kojem će se ti isti zakoni poštivati. Iznimno je važno da i na tom području profunkcionira pravna država. Najbolji pokazatelj da je to moguće provesti jest ponašanje naših sugrađana u inozemstvu. Ondje se bez velikih poteškoća poštuju prometna pravila. Zašto tu prometnu kulturu ne bismo pokazali i kod kuće? Važno je uočiti da mnogi mladi ljudi stradavaju u prometnim nesrećama. I pitamo se, kamo to smjera obiteljski i društveni odgoj? Vodi li naše društvo dostatnu brigu o mladeži koja nakon neobuzdanih noćnih zabava često završava u jutarnjim satima u vrtlogu prometnih nesreća? Uništavajući vlastite živote a često, nažalost, postaju prijetnja i drugima. Ovisnosti o alkoholu i drogama česti su uzroci smrti na našim cestama. A svi smo za to odgovorni: društvo, obitelji, država i Crkva. Koje im vrijednosti mi pružamo i smijemo li kao dionici ovoga povijesnog trenutka prati ruke, poput Pilata, od odgovornosti na koju smo svi pozvani? Kakvu im poruku šaljemo ciničnim odvagivanjem koje su to lake, a koje teške droge? Nameću nam se mnoga pitanja, ali ujedno ohrabruju inicijative koje su se pojavile u posljednje vrijeme da se nešto konkretno poduzme i nadvlada teško stanje na našim prometnicama. Takve inicijative zavređuju našu potporu i angažman kako bi se iznašla prava rješenja, promicalo humaniju prometnu kulturu i spriječilo bezočnu agresivnost na našim ulicama i cestama. »Zahvaljujemo Bogu za napredak koji je postignut« Draga braćo i sestre, riječ Božja koja je naviještena u današnjoj misi govori o međuljudskom odnosu. »Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima... Ne dajte se pobijediti zlom, nego dobrim svladavajte zlo« (Rim 12, 17. 21). Nema ljudskih poteškoća koje ne nalaze u Božjoj riječi duhovnu snagu i pomoć u suočavanju i učinkovitom rješavanju dnevnih zadataka. U svjetlu Evanđelja naše sudjelovanje u životu i napretku domovine treba se ostvarivati u logici služenja jer smo svi jedni drugima dužnici. Potrebno je odgajati građansku odgovornost da bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava i izvršavalo građanske dužnosti. Danas, na Dan državnosti, dok zahvaljujemo Bogu za napredak koji je postignut u Hrvatskoj, ujedno zahvaljujemo i molimo za one koji su u to ugradili svoje sposobnosti, znanje, rad, zdravlje i živote. Molimo, također, za poginule i stradale u nedavnom ratu. Pred nama je ozbiljno razdoblje ne samo pripreme za Europsku uniju, nego i većeg zauzimanja za očuvanje domovine, njezinih dobara, bistrog mora i čistih voda, te svega našeg okoliša kojemu prijeti nerazborito devastiranje. Neka Gospodin podari mudrosti i razboritosti svima nama, a napose odgovornima, kako bismo se što bolje pripremili i odgovorili izazovima našega povijesnog trenutka. Molimo Gospodina da nam podari mir, više osjeća jednih za druge, mudre i odgovorne ljude te neka u svima nama probudi svijest da smo svi odgovorni za kvalitetu života i boljitak domovine Hrvatske. (M.)

nedjelja, 24.06.2007.

Usmine i pousmine Kao primjer građe koštunjača uzet ćemo slatkovodnu ribu, običnog grgeča (Perca fluviatilis). Glavna obilježja koštunjača možemo navesti u nekoliko rečenica. Brojno su najveća skupina riba i među njima ima najraznovrsnijih oblika. U lubanji su dobro razvijena okoštanja, te se ističe dobro razvijena gornjozatiljna kost. Tijelo je prekriveno ljuskama koje mogu biti okrugle (cicloidne) ili češljaste (ctenoidne), a neke imaju i ostaklične (kosmoidne) ljuske, dok ih neke vrste uopće nemaju. Repna peraja je homocerkalna, srce nema arterijskog čunja, nego aortinu glavicu, a crijevo je bez zavojitog zaliska. Vanjski izgled Tijelo grgeča je vretenastog oblika i na bokovima stisnuto. Šiljata glava prelazi nezamjetno u tijelo, a ovo se sužava u repni dio. Na granici repnog dijela i tijela nalazi se analni otvor, aneposredno iza njega na urogenitalnoj papili otvaraju se najprije spolni, a zatim mokraćni otvor. Repna peraja je glavni organ za pokretanje. Od neparnih peraja koštunjače imaju jednu ili više leđnih, repnu i podrepnu peraju. Prsne peraje učvršćuju se na oplećje iza škržnog otvora, a trbušne na trbušnoj strani ribe. Koštunjače mogu imati trbušne peraje na raznim djelovima trbuha ovisno o morfologiji pojedine vrste. Taj raspored je uvjetovan karakteristikom da je kukovlje koštunjača uloženo u mišiće i nije povezano s kosturom. Tako se trbušne peraje mogu pomicati od redovitog trbušnog položaja prema naprijed, pa u nekih vrsta mogu doći čak i ispred prsnih peraja, dok u nekih mogu nestati (jegulje). Peraje koštunjača mogu biti mekane i tvrde. U mekanima šipčice peraja tvore tanke malene koščice, koje su međusobno pokretno povezane. U tvrdih ili nečlankovitih, peraje podupiru jedinstvene koštane šipčice, koje mogu biti na vrhu zašiljene i oštre. Repna peraja grgeča je homocerkalna, koštani kostur ulazi u njezin gornji dio, pa je prema tome, repna peraja izvana simetrična ali je unutarnjom građom asimetrična. Tijelo grgeča pokriveno je češljastim ljuskama. Duž sredine tijela ističe se bočna pruga, koja ide od početka trupa pa sve do repa. Broj ljusaka u bočnoj pruzi, te broj i raspored ljusaka iznad i ispod te linije omogućavaju sastavljanje formule prema kojoj se određuju vrste riba. Na prednjoj strani glave ispred očiju leže parne nosnice, a svaka je nosnica podijeljena poprečnim kožnatim mostićem na dva dijela. Sa strane glave nalazi se široki škržni poklopac (operculum), ispod kojeg su smještene škrge. Koža Tijelo grgeča, osim glave, pokriveno je mnogobrojnim koštanim ljuskama koje nastaju u usmini (dermis). Ljuske su poslagane poput crijepova na krovu. Okruglaste i češljaste ljuske sastoje se od koncentrično poredanih krugova, koji označavaju zone prirasta. Ljuske su prožete vapnencem koji se zimi ne taloži u tolikoj količini kao ljeti, pa se zimi rast ljusaka uspori. Tako nastaje na ljuski uska zimska zona, pa se brojanjem zimskih kolutova može odrediti starost ribe. Ljuske riba nastaju u usmini ovako: svaka se ljuska drži svojom osnovicom usmine, koja načini oko ljuske vrečicu od vezivnog tkiva. Slobodni rub ljuske nalazi se neposredno ispod tankog sloja pousmine koja prevlači površinu tijela. U onih ljusaka koje imaju oštre izdanke kao npr. zubiće, ono strše napolje, jer probuše pousminu. Gornji sloj ljuske izgrađen je od koštanog tkiva, a donji sloj izgrađuje vezivno tkivo koje je prožeto vapnencem, te je taj dio nova tvorevina. Razlikujemo četiri osnovna tipa ribljih ljusaka i to: Plakoidne ljuske koje nalazimo kod prečnousta i hrskavičnjača. Plakoidne ljuske nastaju na ovaj način: stanice s velikom jezgrom koje su porijeklom iz vezivnog tkiva, sakupljaju se u usmini i postaju odontoblasti, a ispod te nakupine stanica, pousmina tvori čunjastu izraslinu. Odontoblasti su raspoređeni u jednom neprekinutom sloju i luče zubninu ili dentin, od koje se sastoji unutrašnjost zubića. Stanice pousmine luče u dodiru s dentinom sloj vitrodentina. Dublji dio izrasline koja na taj način bude preraštena mineralnim tvarima smještava se u usmini, koja ispod nje okoštava i tvori jednu bazu oko koje se taloži sloj dentina. Zubić zatim prestaje rasti i nakon određenog vremena on ispadne, te ga nadomjesti novi. Ganoidne ljuske nalazimo u štitonoša (Chondrostei), cjelokosta (Holostei) i fosilnih resoperki (Crossopterygii). Začetak gonoidne ljuske je u usmini, gdje posebne stanice koje su raspoređene u dva sloja izlučuju tanki sloj prožet mineralnim tvarima, a s njegove obje strane izbijaju ogranci. Na taj sloj se slažu novi i stapaju rubovima svojih ogranaka kojima ograničavaju šuplje i alveolarne prostore u obliku cjevčica. Na taj način nastaje sloj kosmina od kojeg su ove ljuske izgrađene. Iznad kosminskog sloja stanice vezivnog tkiva koje su raspoređene ispod pousmine izlučuju sloj ganoina. Tipičan vanjski oblik ganoidnih ljusaka je romboidni, razmještene u kosim redovima i međusobno spojene naročitim uzglobljenjima, te tako tvore svojevrsni oklop na ribljem tijelu. Na vanjskoj površini ovih ljusaka nema nikada ostaklice, jer vanjski sloj izgrađuje ganoin, a unutarnji izopedin (jedna vrsta vrlo čvrstog koštanog sloja lamelarne građe). Ganoidne ljuske su trajnog karaktera i nikada se ne mjenjaju kao što je to slučaj s plakoidnim organima. Kosmoidne ljuske imaju naročit oblik i građu, a nalazimo ih kod fosilnih dvodihalica i recentnih i fosilnih resoperki. Po svojoj građi kosmin predstavlja mnoge zubaste izdanke dentina koji su međusobno srasli. Na kosmoidnoj ljusci razlikujemo tri sloja: na osnovici se nalaze složene pločice košđtanog tkiva koje su poslagane jedna iznad druge. Mjestimično kroz njih prolaze krvne žilice. Taj čvrsti sloj nazivamo izopedin. Na njemu je rasprostrt drugi sloj sastavljen od šupljikave koštane tvari tzv. vaskularni sloj. Njega prekriva nešto izmjenjen sloj zubnine (dentina) koji je probušen s mnogo šupljina u obliku cijevi zrakaste građe. Tako izgrađenu zubninu nazivamo kosmin. Na površini ljusku prevlači tanki sloj ostaklice ili vitrodentina. Koštane ili elasmoidne ljuske imaju sve koštunjače osim mnogoperki, resoperki i koštunjavki (Lepidosteiformes). Izgrađuju ga skupine stanica s velikom jezgrom porijeklom iz usmine, koje zovemo osteoblasti. One se razmještaju duž dvije uzdužne osi: od gornje skupine stanica nastane ganooin, a od donje izopedin. Oko izbočine s ljuskom, skupina stanica vezivnog tkiva tvori džep ljuske. Prema tome, koštanu ljusku sačinjavaju gornji sloj, a to je koštano tkivo i donji sloj koji pripada vezivnom tkivu, prožetom vapnencem. Na elasmoidnim ljuskama zbog njihovog sezonskog rasta razlikujemo i sezonske zone prirasta u obliku koncentričnih prstenova ili ravnih i paralelnih pruga. Za kožu riba značajno je prisustvo velikog broja jednostaničnih žlijezda. One nastaju kao proizvod pousmine što je karakteristično za sve kralješnjake. Najbrojnije su peharaste žlijezdane stanice koje izlučuju sluz (mukopolisaharid) neposredno u vanjsku sredinu, koji je vrlo važan u odnosu između unutarnje sredine ribe i okolne vode (osmoregulacija). U koži riba uloženi su i kromatofori. Prema bojilu koje sadrže kromatofori razlikujemo iridocite ili guanofore koji povezani s ljuskama daju sjaj kože specifičan za ribe, te malanofore koji sadrže smeđi ili crni pigment, eritrofori crveni, a ksantofori žuti pigment. Kromatofori su građeni tako da imaju mnogo nepravilnih ogranaka i nastavaka. Raspršivanjem i skupljanjem pigmentnih zrnaca u stanici, te kombinacijom različitih kromatofora, dolazi do raznolike obojanosti riba. Sposobnost promjene boja zovemo metakroza. U većine koštunjača u promjeni obojanosti sudjeluje autonomni živčani sustav. Koža grgeča i drugih koštunjača bogat je jednostaničnim i višestaničnim žljezdanim stanicama koje izlučuju sluz, te tako smanjuje otpor ribe kod plivanja. Kostur S obzirom na porijeklo kosti se dijele na hrskavične i kožne. Hrskavične kosti nastaju postepenom zamjenom hrskavice koštanim tkivom, tako da se na kraju tog procesa razvije kost koja je slična po obliku svojem hrskavičnom prethodniku. Kožne kosti nastaju u koži i nemaju hrskavičnih prethodnika. Aksijalni skelet grgeča tvori kralješnica na kojoj su dobro odlučeni trupni i repni dio. Kralješci su amficelni, a između njih sačuvali su se ostaci svitka, koji se međusobno sjedinjuju kroz uske cjevčice (prolaze tijelom kralješka). Kralješci imaju gornje ili živčane i donje ili hemalne lukove, a na donje lukove repnog dijela pričvrščuju se rebra. Kod grgeča kao i večine koštunjača svakom rebru prileže međumišićne koščice ili tzv. riblje drače. One nastaju između mišića u pregradama od vezivnog tkiva. Lubanja je složeno građena i tvore je hrskavične i kožne kosti, a sastoji se od dva osnovna dijela: živčane lubanje i visceralne lubanje. Na živčanoj lubnji razlikujemo četiri regije i to zatiljnu (okcipitalnu), tjemenu (perijetalnu), čeonu (frontalnu) i nosnu (nazalnu) regiju. Lubanja koštunjača je tropibazalnog oblika i nije zglobno spojena s kralješnicom. Škržni kostur (škržna lubanja) sastoji se iz čeljusnog, podjezičnog i škržnih lukova, te škržnog poklopca (operculum). Škržni kostur ima složenu zadaću: pomicanje čeljusti u svrhu hvatanja plijena, ulogu hvatanja pri potiskivanju hrane u probavilo i ritmičko otvaranje i zatvaranje škržnog aparata i škržnih poklopaca kod disanja. Grgeč kao i ostale koštunjače ima pet pari škržnih lukova koji se sastoje svaki od četiri elemenata. Peti škržni luk je jako reduciran i on se sastoji samo od donjoždrijelnih kosti, te ima male donjoždrijelne zubiće. Tako se razvijo u mnogih riba dopunski uređaj za žvakanje, koji je različitog oblika i služi kao pomagalo za određivanje pojedinih vrsta. Unutarnji kostur neparnih peraja izgrđuje red koštanih zrakastih šipčica (radialia), a vanjski koštane perajne šipčice (lepidotrichia), nastale od okoštavanja u koži. Osnovica svake peraje učvršćena je na posebnim koščicama tzv. perajnim potporama (pterygiophori) kojih može biti više redova, a one su svojim donjim dijelovima učvršćene postranim slojevima mišića i povezane s kosturom. Unuarnji kostur parnih peraja tvore zrakaste šipčice na koje se neposredno učvršćuju koštane perajne šipčice, te dalje na oplečje koje se sastoji od lopatice (scapula), vranjače (coracoideum), dovranjače (mesocoracoideum), grlenjače (cleithrum), nadgrlenjača (supracleithale) i zasljepoočna kost (os posttemporale). Grgeč i neke koštunjače nemaju kukovlja već umjesto njega imaju trokutastu kost (basipterygium) koja je uložena u mišiće.

subota, 23.06.2007.

Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 60. stavaka 1. i. 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93, 48/99, 15/2000, 127/2000 i 59/2001) i članka 34. stavka 1. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (»Narodne novine«, broj 43/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. srpnja 2003. godine, donijela UREDBU o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Uredbom uređuje se unutarnje ustrojstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Ministarstva i njihov djelokrug, način upravljanja, okvirni broj državnih službenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva kao i druga pitanja od značenja za rad Ministarstva. Članak 2. Unutarnje ustrojstvo, upravljanje, kao i potreban broj službenika i namještenika, uređuje se tako da Ministarstvo može obavljati upravne i druge stručne poslove koji su mu Zakonom dani u nadležnost i djelokrug. II. UNUTARNJE USTROJSTVO Članak 3. Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Kabinet ministra 2. Samostalni odjel za unutarnji nadzor 3. Tajništvo Ministarstva 4. Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka 5. Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi 6. Uprava poljoprivrede 7. Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem 8. Uprava šumarstva i lovstva 9. Uprava za veterinarstvo 10. Uprava ribarstva. III. DJELOKRUG UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA I NAČIN UPRAVLJANJA 1. KABINET MINISTRA Članak 4. Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica Ministarstva, koja za ministra i njegova zamjenika obavlja protokolarne, stručne i administrativne poslove; organizira prijevoz i službena putovanja ministra i njegova zamjenika; obavlja sve poslove u odnosu na informiranje javnosti o djelatnosti Ministarstva, informiranje Ministarstva o sadržaju i stavovima medija i sveukupne javnosti; prati dnevni tisak i ostala sredstva javnog priopćavanja; obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na izdavanje povremenih publikacija i tiskovina Ministarstva. 2. SAMOSTALNI ODJEL ZA UNUTARNJI NADZOR Članak 5. Samostalni odjel za unutarnji nadzor provjerava pravilnost korištenja proračunskih sredstava, tako da utvrdi da li se ista sredstva koriste u visini, za namjene i u vrijeme kako je utvrđeno državnim proračunom, te provjerava primjenu zakona i drugih propisa koji su u vezi s državnim proračunom; nadzire prije plaćanja sve isplate koje obavlja Ministarstvo; upozorava čelnike unutarnjih ustrojstvenih jedinica o uočenim nezakonitostima; sastavlja mjesečna izvješća o obavljenom unutarnjem nadzoru; kontrolira rad svih službenika i namještenika u Ministarstvu; provodi istragu prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka zbog lakših i teških povreda službene i radne dužnosti službenika i namještenika, pred nadležnim tijelima, postupa u pojedinim predmetima po pravu nadzora; poduzima mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i provodi odgovarajuće mjere. 3. TAJNIŠTVO MINISTARSTVA Članak 6. Tajništvo Ministarstva je posebna ustrojstvena jedinica, koja obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe Ministarstva, a osobito obavlja poslove u svezi s usklađivanjem rada unutarnjih ustrojstvenih jedinica Ministarstva, izrađuje prijedlog Programa rada Ministarstva na temelju nacrta planova rada uprava i drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva, koordinira poslove na ostvarivanju plana rada, usklađuje rad na izradi nacrta zakona i drugih propisa iz djelokruga rada Ministarstva, vodi skrb o stanju kadrova i predlaže planove stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika i namještenika, izrađuje izvješća o ostvarivanju plana rada Ministarstva, te o drugim pitanjima u svezi s radom i ustrojstvom Ministarstva; vodi i koordinira pravne, financijske, računovodstvene, opće kadrovske, tehničke i pomoćne tehničke poslove, nadzire i koordinira poslove obrambenih i sigurnosnih mjera, kao i druge poslove koje mu povjeri ministar, odnosno zamjenik ministra. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel pravnih poslova b) Odjel kadrovskih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova c) Odjel financijskih i računovodstvenih poslova. a) Odjel pravnih poslova Članak 7. Odjel pravnih poslova obavlja poslove izrade nacrta prijedloga zakona, sudjeluje u izradi pravilnika, naredbi, naputaka i drugih akata iz djelokruga Ministarstva, objedinjuje primjedbe, prijedloge i mišljenja na nacrte prijedloga zakona drugih tijela državne uprave, daje mišljenja i objašnjenja u svezi s provedbom zakona, prati propise i predlaže izmjene u tim propisima, izrađuje nacrte prijedloga međunarodnih ugovora i koordinira postupak sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz djelokruga Ministarstva; izrađuje nacrte prijedloga akata za pristupanje u članstvo međunarodnim tijelima i organizacijama, koordinira upravni postupak i provodi upravni nadzor u upravnim stvarima iz djelokruga Ministarstva, ako ti poslovi zakonom, drugim propisom ili ovom Uredbom nisu stavljeni u djelokrug druge unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva; prati i osigurava primjenu zakona i drugih propisa, ostvaruje suradnju s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave glede primjene zakona i drugih propisa iz djelokruga Ministarstva, osigurava zakonito provođenje postupaka javnih i ostalih vrsta nabava; surađuje, nadzire i vodi evidenciju ustanova s javnim ovlastima iz djelokruga Ministarstva i daje očitovanja na pojedina pravna pitanja iz djelokruga rada Ministarstva, priprema odgovore i očitovanja na zahtjev Državnog odvjetništva RH u parnicama i postupcima ovrhe. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela, ustrojavaju se sljedeći pododsjeci: 1. Pododsjek za izradu propisa 2. Pododsjek za upravne i sudske postupke. Članak 8. 1. Pododsjek za izradu propisa Pododsjek za izradu propisa obavlja poslove izrade nacrta prijedloga zakona, daje mišljenja na pravilnike, naredbe, naputke i druge akte iz djelokruga Ministarstva, objedinjuje primjedbe, prijedloge i mišljenja na nacrte prijedloga zakona drugih tijela državne uprave, daje mišljenja i objašnjenja u svezi s provedbom zakona, prati propise i predlaže izmjene u tim propisima; izrađuje nacrte prijedloga međunarodnih ugovora i koordinira postupak sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora iz djelokruga Ministarstva, izrađuje nacrte prijedloga akata za pristupanje u članstvo međunarodnim tijelima i organizacijama; obavlja i druge poslove koje odredi tajnik neposredno ili ministar. Članak 9. 2. Pododsjek za upravne i sudske postupke Pododsjek za upravne i sudske postupke obavlja poslove, koordinira upravni postupak i provodi upravni nadzor u upravnim stvarima iz djelokruga Ministarstva, ako ti poslovi zakonom, drugim propisom ili ovom Uredbom nisu stavljeni u djelokrug unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva; prati i osigurava primjenu zakona i drugih propisa; ostvaruje suradnju s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, glede primjene zakona i drugih propisa iz djelokruga Ministarstva; daje očitovanja na pojedina pravna pitanja iz djelokruga rada Ministarstva; zastupa Ministarstvo u postupcima pred službenim sudovima, priprema odgovore i očitovanja na zahtjev Državnog odvjetništva u parnicama i postupcima ovrhe; obavlja i druge poslove koje odredi tajnik neposredno, odnosno ministar. b) Odjel kadrovskih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova Članak 10. Odjel kadrovskih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova prati i provodi mjere kadrovske politike Ministarstva; obavlja poslove oko izbora kandidata za prijam u radni odnos i raspored službenika i namještenika; sudjeluje u izradi, donošenju i realizaciji plana stručnog usavršavanja; prati statusna prava državnih službenika i namještenika, njihov rad i napredovanje u službi; vodi brigu o opremanju i održavanju prostorija Ministarstva, te održavanju ostalih prostorija koje su Ministarstvu povjerene na upravljanje; obavlja poslove primitka i otpreme pošte, poslove neposredne unutarnje i vanjske dostave pismena i ostalih pošiljki, te poslove evidentiranja pismena i vodi pismohranu; obavlja poslove prijepisa i umnožavanja materijala; skrbi o urednom i pravilnom održavanju i upotrebi sredstava i opreme Ministarstva; brine o nabavi sredstava i opreme Ministarstva; koordinira i vodi poslove izrade godišnjeg plana nabave i evidencije javnih nabava, poslove oko odabira najpovoljnijih dobavljača sukladno s raspisanim javnim natječajima i postupcima ograničenog prikupljanja ponuda; brine o tehničkom održavanju računalne opreme; brine o stabilnosti i sigurnosti informacijskih sustava; brine o edukaciji državnih službenika i namještenika za rad sa standardnim informatičkim proizvodima; obavlja poslove oko civilnih i obrambenih priprema i tehničke poslove oko plana pripravnosti i popratnih akata, te prenošenje istih na pravne osobe od posebnog značenja za obranu, te organizira rad internog kafića. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela ustrojavaju se sljedeći pododsjeci: 1. Pododsjek za kadrovske i opće poslove 2. Pododsjek za tehničke i pomoćne poslove. Članak 11. 1. Pododsjek za kadrovske i opće poslove Pododsjek za kadrovske i opće poslove prati i provodi mjere kadrovske politike Ministarstva, obavlja administrativne poslove oko izbora kandidata za prijam u radni odnos i raspored službenika i namještenika, sudjeluje u izradi, donošenju i realizaciji programa stručnog usavršavanja, prati statusna prava državnih službenika i namještenika, njihov rad i promicanje u službi; obavlja stručne i tehničke poslove, koji se odnose na pisarnicu, pismohranu i otpremu pošte, organizira rad internog kafića, te obavlja i druge poslove koje odredi tajnik neposredno ili ministar. Za obavljanje poslova iz djelokruga pododsjeka, ustrojavaju se sljedeći odjeljci: - Odjeljak kadrovskih poslova - Odjeljak pisarnice - Odjeljak općih poslova. Članak 12. - Odjeljak kadrovskih poslova Odjeljak kadrovskih poslova prati i provodi mjere kadrovske politike Ministarstva, obavlja administrativne poslove oko izbora kandidata za prijam u radni odnos i raspored službenika i namještenika, sudjeluje u izradi, donošenju i realizaciji programa stručnog usavršavanja, prati statusna prava državnih službenika i namještenika, njihov rad i promicanje u službi. Članak 13. - Odjeljak pisarnice Odjeljak pisarnice obavlja administrativne poslove vezane za primitak i dostavu pošte, raspoređivanje akata, arhiviranje i čuvanje registrirane građe, koja nastaje radom Ministarstva; stručne i tehničke poslove, koji se odnose na pisarnicu, pismohranu i otpremu pošte. Članak 14. - Odjeljak općih poslova Odjeljak općih poslova organizira i obavlja poslove koji se odnose na održavanje čistoće prostorija, brine o servisu i usluzi prilikom održavanja stručnih i radnih skupova u prostorijama ministarstva, o pravilnom korištenju reprezentacije, organizira rad internog kafića. Članak 15. 2. Pododsjek za tehničke i pomoćne poslove Pododsjek za tehničke i pomoćne poslove skrbi o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava rada; obavlja poslove koji se odnose na opremanje i održavanje poslovnih prostorija, obavlja stručne i druge poslove, koji se odnose na opremanje prostorija Ministarstva; brine o tehničkom održavanju računalne opreme, o stabilnosti i sigurnosti informacijskih sustava, brine o edukaciji državnih službenika i namještenika za rad sa standardnim informatičkim proizvodima, te obavlja i druge poslove, koje odredi tajnik neposredno, odnosno ministar. c) Odjel financijskih i računovodstvenih poslova Članak 16. Odjel financijskih i računovodstvenih poslova organizira, koordinira, provodi i prati izvršenje svih financijskih i računovodstvenih poslova, sukladno sa zakonskim propisima, i brine o zakonitoj primjeni važećih materijalno-financijskih propisa; sudjeluje u izradi prijedloga potrebnih sredstava za redovit rad svih proračunskih korisnika unutar Ministarstva služeći se metodom racionalnog i svrsishodnog korištenja proračunskih i ostalih sredstava koja se, sukladno sa zakonskim aktima, ostvaruju unutar Ministarstva; priprema dokumentaciju za knjiženje i plaćanje po proračunskim pozicijama i postojećim računima unutar Ministarstva, obavlja odobrena plaćanja unutar zadužene proračunske pozicije, priprema i izrađuje periodične obračune, završne račune za sve račune unutar Ministarstva i konsolidirani račun za Ministarstvo, obračunava plaće i osobne naknade svih zaposlenih, organizira i vodi godišnji popis osnovnih sredstava i sitnog inventara, vodi knjigovodstvo osnovnih sredstava i sitnog inventara i izvršava sve ostale računovodstvene poslove, za koje se ukaže potreba, po nalogu ministra. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela, ustrojavaju se sljedeći pododsjeci: 1. Pododsjek za financijske poslove 2. Pododsjek za računovodstvene poslove. Članak 17. 1. Pododsjek za financijske poslove Pododsjek za financijske poslove organizira, koordinira, provodi i prati izvršenje financijskih poslova, sukladno sa zakonskim propisima i brine o zakonitoj primjeni važećih materijalno-financijskih propisa; sudjeluje u izradi prijedloga potrebnih sredstava za redovit rad svih proračunskih korisnika unutar Ministarstva, služeći se metodom racionalnog i svrsishodnog korištenja proračunskih i ostalih sredstava koja se, sukladno sa zakonskim aktima, ostvaruju unutar Ministarstva: obavlja odobrena plaćanja unutar zadužene proračunske pozicije, te obavlja i druge poslove koje odredi tajnik neposredno, odnosno ministar. Članak 18. 2. Pododsjek za računovodstvene poslove Pododsjek za računovodstvene poslove priprema dokumentaciju za knjiženje i plaćanje po proračunskim pozicijama i postojećim računima unutar Ministarstva, obavlja odobrena plaćanja unutar zadužene proračunske pozicije, priprema i izrađuje periodične obračune, završne račune za sve račune unutar Ministarstva i konsolidirani račun za Ministarstvo, obračunava plaće i osobne naknade svih zaposlenika, organizira i vodi godišnji popis osnovnih sredstava i sitnog inventara, vodi knjigovodstvo osnovnih sredstava i sitnog inventara, te izvršava sve ostale računovodstvene poslove za koje se ukaže potreba, po nalogu tajnika neposredno, odnosno ministra. 4. UPRAVA POLJOPRIVREDNE POLITIKE I RURALNOG RAZVITKA Članak 19. Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka obavlja poslove u svezi s rješavanjem pitanja na području tekuće gospodarske politike i gospodarskog sustava koja utječu na proizvodnju, preradu, cijene i promet poljoprivrednih proizvoda; sudjeluje u oblikovanju i provođenju mjera poljoprivredne politike i analizira utjecaj promjena poljoprivredne politike na poljoprivrednike, prerađivače i potrošače poljoprivrednih proizvoda; prati stanje i oblikuje politiku financiranja i kreditiranja poljoprivrede, ribarstva i prerade, proračunskim sredstvima; analizira ekonomiku upravljanja obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima; sudjeluje u izradi proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; koordinira izradu prijedloga poljoprivrednog proračuna; obavlja poslove oko usklađivanja domaće poljoprivredne politike prema zahtjevima međunarodnih gospodarskih organizacija; koordinira i usklađuje hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo i zakonodavstvo u području kakvoće hrane i genetski izmijenjene hrane s Europskom unijom; vodi dvostrane i višestrane trgovinske pregovore u području poljoprivrede, u okviru Svjetske trgovinske organizacije, te drugih europskih i svjetskih gospodarskih integracija; sudjeluje u oblikovanju i provedbi mjera poljoprivredne strukturne politike i politike ruralnog razvitka; priprema i održava baze podataka za analizu poljoprivredne politike; surađuje s ostalim ustanovama, s ciljem unaprjeđenja poljoprivredne statistike; koordinira izradu izvješća o stanju u poljoprivredi i provedbi mjera poljoprivredne politike; potiče, priprema i koordinira dvostranu i višestranu suradnju s međunarodnom zajednicom u području poljoprivrede; prati stanje i analizira gospodarski položaj pojedinih grana prehrambeno-prerađivačke industrije: mlinsko-pekarske industrije, prerade mesa, proizvodnje i prerade biljnih i životinjskih ulja i masti, proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvodnje šećera, konditorske industrije, prerade i konzerviranja voća i povrća, industrije stočne hrane, prerade čaja i kave, proizvodnje začina, gotove i dijetetske hrane, vinarstva te industrije piva i slada, jakih alkoholnih pića, bezalkoholnih pića i mineralnih voda, prerade duhana i industrije cigareta; koordinira izradu zakonske regulative za područje prehrambenih proizvoda; sudjeluje u usklađivanju propisa iz područja kakvoće, nadzora kakvoće i proizvodnje prehrambenih proizvoda s propisima Europske unije; prati i analizira stanje tržišta prehrambenih proizvoda. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel poljoprivredne politike i ruralnog razvitka b) Odjel za Europsku uniju i trgovinske integracije c) Odjel međunarodne suradnje d) Odjel prehrambene politike. a) Odjel poljoprivredne politike i ruralnog razvitka Članak 20. Odjel poljoprivredne politike i ruralnog razvitka koordinira izradu izvješća o stanju u poljoprivredi i provedbi mjera i učinaka poljoprivredne politike; analizira i prati implikacije makroekonomske politike i gospodarskih kretanja u zemlji i inozemstvu na poljoprivrednu politiku; analizira cjenovnu i trgovinsku politiku; sudjeluje u oblikovanju i prilagodbi mjera poljoprivredne politike, sukladno sa zahtjevima gospodarskog integriranja; sudjeluje u izradi strategija i analitičkih podloga za dvostrane i višestrane pregovore u području poljoprivrede; promiče inovativne oblike politike kojom se pospješuju utjecaj tržišta i sposobnost prilagodbe proizvođača tržišnim uvjetima; prati ekonomiku proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima; prati mogućnosti i uvjete kreditiranja i financiranja na domaćem i stranom tržištu kapitala za financiranje poljoprivrede, te oblikuje politiku kreditiranja poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih proizvoda, proračunskim sredstvima; koordinira i prati provedbu vanjskih kreditnih linija koje su u nadležnosti Ministarstva; prati poreznu politiku u području poljoprivrede; analizira i prati promjene u agrarnoj strukturi na mikrorazini (regionalnoj) i makrorazini; prati utjecaj promjene poljoprivredne politike na postojeću agrarnu strukturu; oblikuje mjere poljoprivredne politike kojima se pospješuju mogućnosti stvaranja novih izvora dohotka i zaposlenja poljoprivrednog pučanstva, s ciljem poticanja doprinosa cjelokupnog poljoprivrednog sektora vitalnosti (održivosti) gospodarstva u seoskim područjima; potiče strukturna poboljšanja u poljoprivrednom sektoru, posebice vodeći računa o potrebama seljaka u područjima s težim uvjetima gospodarenja; poduzima aktivnosti s ciljem osiguranja zaštite okoliša i održivog upravljanja prirodnim resursima u poljoprivredi; potiče višeznačnu ulogu poljoprivrede, s ciljem suzbijanja regionalnih neusklađenosti; potiče razvitak dopunskih aktivnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. b) Odjel za Europsku uniju i trgovinske integracije Članak 21. Odjel za Europsku uniju i trgovinske integracije koordinira aktivnosti u području šire poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka, vezane za Europsku uniju unutar Ministarstva; provodi vanjsku koordinaciju aktivnosti koje se odnose na poljoprivredu i ruralna područja, s drugim relevantnim ministarstvima i ostalim ustanovama na državnoj i lokalnoj razini; potiče i koordinira suradnju s Upravom za poljoprivredu (DG Agri) pri Europskim zajednicama; surađuje s odgovarajućim ustanovama pri Europskim zajednicama, surađuje s odgovarajućim ustanovama zemalja koje su u postupku prijama u Europsku uniju, te koordinira i prati provedbu projekata u području poljoprivrede; nadzire i prati ispunjavanje preuzetih obveza; prati događanja u području poljoprivredne politike u Europskoj uniji i zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji; potiče prilagodbu hrvatske poljoprivredne politike u skladu s načelima Zajedničke poljoprivredne politike; sudjeluje u dvostranim i višestranim trgovinskim pregovorima u području poljoprivrede, u okviru Svjetske trgovinske organizacije; obavlja aktivnosti vezane za članstvo u CEFTA-i u području poljoprivrede; sudjeluje u oblikovanju pregovaračkih načela, radi sklapanja dvostranih i višestranih trgovinskih ugovora koji utječu na poljoprivredni sektor; sudjeluje u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u području poljoprivrede, te sudjeluje u radu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje; prati učinke liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima; priprema i koordinira provedbu projekata iz sredstava CARDS; priprema i planira godišnje i višegodišnje zahtjeve za projekte; izrađuje hodogram aktivnosti projekata; priprema podloge za financiranje; koordinira aktivnosti s drugim relevantnim ustanovama; nadzire i prati ispunjavanje preuzetih obveza i provedbu programa uz potporu Europske unije; izrađuje izvješća o provedbi projekata iz sredstava CARDS-a. c) Odjel međunarodne suradnje Članak 22. Odjel međunarodne suradnje potiče, priprema i koordinira provedbu projekata u području poljoprivrede, s međunarodnim financijskim institucijama; priprema i koordinira provedbu projekata iz donacija i tehničke pomoći; u suradnji s Odjelom pravnih poslova, provodi učlanjivanje Republike Hrvatske u međunarodne organizacije i koordinira suradnju s njima (FAO, IFAD, EAAP, IPGRI i dr.); koordinira i izravno sudjeluje u aktivnostima regionalnih organizacija; potiče dvostranu suradnju s ministarstvima i institucijama drugih zemalja; sudjeluje u pripremi međunarodnih sporazuma i protokola o suradnji na području poljoprivrede; sudjeluje u radu mješovitih međudržavnih gospodarskih odbora u području poljoprivrede; prikuplja, dorađuje i statističko-informatički obrađuje podatke; osigurava razmjenu statističkih podataka unutar i izvan ministarstva, te surađuje s ostalim ustanovama s ciljem unapređenja poljoprivredne statistike; prikuplja informacije o cijenama i temeljnim obilježjima ponude i potražnje na lokalnim hrvatskim i međunarodnim tržištima; sudjeluje u izradi izvješća po temeljnim skupinama poljoprivrednih proizvoda, kao i za poljoprivredne inpute, s ciljem podupiranja transparentnosti hrvatskoga poljoprivrednog tržišta. d) Odjel prehrambene politike Članak 23. Odjel prehrambene politike koordinira izradu zakonske regulative za područje prehrambenih proizvoda; radi na izradi i provedbi propisa o hrani, propisa za kakvoću prehrambenih proizvoda; sudjeluje u izradi propisa za područje genetski izmijenjene hrane; inicira postupak priznavanja zaštite zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda; sudjeluje u usklađivanju propisa iz područja kakvoće, nadzora kakvoće i proizvodnje prehrambenih proizvoda, s propisima Europske unije; sudjeluje u radu međunarodnih organizacija (FAO, WHO), a posebice s Povjerenstvom Codex Alimentarius; izrađuje izvješće o stanju u području prehrambene industrije; analizira gospodarski položaj pojedinih grana prehrambene industrije; prati tijekove prehrambenih proizvoda na međunarodnom tržištu; sudjeluje u izradi podloga za pregovore s Europskom unijom za područja iz nadležnosti; prati i analizira stanje tržišta pojedinih prehrambenih proizvoda; sudjeluje u provedbi projekata iz nadležnosti Uprave. 5. RAVNATELJSTVO ZA TRŽIŠNU I STRUKTURNU POTPORU U POLJOPRIVREDI Članak 24. Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi prati i provodi sve zakonske i ostale akte iz područja tržišno-cjenovne i strukturne politike u poljoprivredi, u okviru svoje nadležnosti; osigurava provedbu tržnih redova kojima se uređuju tržišta pojedinih skupina proizvoda, putem pojedinih mjera tržišno-cjenovne politike; priprema stručne podloge i analize; provodi mjere tržišno-cjenovne i strukturne politike, vodi njihovu evidenciju i dostavlja ih u Poljoprivredni informacijski centar, te uspostavlja i provodi administrativni i kontrolni sustav Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i obavlja isplatu državnih potpora. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel financijskih poslova i unutarnje revizije b) Odjel za tržišnu potporu i vođenje Upisnika c) Odjel strukturne potpore. a) Odjel financijskih poslova i unutarnje revizije Članak 25. Odjel financijskih poslova i unutarnje revizije provodi financijske postupke sukladno s odredbama Zakona o izvršavanju državnog proračuna; provjerava i potvrđuje financijska sredstva za isplate; provodi financijska plaćanja; priprema periodične analize i daje preporuke; provjerava usklađenost podataka i postupaka, sukladno s hrvatskim zakonskim propisima iz područja poljoprivrede i s propisima Europske unije; provjerava točnost, potpunost i pravodobnost obračuna financijskih tijekova koji će se obavljati putem Ravnateljstva; provjerava ispravnost i pravodobnost financijskih tijekova u skladu s međunarodno preuzetim revizijskim standardima; surađuje s uredom državne revizije i revizorskim tijelima Europske unije, koordinira i potvrđuje ispravnost zahtjeva odobrenih u odjelima strukturne i tržišne potpore; kontrolira financijske transakcije; kontrolira računovodstvenu dokumentaciju; kontrolira utrošak proračunskih sredstava; koordinira rad poljoprivredne inspekcije na terenu; donosi rješenja u drugom stupnju; provodi upravni nadzor; kontrolira primjenu zakonskih propisa. b) Odjel za tržišnu potporu i vođenje Upisnika Članak 26. Odjel za tržišnu potporu i vođenje Upisnika, sukladno s važećim propisima provodi mjere tržišno-cjenovne politike u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu; provodi mjere uravnoteženja ponude; unutar trgovinskih mjera provodi raspodjelu uvoznih kvota, koje proizlaze iz sklopljenih dvostranih i višestranih trgovinskih ugovora; provodi mjere intervencije na tržištu; provodi mjere poticanja prodaje i potrošnje; upravlja centralnim sustavom Upisnika (osiguranje ispravnog rada IT opreme); upravlja aplikacijom (osiguranje nesmetanog korištenja aplikacije); pruža pomoć («help desk») u pogledu korištenja programa Upisnika i funkcioniranja sustava; uspostavlja i održava mreže korisnika programa Upisnika u Ravnateljstvu; prati rad, pruža pomoć u održavanju i nadogradnji vanjske mreže korisnika programa (uredi državne uprave); sudjeluje u nabavi opreme; komunicira sa stručnjacima koji su uključeni u održavanje i nadogradnju programa Upisnika; obavlja artikuliranje programskih zadataka na inicijativu radne skupine za razvoj Upisnika; razmjenjuje podatke s tijelima državne uprave, državnim upravnim organizacijama i stručnim ustanovama u poljoprivredi u svezi s Upisnikom; kontaktira, obavještava, te obavlja obuku korisnika programa Upisnika; podnosi izvještaj o korištenju programa Upisnika. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela, ustrojavaju se sljedeći pododsjeci: 1. Pododsjek za tržišnu potporu 2. Pododsjek za vođenje upisnika. Članak 27. 1. Pododsjek za tržišnu potporu Pododsjek za tržišnu potporu, sukladno s važećim propisima provodi mjere tržišno-cjenovne politike u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu; provodi mjere uravnoteženja ponude; unutar trgovinskih mjera, provodi raspodjelu uvoznih kvota, koje proizlaze iz sklopljenih dvostranih i višestranih trgovinskih ugovora; provodi mjere intervencije na tržištu; provodi mjere poticanja prodaje i potrošnje. Članak 28. 2. Pododsjek za vođenje upisnika Pododsjek za vođenje upisnika upravlja centralnim sustavom Upisnika (osiguranje ispravnog rada IT opreme); upravlja aplikacijom (osiguranje nesmetanog korištenja aplikacije); pruža pomoć («help desk») u pogledu korištenja programa Upisnika i funkcioniranja sustava; uspostavlja i održava mreže korisnika programa Upisnika u Ravnateljstvu; prati rad, pruža pomoć u održavanju i nadogradnji vanjske mreže korisnika programa (uredi državne uprave); sudjeluje u nabavi opreme; komunicira sa stručnjacima koji su uključeni u održavanje i nadogradnju programa Upisnika; obavlja artikuliranje programskih zadataka na inicijativu radne skupine za razvoj Upisnika; razmjenjuje podatke s tijelima državne uprave, državnim upravnim organizacijama i stručnim ustanovama u poljoprivredi, u svezi s Upisnikom; kontaktira, obavještava i obavlja obuku korisnika programa Upisnika; podnosi izvještaj o korištenju programa Upisnika. c) Odjel strukturne potpore Članak 29. Odjel strukturne potpore, sukladno s važećim propisima, provodi mjere strukturne politike: potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (brdsko-planinska područja, otoci i poluotok Pelješac, područja s nepovoljnim hidrološkim i pedološkim obilježjima, područja od posebne državne skrbi); potpora razvitku poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i očuvanju biološke raznovrsnosti; potpora investicijama u poljoprivredna gospodarstva; potpora stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi; potpora ulasku mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika; potpora regionalnom razvitku poljoprivrede; potpora dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima. 6. UPRAVA POLJOPRIVREDE Članak 30. Uprava poljoprivrede prati stanje u području biljne i stočarske proizvodnje; prati stanje u području zaštite bilja i sredstava za zaštitu bilja; daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja i odgovorna je za stanje u granicama svojeg djelokruga; rješava u upravnim stvarima; provodi upravni nadzor; daje stručne podloge za izradu nacrta propisa i provedbenih akata, te međunarodnih ugovora i sudjeluje u izradi proračuna iz djelokruga uprave; obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i općih akata kojima je uređeno područje poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije, korištenje poticaja i naknada za poljoprivredu i ribarstvo; obavlja zdravstveni nadzor pošiljaka bilja u prometu preko državne granice, u skladu s propisima o zaštiti bilja; prati stanje u okviru nadležnosti, te daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja i odgovorna je za stanje u svom djelokrugu, provodi nadzor u skladu s posebnim propisima i ostale poslove koji joj se stave u nadležnosti. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel poljoprivredne proizvodnje i zaštite bilja b) Odjel za ekološku poljoprivredu i suradnju s proizvođačima i udrugama c) Odjel inspekcijskih poslova d) Odjel fito-sanitarne inspekcije. a) Odjel poljoprivredne proizvodnje i zaštite bilja Članak 31. Odjel poljoprivredne proizvodnje i zaštite bilja izvršava zakone i propise i druge opće akte u okviru nadležnosti; prati stanje u području biljne proizvodnje: ratarska proizvodnja (proizvodnja žitarica, krmnog bilja, krumpira, industrijskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja), voćarstvo, vinogradarstvo, vrtlarstvo, proizvodnja poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala u voćarstvu i vinogradarstvu, te stočarske proizvodnje: govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, konjogojstvo, pčelarstvo, kunićarstvo, proizvodnju krznaša; proizvodnju gljiva; obavlja poslove iz dodijeljene mu nadležnosti po Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, uređuje pitanja proizvodnje mineralnih i organskih gnojiva, uređuje pitanja iz područja poljoprivredne mehanizacije; daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja u granicama svoga djelokruga; sudjeluje u pripremanju propisa i drugih općih akata; brine o prilagodbi propisa i općih akata iz nadležnosti sa smjernicama i zakonima Europske unije; sudjeluje u izradi prijedloga proračuna iz djelokruga poljoprivredne proizvodnje, rješava u upravnim stvarima, provodi upravni nadzor i druge upravne i stručne poslove iz područja nadležnosti; prati i koordinira rad ustanova koje obavljaju upravne i stručne poslove temeljem zakona iz nadležnosti Ministarstva; obavlja upravne poslove iz zaštite bilja i sredstava za zaštitu bilja, priprema propise iz područja zaštite bilja i sredstava za zaštitu bilja, koordinira rad sa Zavodom za zaštitu bilja, surađuje s ostalim upravnim tijelima, nadležnim za poslove zaštite bilja, surađuje sa znanstvenim ustanovama, kreira i predlaže odgovarajuće mjere, s ciljem unaprjeđenja struke zaštite bilja i njenog razvoja, prati stanje u područjima koja su zaražena karantenskim štetočinjama i donosi prijedloge za poboljšanje stanja, prati i analizira rad izvještajno-prognozne službe za zaštitu bilja, vodi bilateralnu i multilateralnu suradnju na području zaštite bilja, prati propise u drugim državama iz područja zaštite bilja i sredstava za zaštitu bilja, usklađuje propise s međunarodnim standardima i normativima, surađuje sa službama za zaštitu bilja drugih država i međunarodnih institucija, izrađuje stručne naputke i izvješća, donosi rješenja - dozvole za stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja, vodi očevidnik o odobrenim i registriranim sredstvima za zaštitu bilja, priprema i izrađuje izvješća o proizvodnji, prometu i primjeni sredstava za zaštitu bilja, vodi evidenciju uvoza sredstava za zaštitu bilja, izrađuje izvješća prema međunarodnim standardima i dostavlja ih nadležnim međunarodnim institucijama, obavlja nadzor provedbe Zakona o vinu, te obavlja i druge poslove propisane zakonom. b) Odjel za ekološku poljoprivredu i suradnju s proizvođačima i udrugama Članak 32. Odjel za ekološku poljoprivredu i suradnju s proizvođačima i udrugama izvršava zakone te propise i druge opće akte u okviru svoje nadležnosti; prati stanje u području ekološke proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vodi upisnike proizvođača u ekološkoj proizvodnji, upisnik uvoznika, upisnik ovlaštenih nadzornih stanica i upisnik laboratorija, rješava u upravnim stvarima, provodi upravni nadzor i stručne poslove u ekološkoj proizvodnji, sudjeluje u izradi stručnih podloga za izradu zakona i podzakonskih propisa; predlaže rješavanje pojedinih pitanja u okviru svog djelokruga; sudjeluje u pripremi propisa i drugih općih akata; sudjeluje u pripremi i izradi prijedloga državnog proračuna, priprema i provodi sve aktivnosti oko isplate nadoknađujući plaćanja u ratarskoj proizvodnji, provodi upravni nadzor i druge upravne i stručne poslove iz područja nadležnosti, prati i koordinira rad Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, koordinira suradnju s proizvodnim i interesnim udrugama poljoprivrednih proizvođača i ostalim interesnim udruženjima te seljačkom komorom. c) Odjel inspekcijskih poslova Članak 33. Odjel inspekcijskih poslova obavlja inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona, drugih propisa i općih akata kojima je uređeno područje poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije, gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, korištenje poticaja i naknada za poljoprivredu i ribarstvo; obavlja nadzor i uvid nad radom tijela državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, koji obavljaju poslove poljoprivredne inspekcije, inspekcije bilinogojstva i zaštite bilja; usmjerava i koordinira rad inspekcije nadležne za poslove poljoprivrede u uredima državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu; obavlja izravan uvid u ispunjavanje uvjeta i obavljanje djelatnosti nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzima mjere određene zakonima i propisima, donijetim na temelju njih; rješava u upravnim stvarima; daje stručna mišljenja, objašnjenja i upute u svezi s primjenom propisa u području inspekcijskog nadzora; priprema i izrađuje godišnje planove rada i godišnja izvješća o radu; daje prijedloge i sudjeluje u pripremanju izmjena i dopuna zakona i podzakonskih propisa navedenih područja. d) Odjel fito-sanitarne inspekcije Članak 34. Odjel fito-sanitarne inspekcije zaštite bilja obavlja zdravstveni nadzor bilja i biljnih proizvoda u prometu preko državne granice, zdravstveni nadzor bilja i biljnih proizvoda u unutrašnjosti zemlje (na mjestu proizvodnje, prerade, skladištenja i sl.), u skladu s propisima o zaštiti bilja, obavlja kontrolu sredstava za zaštitu bilja, obavlja kontrolu sortnosti reprodukcijskog materijala poljoprivrednog i šumskog bilja pri uvozu, rješava u upravnim stvarima, obavlja naplatu naknade za obavljene preglede, prikuplja podatke i izrađuje izvješća o radu, daje stručna mišljenja u vezi s primjenom propisa iz svoga djelokruga, sudjeluje u pripremanju i izrađuje propise iz područja biljne karantene, surađuje s upravnim tijelima, stručnim ustanovama i znanstvenim institucijama zaštite bilja, surađuje s međunarodnim organizacijama i nadležnim tijelima za zaštitu bilja drugih zemalja. Za obavljanje poslova Odjela, ustrojavaju se odsjeci sa sjedištem u Zagrebu, Goričanu, Osijeku, Rijeci i Splitu. 7. UPRAVA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM Članak 35. Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja i odgovorna je za stanje u granicama svojeg djelokruga; rješava u upravnim stvarima; provodi upravni nadzor; daje stručne podloge za izradu nacrta propisa i provedbenih akata, te međunarodnih ugovora i sudjeluje u izradi proračuna iz djelokruga uprave; obavlja i prati stanje u okviru nadležnosti, te daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja i odgovorna je za stanje u svom djelokrugu, surađuje s drugim tijelima u izradi prijedloga zemljišne politike, obavlja stručne poslove u svezi s postupkom natječaja, odnosno prikupljanja ponude te pripremanja odluke o koncesiji, izrađuje nacrte ugovora o koncesiji za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, pokreće postupak za otkaz ugovora o koncesiji prije isteka vremena koncesije, priprema suglasnost na odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te suglasnost na odluku o izboru najpovoljnije ponude koju donosi općinsko odnosno gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi, priprema odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, daje suglasnost na program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koji donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavlja i stručne poslove u predmetima drugih oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, izrađuje mišljenja o predmetima imovinsko-pravne naravi radi uređenja imovinsko-pravnih odnosa, te obavlja druge poslove u svezi s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države; brine o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, radi na promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta i evidenciji o poljoprivrednom zemljištu; surađuje s drugim nadležnim tijelima radi određivanja prioriteta nove geodetske izmjere i usklađenja stanja površina između stvarnog stanja u naravi i katastarske i zemljišnoknjižne evidencije; obavlja stručne poslove u svezi s programom i mjerama osposobljavanja neplodnoga zemljišta i povećanja proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta, obavlja stručne poslove u svezi s programom i mjerama osposobljavanja neplodnoga zemljišta i povećanja proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta; izrađuje drugostupanjska rješenja u upravnom postupku kod utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta; obavlja poslove ruralnog uređenja poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu; provodi upravni nadzor po posebnim propisima, te provodi nadzor u skladu s posebnim zakonom i ostale poslove koji joj se stave u nadležnost. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel za poljoprivredno zemljište b) Odjel imovinsko-pravnih poslova, plana, analize i nadzora. a) Odjel za poljoprivredno zemljište Članak 36. Odjel za poljoprivredno zemljište izvršava zakone, propise i druge akte koji se odnose na poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i surađuje s drugim tijelima državne uprave u izradi prijedloga zemljišne politike, obavlja druge poslove u svezi s postupkom natječaja za koncesiju zemljišta u vlasništvu države, priprema odluke o raspisivanju natječaja za koncesiju, priprema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju, izrađuje nacrte ugovora o dodjeli koncesije i pokreće postupak za otkaz ugovora o koncesiji, priprema suglasnost na odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, te suglasnost na odluku o izboru najpovoljnije ponude, koju donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, priprema odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, daje suglasnost na program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koji donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, daje mišljenje u svezi s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, izrađuje nacrte prijedloga zakona te podzakonske akte, izrađuje drugostupanjska rješenja u upravnom postupku kod utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, prati izvršenje ugovora koje je sklopio ministar u svezi s korištenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, surađuje s drugim nadležnim tijelima u izradi prijedloga zemljišne politike s posebnim osvrtom na oblike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, izrađuje odgovarajuće stručne podloge (izvješća, elaborate analize, evidencije), te na drugi način prikuplja saznanja o radu u svom djelokrugu, vodi bazu podataka o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, provodi upravni nadzor po posebnim propisima, te provodi nadzor u skladu s posebnim zakonom; obavlja zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, radi na promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta i evidenciji o poljoprivrednom zemljištu; daje mišljenja na prostorne planove, posebne uvjete za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja; daje suglasnosti u svezi s izgradnjom objekata; surađuje s drugim nadležnim tijelima radi određivanja prioriteta nove geodetske izmjere i usklađenja stanja površina između stvarnog stanja u naravi i katastarske i zemljišnoknjižne evidencije; rješava pravno-geodetske poslove; daje suglasnost na promjenu stanja u katastarskom operatu; predlaže koncepte raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države; obavlja stručne poslove u svezi s programom i mjerama osposobljavanja neplodnoga zemljišta i povećanja proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta; provodi upravni nadzor po posebnim propisima, te provodi nadzor u skladu s posebnim zakonom; usklađuje rad, utvrđuje smjernice, daje stručna mišljenja i objašnjenja i poduzima druge mjere za unaprjeđenje organizacije i rada u tijelima državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, u svezi s pitanjima iz nadležnosti ovog Odjela. b) Odjel imovinsko-pravnih poslova, plana, analize i nadzora Članak 37. Odjel imovinsko-pravnih poslova, plana, analize i nadzora izvršava zakone, propise i druge akte koji se odnose na poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i surađuje s drugim tijelima državne uprave u izradi prijedloga zemljišne politike, obavlja druge poslove u svezi s postupkom natječaja za koncesiju zemljišta u vlasništvu države, priprema odluke o raspisivanju natječaja za koncesiju, priprema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju, izrađuje nacrte ugovora o dodjeli koncesije i pokreće postupak za otkaz ugovora o koncesiji, priprema suglasnost na odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, te suglasnost na odluku o izboru najpovoljnije ponude, koju donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, priprema odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, daje suglasnost na program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koji donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, daje mišljenje u svezi s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, izrađuje nacrte prijedloga zakona te podzakonske akte, izrađuje drugostupanjska rješenja u upravnom postupku kod utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, prati izvršenje ugovora koje je sklopio ministar u svezi s korištenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, surađuje s drugim nadležnim tijelima u izradi prijedloga zemljišne politike, s posebnim osvrtom na oblike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, izrađuje odgovarajuće stručne podloge (izvješća, elaborate analize, evidencije), te na drugi način prikuplja saznanja o radu u svom djelokrugu, vodi bazu podataka o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države; obavlja poslove ruralnog uređenja poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu; provodi upravni nadzor po posebnim propisima, te provodi nadzor u skladu s posebnim zakonom. 8. UPRAVA ŠUMARSTVA I LOVSTVA Članak 38. Uprava šumarstva i lovstva izvršava zakone, propise i druge opće akte u okviru nadležnosti; prati stanje u okviru nadležnosti i inicira rješavanje pojedinih pitanja, te je odgovorna za stanje u okviru nadležnosti; prati rad i djelovanje tijela državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu; rješava u upravnim stvarima i pruža stručnu pomoć; obavlja druge upravne i stručne poslove u svezi s gospodarenjem šumama, lovištima, zaštitom šuma, očuvanjem genofonda, šumskog sjemena i sadnica, surađuje s međunarodnim organizacijama iz navedenih područja, brine o prilagodbi propisa i općih akata iz nadležnosti sa smjernicama i zakonima Europske unije. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel gospodarenja šumama i lovištima b) Odjel zaštite šuma, očuvanja genofonda, šumskog sjemena i sadnica. a) Odjel gospodarenja šumama i lovištima Članak 39. Odjel gospodarenja šumama i lovištima prati izvršavanje zakona, propisa i drugih općih akata u okviru svoje nadležnosti; radi na izradi nacrta provedbenih propisa iz djelokruga uređivanja šuma, šumarske ekologije i lovstva; prati provedbu međunarodnih konvencija i ugovora, te stanje u djelokrugu planiranja šumarstva i lovstva; nadzire upravne i stručne poslove u svezi s provedbom propisa šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja, programa za gospodarenje i godišnjih planova; prati stanje u djelokrugu šumarske ekologije, stanje šuma i šumskog zemljišta kao i njihove općekorisne funkcije; daje suglasnosti na prostorno-plansku dokumentaciju i posebne uvjete građenja; sudjeluje u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa nad šumama i šumskim zemljištem; obavlja poslove u svezi s davanjem koncesija i zakupa prava lova i prati ostvarivanje prava lova; vodi evidencije i izrađuje iskaze o brojnosti divljači, površinama lovišta, stanju zakupljenosti lovišta u Republici Hrvatskoj i dostavlja ih nadležnim tijelima; raspoređuje lovozakupnine za državna lovišta; inicira rješavanje pojedinih pitanja iz ovih područja; daje stručne upute i pruža pomoć odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama. b) Odjel zaštite šuma, očuvanja genofonda, šumskog sjemena i sadnica Članak 40. Odjel zaštite šuma, očuvanja genofonda, šumskog sjemena i sadnica prati izvršavanje zakona, propisa i drugih općih akata u okviru svoje nadležnosti; sudjeluje u pripremanju propisa i drugih općih akata iz djelokruga zaštite bilja u šumarstvu, zaštite šuma od požara, šumskog sjemenarstva i šumskih sadnica; vodi upisnike propisane Zakonom o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama; usklađuje rad organizacija kojima su povjereni poslovi izvjestiteljsko-prognostičke službe; prati stanje u području rada i inicira rješavanje pojedinih pitanja te predlaže sprječavajuće mjere za očuvanje postojećih ekosustava; usklađuje rad tijela državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, glede zaštite državnih i privatnih šuma od biljnih bolesti i štetnika te zaštite od požara; provodi postupak odobravanja programa za gospodarenje priznatim sjemenskim sastojinama i plantažama i njihovu reviziju; vodi postupak priznavanja novostvorenih sorata šumskog bilja; brine o prilagodbi propisa i općih akata iz nadležnosti sa smjernicama i zakonima Europske unije; sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i institucija; sudjeluje u izradi i provedbi nacionalnih standarda za certificiranje šuma; obavlja druge upravne i stručne poslove u svezi s djelokrugom rada, te daje stručne upute i pruža pomoć odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama. 9. UPRAVA ZA VETERINARSTVO Članak 41. Uprava za veterinarstvo obavlja poslove zaštite zdravlja životinja, osiguravanja zdravstveno ispravnih i neškodljivih proizvoda životinjskog podrijetla i provedbe drugih mjera veterinarskog javnog zdravstva, unaprjeđenja reprodukcije životinja; određuje ustroj i prati funkcioniranje veterinarske službe i veterinarske inspekcije; određuje i provodi mjere veterinarske zaštite okoliša, nadzire proizvodnju, promet i uporabu veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda, te brine o dobrobiti životinja time što određuje i kontrolira način držanja, smještaja, hranidbe, zaštite i odnosa prema životinjama. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: a) Odjel zdravstvene zaštite životinja i veterinarske prakse b) Odjel higijene proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarskog javnog zdravstva c) Odjel inspekcijskih poslova d) Odjel granične veterinarske inspekcije. a) Odjel zdravstvene zaštite životinja i veterinarske prakse Članak 42. Odjel zdravstvene zaštite životinja i veterinarske prakse obavlja poslove zaštite zdravlja životinja radi osiguranja proizvodnje zdravih životinja, higijenski i zdravstveno ispravnih životinjskih proizvoda, zaštite ljudi od zoonoza, osiguranja dobrobiti životinja, određivanja i provođenja mjera veterinarske zaštite okoliša, te određivanja i praćenja ustroja i funkcioniranja veterinarske prakse; priprema programe mjera za otkrivanje i sprječavanje pojave zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza, u skladu s epizootiološkim stanjem; u tom smislu permanentno prati i analizira pojave i kretanja zaraznih i nametničkih bolesti u Republici Hrvatskoj; priprema i izrađuje izvješća o pojavnosti i kretanju zaraznih i nametničkih bolesti, te o tome izvješćuje međunarodne institucije (O.I.E. i druge); s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i nametničkih bolesti priprema programe kontrole zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza; u slučaju pojave naročito opasnih zaraznih bolesti (lista A) predlaže i organizira rad ekipa koje provode mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti; planira i predlaže zalihe lijekova i drugih sredstava za zaštitu zdravlja životinja; priprema izradu sustava označavanja životinja, prati njegovu provedbu, te priprema sustav kontrole prometa životinja; priprema propise kojima se reguliraju veterinarsko-zdravstveni i zoohigijenski uvjeti objekata za uzgoj i držanje kopitara, papkara, peradi, kunića, valionica, farmi za uzgoj divljači i krznaša, uzgajališta puževa, ribnjaka, drugih objekata akvakulture, zooloških vrtova, te vodi upisnik navedenih odobrenih objekata; priprema programe financiranja mjera zaštite zdravlja životinja, te prati provedbu financiranja mjera zaštite zdravlja životinja, uz praćenje provedbe financiranja mjera koje se plaćaju iz državnog proračuna; obavlja isplate šteta vlasnicima u slučajevima provođenja mjera suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza; obavlja druge poslove određene zakonom koji se odnose na zaštitu zdravlja i veterinarsku praksu; provodi upravni i stručni nadzor u području zaštite zdravlja životinja; utvrđuje uvjete i vodi registar pravnih i fizičkih osoba za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; priprema propise za uvjete kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti; utvrđuje uvjete, te vodi upisnik pravnih i fizičkih osoba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti; provodi postupak dodjele javnih ovlasti veterinarskim organizacijama; sudjeluje u izradi prijedloga jedinstvene nomenklature veterinarskih usluga, te izradi propisanih obrazaca obveznih očevidnika dokumentacije i izvješća o obavljanju veterinarske djelatnosti; provodi stalna usklađivanja propisa i općih akata iz područja zaštite zdravlja životinja sa smjernicama i zakonima Europske unije; priprema propise kojima se uređuje dobrobit životinja glede držanja, smještaja životinja, hranidbe, te zaštite i odnosa prema životinjama. b) Odjel higijene proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarskog javnog zdravstva Članak 43. Odjel higijene proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarskog javnog zdravstva priprema propise kojima se reguliraju veterinarsko-zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, za mješaonice i tvornice stočne hrane; utvrđuje uvjete za rad navedenih objekata, te vodi njihov upisnik; priprema propise kojima se određuje način obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla; priprema program sustavnog praćenja rezidua i drugih za ljudsko zdravlje štetnih onečišćivača u proizvodima životinjskog podrijetla koji su namijenjeni prehrani ljudi; prati ostvarivanje plana monitoringa rezidua i izrade izvješća o provedbi plana; priprema programe praćenja i kontrole elimentarnih infekcija i intoksikacija, te antimikrobne rezistencije; priprema propise kojima se određuje proizvodnja, promet i uporaba veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda; provodi postupak registracije veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda, vodi očevidnik o odobrenim i registriranim lijekovima, izdaje suglasnost i dozvole za stavljanje lijekova u promet, uvoz i kontrolu uvezenih lijekova; priprema propise i bilateralne konvencije u okviru prometa lijekova; obavlja upravni i stručni nadzor u području higijene proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarskog javnog zdravstva; obavlja stalno usklađivanje propisa i općih akata iz područja higijene proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarskog javnog zdravstva; obavlja i druge upravne i stručne poslove određene zakonom koji se odnose na higijenu proizvoda životinjskog podrijetla i veterinarsko-javno zdravstvo. c) Odjel inspekcijskih poslova Članak 44. Odjel inspekcijskih poslova obavlja inspekcijski nadzor prema odredbama Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97 i 105/2001), Zakona o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (»Narodne novine«, broj 79/98) i Zakona o dobrobiti životinja (»Narodne novine«, broj 19/99). Inspekcijski nadzor u prvom stupnju obavljaju županijski i gradski veterinarski inspektori, a u drugom stupnju državni veterinarski inspektori. Nadzor podrazumijeva veterinarsko-inspekcijski, odnosno veterinarsko-zdravstveni nadzor koji se provodi nad životinjama i životinjskim proizvodima i otpadnom tvari životinjskoga podrijetla; nad objektima, opremom, sredstvima; nad uvjetima za držanje, uzgoj i proizvodnju životinja i životinjskih proizvoda; nad provođenjem mjera sprječavanja pojave, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza životinja i proizvoda životinjskog podrijetla; nad objektima, opremom, uvjetima i načinom rada veterinarskih organizacija u obavljanju zdravstvene zaštite životinja; nad dobivanjem, proizvodnjom, pohranom i prometom sjemena za U.O. i oplođenih jajnih stanica; nad proizvodnjom, prometom i uporabom veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda; nad zdravstvenom ispravnošću životinjske hrane i vode; nad provođenjem mjera zaštite dobrobiti životinja, te na svim drugim objektima, sredstvima, predmetima i opremi, gdje se mogu pojaviti prijenosnici zaraznih bolesti životinja. Odjel inspekcijskih poslova uz navedene obavlja i veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrole u odnosu na kontrolu zdravlja životinja, kontrolu prometa životinja, te obavlja veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla; predlaže imenovanje ovlaštenih veterinara ovlaštenih veterinarskih organizacija, te vodi njihov registar; priprema godišnji plan aktivnosti veterinarske inspekcije i prati njegovu provedbu; nadzire rad ovlaštenih veterinara ovlaštenih veterinarskih organizacija, te predlaže oduzimanje javnih ovlasti, ako se isti ne obavljaju u skladu sa zakonom, odnosno sklopljenim ugovorom; obavlja i druge poslove propisane zakonom. Za obavljanje inspekcijskog nadzora uz državne veterinarske inspektore, u Upravi za veterinarstvo utvrđuju se područne jedinice – veterinarski uredi županija, odnosno Veterinarski ured grada Zagreba 1. Veterinarski ured županije Zagrebačke, sa sjedištem u Dugom Selu Ispostava Dugo Selo Ispostava Sveti Ivan Zelina Ispostava Vrbovec Ispostava Samobor Ispostava Velika Gorica Ispostava Zaprešić Ispostava Ivanić Grad 2. Veterinarski ured županije Krapinsko-zagorske, sa sjedištem u Donjoj Stubici Ispostava Donja Stubica Ispostava Zlatar Ispostava Krapina 3. Veterinarski ured županije Sisačko-moslavačke, sa sjedištem u Sisku Ispostava Sisak Ispostava Petrinja Ispostava Kutina Ispostava Novska Ispostava Glina 4. Veterinarski ured županije Karlovačke, sa sjedištem u Karlovcu Ispostava Karlovac Ispostava Ogulin Ispostava Duga Resa 5. Veterinarski ured županije Varaždinske, sa sjedištem u Varaždinu Ispostava Varaždin 6. Veterinarski ured županije Koprivničko-križevačke, sa sjedištem u Križevcima Ispostava Križevci Ispostava Koprivnica Ispostava Đurđevac 7. Veterinarski ured županije Bjelovarsko-bilogorske, sa sjedištem u Bjelovaru Ispostava Bjelovar Ispostava Garešnica Ispostava Grubišno Polje Ispostava Daruvar Ispostava Čazma 8. Veterinarski ured županije Primorsko-goranske, sa sjedištem u Rijeci Ispostava Rijeka Ispostava Mrkopalj 9. Veterinarski ured županije Ličko-senjske, sa sjedištem u Gospiću Ispostava Gospić 10. Veterinarski ured županije Virovitičko-podravske, sa sjedištem u Slatini Ispostava Virovitica Ispostava Slatina Ispostava Orahovica 11. Veterinarski ured županije Požeško-slavonske, sa sjedištem u Požegi Ispostava Požega Ispostava Pakrac 12. Veterinarski ured županije Brodsko-posavske sa sjedištem, u Slavonskom Brodu Ispostava Slavonski Brod Ispostava Nova Gradiška 13. Veterinarski ured županije Zadarske, sa sjedištem u Zadru Ispostava Zadar Ispostava Biograd na Moru Ispostava Pag 14. Veterinarski ured županije Osječko-baranjske, sa sjedištem u Osijeku Ispostava Osijek Ispostava Donji Miholjac Ispostava Đakovo Ispostava Našice Ispostava Valpovo 15. Veterinarski ured županije Šibensko-kninske, sa sjedištem u Šibeniku Ispostava Šibenik Ispostava Drniš 16. Veterinarski ured županije Vukovarsko-srijemske, sa sjedištem u Vinkovcima Ispostava Vinkovci Ispostava Borovo Naselje Ispostava Županja 17. Veterinarski ured županije Splitsko-dalmatinske, sa sjedištem u Sinju Ispostava Split Ispostava Sinj Ispostava Imotski 18. Veterinarski ured županije Istarske, sa sjedištem u Rovinju Ispostava Rovinj Ispostava Pula Ispostava Labin Ispostava Pazin Ispostava Poreč 19. Veterinarski ured županije Dubrovačko-neretvanske, sa sjedištem u Metkoviću Ispostava Metković Ispostava Dubrovnik Ispostava Korčula 20. Veterinarski ured županije Međimurske sa sjedištem u Čakovcu Ispostava Čakovec 21. Veterinarski ured Grada Zagreba. Državna veterinarska inspekcija ustrojava se kao poseban Odsjek, područni veterinarski uredi u Zagrebu, Dugom Selu, Osijeku i Rovinju, također se ustrojavaju kao odsjeci, dok se u ostalim uredima predviđaju samostalni izvršitelji na čelu s koordinatorom ureda. d) Odjel granične veterinarske inspekcije Članak 45. Odjel granične veterinarske inspekcije obavlja poslove analize zdravstvenog stanja uvezenih životinja i zdravstvenog stanja uvezenih proizvoda životinjskog podrijetla; obavlja analizu rizika u svezi s međunarodnim prometom živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, te otpadne animalne tvari; prati uvjete izdavanja svjedodžbi o zdravstvenom stanju u međunarodnom prometu i radi na pripremi adekvatnih certifikata; određuje veterinarsko-zdravstvene uvjete za uvoz, izvoz i provoz životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, te u tom smislu priprema rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih smetnji. Za obavljanje poslova granične veterinarske inspekcije, osnivaju se granične stanice Zagreb, Goričan, Rijeka, Osijek i Split. 10. UPRAVA RIBARSTVA Članak 46. Uprava ribarstva prati stanje u okviru nadležnosti i daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja i odgovorna je za stanje u okviru nadležnosti; prati poslovanje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost iz ribarstva i riboprerađivačke industrije te drugih morskih i vodenih organizama; priprema i izrađuje izvješća, analize, prijedloge mjera i rješenja u ribarstvu; provodi upravni nadzor; priprema stručne podloge za sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija iz ribarstva; surađuje u izradbi prijedloga međunarodnih sporazuma i ugovora te prati njihovu primjenu; analizira dostavljene podatke o ribolovu i uzgoju, ribolovnim alatima, plovilima i opremi za ribolov, podatke o uzgajanim kulturama i proizvodima; analizira prikupljene podatke o ekonomici ribarstva te priprema stručne podloge i predlaže potrebne državne mjere u ribarstvu; predlaže način praćenja stanja biološkog bogatstva mora i voda, u svrhu racionalnog gospodarenja ribama i drugim morskim i vodenim organizmima, kao i način njihove zaštite; predlaže mjere unaprjeđenja ribarstva, očuvanje prirodnih resursa, ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti; daje stručne podloge za donošenje zakona i drugih propisa; rješava u upravnim stvarima; obavlja poslove u svezi s provođenjem zakona i drugih propisa iz područja morskog i slatkovodnog ribarstva; izdaje povlastice za gospodarske djelatnosti ribarstva, te odobrenja za mali ribolov, dozvole za rekreacijsko-športski ribolov; obavlja operativne poslove u svezi s naplatom naknade za obavljanje gospodarskog, malog i rekreacijsko-športskog ribolova; organizira i provodi ispite za provjeru stručne osposobljenosti ribara i uzgajivača riba i drugih morskih organizama, koji obavljaju gospodarsku djelatnost; organizira i provodi stručne ispite građana za obavljanje malog ribolova; brine o prilagodbi propisa i općih akata iz nadležnosti sa smjernicama i zakonima Europske unije. Za obavljanje poslova iz odjela, ustrojavaju se sljedeći pododsjeci: a) Odjel ribolova b) Odjel akvakulture. a) Odjel ribolova Članak 47. Odjel ribolova analizira prikupljene podatke o morskom i slatkovodnom ribolovu, predlaže mjere za racionalno, odgovorno i održivo gospodarenje ribolovnim područjima; predlaže način praćenja stanja bioloških bogatstava (monitoring); analizira prikupljene podatke o riboprerađivačkoj industriji; priprema stručne podloge za donošenje zakona i drugih propisa iz područja morskog i slatkovodnog ribarstva i daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja razvoja ribarstva; vodi upisnik ribolovnih područja i ribolovnih, zona; vodi upisnike o izdanim povlasticama i dozvolama; vodi postupak u svezi s tiskanjem i raspodjelom dozvola za rekreacijsko-športski ribolov. Za obavljanje upravnih i drugih poslova iz područja morskog ribarstva u županijama na Jadranskoj obali, predviđaju se područne jedinice, i to za: - Istarsku županiju, sa sjedištem u Puli, - Primorsko-goransku županiju, sa sjedištem u Rijeci, - Ličko-senjsku županiju, sa sjedištem u Senju, - Zadarsku županiju, sa sjedištem u Zadru, - Šibensko-kninsku županiju, sa sjedištem u Šibeniku, - Splitsko-dalmatinsku županiju, sa sjedištem u Splitu, - Dubrovačko-neretvansku županiju, sa sjedištem u Dubrovniku. U područnim jedinicama iz stavka 2. ovoga članka, predviđaju se samostalni izvršitelji. Područne jedinice će izdavati povlastice za gospodarski ribolov i uzgoj u moru, odobrenja za mali ribolov i dozvole za rekreacijsko-športski ribolov, obavljat će naplatu za obavljanje gospodarskog, malog i rekreacijsko-športskog ribolova, prikupljati podatke o ribolovu i uzgoju u moru, ribolovnim alatima, plovilima i opremi za ribolov. Temeljem prikupljenih podataka o stanju ribarstva na svome području djelovanja, područne jedinice potiču aktivnosti i razvoj ribarstva, te predlažu mjere odgovornog i održivog gospodarenja živim bogatstvima mora. b) Odjel akvakulture Članak 48. Odjel akvakulture obavlja upravne i druge stručne poslove, koji se odnose na proizvodnju riblje mlađi, uzgoj riba i drugih akvatičkih organizama, prikuplja i analizira podatke o uzgoju, predlaže normativna rješenja za poticanje uzgoja, prometa i prerade uzgojene ribe i drugih akvatičnih organizama, vodi brigu o prilagodbi propisa i općih akata iz akvakulture; daje inicijativu za rješavanje pojedinih pitanja razvoja, obavlja i ostale poslove iz svoje nadležnosti. IV. UPRAVLJANJE MINISTARSTVOM Članak 49. Ministar predstavlja Ministarstvo i upravlja njegovim radom. Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegova izbivanja ili spriječenosti, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnik Ministarstva upravlja radom Tajništva. Pomoćnik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. U Kabinetu ministra mogu biti imenovani pomoćnici ministra za koordinaciju određene grupe poslova iz nadležnosti Ministarstva. Članak 50. Na čelu Kabineta ministra je tajnik kabineta. Na čelu odjela u Ministarstvu su načelnici. Na čelu odsjeka, pododsjeka i odjeljaka su voditelji. Članak 51. Zamjenik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi Republike Hrvatske. Tajnik Ministarstva i pomoćnici ministra odgovorni su za svoj rad ministru. Načelnici odjela u sastavu Tajništva Ministarstva odgovorni su za svoj rad tajniku ministarstva i ministru. Načelnici odjela u sastavu uprava, odgovorni su za svoj rad pomoćniku ministra koji upravlja tom upravom, te ministru. Voditelji odsjeka, pododsjeka i odjeljaka u sastavu odjela, odgovorni su za svoj rad načelniku i pomoćniku ministra koji upravlja tom upravom, te ministru. Samostalni izvršitelji odgovorni su za svoj rad načelniku odjela u okviru kojeg su ustrojeni. Članak 52. Ovlasti i odgovornosti državnih službenika i namještenika pobliže će se utvrditi Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva. V. SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI MINISTARSTVA Članak 53. Poslove i zadatke iz djelokruga Ministarstva, ovisno o vrsti, složenosti, stručnoj spremi i drugim uvjetima, obavljaju državni službenici i namještenici, raspoređeni na radna mjesta, sukladno s propisima. Okvirni broj državnih službenika i namještenika, potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, prikazan je u tablici, koja je sastavni dio ove Uredbe, a koja se neće objaviti u »Narodnim novinama«. VI. SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE TE S PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Članak 54. Ministarstvo surađuje s drugim tijelima državne uprave i s pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, u svezi s ostvarivanjem stručnih i upravnih poslova iz djelokruga Ministarstva. Ministarstvo surađuje i sa stručnim, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, radi rješavanja pojedinih stručnih i upravnih pitanja iz djelokruga Ministarstva. Članak 55. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokruga Ministarstva, utvrđivanja nacrta propisa, davanja stručnih mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga Ministarstva, ministar može osnivati stručne savjete, odnosno radne grupe. Aktom o osnivanju utvrđuje se djelokrug i način rada savjeta, odnosno radne grupe. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 56. Pitanja od značenja za rad Ministarstva koja nisu uređena Zakonom, Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave i ovom Uredbom, uredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se broj potrebnih državnih službenika i namještenika, s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća, stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti, te druga pitanja od značenja za rad Ministarstva. Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, ministar poljoprivrede i šumarstva će, u roku od 60 dana, donijeti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove opće uprave. Članak 57. Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (»Narodne novine«, broj 70/2001). Članak 58. Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-03/03-01/12 Urbroj: 5030116-03-1

petak, 22.06.2007.

PDV na novine Uskoro odluka o smanjenju PDV-a na novineSmanjenje PDV-a na novine s 22 na 10 posto odnosilo bi se na sve, a ne samo na dnevne novine Odluka o smanjenju PDV-a na novine s 22 na 10 posto mogla bi se donijeti već na jesenskom zasjedanju Sabora, a manja stopa PDV-a odnosila bi se na sve, a ne samo na dnevne novine, potvrdio je za Poslovni dnevnik ministar financija Ivan Šuker. Smanjenje PDV-a najavio je danas i sam premijer Ivo Sanader nakon sjednice Nadzornog odbora HBOR-a, najavivši da će Vlada već ovaj mjesec uputiti Saboru svoj prijedlog. Prema sadašnjim izračunima državna bi blagajna na godišnje ostala bez 250 do 300 milijuna kuna koji će ostati u džepovima novinskih izdavača. Ranije se najavljivalo da bi se smanjena stopa odnosila samo na dnevne novine i to one koje zadovoljavaju nekoliko uvjeta, no Šuker kaže da će odluka obuhvatiti sve novine jer je teško napraviti podjelu među njima. Vlada ovakvom odlukom nakladnicima neće uvjetovati smanjenje cijene novina, već odluku o tome prepušta vlasnicima medija.

četvrtak, 21.06.2007.

Hrvatski fond za privatizaciju Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) je utemeljen kako bi sproveo i dovršio privatizaciju nekadašnjih društvenih poduzeća, u kojima danas državne institucije (Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga - DAB, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - HZMO, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - HZZO, HEP, INA, Hrvatska banka za obnovu i razvitak - HBOR) još imaju dionice i udjele. Fond sudjeluje u sljedećim profesionalnim i administrativnim aktivnostima: transformaciji društvenih poduzeća u dionička društva; privatizaciji udjela, imovine i prava te transfera udjela bez naplate kada zato postoje odluke nadležnih tijela; upravljanju društvima u kojima državne institucije imaju udjele te ostalim aktivnostima koje su određene zakonom i statutom Fonda; upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kada je to određeno zakonom ili odlukom Vlade; NADZORNI ODBOR Nadzire zakonitost rada HFP-a, razmatra financijski plan i godišnje izvješće o poslovanju, te podnosi izvješće o radu Fonda Hrvatskom državnom saboru. Trenutno ima 8 (osam) članova koje imenuje Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. UPRAVNI ODBOR Upravlja HFP-om, donosi Statut, utvrđuje poslovnu politiku, donosi odluke o prodaji dionica, udjela stvari i prava, o restrukturiranju, osnivanju, kupnji i prodaji trgovačkih društava, donosi financijski plan i završni račun HFP-a, te druge odluke značajne za rad HFP-a. Ima 5 (pet) članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Damir Polančec - predsjednik Ivan Šuker - ministar financija Božidar Kalmeta - ministar mora,turizma prometa i razvitka Petar Čobanković - ministar poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva Ozren Matijašević - predsjednika HUS-a KOLEGIJ Donosi odluke o prodaji dionica, udjela za pojedinu pravnu osobu čija je temeljna glavnica vrijednosti do 10.000.000,00 kn, te raspravlja i zauzima stavove o važnim pitanjima od interesa za rad HFP-a, te daje prijedloge i mišljenje Upravnom odboru HFP-a i predsjedniku HFP-a. Kolegij čine predsjednik, tajnik i potpredsjednici. Na prijedlog predsjednika HFP-a potpredsjednike imenuje i razrješava Upravni odbor HFP-a i za svoj rad su odgovorni Upravnom odboru i predsjedniku HFP-a. Tajnik HFP-a: Franjo Jozić Potpredsjednici HFP-a su: sektor financija : Velimir Kračun sektor nekretnina : Robert Peša sektor pravnih poslova : Josip Matanović sektor prodaje : Ivan Gotovac PREDSJEDNIK Rukovodi, predstavlja i zastupa HFP. Predsjednik ima zamjenika. Predsjednika i zamjenika predsjednika HFP-a imenuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik : - Grga Ivezić HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU/CROATIAN PRIVATIZATION FUND IVANA LUČIĆA 6 10 000 ZAGREB HRVATSKA/CROATIA TEL 01 6346 111 FAX 01 6115 568 investcroatia@hfp.hr Grga Ivezić - predsjednik e-mail grga.ivezic@hfp.hr Plan privatizacije Vlada Republike Hrvatske usvojila je 14. studenog 2002. Operativni plan privatizacije državnoga portfelja. Operativni plan privatizacije je odgođen i trenutno u razmatranju. Niže naveden link pruža pregled respoloživih društava za privatizaciju čiji je većinski vlasnik država. Društva od strateškog interesa bit će privatizirana putem javnog prikupljanja ponuda za otkup dionica dok će ostala društva iz portfelja biti ponuđena na Varaždinskoj i Zagrebačkoj burzi. Matični broj Redni broj DRUŠTVO SJEDIŠTE Emitirani broj dionica TEMELJNI KAPITAL Nominalna vrijednost dionice KN % 3132927 1 ADRIACHEM d.d. KAŠTEL SUĆURAC 623.578 187.073.400 300 79,94 3029930 2 BIZOVAČKE TOPLICE d.d. BIZOVAC 87.275 130.912.500 1.500 99,43 3124908 3 DALMA d.d. SPLIT 1.241.157 459.228.090 370 90,61 3133192 4 DALMACIJAVINO d.d. SPLIT 777.500 155.500.000 200 86,79 3635112 5 ĐURO ĐAKOVIĆ HOLDING d.d. SLAVONSKI BROD 3.237.068 323.706.800 100 77,47 302333 6 HOTEL MEDENA d.d. TROGIR 393.800 118.140.000 300 59,39 3440885 7 HOTELI MAESTRAL d.d. DUBROVNIK 515.720 103.144.000 200 82,16 3324877 8 HOTELI MAKARSKA d.d. MAKARSKA 1.119.470 223.894.000 200 72,13 3706311 9 HOTELI PLAT d.d. DUBROVNIK 197.255 59.176.500 300 92,47 3324842 10 HOTELI PODGORA d.d. PODGORA 366.250 135.512.500 370 78,05 3324869 11 HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. IGRANE 302.760 112.021.200 370 81,11 3086780 12 HTP KORČULA d.d. KORČULA 427.431 128.229.300 300 79,83 3080757 13 HTP OREBIĆ d.d. OREBIĆ 175.820 35.164.000 200 68,64 3051846 14 IMOTA d.d. IMOTSKI 90.932 18.186.400 200 98,76 3044572 15 IMPERIAL d.d. RAB 635.855 472.948.949 200 DEM 56,42 3007308 16 ITEKS d.d. ILOK 116.621 20.991.780 180 75,85 3145662 17 JADRAN d.d. CRIKVENICA 281.296 506.332.800 1.800 81,11 3131467 18 JADROPLOV d.d. SPLIT 1.636.674 589.202.640 360 72,69 3171027 19 KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. KAŠTEL STARI 113.593 283.982.500 2.500 89,90 3122336 20 KIM d.d. KARLOVAC 104.872 31.461.600 300 91,82 3282635 21 KONČAR ELEKTROINDUSTRIJA d.d. ZAGREB 2.517.053 1.006.821.200 400 52,95 3121747 22 KORDUN d.d. KARLOVAC 136.135 6.806.750 50 66,77 3166589 23 MEISO d.d. GORIČAN 62.000 18.600.000 300 78,84 3040054 24 MODRA ŠPILJA d.d. KOMIŽA 61.655 18.496.500 300 48,71 3674223 25 PETROKEMIJA d.d. KUTINA 2.471.721 988.688.400 400 50,61 1408984 26 REGIONALNA VELETRŽNICA d.d. BENKOVAC 241.635 24.163.500 100 93,24 3307484 27 SLADORANA d.d. ŽUPANJA 2.668.247 266.824.700 100 93,09 3769461 28 SLAVONIJA MOD. KONF d.d. OSIJEK 329.962 65.992.400 200 77,07 3209059 29 TEMPO d.d. ZAGREB 607.952 60.795.200 100 95,54 3464415 30 TLM - TVORNICA LAKIH METALA d.d. ŠIBENIK 1.840.082 552.024.600 300 86,14 3020177 31 TRIMOT d.d. IMOTSKI 175.000 63.000.000 360 97,78 3229238 32 ULJANIK d.d. PULA 2.236.253 670.875.900 300 74,83 1866516 33 VALJAONICA CIJEVI SISAK d.o.o. SISAK 405.060.100 udjeli 100,00 3007324 34 VUPIK d.d. VUKOVAR 1.422.127 568.850.800 400 90,60 3663302 35 ZRC LIPIK d.d. LIPIK 31.920 3.192.000 100 90,15 3417891 36 ŽELJEZARA SPLIT d.d. SPLIT 113.216 135.859.200 1.200 89,33 UKUPNO 8.950.860.209 Zašto investirati u Hrvatsku? Teritorijalno ustrojstvo i prilagođeno zakonodavstvo, raznolik, gospodarski i turistički atraktivan reljef, velik broj tržišno osamostaljenih gospodarskih subjekata, prometni položaj na križanju puteva zapad-istok i sjever-jug, veliki potencijal radno sposobnog stanovništva s dobnom i obrazovnom strukturom sličnoj državama Europe, izrazito su pogodno ozračje za investitore. Interesima potencijalnih ulagača prilagođeni su i modeli ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska ima dobro ustrojen institucionalni pravni okvir koji se trenutno usklađuje s europskim standardima Vlada je odlučna da održi makro-ekonomsku stabilnost Različitim poticajnim mjerama Vlada aktivno ohrabruje strane direktne investicije kako bi stimulirala gospodarstvo Ubrzano se radi na svim integracijskim procesima - Hrvatska se pridružila NATO programu «Partnerstvo za mir», postala je članom WTO-a i Europske asocijacije za slobodnu trgovinu te je dovršila Sporazum sa Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju Strani investitori imaju ista prava, obveze i pravni status u osnovanim tvrtkama kao i domaći investitori Strani investitori imaju pravo na posebne porezne olakšice ovisno o prirodi investicije te aktivnostima koje obavljaju u Hrvatskoj Hrvatska nudi tradiciju u proizvodnji, visokoobrazovanu radnu snagu, moderne komunikacijske sustave te visoke standarde prometne infrastrukture koji pružaju velike prednosti za investitore Zemljopisni položaj rastućeg te dinamičnog tržišta sa dobrim vezama na europskom i svjetskom tržištu pruža mogućnosti i šireg regionalnog utjecaja. Turizam Hrvatska ima dugu tradiciju u turizmu utameljenu na vrlo atraktivnoj jadranskoj obali, ima pet UNESCO lokacija svjetskog nasljeđa i osam nacionalnih parkova. Hrvatski turistički sektor značajno je porastao tijekom prošlih nekoliko godina. Hrvatska je zabilježila povećanje od 4% u posjetima strane klijentele tijekom ljetne sezone 2002 godine. Većina turističkih posjetitelja Hrvatske dolaze iz Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Brzi razvoj turizma pruža investitorima jedinstvenu priliku da ulažu u dinamičan sektor koji je u konstantnom porastu. Poljoprivreda Klima u Hrvatskoj povoljna je za proizvodnju različitih poljoprivrednih proizvoda uključujući prehrambene i industrijske kulture, vinograde, voće i povrće, meso i mliječne proizvode te ribu. Poljoprivreda predstavlja prosječno 10.5% hrvatskog bruto nacionalnog proizvoda HFP surađuje s Ministarstvom poljoprivrede na privatizaciji određenog broja agrokombinata ili njihove određene imovine i proizvodnih jedinica Hrvatska nudi visokokvalitetne proizvode poznatih marki sa međunarodnom distribucijom. Industrija Hrvatska je zabilježila porast od 6% u industrijskom sektoru u 2001 godini. Industrijska roba pokriva 95% od ukupnog hrvatskog izvoza Hrvatska ima visokostručnu radnu snagu u industrijskoj djelatnosti i razvijene tehnničke institute Uprava tvrtki orijentirana je prema tržištu i kvaliteti. Mnoge ustanove prošle su kroz programe dodatnog investiranja što je ojačalo ovaj sektor i učinilo gas pogodnim za daljnje ulaganje Hrvatske industrijske tvrtke nude kvalitetne proizvodne resurse s međunarodno priznatim standardima kvalitete. Brodogradilišta, Strojogradnja i ostali sektori Hrvatska je aktivna na svjetskom tržištu brodogradnje i remonta već više od 40 godina. Trenutno je peta u svijetu u sektoru isporučenog DWT-a i proizvodi 2.5% svjetske produkcije velikih brodova Hrvatska industrija metala raste brže od prosjeka za ukupnu industriju Hrvatska tekstilna i odjevna industrija čini 14% ukupnog izvoza. Izvoz uglavnom sačinjavaju lohn-poslovi Hrvatska država uložila je znatna sredstva u obnovu tehnologije pojedinih društava koja imaju velike mogućnosti za profitabilno poslovanje (TLM i Željezara Split).

srijeda, 20.06.2007.

Koliki je kukuruz? OPET se gusta magla spustila, nakon što je Marko Perković Thompson ugostio 40 000 ljudi na Maksimiru, na koncertu na kojemu se pozdravljalo rimskim stilom, pa je magla povukla za sobom novi niz prijava, zahtjeva za ostavkama, kontroverzi, svađa, prepiranja i rasprave o ustaštvu. Na svu sreću, istodobno je pukla afera oko HFP-a, pa sama činjenica da MP više ne mora ni zapjevati "Jasenovac i Gradišku Staru", jer mu pristaše imaju implicitni nagon za mjerenjem žita i navlačenjem ustaških kapa, nije dobila pozornost koju bi inače dobila. Ono što je opet zanimljivo je ta bizarna reakcija hrvatske vladajuće kaste oko ustaširanja. Vlada je rekla da "odbacuje pokušaje uporabe i isticanja znakovlja i pozdrava iz vremena ustaškoga režima iz Drugoga svjetskog rata, da "suvremena hrvatska država počiva na vrijednostima Domovinskoga rata i na temeljima antifašizma kao i otpora prema svakom totalitarizmu", te je pozvala "sve sastavnice hrvatskoga društva, a posebno one koji imaju utjecaj na mlade, na njegovanje i promicanje vrijednosti na kojima počiva suvremena Europa". Predsjednik Mesić, naš pulen u antifašizaciji društva, spomenuo je samo kako on "nije taj koji može ikomu zabraniti nastupe", no kako je "mjesto gdje se pozdravlja sa 'Za dom spremni' i veliča NDH, u čemu je hrvatski narod doživio najveću katarzu, sigurno i mjesto "koje vodi u krivi smjer". Ove mlake reakcije vladajuće kaste zapravo odslikavaju pravi problem koji Hrvatska ima, ne samo s ustaštvom, nego i općim rasizmom, ksenofobijom i šovinizmom. Ustaštvo je, kao i jaki šovinizam, svoj izvjesni preporod doživjelo za vrijeme Tuđmanove vladavine, zajedno s nabrijavanjem najniže forme šovinizma, kulturnog partikularizma i ksenofobije, koji su se u ono vrijeme nazivali nacionalizmom, a sve je praćeno novim mitom hrvatske povijesti, mitom o Hrvatu kao žrtvi. Diskurs koji su propagirali intelektualci, dobar dio medija i, što je najvažnije, kompletna vlast, ostavio je dubok trag na kompletnoj strukturi domaćeg razmišljanja. Sve to zajedno, od "Bespuća povijesne zbiljnosti" do beatifikacije ratnih zločina, bila je obična varka, mit koji se stvorio da bi dao legitimitet bacanju Hrvatske u ravan s Kongom i Burundijem, pod motom "konačno imamo svoju državu". Nije bitno na što će ona ličiti, ali imamo ju. Ustaštvo je onda, u takvoj klimi u kojoj je Hrvat ugnjetavan od Stoljeća Sedmog, i u kojoj ga sa svih strana napadaju vanjski i unutarnji neprijatelji, iako nije bilo sasvim eksplicite propagirano s vrha, jednostavno ostalo kao jedan trenutak u povijesti u kojoj su Hrvati odlučili preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke i oduprijeti se svim "silnicima velikosvjetske politike". Ono što je stvarno zanimljivo je zašto se to dopustilo. Standardni argument je da se radilo o tuđmanističkoj diktaturi koja nikad nije dopustila oponiranje, ali taj odgovor je prelagan i previše oslobađa odgovornosti. Radi se o tome da je koketiranje s ustaštvom ili nacionalizam desnog tipa zapravo samo jedna slika medalje o neumornoj hrvatskoj mržnji. Prosječan Hrvat danas mrzi jednu ili sve od ovih skupina: Srbe zato što su Srbi, Talijane zato što su fašisti, Amerikance zato što su imperijalisti, Hercegovce zato što su pokrali Hrvatsku, Bosance zato što smrde, Židove zato što su cionisti (i/ili zato što su Židovi), Nijemce zato što su nacisti, Engleze zato što su rasisti, Afrikance zato što su crni, Japance zato što su žuti, Nizozemce zato što otvaraju mjesto homićima i pedofilima, Austrijance zato što nam kupuju obalu, Cigane zato što žicaju lovu... Dakle, samo je pitanje osobnih "političkih preferenci" hoće li se okupljati pod jednim ili drugim platnom mržnje, bitno je da se nekoga mrzi. Po tom principu se istaknutim ljudima oprostiti može sve, bez obzira na to radi li se o mjerenju žita ili govoru pred 200 nabrijanih ustaša, bitno je da imamo nekog našeg i nekog njihovog. Zato i ne treba čuditi što najveći medijski događaj prolazi s bolesnom količinom ustaške ikonografije koju se kritizira kao da je proljetni povjetarac, što svake godine stranci dobiju batina na plaži, ili što se ugledni medijski djelatnici tresu kad počnu govoriti o "nacističkim Amerikancima".

utorak, 19.06.2007.

Židovi i Thompson - koga boli kita još Margelov institut u Zagrebu u otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu traži opoziv ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina jer je, ocjenjuju "zakazala pravna država prije, u tijeku i nakon nedjeljnog koncerta hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona". Ostavku traže, kako se navodi, s "ozbirom na to da službe za čiji je rad i odgovoran nisu spriječile nezapamćen ustaški skup na maksimirskom stadionu u nedjelju, 17. lipnja, te je time prouzročena nepopravljiva šteta ugledu i interesima Republike Hrvatske pri procesu prijama u Europsku uniju, zajednicu država i naroda utemeljenu na zasadama antifašizma". Premijeru predlažu da osobno inicira u Hrvatskom saboru žurno donošenje zakona o deustašizaciji. "S obzirom na naslov Thompsonove turneje "Bilo jednom u Hrvatskoj", napominjemo da je jednom u Hrvatskoj bio holokaust i da to čitava Hrvatska mora znati, priznati i s dužnim se pijetetom prema toj činjenici odnositi", kaže se u pismu koji je potpisao direktor Instituta Alen Budaj. Uz ostalo se napominje kako je "žalosno da malobrojna židovska zajednica grada Zagreba i nakon goleme tragedije holokausta mora gledati ustaške skupštine, na mjestu gdje su prije 66 godina razdvajani Židovi od nežidova. Žalosno je da hrvatska policija takve skupove blagonaklono dopušta: da omogućuje nesmetanu prodaju ustaških insignija, barjaka i dijelova uniforma, pronošenje ustaških simbola, izvikivanje ustaških pozdrava iz desetina tisuća grla, pjevanje ustaških pjesama maloljetnika, masovno dizanje ruku na fašistički pozdrav; da se naposljedtku dopušta jednom pjevaču koncertno izvođenje pjesme koja počinje Pavelićevim pozdravom "Za dom - spremni!".

ponedjeljak, 18.06.2007.

Židovi i Thompson Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema izrazio je u ponedjeljak, u pismu hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, zgražanje i gnušanje "masovnim pokazivanjem fašističkih pozdrava, simbola i uniformi na rock koncertu popularnog ultra-nacionalističkog hrvatskog pjevača Thompsona", na kojem je u nedjelju u Zagrebu bilo nazočno 60.000 ljudi. Direktor Centra Efraim Zuroff u pismu Mesiću od njega traži zabranu koncerata pjevača poput Thompsona na kojima se slavi fašizam i rasizam. "Prema hrvatskim medijima, koncert se pretvorio u masovnu fašističku demonstraciju u kojoj su deseci tisuća ljudi uzvikivali ustaški pozdrav 'Za dom spremni'. Osim toga, veliki broj sudionika nosio je ustaške uniforme i simbole", stoji u Zuroffovu pismo. Zuroff također izražava zabrinutost zbog toga što su na koncertu bili i visoki hrvatski dužnosnici, saborski zastupnici, kao i "ministar znanosti, obrazovanja i sporta". "Pod tim okolnostima, smatram da je došlo vrijeme da se zabrane javni koncerti onih koji pjevaju nostalgične pjesme o Jasenovcu i potiču isticanje ustaških simbola", dodaje Zuroff napominjući da se time huška protiv svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. "Vjerujem da samo kada bi netko s Vašim ugledom i izraženom antifašističkom reputacijom poveo borbu protiv tog ružnog vala obnovljenog fašizma, moglo bi biti spriječeno da taj izvanredno opasni novi trend zahvati cijelu Hrvatsku", stoji na kraju Zuroffova pisma hrvatskom predsjedniku.

nedjelja, 17.06.2007.

Maksimir, Thompson, 17.06.2007, Bilo jednom u Hrvatskoj NAKON Davida Bowiea i poluvremenskih nastupa Soma Dollara na Dinamovim utakmicama, Thompson je bio prvi izvođač koji se odvažio stati na crtu punom Maksimiru. Očajni "koncert" Bijelog Dugmeta prije dvije godine je bolje i ne spominjati, a zahtjevni i tehnički besprijekorni nastup MPT-ovog uigranog tima je u svakom slučaju međaš po kojem bi se u budućnosti mogli ravnati i pri ocjeni mnogih drugih nastupa ovakvog kalibra, jer se takvi dosada ostvareni u Hrvatskoj (i ne propali i odgođeni) mogu nabrojati na prste pola ruke. Naravno da je za ocjenu više koju ovaj koncert dobiva, zaslužna i činjenica kako se radi o prvom hrvatskom izvođaču koji je imao muda, ali i nemala sredstva (koja je najvećim dijelom uložio sam Thompson, bez mogućnosti prevelike zarade) da o nečem takvom uopće pomisli, a 40-ak tisuća posjetitelja se moglo uvjeriti da su usviranost banda, razglas, rasvjeta, efekti i "prateća infrastruktura" bili na svjetskom nivou. Jedina greška, koja je još više odjeknula jer se dogodila na samom početku, je puštanje instrumentalnog intra "Početak" dva puta zaredom, tako da se činilo kako Thompsonu zvijezde (ili šahovnice;-) doista nisu sklone. Drugi plus ide vjernoj publici, koja je nakon jučerašnje kišne kataklizme došla da je Thompson obasja, ali za puni stadion dan nakon potopa zasluge idu i promućurnim organizatorima, koji su, znajući da poluprazne tribine ne bi baš najbolje izgledale na dvd-u kojeg Thompson sprema sa maksimirskog nastupa, nešto "nemarnije" kontrolirali ulaznice, pa su mnogi ušli i besplatno. Zakon velikih brojeva i male pameti je nalagao da će na ovom koncertu biti i veći broj ustašoljubaca a prolazak maksimirskim travnjakom ispred pozornice i ikonografija viđena kod više desetaka onih koji misle da je tvornica smrti zvana NDH nešto uzvišeno pokazuju da policija na ulazima zakonske odredbe o sprječavanju poticanja i širenja rasne netrpeljivosti i nije shvaćala odveć ozbiljno. Onima kojima ti "neodgovorni pojedinci" nisu smetali mogli su uživati u standardnom Thompsonovom koncertnom repertoaru (iako fale primjerice "Anica, kninska kraljica", ili "Ivane Pavle Drugi"), uz gostovanje klape "Intrade", dok je u "Genima kamenima" Erino kolo otplesalo KUD Turopolje. Pozornicom su se prošetali i graničari iz Otočca, uniformirani poput Trenkovih pandura. Vidljivo je i iz izbora gostiju kako je Thompson pazio da bude zastupljeno što više hrvatskih regija. Kao i na dosadašnjim koncertima turneje, publika pjeva sve pjesme od početka do kraja, samo što je naravno večeras to izgledalo impresivnije, pjevano iz nekoliko desetaka tisuća grla. Klimaks je dostignut na "Čavoglavama" "Lijepa li si", a na stotine hrvatskih barjaka i baklji je dodatno krasilo ugođaj. Sve tribine su cijelo vrijeme pljeskanjem davale ritam, a pri izvođenju laganih stvari, primjerice "Ratnici svjetla", posvećene svim poginulim braniteljima, zamračeni stadion su obasjavale svjetla tisuća mobitela i upaljača. Thompson i band su nastupali na pozornici većoj od 600 metara kvadratnih, a uz već poznate "mačeve" (produljene rampe koje su stršale u publiku) i velike ekrane, od scenskih pomagala valja izdvojiti i ekonomičnu, ali efektno korištenu pirotehniku, kojom se, kao i svim ostalim, nije rasipalo nauštrb pjesama, tako da "poruke mira, tolerancije, ljubavi i ponosa" nisu ostale zagušene slapovima vatrometa i stroboskopa. "Koncert je bio bolji od sinoćnjeg" "Dva dana zaredom smo napunili Maksimir", našalili su se članovi banda, a frontman se zahvalio "svima koji su i drugi dan zaredom došli i dostojanstveno popratili koncert i sudjelovali u našem slavlju". Organizator koncerta Miljenko Čurić se obratio i gradskom ocu, koji usprkos svoj svojoj neizbježnosti večeras nije hodočastio u Maksimir: "Pozivamo grad Zagreb da što prije dovrši stadion jer ono što se nama dogodilo sinoć doista ne bih nikome poželio" Thompson: Bog nam se smilovao i zaustavio oblake "Pljusak nas je jučer nemilo satra, ali eto danas nam se Bog smilovao i zaustavio oblake. Prije svega, hvala publici. Jučer se 25 autobusa ljudi koji nisu mogli ostati vratilo i ja ću naći načina da se odužim tim ljudima", poručio je. "Molim vas da svi shvatite kako sam ja glazbenik a ne političar i da povijest ostavimo povjesničarima, a da se mi okrenemo budućnosti. Moje poruke su poruke mira, tolerancije, ljubavi i ponosa, tako da nitko ne može reći da je na mom koncertu bilo 50 tisuća fašista. Sve je bilo dostojanstveno i ponosno i hvala mojoj publici", izjavio je Thompson i dodao kako ne može izdvojiti vrhunac koncerta jer je za njega cijeli koncert bio vrhunac karijere. "Ovakvih koncerata ima deset godišnje u Europi" Nekadašnji gitarist Prljavog Kazališta Damir Lipošek- Keks, koji iza sebe ima nastup sa Prljavcima pred 100 tisuća ljudi na tadašnjem zagrebačkom Trgu Republike je podvukao: "Htjeli smo pokazati da mi sami, u Hrvatskoj ovako nešto možemo napraviti i da ne moramo čekati da nam netko iz inozemstva to pokaže dok je nama jedini domet pjevati ispod kugle. Ovakvih koncerata ima deset godišnje u Europi" Nitko nije želio sponzorirati koncert "Obratili smo se najvećim privrednim i gospodarskim subjektima u državi za sponzorstvo i nitko nam se nije odazvao, osim Zdravka Mamića i NK Dinamo, koji su nam ustupili stadion za još jedan termin. Usprkos tome, koncert smo održali, što samo pokazuje da Marku zarada nije bila u prvom planu", objavio je Čurić. On nije mogao reći koliko je koštao spektakl, jer se još zbrajaju štete nastale jučerašnjim nevremenom. DVD i live album sa Maksimira "Već u srijedu ulazimo u studio i počinjemo pripremati audio i video zapis sa maksimirskog koncerta, a članovi naše tehničke ekipe su oduševljeni kvalitetom izvedbe i snimki napravljenima večeras", otkrio je Thompson.

subota, 16.06.2007.

Thompson, Maksimir, 16.06.2007., Spustila se gusta kiša iznad Zagreba TISUĆE mokrih obožavatelja razočarano su, ali i s pjesmom na usnama napuštale zagrebački stadion kojem je rijetko kad kao večeras trebala bolno nedostajuća nadstrešnica. Monsun pacifičkih razmjera, zbog sparine nakupljane danima, pogodio je Zagreb pa je nikad brojnija Thompsonova sljedba umjesto taktova žestokih domoljubnih budnica slušala "dobovanje kiše u ritmu tam tama", dok je koncert odgođen za nedjelju u 21 sat. Pljusak, koji je počeo samo dva sata prije koncerta, bio je doista neviđene snage i iako je prestao otprilike u vrijeme kada je koncert trebao biti održan (21 sat), je toliko pogubno djelovao na skupu i danima pripremanu opremu, da po njegovom prestanku nisu mogla biti upalljena niti pojačala. "Dva megavata struje nam je pod vodom. To je dovoljno električne energije za pola Novog Zagreba", objasnio je organizator koncerta Miljenko Ćurić, koji je najavio kako koncert nije otkazan, nego tek odgođen za nedjelju. "Prognoza je da sutra neće biti kiše i kako dolazi do razvedravanja. Ni ovom večeras se nismo nadali jer smo kontaktirali hidro-meterološki zavod, ali ovakvo nevrijeme doista nitko nije mogao očekivati", ponudio je objašnjenje, ali i izjavio nešto što baš i ne ulijeva sigurnost, barem kada je procjena štete i vjerojatnost održavanja koncerta u pitanju: "Inspekcija opreme koja je završila pod vodom nije još gotova", ali je odgovarajući na pitanje kako se onda može jamčiti održavanje koncerta dodao, kako na otklanjanju štete uzrokovane elementarnom nepogodom, radi 250 ljudi. "Žao mi je zbog ljudi koji su po onakvom pljusku čekali da koncert počne, a mi ih službeno o tome nismo mogli obavijestiti jer razglas na stadionu nije u funkciji", podsjetio je Ćurić kako su tisuće ljudi, zbog toga što stadion nema riješene elementarne tehničke zahtjeve, o otkazivanju koncerta obaviještene usmenom predajom. Ostaje pitanje i kako se odužiti onima iz publike koji na koncert odgođen za sutra ne mogu doći, jer primjerice, samo iz Dalmacije je zbog koncerta došlo oko šest tisuća ljudi koji zasigurno nisu planirali produljeni vikend u Zagrebu: "Sigurno je da ćemo naći načina da se odužimo ljudima koji su došli i do zadnjeg trenutka na kiši čekali početak koncerta. Inače, posjetitelji su dužni čuvati kartu kako bi mogli ostvariti pravo na dolazak na odgođeni koncert, a i za one koji nisu sačuvali kartu ćemo omogućiti ulazak na poseban ulaz", poručio je Ćurić, mada nije jasno precizirao kako organizatori to kane napraviti. Očekivalo se 40 tisuća posjetitelja Na pitanje strahuje li od manjeg posjeta sutradan, (jer organizatori su izjavili da je prodano oko 40 tisuća karata), vidno utučeni Thompson je izjavio: "Žalosni smo jako zbog ovog što se dogodilo jer smo se za ovaj koncert pripremali mjesecima i sigurno je da na sutrašnjem koncertu dosta ljudi koji su danas bili tu neće moći prisustvovati. Svaka čast svima onima koji su pjevali na kiši. Pozivam sve njih i da sutra dođu jer neće požaliti, mi ćemo dati sve od sebe", rekao je Marko Perković Thompson. "Kakav bi ja to čovjek bio kada bi me jedna kiša obeshrabrila" Ironijom sudbine, kiša jer prestala padati upravo kada je koncert trebao početi. "Izgleda kako je tako moralo biti. Još uvijek ne mogu vjerovati da nam se to dogodilo, jer je na stotine ljudi radilo na ovome kako bi uspjelo i da publika uživa u neviđenoj pozornici i efektima", izjavio je Thompson za Index. Nije nikakvo čudo da se nakon svega na njegovom licu primjećuje razočaranost i tuga, mada MPT negira da ga je obuzela i malodušnost: "Pa kakav bi ja to čovjek i pjevač bio kada bi me jedna kiša obeshrabrila. Idemo dalje, sutra ćemo napraviti spektakl koji smo trebali danas" Velika turneja povodom izlaska albuma "Bilo jednom u Hrvatskoj" je počela i nastavljena trijumfalno, sa rasprodanim dvoranama i sjajnom atmosferom, ali su dva koncerta koji su trebala predstavljati krunu turneje, bilo zbog specifične težine (Sarajevo), ili najvećeg auditorija (Zagreb) propala. Razlozi zbog čega se to desilo u Sarajevu su opće poznati, ali što je sa Zagrebom, radi li se o famoznom "maksimirskom prokletstvu", kako bi rekli Dinamovi kroničari? "Ha ha, ne mislim da se radi o nikakvom prokletstvu. Zagrebačkog koncerta će biti i to već sutra, a tijekom ljeta nastavljamo sa turnejom po obali"

petak, 15.06.2007.

Marko Perković Thompson Datum Rođenja: 27. listopada 1966. Mjesto rođenja: Čavoglave Završio je ugostiteljsku školu u Splitu. Prvu pjesmu napisao je 1991. o svom selu Čavoglave, to je bila domoljubna pjesma o ratu u njegovom selu. Za vrijeme rata priređivao je humanitarne koncerte diljem Hrvatske. Nadimak "Thompson" dobio je tijekom rata po pušci koju je nosio. Bio je oženjen za popularnu pjevačicu Danijelu Martinović ali se razvode i Thompson se ženi sa Sandrom Rogić, Kanađankom porijeklom iz Šibenika. Ima troje djece, dva sina i kćer. Albumi Moli mala vrijeme škorpiona Geni kameni Vjetar s Dinare E moj narode Sve najbolje (kompilacija pjesama) Bilo jednom u Hrvatskoj

četvrtak, 14.06.2007.

Aftermath records Niggers With Attitude skupina je Original Gangstera ponikla izravno iz zloglasnog Comptona (South Central L. A.) odakle se javlja kao reakcionarna snaga sirenama i sirovim zvučnim i ritmičkim udarima Public Enemy kao neupitnih prvaka hard core rap scene kasnih 80.-ih prošlog stoljeća. Liniju kojom se kreću Run DMC i Beastie Boysi u temi za 50 Centa nema puno dodirnih točaka. Osim što je iznikla kremu rappera (Eazy E., Ice Cube, Dr. Dre) iz njihovih redova regrutirao se Andre Young, poznatiji kao Dr. Dre (isti onaj iz prethodne zagrade) čiji je trajni pečat, danas itekako lukrativni segment pop glazbe i vidljivi utjecaj na sve verzije i nemogućnost razlikovanja r`n`b i hip hop izvođača. Mekani i popistični pristup rap glazbi mutranoj od G Funka nadalje temeljem minimalističkih i jednostavnih bas dionica kao izvora melodije na koju će kasnije gangsteri i crni tough guys krenuti sa rimotvorinama da bi ostavili dojam «onih s kojima se nije zajebavati, ali je dobro imati mira znak na ogrlici i lančini, te nekoliko pin up mulatkinja, i brdo rastepenih novčanica koje padaju po lijevoj stisnutoj šaketini, a desnoj dok stišće AK, ili uzija», izmišljotina je pimplanja po studijima i ovisnosti o radu dotičnog Drea. Aftermath Records logični je nastavak i produžetak solo rap karijere nakon raspada spomenutih Crnčuga Sa Stavom. U okrilju svog malog ali hiperproduktivnog i probitačnog diskografskog carstva stvarala se gomilica soft izvođača od samog Drea, Snoop Doggy Doga do sličnih lookalikeova čije će kretanje u dijapazonu lova, mitraljezi, kuje, obračuni, porno, trava, koka, još bogaćenja, počast ubijenim prijateljima, samostalni teški život biti alfa i omega shema i šablona u okrilju kojih će se mijenjati nekoliko durova na basu. Onih koji apsolutno pomirljivi s radio frekvencijama, ne iritiraju, niti podižu adrenalin, već samo tjeraju sve te okolne zanosne dame i fufe da mrdaju bokovim i kukovima. A to je put do uspjeha. Formula je nađena i dokazana. Reciklaža je na redu. Praksa čeka određenja roka trajanja. Na Dreu je samo dobro slušati, predviđati, mijenjati nijanse i ostati živ kloneći se drive by shootinga i lutanja L.A.-om bez blindiranih Mečki. Nije čovjek glup, niti presiguran u sebe unatoč drskom i samohvalnom jezičini kao sastavnom elementu hip hop kulture i glazbenog ogranka pripadajuće ikonografije. Dosta je BIGGIEJA i 2PACA gore. Dreu se još uživa. Slijedeća nijansa zvala se - Bijelac. Znate o kome pišem. Uz sve poznate pobrojane sastojke differentia specifica Drečavca i njegov punk element u industriji je samosprdanja, zajebancija i nepoznavanje pojma autoritet. Od obitelji, prijatelja, sistema glazbene industrije, bilo koga čega s kim čim. Konstantni i nezaustavljivi rast lika i djela dotičnog ovih je mjeseci najbliže kulminiranju i propitivanju dokle seže limit do nove erupcije. Ako je i to samo marketinška finta u lansiranju novog lutka, neka je. Odličan posao. Featuring slijedi. Žarišna točka i matica oko koje se vrti posao prvo se zove Shady Records. Onda ide picking pulena i friendova od D-12, Obie Tricea, tu negdje će M piknuti redom logike i strpljenjem čekanje na svojih 5 minuta i na 50 Centa. 8 milja se uz pomoć dvojice preproducenata danas itekako lako briše i prelazi bez zastajkivanja. NY underground hip hop legenda o čijoj gangsta wanksta biografiji i famoznim propucavanjima ionako sve znate iz populističkih magazina nije drugo doli Priča. Dosadna i 100tinama puta ponavljana tako da ni onaj vječni element individualnosti zbog njegove unikatne osobe više ne djeluje dovoljno potentno i magnetizirajuće, ako samo malo krenete pročitati između svih tih silno bombastičnih rečenica koje bi trebale svjedočiti u prilog beskompromisnosti i atraktivnosti lika čiji je domet talentom doista vrlo sukladan imenu. Bar je s te strane, vjerujem igrom slučaja, igra poštena. Odatle hype, razumljiva agresija i milijunski medijski odgovor kupaca na prosječni debi «Get Rich Or Die Trying» (Interscope/ Shady/ Aquarius), kako instrumentalistički, tako i lirički. Da, da, da, naravno…život mu je bio težak, prošao je sve i svašta, ne boji se nikoga i sve zove na batlleove, ima sjajnog producenta (bar marketinški), nikad bolji trenutak za invaziju na plesne podije, ima i pretpovijest kao ikone NY underground scene, ima podnošljivo dosadan protok riječi i rime za 3 na kraju mature. Ima i zidanu karizmu, samo je materijal od kojeg je stvarana upitan. Ono što također nema je etiketa – Original. Jer nasilni «hitovi» su sa svim ranije pobrojenim motivima i mekanim pristupom Dre + M producentske škole ritmova. «In Tha Club», «Wanksta», blah, blah, blah, gangsta i ljubavne spike nisu ništa više doli odraz trenutka, a jedini moment vrijedan češćeg ponavljanja predvidljivo je intervencija samog Mesije u «Patiently Waiting» gdje je međusobno hvale i obrušavaju na moguće protivnike. Nastavak slijedi…50 Cent podiže svoju diskografsku kuću i featura pulene pod nazivom G Unit…klik. Ovog trena slobodno prestanite biti dijelom niza i isključite svoje frekvencije. Ništa se zanimljivoga ne događa. Samo se krug širi. Preskočite ga i sačuvajte vrijeme za nove povratke i suradnje O.G.-a Ice Cubea + Dr. Dre, Eminem ov novi album za koju godinu, kad završi sve druge najavljene projekte.

srijeda, 13.06.2007.

50 cent 50 Cent odgodio je izlazak novog albuma kako bi dodatno poradio na pjesmama, no smatra se da je glavni razlog taj što je uspjeh najavnih singlova poražavajući 50 Cent svoj novi album 'Curtis' trebao je objaviti 26. lipnja te tako svim fanovima omogućiti novu dozu ljetnih hip hop ritmova. No kako sada stoje stvari, čini se da će fanovi cimati svoje vratove i znojiti svoja tijela unutar klubova tek na jesen, jer je objava 'Curtisa' pomaknuta za 4. rujna, kada će se materijal morati prilagoditi 'jesenskoj shemi'. Razlog je, smatraju mnogi, iznimno i neočekivano loš odjek njegovih singlova 'Straight To The Bank' i 'Amusement Park', koji su trebali dodatno napaliti slušatelje na nadolazak LP-a, ali su jedva uspjeli dosegnuti katastrofalno poražavajuće 49. i 53. mjesto na Billboardovoj hip hop i R&B top ljestvici, što je za izvođača njegovog komercijalnog kalibra poprilično zabrinjavajuća novost. Prisjetimo se, 50 Cent (pravim imenom Curtis Jackson – pitanje je treba li 'Curits' biti njegov 'Marshall Mathers LP'?) svoju je mladost proveo dilajući na ulicama New Yorka, ne bi li ga kombinacija petljanja s bandama i rani glazbeni sukobi u prvim danima slave doveli do toga da doživi (i preživi) napad ispred bakine kuće 24. svibnja 2000. U tijelo je primio devet metaka (uključujući i jedan u usta), ali je nekim čudom preživio – čudom koje mu je postalo glavna karta za slavu i ona karika koja je nedostajala da se talent podeblja dobrom medijskom pričom. Sve to namirisao je Eminem koji mu je, nakon što su svi dizali ruke od kontroverznog repera, ponudio mentorsku i izdavačku pomoć. Eminem i 50 Cent Službeni, komercijalni debitantski album izlazi mu u veljači 2003. godine pod imenom 'Get Rich Or Die Tryin'' i odmah obara rekorde, prodavši se u 872.000 primjeraka u svega prvih tjedan dana. Nakon takvog uspjeha, od 50 Centa se očekivalo samo najviše, a najviše se i dobivalo. Onoliko koliko je naposljetku šesterostruko platinasti 'Get Rich Or Die Tryin'' obarao rekorde brzine prodaje, toliko je glavni singl 'In Da Club' postao jednom od najslušanijih pjesama svih vremena. 'The Massacre' iz 2005, tada već dodatno potpaljen svađama sa svime što hoda i repa, dodatno je potvrdio njegov zvjezdani status (koji mu je omogućio ne samo vlastitu diskografsku kuću, već i glumu u filmovima), zabilježivši još veći uspjeh prodavši se u nevjerojatnih 1,15 milijuna primjeraka u svega četiri dana prodaje! Nakon takvih brojki, logično je da su se svi zabrinuli za uspjeh 'Curtisa', unatoč tome što i on nosi velika imena, kao što su produkcije Dr. Drea, Timbalanda i Eminema, ili vokalna gostovanja Eminema, Akona, Justina, Mary J. Blige... Optimisti očekuju da će prodaja i popularnost singlova ipak rasti, no pesimisti i svi mrzitelji Curtisova lika i djela ne zaboravljaju da je 50 Cent album prvotno želio nazvati 'Before I Self Destuct' ('Prije nego se samouništim'), objasnivši za MTV kako se 'to vrlo lako može dogoditi'...

utorak, 12.06.2007.

Eminem - Eminem Presents: The Re-Up "The Re-Up", unatoč gotovo vrištećem natpisu na ovitku albuma, nije novi Eminemov studijski uradak već kompilacija pjesma kojoj je glavni cilj promovirati nove štićenike njegove izdavačke kuće Shady Records. Tako su već nama poznata imena poput samog Eminema, 50 Centa, Nate Dogga, Obie Tricea, D12 i ostalih prisutna tek kako bi pomogla u promociji (što je njihovo objašnjenje, dok je realniji razlog činjenica da bi bez njih tiraža bila višestruko manja). Glavni producent na albumu također je Eminem, kao i autor većine beatova, dok je za ostatak zadužen The Alchemist, učenik velikog DJ Muggsa (Cypress Hill) koji iza sebe ima suradnju s brojnim hip-hop imenima (Dilated Peoples, Mobb Deep, Nas, Everlast, Jadakiss, Snoop Dogg, Ghostface Killah...). Preostaje jedino pomno preslušati materijal i presuditi jesu li Bobby Creekwater, Ca$his i Stat Quo vrijedni tolikog truda. Prvi singl je ujedno i prva pjesma na izdanju "We're Back", prosječan komad hip-hopa na kojem uz Eminema sudjeluju sva trojica 'novajlija', na kojoj se uz solidnu podlogu u kratkim crtama predstavljaju slušateljstvu. Sljedeća dva broja, "Pistol Pistol" Obie Tricea i "Murder" članova D12 Kuniva i Bizzarea klasičan su primjer album fillera, ispodprosječne stvari gangsta tematike još k tome dočarane na krajnje nezanimljiv način. Čikaško pojačanje Ca$his na "Everything Is Shady" prilično izravno reklamira svoju izdavačku kuću i njene rappere kao 'najbolje na svijetu', što je već prilično ustaljeno u žanru. Ne bi to zvučalo toliko loše da već iz te stvari nije očigledno kako se radi o notornoj gluposti i kako je i većina starih Eminemovih pulena miljama daleko od vrha hip-hop scene. "The Re-Up" stoji malo bolje, no više zbog Eminema, dok je cjelokupni dojam da se radi o nespretno sklepanoj pjesmi koja će 'prodavati' album (ako ničim drugim onda imenom na poleđini ovitka). Ovaj put solidni Ca$his koji se ističe dobrim flowom gotovo je zagušen gostima na "You Don't Know", što se pogotovo odnosi na 50 Centa kojeg imamo prilike čuti tek na prilično iritantnom refrenu. Drugi singl s albuma "Jimmy Crack Corn" ponovno donosi kolaboraciju predvodnika Shady campa i G-Unita, već sada veliki hit, no ostaje krajnje nejasno kako će ova pjesma pomoći Eminemovim novim pulenima. "Trapped" prošle godine preminulog Proofa jednominutna je reklama za već najavljeni album s njegovim neobjavljenim stvarima, a "Whatever You Want" nešto što ćete što prije pokušati zaboraviti. Drugi solo Ca$hisa nažalost ne predstavlja neki pomak od prvog, pa i ova pjesma nikako ne odskače od prosjeka, a 'I don't give a a fuck' stav već zaista postaje naporan. Stat Quo uspio je ostaviti puno bolji dojam od Ca$hisa, "By My Side" je solidna, slušljiva stvar s utjecajem južnjačkog hip-hopa što nije ništa čudno ako uzmemo u obzir činjenicu da je čovjek iz Atlante. "We Ride For Shady" donosi solidan beat i možda i najbolji nastup Ca$hisa na albumu, no niti u kombinaciji s Obie Triceom ne postiže veći uspjeh. Bobby Creekwater, također iz Atlante, doima se najboljim iz trojke novih imena, pa tako i "There He Is" zvuči sasvim solidno, kako produkcijski tako i kvalitetom rima. "Tryin To Win" jednako je tako solidan drugi solo za Stat Quo, a upravo dvojac iz Atlante zamijenjuje Eminema u remixu Akonove pjesme "Smack That". "Public Enemy #1" je još jedan dokaz da je Eminem daleko kvalitetniji rapper od ostatka potpisanih na albumu, a Stat Quo na "Get Low" profitira prvenstveno zbog beata u kojem je svoje prste umiješao i Dr. Dre, pa tako stvar ima popriličan hitoidni potencijal. Slijedi naramak remixeva, redom "Ski Mask Way" 50 Centa s ponešto izmijenjenim beatom, te "Shake That" Eminema i Nate Dogga i "Cry Now" Obie Tricea, koje osim par versova ne donose apsolutno ništa nova. Album zatvara najbolja stvar, Eminemova "No Apologies" što puno govori o materijalu. Općeniti je dojam loš, album koji bi trebao promovirati nove Eminemove štićenike je zagušen mediokritetima, prepun jeftinih štoseva (remixevi) i zapravo Stat Quo, Bobby Creekwater i Ca$his ne dobivaju dovoljno pravih prilika (potpuno je druga stvar da li ih uopće zaslužuju). Ovako album vadi uglavnom sam Eminem, a tek nekoliko iznad prosječnih pjesama ne mogu opravdati nabavku albuma s njih preko dvadeset.

ponedjeljak, 11.06.2007.

Hip hop u Hrvata U POCETKU BIJAŠE...... Prije nekih šest-sedam godina kad je rep i hip hop u Hrvata još bio nepoznanica koju su "kužili" tek neki cudni klinci s kapama nabijenim na celo i širokim hlacama koji su tko zna kojim kanalima "izvana" nabavljali nove vinile i singlove americkih repera, na zagrebackom Radiju 101 emitirala se emisija "Blackout Rap Show" i oko sebe okupljala štovatelje te tada širem krugu sasvim nepoznate glazbe i nerazumljivih "nabrajalica". Iz kreativnog nukleusa "klinaca" koji su tada stvarali svoje vlastite rime i bitove zajedno s voditeljima "Blackout Rap Showa" DJ Phat Philliejem i DJ FRXom polako se stvarala zagrebacka hip hop scena, tzv "Blackout Crew". VELIKANI..... Prije cetiri godine dva su se talentirana MC-a, Target i General Woo, izdvojila kao reperski dvojac "Tram 11" koji je ime dobio po zagrebackoj tramvajskoj liniji "jedanaestici" koja povezuje njihova dva kvarta. ..."Da mi kompa bude Mažuranic, frend Stjepan Radic, prijatelj Marulic, kao buraz Ante Starcevic"...repali su Target i Woo ne sluteci da ce upravo njihov prvi veliki hit "Hrvatski velikani"postati svojevrsna himna hrvatske hip hop scene tih najranijih dana. Bio je to prvi proboj repa na domacu glazbenu scenu i uopce prva prilika koja je pružena reperima da na svoj specifican nacin izraze mišljenje o aktualnim politickim, socijalnim i drugim temama. Pjesmu "Hrvatski velikani" su zapazili i mediji. Spot se poceo vrtiti na Hrvatskoj televiziji, na kultnoj emisiji Hit Depo dospio je i na prvo mjesto top liste i tamo i ostao nekoliko tjedana. Osim "Stojedinice" i neke su druge urbane radio postaje u Hrvatskoj pocele emitirati svoje rep emisije u kojima su takoder upoznavali publiku sa kreativnim hrvatskim reperima. 1997. godine pod pokroviteljstvom radijske emisije "Blackout Rap Show" objavljena je i prva hrvatska hip hop kompilacija "Blackout Project: Project Impossible" na kojoj su se uz Tram 11 sa "Hrvatskim velikanima" našla još neka, tada uskom krugu poznata a danas vrlo popularna, imena kao što su Bolesna braca, Shot iz grupe Elemental, El Bahattee... Nakon toga Tram 11 gostovali su zajedno s Bolesnom bracom na Aquariusovoj kompilaciji "Lagano, lagano - 2 godine kasnije" s pjesmom "Lagana tema (Znate kak' se furamo)", pa na Renmanovom albumu u pjesmi "Stilska mafija" a onda i na kompilaciji "Hip hop generacija 2000" s pjesmom "Kužiš spiku" feat. Phat Phillie, koja je nedavno objavljena na internacionalnoj hip hop kompilaciji "Best Of International Hip Hop" u izdanju Universala zajedno s najboljim reperima iz Francuske, Japana, Švicarske, Portugala, Izraela i drugih zemalja. COVJECE NE LJUTI SE.... U jesen 1998. u izdanju Menarta i podetikete Blackout Entertainment Tram 11 objavljuju svoj prvi samostalni album "Covjece ne ljuti se". Hvaljen od kriticara i odlicno prihvacen od publike, album se do sada prodao u 10 000 primjeraka a traži se i dalje iako je vec objavljen i njihov drugi album. Eminentni hrvatski glazbeni kriticar Ilko Culic njihov je prvi album najbolje opisao velikim naslovom koji je izašao u njegovoj stalnoj kolumni u "Nacionalu", 22. rujna 1999.: "Politicari koji ce se kandidirati na izborima u Zagrebu trebaju poslušati prvi album hip hop dua Tram 11". I onda opširnije objašnjenje: "...Doduše, 18 pjesama rasporedenih u cak 78 minuta prvog CD-a Tram 11 mogu biti prevelik zalogaj politicarima koji su uvježbani što više govoriti a što manje slušati, no s njima ili bez njih "Covjece ne ljuti se" ostaje najcrnja dosad objavljena ulicna zagrebacka kronika..." Prvi singl s albuma bio je "Malu na stranu" feat. Bolesna braca, duhovita i pomalo netipicna "tramovska" stvar. Pravi izraz Tram 11 bio je drugi singl "Pad sistema", britka kritika društvenih prilika u Hrvatskoj koja je lansirana upravo u doba pada prošle vlasti. Treci singl "Kaj ima lima" takoder je tipicna "tramovska" ozbiljna kritika društva prepunog kriminala, nasilja i maloljetnicke delinkvencije. Osim ova tri singla na albumu se nalazi još niz odlicnih pjesama kao što su "Udri brigu na veselje", "Pismo 1 i Pismo 2" feat. El Bahattee, "Mokri snovi (remix)" , "Lancana reakcija", "Crna kronika", "Mikrofon provjeravam".... Svakako osim izvrsnih rima treba istaknuti i odlicne bitove i vrhunsku produkciju albuma za koju su zaslužna dva izuzetno talentirana mlada producenta Koolade i Dash koji su nakon albuma "Covjece ne ljuti se" velikim dijelom producirali i prvi album Bolesne brace "Lovci na šubare" a nakon toga su pozvani i u Ameriku i Francusku gdje su producirali i remiksirali stvari tamošnjih repera. Nakon brojnih nastupa, gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu (Austrija, Njemacka, Švicarska, Slovenija) i intervjua Tram 11 su od prakticki anonimnog reperskog dvojca postali popularni kao i njihovi kolege s hrvatske glazbene scene koji izvode sasvim drugi tip glazbe. Uslijedila su i strukovna priznanja za njihov rad; osvojili su nagradu Crni macak za najboljeg hip hop izvodaca i bili nominirani za diskografsku nagradu Porin u kategoriji najboljeg novog izvodaca. Velik dio mlade populacije prihvatio je rep i hip hop baš kao sredinom devedesetih dance ili osamdesetih novi val. Uslijedili su i drugi domaci hip hop/rep albumi, kompilacija Blackout 00, odlican album Bolesne brace "Lovci na šubare", album grupe Elemental, kompilacija "Hip hop generacija 2001". Kad je postalo jasno da se mladi ljudi identificiraju sa sve popularnijim glazbenim pravcem uslijedio je pametan marketinški potez Hrvatskih telekomunikacija da svoju kampanju za "Simpa 098" temelji na hip hop glazbi i ikonografiji. I tada je stvar definitivno poprimila široke razmjere..... VRUCINA..... Ljeto 2000. Na praznim plocnicima prljavog grada, na + 40, Target i General Woo nalaze novu inspiraciju i stvaraju nove, još britkije stihove i rime. U zagrebackom studiju Morris snima se njihov drugi album "Vrucina gradskog asfalta". Konacan popis novih pjesama zaustavlja se na broju 17, što zajedno sa introm i nekoliko skitova opet dovodi do maksimalne minutaže koja uopce može stati na jedan CD. Vecinu (cak 12) pjesama producirao je Koolade (isti onaj koji je napravio "Kaj ima lima" s njihovog prvog albuma te veliki hit Bolesne brace "Cica mica"), tri stvari producirao je Dash ("Malu na stranu" i "Pad sistema" s prvog albuma, te veliki hit Bolesne brace "Lovacke price"), a kao producent dvije stvari na novom albumu pojavljuje se i Baby Dooks koji se takoder iskazao kao producent pet stvari na albumu Bolesne brace "Lovci na šubare". Uz Targeta i Generala Wooa na albumu gostuju bolesna braca, Baby Dooks, Prva petorka, Divasica Ivana Husar, Ink iz grupe Elemental, Renman, Ivana Kindl i grupa XL. U jesen novi album poprima svoj konacni vizualni identitet. Mare Milin snimila je odlicne fotografije i to ne samo njih dvojice vec i ostatka ekipe, "Blackout klana" (Phat Phillie, Frx, Nered, Stupni, Wocas, Bizzo...) na koji se Target i Woo pozivaju u svojim "kvartovskim klošarskim spikama". Odlican design CD covera (mikrofoni u otvorenom koferu) i knjižice s puno fotografija klana napravio je Branimir Kolarek-Badcat. Novi logotip osmislio je Kristijan Vinkovic-Kiki. Štampani su flyeri, plakati, naljepnice, majice..... U studenom 2000. izlazi prvi singl "Samo kod nas". Odmah zaposjeda top liste radio postaja, a slijedi i odlican spot koji je režirao Kristijan Milic. Konacno, novi album "Vrucina gradskog asfalta" izlazi 19. prosinca 2000. Vec tog prvog dana prodano je 1500 primjeraka, brojka koju neki daleko razvikaniji i poznatiji izvodaci ne dosegnu ni za nekoliko mjeseci. Iako je izašao tek nekoliko dana prije isteka godine, album je na top listi najboljih albuma po izboru Ilka Culica stigao na visoko trece mjesto. Pocetkom veljace bit ce objavljen i drugi singl s novog albuma. Teško je reci hoce li to biti "A vi svi", "Samizam", "Rokalice", "Jedno"...ili neki drugi jer je cijeli album "do ibera".

nedjelja, 10.06.2007.

Jupiter Sa svojim mnogobrojnim mjesecima i nekoliko prstena, Jupiter predstavlja sunčev sustav u malom. To je najveći planet u našem Sunčevom sustavu i njegov sastav je sličan sastavu male zvijezde. U stvari, kada bi Jupiter bio od pedeset do sto puta masivniji prije bi postao zvijezda nego planet. Tako je velik da bi se u njega moglo staviti 1300 planeta veličine Zemlje, ali je njegova masa samo 318 puta puta veća od Zemljine. Jupiter je plinski div sazdan prvenstveno od vodika i helija, s primjesama još nekih spojeva (primjerice metana i amonijaka), pa stoga na njemu i ne opažamo reljefne pojave. SATELITI 07.siječnja 1610. Galileo Galilei je otkrio četiri najveća Jupiterova satelita koje danas zovemo Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Grupno, danas su poznati kako Galileanski sateliti. Galileo bi bio zadivljen što smo o satelitima otkrili u proteklih 30 godina. Io - najaktivnije vulkansko tijelo našeg sunčevog sustava. Ganimed - najveći planetarni satelit i ima svoje magnetsko polje. Europa - mogućnost da postoje oceani ispod njezine zaleđene površine. Kalisto - također mogućnost postojanja ledenih oceana. Jupiter ima još 24 manja satelita. 20 vanjskih satelita su vjerovatno asteroidi, zarobljeni gravitacijom ovog gigantskog planeta. (Metis, Adrastea, Amalthea, Thebe, Leda, Himalia, Lysithea, Elara, Ananke, Carme, Pasiphae i Sinope) ATMOSFERA Na prvi pogled Jupiter izgleda prugasto. Te pruge su paralelni vjetrovi što jure planetom u suprotnim smjerovima brzinom i do 540 km/h, te tako stvaraju struje i ciklone koji se kotrljaju između vjetrovitih struja. Nebo osvjetljavaju vreli gromovi i polarna svjetlost, a sezona uragana traje bez prestanka. Južna polutka ima takozvanu Veliku crvenu pjegu, koja postoji već stotinu godina, a vjerovatno i duže. (Galileo ja vidio sličnu tvorevinu prije od prilike 400 godina.) Pjega je zapravo anticiklona široka gotovo 14.000 km i duga oko 26.000 km. Što znaći da bi u nju stale dvije Zemlje. Ispod nje se nalaze još tri ovalne bijele oluje. KLIMA Jupiter kruži oko Sunca na udaljenosti od otprilike 800 milijuna kilometara. Njegova unutrašnjost stvara više topline nego što je prima od Sunca. Temperatura na ekvatoru i polovima gotovo se i ne razlikuje, tj. polovi i nisu mnogo hladniji od ekvatora. Sve to navodi na zaključak da vremenskim prilikama na planetu upravlja on sam. JEZGRA Jupiterova jezgra vjerovatno nije kruta već gusta vruća tekućina. Tlak unutar Jupitera mogao bi biti i do 30 miliona puta veći nego na Zemljinoj površini. MAGNETOSFERA Jupiter ima magnetsko polje 20.000 puta jače od Zemljinog. Tako je veliko da obuhvaća i većinu Jupiterovih mjeseca. Kada bi smo sa Zemlje mogli vidjeti Jupiterovu magnetsferu, na nebu bi imala veličinu Sunca. Premda je temperatura pri vrhu oblaka vrlo niska, svega -150 Celzijevih stupnjeva, energija koju izračuje magnetsko polje toplija je od Sunčeve površine i 500 puta veća od doze zračenja koja ubija ljudska bića. PRSTENOVI Pošto ih je NASA-ina sonda Voyager 1 otkrila 1979. godine, Jupiterovi prstenovi bili su veliko iznenađenje.Plosnati veći prsten i unutarnji prsten nalik na oblak, su satavljeni od malih, tamnih dijelova. Treći prsten je proziran i nalik lebdećoj paučini, a to su zapravo tri prstena sastavljena od mikroskopskih krhotina malih satelita nazvanih Amalthea, Thebe i Adrastea. MISIJA GALILEO 1995. NASA-ian letjelica Galileo, spustila je sondu u Jupiterovu atmosferu. Sonda je preživjela visoki tlak i temperaturu gotovo jedan sat, obavljajući prva konkretna mjerenja u Jupiterovoj atmosferi, te sakupljajući podatke o sastojcima gigantske planete. Nakon što je proslijedio sondine rezultate, Galileo je počeo višegodišnju orbitu oko Juitera obilazeći svaki od većih satelita iz veće blizine po nekoliko puta.

subota, 09.06.2007.

Venera Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca i šesti po veličiniPromjer [km] 12 104 Masa [kg] 4,87 * 1024 Gustoća [g/cm3] 5,24 Sila teže [Zemlja=1] 0,91 Trajanje dana [d] 243,02 Temperatura [°C] 480 Broj satelita 0 Venera je poznata od pretpovijesnih vremena. Nakon Sunca i Mjeseca najsjajniji je objekt na noćnom nebu, pa ne čudi što su ga poznavali svi drevni narodi i što nema mita ili legende u kojoj se ne spominje. Venera je bila rimska božica ljubavi i ljepote, jednako kao i grcima Afrodita, te Babiloncima Ištar. Kako je to najsjajniji planet gledan sa Zemlje, ne čudi što su ga poistovječivali s tim božanstvima. Slično kao i kod Merkura, i Venera je u staroj Grčkoj imala dva imena. Eosphorus je bila Venera kad bi se pojavila ujutro, a Hesperus kad bi se pojavila navečer. Grčki su astronomi znali da se radi o jednom objektu. Mnogi su čak, promatrajući njihovo gibanje na nebeskom svodu, bili svjesni da Merkur i Venera kruže oko Sunca, a ne oko Zemlje. Kako se Venera nalazi bliže Suncu nego Zemlja, teleskopom se mogu vidjeti njene faze, od potpuno osjetljenog diska, preko sve manje osvijetljenog do vrlo tankog polumjeseca. Galilejeva promatranja ovog fenomena u 17. stoljeću bila su vrlo važan dokaz u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava. Prva letjelica koja je posjetila Veneru bila je Mariner 2 još 1962. Nakon toga posjetilo ju je više od 20 Američkih, Sovjetskih i Europskih letjelica, prikupivši vrlo važne podatke. Detajnu kartu Venerine površine ustupio nam je tek posljednih godina Magellan, letjelica koja je kružila oko Venere kao satelit. Venerina je putanja gotovo kružna, jer je izdužena za manje od 1%. Jedan dan na Veneri (vrijeme za koje se okrene oko svoje osi) jednako je kao jedna Venerina godina (vrijeme za koje obiđe Sunce). To znači da je uvijek ista strana planeta okrenuta prema Suncu. Zanimljivo je da se Venera okreće u smijeru suprotnom od svih drugih planeta. Zbog toga se smatra da je dan na Veneri jednak godini potpuno slučajno. Neka istraživanja čak pokazuju da se Venera prije nekoliko milijuna godina okretala brže nego sada, odnosno da ju vrlo polako usporavava gravitacijska sila Sunca. Venera se ponekad naziva i Zemljinom sestrom. U nekim stvarima i jesu slične, npr. - Slične su veličine (95% Zemljine) i mase (80% Zemljine) - Obe imaju malo kratera, što nam govori da imaju mlade površine - Njihovi kemijski sastavi su slični Zbog svih ovih sličnosti, mislilo se da ispod njenih gustih oblaka mogu naći uvjeti kao na našem planetu, možda čak i život. No, nažalost, pokazalo se da je Venera sasvim drugačija od Zemlje i da na njenoj površini vlada pravi pakao. Pritisak na površini planeta 90 je puta veći nego na Zemlji (približno kao na 900m dubine u moru). Njena atmosfera se uglavnom sastoji od Ugljikovog (IV) Oksida, debljine više desetaka kilometara. Oblaci na Veneri nisu od vodene pare nego od sumporne kiseline. Ovako gusta atmosfera izaziva efekt staklenika koji podiže temperaturu do čak 480 °C (dovoljno vruće da se olovo može rastopiti). To Veneru čini najtoplijim tijelom u Sunčevom sustavu, bez obzira što je dvostruko dalje od Sunca nego Merkur. Na Veneri je vjerojatno nekad postojala voda, ali je sva isparila, tako da je planet sad prilično suh, ako izuzmemo kiše sumporne kiseline. Da je Zemlja bliže Suncu i da u Zemljinoj atmosferi ima više Ugljikovog (IV) Oksida, imala bi sličnu sudbinu. Iz Venere možemo naučiti mnogo o tome kako se ponašati prema Zemlji, jer su u osnovi slične. Unutrašnjost Venere je također vrlo slična Zemljinoj, sa dosta slojeva i diskontinuiteta. Zabilježeni su i potresi, a na Veneri je aktivno i desetak vulkana, iako se zna da ih je u prošlosti bilo znatno više. Venera nema niti jedan prirodni satelit. NERAZJAŠNJENA PITANJA: ??? Na Veneri su zabilježeni potresi i vulkanske aktivnosti, ali nema dokaza o tektonskim pločama kao na Zemlji. Da li je to rezultat visoke temperature? ??? Efekt staklenika na Veneri je neusporedivo jači nego na Zemlji, najviše zbog debele atmosfere CO2. Ali zašto se Venera tako drugačije razvila od Zemlje?

petak, 08.06.2007.

Fizika Kvantna fizika , grana fizike utemeljena na kvantnoj teoriji. Zakoni klasične fizike ne vrijede na skalama od interesa za nanotehnologiju. Svi fenomeni koji se pojavljuju na skali atoma moraju se opisivati koristeći formalizam kvantne fizike. Objekti na skalama nanometara ne ponašaju se kao klasična tijela koja slijede putanje pod utjecajem sila. Takvi objekti ponašaju se i kao valovi i kao čestice, ovisno o konkretnim okolnostima i mjerenjima koja se na njima obavljaju. Ova činjenica poznata je i kao 'dualna priroda tvari'. Pridjev kvantni ili kvantna potječe iz činjenice da, prema kvantnoj teoriji, energija može biti odaslana iz ili apsorbirana u tvar samo u diskretnim jedinicama, 'paketima' zvanim kvanti. Atom , stabilno, neutralno stanje jezgre (protona i neutrona) i okružujućih elektrona (tzv. atomski elektronski omotač). Jezgra atoma je nekoliko desetaka tisuća puta manja od atoma u ukupnosti (uključujući elektrone) čija dimenzija ovisi o konkretnom atomu, ali se tipično radi o nekoliko desetih dijelova nanometra. Različiti atomi poznati kemiji i fizici na shematski i informativan način popisani su u periodnom sustavu elemenata. Mikroskop atomske sile (AFM), naprava namijenjena promatranju površina, ne nužno vodljivih. Ovo je glavna prednost AFM-a prema skenirajućem tunelirajućem mikroskopu koji se može primijeniti za promatranje isključivo vodljivih materijala i njihovih površina. Za razliku od STM-a, AFM ne mjeri struju između vrha mikroskopa i uzorka, nego silu koja djeluje među njima. Sile koje su važne u ovom slučaju su jaka odbojna sila na malim udaljenostima koja se pojavljuje kao rezultat preklopa elektronskih gustoća vrha mikroskopa i uzorka i dugodosežna privlačna van der Waalsova sila. Oštri vrh AFM mikroskopa postavljen je okomito na 'gredu' mikroskopskih dimenzija, a mali pomaci grede mjere se ili optički (koristeći laser, interferometrija) ili električki (piezoelektrične metode kad je greda načinjena od piezoelektrika kao što je kvarc npr.). Pomak grede proporcionalan je sili koja djeluje između vrha i uzorka. Promjene mjerene sile kako se vrh miče po površini snimaju se i ovakva informacija se koristi za rekonstrukciju slike površine. AFM funkcionira i izvan visokovakuumskih uvjeta i može se upotrijebiti za promatranje bioloških uzoraka. Njime se također mogu pomicati atomi ili molekule po površini materijala. Odozgo prema dolje , (top-down approach) sinteza nanostrukturiranog materijala ili nanoskopske čestice, nanokristala iz makroskopskog komada nestrukturiranog materijala. Uobičajene tehnike koje se koriste u ovu svrhu su litografija, nagrizanje materijala (etching), mehaničko drobljenje materijala, inženjering uz pomoć mikroskopa atomske sile (koji se može koristiti tako da 'grebe' površinu proizvodeći nanoskopske kanale i druge struje. Nanokristal , nanoskopska čestica koja sadrži od nekoliko stotina do nekoliko desetaka tisuća atoma koji su uređeni u kristalnu strukturu. Kako kristalni poredak mora završiti na površini nanokristala, površinski atomi imaju manje susjeda od onih blizu centra nanokristala. Oblik nanokristala je takav da minimizira slobodnu energiju ili 'površinsku napetost'. Upravo zbog toga su nanokristali kompaktne strukture koje sliče kuglama što je više moguće i dozvoljeno kristalnim poretkom nanokristala i ukupnim brojem atoma u nanokristalu. Zbog velike izložene površine, nanokristali mogu biti vrlo kemijski aktivni i nestabilni. Na primjer, za nanokristale srebra poznato je da su vrlo učinkoviti protiv mikroba. Nanokristali su često građevni elementi nanostrukturiranih materijala (pristup 'odozdo prema gore'). Pojam je vezan uz nano-nakupinu (nanoklaster), često sinonim za nanočesticu. Nano-nakupina , nakupina (klaster) atoma ili molekula čije su karakteristične dimenzije nekoliko nanometara. Ovaj pojam se s jedne strane preklapa s pojmom nanokristala, a s druge s pojmom (makro)molekule. Nanokristali su veće strukture od nano-nakupina.

četvrtak, 07.06.2007.

AIDS Sindrom stečene imunodeficijencije (Acquired Immuno Deficiency Syndrome) je kronična neizlječiva bolest uzrokovana HIV-om (Human Immunodeficiency Virus). HIV oštećuje i uništava stanice imunološkog sustava i tako onemogućuje organizmu da se bori protiv bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija te ga na taj način čini podložnijim oportunističkim infekcijama (onima kojima bi se imunokompetentan organizam normalno mogao oduprijeti) – pneumonijama, meningitisu i određenim vrstama tumora. Sam pojam AIDS podrazumijeva kasniji stadij HIV infekcije, iako HIV i AIDS kao termini označavaju istu bolest. Što je HIV? HIV (Human Immunodeficiency Virus) je virus koji uzrokuje AIDS. Prenosi se krvlju, seksualnim kontaktom, s majke na nerođeno dijete, tijekom poroda i kasnije dojenjem. Osobe koje imaju HIV-infekciju će razviti AIDS kao rezultat te infekcije. Oblici prijenosa HIVa • krvlju, • sjemenom tekućinom, • vaginalnim sekretom, • majčinim mlijekom, • drugim tjelesnim tekućinama koje sadrže krv Seksualnim odnosom: HIV se najčešće širi nezaštićenim seksualnim kontaktom sa zaraženim partnerom čija krv, sjemena tekućina ili vaginalni sekreti uđu u organizam nezaražene osobe. Virus može ući u organizam kroz tkivo vagine, vulve, penisa, rektuma ili usta. Infekcija je moguća i preko seksualnih pomagala (ako nisu čista) ili ako se ne koristi kondom. Kako je virus prisutan u tjelesnim tekućinama, može ući u organizam preko malih oštećenja na koži rektuma ili vagine tijekom odnosa. Krvlju: Drugi najčešći tip prijenosa je zaraženom krvlju i produkata krvi – transfuzijom tzv. pune (cijele) krvi, eritrocita, svježe smrznute plazme i trombocita. Prije nego što su uvedene laboratorijske tehnike obrade donirane krvi za transfuziju, HIV se masovno prenosio transfuzijama krvi. Danas, zbog posebnih metoda provjere krvi, rizik dobivanja HIV-a ovim načinom je jako mali. Korištenjem zajedničkih igala i šprica: Intravensko korištenje droga predstavlja značajan način prijenosa, poglavito korištenjem jedne igle od strane više osoba. Rijedak, ali ne i nemoguć, je način prijenosa HIV-a slučajnim ubodima na iglu koji se dešavaju zdravstvenim djelatnicima ili obrnuto. HIV se jednostavno prenosi preko kontaminiranih igala, pogotovo ako se uz intravensko korištenje droge prakticira i rizično seksualno ponašanje. Ako jednokratne igle nisu dostupne, alternativa leži u sterilizaciji igala izbjeljivačem za kućnu upotrebu. Najbolje rješenje bilo bi odvikavanje ovisnosti o drogama. Transmisija s majke na dijete: Trudnice mogu prenijeti HIV tijekom trudnoće ili pri porodu. Oko jedna četvrtina do jedna trećina svih neliječenih trudnica zaraženih HIV-om će prenijeti virus svojim bebama, a također se može prenijeti tijekom dojenja. Ako majka uzima lijek, tzv. AZT (zidovudin) tijekom trudnoće, rizik obolijevanja djeteta značajno pada. Ako se AZT počne uzimati na vrijeme, a porod se učini carskim rezom, rizik prenošenja HIV-a na dijete se smanji na 1%. Tjelesne tekućine s kojima zdravstveni radnici mogu doći u dodir i zaraziti se: • cerebrospinalna tekućina koja okružuje mozak i moždinu • sinovijalna tekućina u zglobovima • amnionska tekućina u kojoj se nalazi fetus Studije su pokazale da slina ima prirodne mogućnosti koje onemogućavaju infekciju. Također nema dokaza da se virus prenosi ljubljenjem, no za sada nije poznato da li izmjena veće količine sline ili oralni odnos povećavaju rizik infekcije. Također HIV se NE prenosi: korištenjem pribora za jelo, ručnicima, posteljinom ili preko WC-školjke. komarcima, stjenicama i ostalim insektima. HIV-om se može zaraziti svatko tko sudjeluje u rizičnom ponašanju poput: • korištenje jedne igle ili šprice od strane više osoba, • seksualni odnos sa zaraženim bez upotrebe kondoma, • seksualni odnos sa osobom čiji je HIV status nepoznat. Koji su rani simptomi infekcije HIV-om? Većina ljudi nema nikakve simptome kad se zaraze sa HIV-om, no unutar mjesec ili dva od izlaganja virusu, mogu se javiti simptomi nalik na gripu, a to su: • groznica • glavobolja • umor • povećani limfni čvorovi (na vratu i u preponama) Ovi simptomi obično nestanu unutar jednog tjedna do mjesec dana i često ih se zamjenjuje sa bilo kojom drugom virusnom infekcijom. Tijekom ovog razdoblja, zaražene osobe su ekstremno infektivne, a HIV je prisutan u velikim količinama u genitalnim tekućinama. Ozbiljniji simptomi se ne moraju pojaviti niti unutar 10 ili više godina (u odraslih) ili dvije godine u djece rođene sa HIV-infekcijom. Za vrijeme ove asimptomatske faze, virus se aktivno umnaža i ubija stanice imunološkog sustava, a to se najbolje očituje padom broja tzv. CD4 pozitivnih T limfocita – stanica ključnih za normalno imunološko funkcioniranje organizma. Kako se opće stanje organizma pogoršava, javljaju se simptomi koje većina zaraženih osoba dobije prije nego li se razvije AIDS. To su: • gubitak energije, • gubitak težine, • česta znojenja i groznice, • česte infekcije kvascima (oralne ili vaginalne), • česti osipi i ljuskava koža , • upalna bolest zdjelice u žena koja ne odgovara na liječenje, • kratkotrajni gubitak pamćenja. Moguće su i teške herpes-infekcije u vidu herpes-zostera. Djeca sporije rastu ili su često bolesna. Zaražena osoba, dakle, može biti bez simptoma u razdoblju od 8-9 godina, ali se virus za to vrijeme replicira i registrira se pad u broju CD4 limfocita. Konačno se razviju simptomi kao: • otečeni limfni čvorovi - često prvi znak infekcije HIV-om, • proljev, • pad na težini, • groznica, • kašalj i gubitak daha. Tijekom posljednje faze infekcije HIV-om (koja se javlja otprilike 10 do 11 godina nakon početne infekcije), javlja se sve više simptoma i tada infekcija može dobiti naziv AIDS. 1993. godine je CDC – Centar za kontrolu bolesti (Center for Disease Control and Prevention) definirao AIDS kao postojanje HIV-infekcije dokazane pozitivnim HIV-protutijelima plus najmanje jedno od slijedećeg: razvoj oportunističkih infekcija (poput PCP- Pneumocystis carinii pneumonia) i broj CD4 limfocita od 200 ili manje (normalno je od 600 do 1000). Kad se razvije AIDS, organizam već značajno propada te ga napadaju mikroorganizmi na koje se inače ne bi razvila infekcija. Znakovi i simptomi tih oportunističkih infekcija su: • profuzna noćna znojenja, • tresavice ili groznice veće od 37,7 C tijekom nekoliko tjedana, • suhi kašalj i gubitak daha, • kronični proljevi, • bijele mrlje ili neobične promjene na jeziku i ustima, • glavobolje, • zamagljen vid, i • gubitak na težini. Ako je osoba zaražena HIV-om, veća je šansa razvoja pojedinih tumora – Kaposi sarkoma, limfoma i drugih. Simptomi HIV-infekcije u djece HIV-pozitivna djeca teško dobivaju na težini i sporo rastu. Kako bolest napreduje, mogu razviti poteškoće sa hodanjem ili usporen mentalni razvoj pa čak razviti i cerebralnu paralizu. Djeca su također podložnija oportunističkim infekcijama kao i odrasli te mogu dobiti teške oblike inače normalnih dječjih infekcija. Zašto se umire od HIV-infekcije? U imunološki normalnom organizmu, bijele krvne stanice (leukociti i limfociti) uništavaju strane i opasne agense koji ga napadaju. Cjelokupni odgovor organizma na infekciju je moduliran preko CD4 T limfocita, koji su nažalost, ciljne stanice napada HIV-a. Kada HIV uđe u CD4 stanice, on koristi njihov genski materijal kako bi se umnažao. Kada se stvori dovoljno kopija virusa, CD4 limfocit propadne, a HIV inficira druge CD4 stanice. Tako se stvara začarani krug pa se u tom procesu može stvoriti i više od 10 bilijuna kopija virusa dnevno. Na kraju, virus pobijedi, a broj CD4 toliko padne da se organizam uopće ne može boriti protiv infekcija.

srijeda, 06.06.2007.

Količine oborine Količine oborine izražavaju se u milimetrima [mm] odnosno litrama po četvornom metru (l/m2). Dnevne količine oborine u našem slučaju odnose se na 24-satna razdoblja (od 7h prethodnog dana do 7h tekućeg dana). Zbroj dnevnih količina oborine tijekom čitavog mjeseca predstavlja mjesečne količine. Na gornjim grafikonima prikazane su mjesečne količine (lijevo) i dnevne (desno) za tekuću godinu odnosno mjesec. Mjesečne količine se mogu kvalitativno usporediti s višegodišnjim mjesečnim srednjacima. Preciznije, ukoliko stupići premašuju krivulju, taj je mjesec imao iznadprosječnu količinu oborine i obrnuto, ako je ne doseže, ispodprosječnu. Na grafovima dnevne količine istaknut je apsolutni maksimum dnevne količine za tekući mjesec, odnosno najveća izmjerena vrijednost dnevne količine oborine u čitavom višegodišnjem nizu podataka za dotični mjesec. Izbor postaja Za prikaz su odabrane meteorološke postaje: Osijek, Varaždin, Zagreb-Maksimir, Ogulin, Gospić, Zavižan, Rijeka, Šibenik, Split-Marjan i Dubrovnik koje dobro predstavljaju različita klimatska područja u Hrvatskoj (kontinentalni, planinski i mediteranski dio). Geografske koordinate navedenih postaja dane su u tablici.

utorak, 05.06.2007.

Guma i naplatak Ako je motor srce automobila, kotač je svakako njegova duša ili, hm, tako nekako... Kako god bilo, moderni kotrljajući svijet svoju slobodu može zahvaliti tek jednom izumu - kotaču Kao prvo, da se razumijemo nešto. Svima vam je, nadamo se, poznato kako automobil stoji na nečemu okruglom. To okruglo se, pak, sastoji od metalnog i gumenog. Metalno nazivamo naplatkom (felgom), a gumeno, zamislite, gumom. Pod pojmom kotača podrazumijevamo naplatak s gumom i/ili zračnicom unutar nje. Bilo jednom... Povijest kotača kao sredstva pokretanja mogla bi nas odvesti daleko u prošlost ljudskog roda. No, povijest kotača u današnjem smislu stara je tek nekih stotinu i pedesetak godina. Za izumitelja napuhane gume danas smatraju škotskog inženjera Roberta W. Thomsona koji je svoju ideju prvi puta uobličio 1845. godine. No, nije se dugo održala. Već 1870. pojavljuju se prvi kotači s navlakom od čvrste gume koji su omogućili nešto udobniju i sigurniju vožnju. Ipak, gumeni je sloj bio neotporan na trošenje te je 1888. Škot John Boyd Dunlop (veterinar, huh!) izvadio iz naftalina staru Thomsonovu ideju. Dunlopova guma, napravljena za bicikl njegova sina, sastojala se od gumene cijevi ispunjene zrakom. Početkom ovog stoljeća prvi se puta u upotrebi javlja dvodjelna guma, konstrukcija koja se u osnovi zadržala i do današnjih dana. Ideja je bila jednostavna - unutrašnju gumu (zračnicu) trebalo je zaštititi čvršćim gumenim slojem kako bi mogla izdržati veće težine tadašnjih vozila. Krajnji stadij evolucije klasične automobilske gume nastaje 1948. godine kada je upotrijebljena prva guma bez zračnice (tubeless, "šlauhlos"). Ovakva guma izgleda poput vanjske gume, no opremljena je posebno čvrstim unutarnjim rubom koji ju brtvi uz naplatak. Dakako, gume bez zračnice dobile su i posebno oblikovane, jednodjelne i nepropusne naplatke. sl. 1 - Sastavni dijelovi radijalne gume bez zračnice Guma Vjerojatno ste, ne jednom, čuli za pojmove "dijagonalna" i "radijalna" guma. Ovdje se radi o različitim konstrukcijama unutrašnjosti gume. Unutrašnji dijelovi gume (obojeni dijelovi sa slike 1) napravljeni su od slojeva tkanine izrađene od tankih čeličnih niti. Kod dijagonalnih guma svi su ovi slojevi poredani koso (dijagonalno) jedan obzirom na drugi (kao dva plava sloja na slici) odakle i naziv ovoj konstrukciji guma. No, danas se gotovo u pravilu susrećemo s radijalnim gumama. I one imaju slojeve koso postavljenih niti u čeličnoj tkanini, no glavna su im odlika čvršće niti postavljene poprečno na gumu (zeleno). Ove niti položene su radijalno (naziv) te daju znatno bolja dinamička svojstva od niti u dijagonalnim gumama. Današnje su radijalne gume stoga otpornije na savijanje bočnih stranica te time i na deformacije tijekom vožnje. Također, ovakva guma pruža i veću udobnost te sigurnost vožnje s obzirom da se i pri visokim brzinama pravilnije deformira. Radijalna je konstrukcija danas uobičajena za automobilske gume. U donjem rubu sloja radijalnih niti (zeleno) vidljiva je i okrugla čelična (obično višedjelna) žica. Upravo je povećanjem čvrstoće ove žice omogućeno da se s "običnih" guma prijeđe na one bez zračnice. Dio gume koji se nalazi oko ove žice naziva se "noga" gume, a zadužen je za brtvljenje s naplatkom. Od vanjskih dijelova gume svakako je najznačajnija gazna površina. Gazna površina je sloj gume na kojem se nalaze "šare" odnosno profil. Radi se, u stvari, o kanalima kojima je ispresjecana gazna površina gume, a koji služe za odvođenje vode. Jasno je da bi gazna površina bez ovih šara (glatka guma) imala veću površinu prijanjanja na cestu, a samim time bi i bolje držala automobil u zavojima. Ipak, glatke bi gume (slick gume, kod natjecateljskih automobila) nalijetanjem na sloj vode veoma brzo "zaplivale" (aquaplaning) te bi vozilo izgubilo kontakt s cestom. Posljedicu ovoga, vjerojatno, nikome ne treba posebno opisivati. Oznake guma Jedna od najvećih noćnih mora svih autoljubaca početnika uvijek su bile oznake na gumama. Radi se, u stvari, o oznakama dimenzija, najveće dozvoljene brzine, konstrukcije, ali i oznakama za identifikaciju proizvođača. Ono što nas najviše zanima svakako su oznake koje nam govore o dimenzijama guma i najvećoj dozvoljenoj brzini vožnje koju one omogućavaju. sl. 2 - Oznaka dimenzije, razreda brzine i konstrukcije gume Oznake dimenzija govore nam koliko je guma široka te kolika je visina njezinog poprečnog presjeka. Također, oznake dimenzija govore nam i o promjeru gume koji je ujedno i jednak promjeru naplatka. Na slici 2 vidljiva je oznaka 195/70 HR 14. Brojka 195 podatak je koji nam govori o širini gume i u pravilu je izražen u milimetrima. Broj 70 označava visinu poprečnog presjeka.To znači da je razmak od mjesta gdje guma prijanja na naplatak (noga) i vrha gazne površine (vidi sliku 3) jednak 70% širine gume. Visina poprečnog presjeka uvijek je izražena u odnosu na širinu gume. Vezano uz to, dolazi nam i pojam niskoprofilne gume. Ovakvim se gumama smatraju one čija visina poprečnog presjeka iznosi 80 ili manje postotaka najveće širine. sl. 3 - Visina poprečnog presjeka gume Slijedeća je na redu oznaka "H". Ona nam govori o brzinskom razredu u koji spada naša guma, odnosno pokazuje koliko se najbrže možemo s njome voziti. Oznake najveće dozvoljene brzine Q ... 160 km/h S ... 180 km/h T ... 190 km/h H ... 210 km/h V ... 240 km/h W ... 270 km/h Oznaka "R" opisuje nam konstrukciju gume. Jasno je, iz prethodnog poglavlja, kako se radi o radijalnoj gumi. Posljednja brojka pokazatelj je promjera gume i izražava se u colima (1 col = 25,4 mm). Ova dimenzija gume služi nam kako bi mogli odabrati odgovarajući naplatak, s obzirom da će njegova dimenzija također biti prikazana u colima. Promjer gume, izražen u colima, je promjer unutrašnjeg ruba gume, odnosno promjer kruga koji zatvara noga gume (rub koji naliježe na naplatak). Naplatak Do sada ste već, vjerojatno, shvatili što je to naplatak. Za one tvrdoglave, ponovit ćemo kako se radi o metalnom dijelu na koji je navučena guma i koji je pričvršćen na automobil (točnije, na glavčinu kotača). Iz prakse vjerojatno većina vas znade i kako postoje dvije najčešće izvedbe naplataka - čelični i aluminijski. Pod pojmom čeličnih naplataka podrazumijevamo one koji se dobivaju uz prosječne automobile ili u nižim paketima opreme. Ovdje se radi o čeličnom disku koji je oblikovan u preši (u pravilu jedan se čelični naplatak sastoji od najčešće dva zavarena dijela) oko kojeg je postavljen nekakav obruč. Obruč omogućava da se na njega montira guma i u tu je svrhu oblikovan. Čelični naplaci obično na sebi imaju i nekakve otvore. Radi se o rupama kroz koje struji zrak radi lakšeg hlađenja kočnica, no naplatak je zahvaljujući tim rupama i lakši. sl. 4 - Lijevani naplatak i njegovi dijelovi: a) obruč, b) krak, c) središnji dio s otvorima za vijke Lijevani naplaci (najčešće nazvani i aluminijskim naplacima) izrađeni su lijevanjem metala u kalupe i s iznimkom naplataka za natjecateljske i skuplje sportske automobile, izrađeni su u jednom komadu. Termin "aluminijski" ovdje stavljamo pod navodnike jer nisu svi lijevani naplaci nužno izrađeni od aluminija. Katkada su to tek legure aluminija, katkada magnezij itd. Prednosti aluminijskih naplataka, uz bolji vizualni dojam, pred čeličnima prvenstveno se očituju u manjoj težini. Ovo je pogotovo značajno s obzirom da postavljanje guma većih širina iziskuje i postavljanje širih naplataka koji su, adekvatno, teži. Za kraj opisujemo oznake naplataka. U našim ste tehničkim podacima nerijetko naišli na nekakve "dimenzije naplataka". Nešto poput oznake 5 J x 13 govori nam, u stvari, kako se radi o naplatku širine od 5 cola čiji su rubovi određenog oblika (J - najčešći oblik). Oznaka "x" govori nam kako se radi o jednodjelnom naplatku dok brojka na kraju označava njegov promjer u colima - veličina jednaka promjeru gume. U slijedećem ćemo vas nastavku Školice naučiti kako odabrati odgovarajuće široke gume za automobil, te koliki je za njih pravilan pritisak. Također, naučit ćemo kako se iz osnovnih tehničkih podataka nekog automobila može izračunati njegova najveća brzina u određenom stupnju prijenosa, s obzirom na veličinu montiranih guma.

ponedjeljak, 04.06.2007.

Priprema za intervju Konačno ste dočekali željeni poziv poslodavca i dogovorili dan intervjua koji će odlučiti o nastavku vaše karijere. Ako mislite da je čekanje tog datuma sve što možete napraviti, šanse za dobivanje posla upravo su vam pale na minumum. Prvo što morate napraviti, ako već niste prilikom prijavljivanja jest raspitati se o tvrtki koja je objavila natječaj, stoji u knjizi Hoću bolji posao! – inteligentni vodič za promjenu radnog mjesta . Najjednostavniji način za doći do nekih informacija o moguće budućem radnom okruženju je putem Interneta. Korporativne stranice prva su stanica u potrazi a tamo ovisno u trudu koji je tvrtka uložila, možete naći zaista more informacija. Od financijskih izvješća, misije i vizije tvrtke, politike zapošljavanja do fotografija budućih suradnika. Ako se orijentirate financijskim pokazateljima tada su stranice Zagrebačke i Varaždinske burze (ili neke strane) idealna slika trenutnog kotiranja tvrtke na tržištu. Osim toga, tu je i Javna knjižnica za vrijednosne papire u Bogovićevoj u Zagrebu. Informirajte se i među ljudima, tu se uvijek pronađe zanimljivih anegdota. Nakon što ste prikupili neke informacije razmislite o svojoj prezentaciji. Prvi dojam je često i najvažniji, stoga obratite pozornost na odjeću koju ćete odabrati za selekcijski intervju. Autori knjige Hoću bolji posao! navode nekoliko smjernica kad je u pitanju odijevanje; • odjenite se onako kako se osjećate ugodno, a boje i stil uskladite sa svojom osobnošću, bez pretjerivanja u njenom naglašavanju • radije se držite klasike nego aktualnih modnih trendova • tamnije boje naglašavaju ozbiljnost u većoj mjeri nego svijetle • frizura mora biti uredna • pazite da vam je obuća klasična i obavezno čista • ukoliko je odjeća koju ćete nositi na intervjuu nova, isprobajte je prethodno i budite sigurni da se u njoj osjećate ugodno • ne pretjerujte s nakitom • ukoliko postoji neki stereotip vezan za pojedinu tvrtku, industriju ili funkciju, pridržavajte ga se u odabiru odjeće Nadalje, budite točni - kašnjenje odašilje negativnu poruku poslodavcu a može utjecati i na tijek intervjua budući da ih je često više uzastopnih organizirano. Isto tako, nemojte doći ni prerano te pri kretanju imajte na umu stanje u prometu. Raspitajte se o konkretnom poslu koji se nudi jer ćete vjerojatno biti u prilici i da sami izrazite razlog interesa te postavite pitanja poslodavcu Pročitajte svoj životopis – još jednom provjerite da li su sve informacije navedene te pokušajte predvidjeti koja će vam se pitanja na osnovi njih postaviti. Pripremite kratku prezentaciju – prije intervjua često poslodavac očekuje kratko predstavljanje pa nastojite ne ponavljati podatke iz životopisa, već recite nešto novo i zanimljivo Ponovite najčešća pitanja na poslovnim intervjuima, kao i njihove odgovore – određena se pitanja ponavljaju na svim intervjuima, pa tako već i imaju svoje standardizirane odgovore Pripremite sve što ćete ponijeti na intervju – provjerite koje materijale trebate donijeti (svjedodžbe, certifikate i td.), i osigurajte kopije na vrijeme.

nedjelja, 03.06.2007.

Dlake Postoje 3 vrste dlaka : lanugo svijetle i kratke dlake koje pokrivaju tijelo novorođenčeta velus dlake koje sliče lanugo dlakama no imaju više pigmenta terminalne dlake koje su tamne, deblje i duge Dio dlake iznad površine kože čini stabljiku dok dio uložen u kožu čini korijen dlake. Dubina korijena dlake varira ovisno o veličini dlake te može biti u drugom sloju kože dermisu ili u potkožju. Korijen dlake je proširen na donjem dijelu kao luk gdje čini tvz. BULBUS. Na bulbusu se nalazi udubljenje - PAPILA mjesto gdje ulazi vezivno tkivo dermisa i krvne žile što je odgovorno za prehranu dlake.Korijen dlake je obavijen posebnom ovojnicom - FOLIKUL. Dlake rastu na mjestu spoja folikula i papile što čini MATRIKS. Da bi se spriječio rast dlake potrebno je uništiti matriks no smatra se da folikul ima najvažniju ulogu u rastu dlake. Pigment koji daje boju dlake je melanin a nalazi se u matriksu i u stabljici dlake. Postoji više oblika melanina te o obliku koji prevladava i o lomu svijetlosti ovisi boja dlake. Rast dlaka se odvija kroz ciklus koji se sastoji od 3 faze. Tipično je da dlake rastu različitim fazama ciklusa neovisno jedna o drugoj, izuzetak je trudnoća i u beba do poroda kada se sve dlake nalaze u istoj fazi ciklusa. Tijekom rasta dlake putuju kroz kožu od potkožja prema površnom sloju kože. Faze raste dlaka Faze raste dlaka: anagena faza tj. faza rasta dlaka čije je duljina genetski određena. Najdulje traje na vlasištu i traje od 3-6 godina. Na ostalim dijelovima tijela duljina anagene faze se bitno razlikuje. Dlaka je najosjetljivija u anagenoj fazi i jedino se može tada uništiti; katagena faza koja traje svega par dana i rast dlaka se prekida; telogena faza kada dolazi do ispadanja dlake bilo spontano ili npr. pri češljanju. Nakon isteka anagene faze nastupi degenerativna promjena bulbusa pri čemu se odvaja od papile.U stanicama folikula dolazi do stvaranja tračka koji čini osnovu za novu dlaku pri čemu tračak svojim rastom potiskuje staru dlaku. Od davnine je bilo pokušaja da se uklone dlake zbog estetskih razloga.Tako je poznato da je Kleopatra koristila razne smjese od meda i limunovog soka da se uklone dlake. Nekad je potrebno dlake ukloniti zbog medicinskih razloga npr. kada dolazi do uraštanja dlake pri čemu nastaje upala kože i time ožiljci. Kod muškaraca uslijed brijanja na vratu dolazi do upala korijena dlake. Privremene metode za uklanjanje dlaka Privremene metode za uklanjanje dlaka su; brijanje s žiletom ili posebnim aparatima. Potrebno je voditi računa da se prije brijanja kože namače u mlakoj vodi i koristi radije gel nego pjena. Gel ima bolji kontakt s kožom i time je manja iritacija. Brijati se mora u smjeru dlake i samo kraće pokrete raditi iz jednog poteza. Na kraju se stavljaju sredstva protiv iritacije i upale. Brijanje ne utiče ni na koji način da dlake rastu brže ili da budu jače jer stabljika obrijane dlake se čini zbog iluzije da je deblja od vrha stabljike neobrijane dlake; čupanje najčešće s pincetom se primjenjuje na licu i obrvama; depilatori najčešće na bazi tioglikolata koji tope keratin tj. glavni građevni dio dlake. Potrebno je voditi računa o čestim iritacijama kod primjene te kod osjetljivih mjesta primijeniti depilatore za osjetljiva mjesta; vosak koji se primjenjuje kao vrući ili hladni. Metoda je dosta bolna; niz pripravaka kao npr. smjesa meda i limuna; Navedene metode su bolne ovisno o pragu tolerancije za bol. Potrebno je pustiti da dlake izrastu 2-3 mm prije primjene jedne od navedenih metoda. Dosta su česte nuspojave: ožiljci, tamne pigmentacije, urasle dlake, upale korijena dlake. Navedene nuspojave se mogu većim dijelom izbjeći ili smanjiti ako se pridržava određenih pravila. U novije vrijeme se koriste inhibitori dlaka tj. niz tvari koje zadirući u metabolizam dlake sprječavaju rast dlaka na bilo kojem dijelu tijela. Nakon prekida primjene oko 6 mjeseci dolazi do ponovnog izrasta dlaka. Noviji proizvodi po navodu proizvođača sprječavaju potpuni izrast dlaka za oko 20% ili dlake budu znatno slabije. Ovo je metoda izbora protiv svijetlih dlaka naročito na licu jer se one s postojećim sredstvima ne mogu učinkovito ukloniti. Zapaženo je da derivati soje također usporavaju izrast dlaka. Trajne metode za uklanjanje dlaka Trajne metode za uklanjanje dlaka su: elektroepilacija. Metoda se sastoji u uvođenju posebne elektrode u obliku igle u kanal dlake pri čemu pomoću struje se uništi folikul. Metoda je jako bolna i koristi se najčešće na manjim površinama kao npr. nadusnica. Često je potrebno ponavljati metodu jer dolazi ponovnog izrasta dlake. Loše strana metode uz bolnost je što je spora jer samo po 1 folikul uništava odjednom; mikrovalovi. Radi se o novijoj metoda koja koriste valove poput onih u mikrovalnoj peći. Valovi pri upijanju izazivaju vibraciju molekula pri čemu se oslobađa energija koja uništava folikul. Loša strana je što metoda nije selektivna jer su sva okolna tkiva zahvaćena; fotoepilacija: IPL uređaji i laseri. Što je fotoepilacija? Metode fotoepilacije se primjenjuju unazad 25 godina. Oba uređaja koja se koriste odašilju zraku energije koja se apsorbira u melaninu čime se oslobađa energija koja uništava folikul dlake. Svijetle dlake se ne mogu tretirati s obzirom da nemaju melanin. Iz istog razloga kod crvenih i plavih dlaka postižu se slabiji rezultati jer imaju manje melanina. Da bi se folikul uništio osim što mora biti u anagenoj fazi potrebno je da zraka ima: dovoljnu količinu energije, odgovarajuću valnu duljinu i trajanje. Ovisno o navedenim karakteristikama zrake, pigmentaciji i promjeru dlake javlja se osjećaj peckanja do osjetljivosti. Laseri emitiraju samo 1 vrstu zrake iste valne duljine koja je koherentna tj. usmjerena u jednom pravcu dok IPL uređaj emitira više zraka raznih valnih duljina koje nisu usmjerene u istom pravcu. Teško je govoriti da li je bolji laser ili IPL uređaj. Tretmani laserom traju dulje i praćeni su s nešto više osjetljivosti dok kod IPL uređaja tretman traje kraće i manja je osjetljivost. Još uvijek se smatra da je diodni laser zlatni standard za epilaciju jer mu zraka prodire i do najdubljih folikula no razvojem tehnologije brzo se mijenjaju stavovi. Da bi se smanjila eventualna nelagoda koriste se razne metode od pothlađivanja do lokalne anestezije. Što je koža svjetlije, a dlaka tamnija postižu se bolji rezultati. Stoga se savjetuje prije tretmana ne boraviti na suncu i ići u solarije jer tamnija koža upija više energije te su rezultati slabiji i veće šanse za razvoj nuspojava. Neki proizvođači sugeriraju da se primjena njihovih uređaja može koristiti i na tamnoj koži. Jedan od bitnih uvjeta je da se prije tretmana ne koriste sredstva za samotamnjenje i beta karoten. Savjetuje se radi boljih rezultata prije tretmana samo brijati problematična mjesta kroz 30 dana te dan prije tretmana iz razloga što se brijanjem povećava postotak dlaka u anagenoj fazi i folikul sadrži dlaku koja se uništi. Ostale metode za uklanjanje osim brijanja uklanjaju dlaku te kod tretmana nema dlake koja bi s trebala uništiti. Nakon tretmana moguće je prolazno kraće crvenilo i peckanje. Svakako se savjetuje poslije tretmana izbjegavati sunce i koristiti zaštitna sredstva protiv sunca. U rukama nestručne osobe moguće su teže nuspojave zbog upotrebe veće količine energije. Nakon tretmana dlake će dalje rasti no nakon 10 dana dolazi do njenog ispadanja. Iz razloga što sve dlake nisu u istoj fazi potrebno je tretman u više navrata ponoviti, obično 3-5 puta. Razmak između tretmana bi trebao iznositi 6-8 tjedana no tu treba voditi računa: o lokalizaciji jer nemaju sve dlake istu duljinu ciklusa, debljini i gustoći dlaka, etničkom porijeklu, dobi i hormonalnom statusu. Teško je predvidjeti eventualni broj tretmana jer on jako varira zbog prije navedenih faktora uz još niz faktora: dubina folikula, karakteristike zrake, uređaj, ....Postoji manji postotak ljudi koji unatoč tome što spadaju u grupu koja bi trebala imati dobre rezultate slabo reagiraju zbog nepoznatih razloga.Teško je usporediti lasere i IPL uređaju po rezultatima epilacije dugoročno zbog neujednačenih parametara : prekratki termini kontrole jer dovoljan broj folikula nije ušao u anagenu fazu, usporedba raznih lokalizacija jer dlake na raznim mjestima imaju različitu duljinu ciklusa, netočne metode brojanja folikula. Nakon što je potrebni broj tretmana proveden ne znači da na tretiranom mjestu dlake više neće rasti! Doći će nakon nekog vremena ponovno do izrasta dlaka ali u znatno manjem postotku i biti će slabije tj. svjetlije ili tanje te se opet mogu tretirati. Stopa izrasta dlaka nakon kraja tretmana se ne može predvidjeti niti duljina perioda do novog izrasta dlaka koji traje prosječno 3-5 godina. Dugoročno nisu uspostavljene studije o eventualnom utjecaju na zdravlje. Kod epilacije dlaka s laserima i IPL uređajima se ne može govoriti o trajnom uklanjanju dlaka nego o trajnom smanjenju broja dlaka. Prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA) samo par proizvođača je dobilo dozvolu da deklarira njihove uređaje za trajno smanjenje broja dlaka, a ne za trajno uklanjanje dlake. Veći broj tretmana vodi većem postotku smanjenja dlaka. Rezultati ovise o pacijentu, uređaju i osobi koja tretira. Epilacija laserima i IPL uređajima je velika pomoć ženama no sve i većem broju muškaraca koji se podvrgavaju tretmanima. Jedini ograničavajući faktor je cijena metode.

subota, 02.06.2007.

Aesculus hippocastanum (Divlji kesten) Porodica: Hippocastanaceae Domovina Balkanski poluotok (sjeverna Grčka, Albanija, Makedonija, Bugarska) OPIS BILJKE Listopadno stablo, naraste do 30 m a može doživjeti i preko 200 godina starosti. U proljeće se na vrhovima grana razvijaju veliki sjajni pupovi koji u sebi skrivaju i štite od hladnoće cvjetove i listove. Listovi su dlanasti na dugačkim peteljkama sastavljeni od 5 do 7 grubo nazubljenih listića, ukupne duljine i do 50 cm. Cvate nakon olistavanja, u svibnju, bijelim cvjetovima sa crvenim ili ružičastim mrljama, cvjetovi su sastavljeni u grozdove čunjastog oblika i stoje uspravno. Plodovi su bodljikavi tobolci s 1 do 4 velikih okruglih škrobnatih (nejestivih ali ne i otrovnih u manjim količinama) sjemenki smeđe boje. Cvate tek nakon 10 do 15 godina. UZGOJ, NJEGA Raste na dubokim hranjivim tlima. Najčešće se sadi u drvoredima i parkovima, iako baš nije primjereno za sadnju uz parkirališta zbog otpadanja velikih sjemenki nakon dozrijevanja. Najljepše izgleda ako mu se krošnja ostavi prirodnog izgleda, no ukoliko mislite da treba prozračiti krošnju, ili ograničiti rast stabla, rezidbu je najbolje obaviti za mirovanja vegetacije od studenog do veljače. OTPORNOST Vrlo otporan na niske temperature, uspijeva i u zoni 4. Dobro podnosi zasjenu, hladnoću i sušna razdoblja, iako ne voli rasti u toplijim krajevima što pokazuje sitnijim listovima, bržim gubljenjem lišća i sporijim rastom. DOBRO JE ZNATI Hippos grčki znači konj; biljka je dobila naziv po svojim ljekovitim svojstvima, obzirom da su ga još Turci upotrebljavali za liječenje nekih bolesti konja. Osim u narodnoj medicini, danas se ekstrakcijom iz sjemena dobiva saponin koji se koristi u kozmetičkoj industriji za izradu šampona, ali i u farmaceutskoj za izradu lijekova za liječenje kožnih bolesti, izravnavanje bora, bolesti krvotoka itd.

petak, 01.06.2007.

Judaizam Judaizam je religija naroda - Božjega izabranog naroda. Ipak, polovicu svoje povijesti, Židovi nisu posjedovali domovinu. Judaizam je religija židovskog naroda. U svijetu ima dvanaest milijuna Židova, šest milijuna u SAD, dva milijuna u Izraelu, a četiri milijuna posvuda po svijetu, mnogo ih je u Rusiji i Istočnoj Evropi. U strahovitom progonu Židova od 1939 - 1945. godine šest milijuna ih je ubijeno u koncentracionim logorima nacističke Njemačke, jer je Hitlerov Gestapo htio 'pročistiti' ljudski rod. Nakon drugoga svjetskog rata, godine 1948. rođena je mala država Izrael. Stvorena je da osigura trajnu domovinu za Židove. U kratkoj povijesti novoga Izraela značajan je brzi ekonomski napredak i teška borba - za priznavanjem, identitetom i opstankom. Povijest Hebreja, i to njihova najranija, opisana je u hebrejskoj Bibliji, posebno u Petoknjižju, poznatom kao Pet Mojsijevih knjiga ili Tora (Zakon). Patrijarsi, Abraham, Izak i Jakov poštuju se kao osnivači židovskog naroda. Židovi u svojim dnevnim molitvama izriču da su Abrahamova djeca Božji prijatelji a narod nazvan Izrael, nosi ime koje je Bog dao Jakovu. Abraham je prešao iz Mezopotamije ok 1800. godine pr. Kr. u Kanaan, u Obećanu zemlju - kasnije poznatu kao Palestina, koja je uglavnom bila iste veličine kao i današnja država Izrael. Za vrijeme velike gladi, dvanaestero Jakovljevih sinova otišlo je u Egipat, gdje su njihovi potomci kasnije postali robovi. Tada, negdje oko 1250. godine pr. Kr. Mojsije je njihove potomke, Hebreje, izveo iz ropstva u Egiptu. Taj događaj je poznat kao 'egzodus' - izlazak. Na putu u Obećanu zemlju, s vrha gore Sinaj, Bog patrijarha, sada poznat kao Jahve, sklopio je savez s Izraelom. Taj savez je bio sažet u Deset zapovijedi, uklesanim na kamenim pločama koje je Mojsije donio s vrha gore i zapečaćenim krvlju žrtve. Izraelov se Bog objavio kao Bog povijesti: on nije obično plemensko božanstvo ili duh prirode, već Stvoritelj koji nadzire svoj svijet. Od tog su vremena nacionalni identitet Izraela i njegova religija bili nedjeljivo povezani. Sam Mojsije nije ušao u Obećanu zemlju. Njegov nasljednik, Jošua, i suci (kasniji narodni vođe koje je postavljao Bog) ušli su u zemlju i ondje se naselili zajedno s čitavim narodom. Nakon njih su državom vladali kraljevi. Prva tri, Šaul, David i Salomon vladali su Izraelom. Njihovi nasljednici vladali su podjeljenim kraljevstvom, Izraelom i Judejom. Međutim, Palestinu, koja se nalazila na raskršću Istoka i Zapada, osvajali su Perzijanci, Grci i Rimljani. Narod je uzastopce bio protjerivan u sužanjstvo, najprije u Babilon, u šestom stoljeću prije Krista, a nakon drugog stoljeća po Kristu na sve četiri strane svijeta. Svjesni da su ipak Božji izabrani narod, održali su svoj nacionalni, kulturni i religijski identitet gdje god su živjeli, bez obzira na patnje kroz koje su prolazili. PODJELE JUDAIZMA Ortodoksni judaizam Predstavlja strogo tradicionalan judaizam koji prihvaća Zakon i autoritet rabina. Progresivni Predstavljen je dvama pokretima. Liberalni judaizam je nastao u Evropi za vrijeme prosvjetiteljstva u 18. stoljeću. Naglašava kritički pogled na Bibliju te etičke i općeprimjenjive vidove judaizma nasuprot obrednom i ograničenom judaizmu. Reformirani judaizam nastavlja slične tendencije. Prihvaća metode povijesno-kritičkog istraživanja i smanjuje obdržavanje obreda. Također umanjuje 'partikularizam' ili 'nacionalizam' u judaizmu - nadu za povratak u Sion, obnovu žrtvenog sustava i dolazak osobnog Mesije. Konzervativni Taj je ogranak nastao u 19. stoljeću, posebno u Americi, a negdje između ortodoksnog i progresivnog. Teži za preinakom obreda, ali prihvaća rabinsku predaju. Mistični judaizam Predstavljen je dvama pokretima: Kabbalah, nastao u 13. stoljeću u Španjolskoj, naglašava vezu s Bogom kroz meditacije i kontemplacije. Hasidim je nastao u Istočnoj Evropi u 18. stoljeću, a naglašava vezu s Bogom kroz oduševljene molitve. Cionizam Zasijeca u sve ostale pokrete, nacionalistički je, s duhovnim primjesama. Nastao je kroz progonstva u Istočnoj Evropi devetnaestog stoljeća, naglašavao židovsku nacinalnost, a došao je do vrhunca povratkom naroda u zemlju Izrael. BOG I NJEGOV ZAKON Biblija ne dokazuje postojanje Boga:on postoji. Vječan je, jedini Bog, Stvoritelj i Vladar čitavog svemira. Svemoćan je i pun ljubavi. Stvorio je i svijet i u njemu čovjeka kako bi se time objavila njegova slava. Sebe i svoje nakane Bog obznanjuje čovjeku kroz objavu. Čovjek mu odgovara, u vezi je s Bogom kroz molitvu i razmišljanje. Pomoću takvog dvosmjernog sustava, bog je čovjeku dao svoj Zakon, Toru. Pridržavanjem tog Zakona, pospješuje se ustanovljenje Božjega kraljevstva (vladavine) na zemlji. Mesija (pomazanik), koji će poteći iz Davidove kraljevske loze, navijestit će dolazak kraljevstva. I tako, u shemi spasenja, židovski narod igra posebnu ulogu, jer je njima Bog objavio svoj Zakon. Zakon i pokornost Zakonu središte je judaizma. Sastoji se od 613 zapovijedi (mitsvot) - 248 pozitivnih naloga i 365 zabrana. Te su zapovijedi izraz Božje volje i zato su obvezne Židovu vjerniku. Židovi imaju obvezu prema Bogu i čovjeku da žive u skladu s Božjom voljom. Na taj način svjedoče o Bogu i o njegovim namjerama u ovome svijetu. To je bitna zamisao Izraelova 'izbora' - njegova položaja Božjeg izabranog naroda. BOG I NJEGOV SVIJET Prema židovskom nazoru, svi su ljudi stvoreni na Božju sliku, stvoreni su jednaki, imaju svoje ljudsko dostojanstvo. Zakon naređuje uzajamno poštivanje sviju. Također zapovijeda da se ukazuje posebna briga za one u nevolji - bolesne, udovice, siročad, strance, potištene, za sužnje i siromašne. Stalno ih se podsjeća na povijest Izraela: naprimjer, jer je Božji narod bio poput 'stranaca' u Egiptu, tako Izraelci moraju ukazivati gostoljubivost prema strancima. Prema židovskom shvaćanju ljudske naravi, svi su ljudi stvoreni slobodni, sa sposobnošću odabiranja dobra i zla, bez naslijeđenog opterećenja grijehom. A svijet u kojem je čovjek postavljen dobar je svijet, kojeg je Bog stvorio za čovjekovo dobro. Zato čovjek treba uživati u njegovom izobilju i koristiti zemaljske plodove za poboljšanje života cijelog čovječanstva i službu Bogu. Prema tome, judaizam je religija koja se ne odriče svijeta kao religija Indije. Spasenje se postiže u ovom svijetu i kroz njega. I premda Židovi vjeruju u uskrsnuće umrlih i besmrtnost duše, mnogo više pažnje posvećuju dobrom životu ovdje na zemlji, a manje na pripremu za život nakon smrti. Glavna vjerovanja Židovski filozof iz srednjeg vijeka Moses Maimonides (1135 - 1204) napisao je trinaest točaka vjere, koje se uglavnom smatraju sažetkom temeljnog židovskog vjerovanja. 1 Postojanje Stvoritelja. 2 Njegova jedinstvenost. 3 Njegova bestjelesnost (Bog je duh). 4 Njegova vječnost. 5 Obveza služiti mu i samo njega štovati. 6 Postojanje proročanstava. 7 Mojsije je iznad svih ostalih proroka. 8 Objava Zakona Mojsiju na brdu Sinaj. 9 Nepromjenjljiva narav Zakona. 10 Bog je sveznajući. 11 Nagrada ili kazna na ovome ili budućem svijetu. 12 Dolazak Mesije. 13 Uskrsnuće mrtvih. SVETI SPISI ŽIDOVA Biblija - ('knjige') Zbirka knjiga napisanih kroz razdoblje od 1000 godina, dobila je položaj Svetog pisma oko 100. godine. Tora ('zakon') Prvih pet knjiga biblije, pripisanih Mojsiju. Mišna ('ponavljanje') Etička i obredna učenja koja se temelje na Bibliji, datiraju iz drugog stoljeća po Kristu. Talmud ('proučavanje') U dvije verzije, jedna je palestinska a druga babilonska, temeljen na Mišni, s dodatnim opaskama. 'Kad židovski dječak navrši 13 godina postaje bar-mitzvah, 'sin zapovijedi'. Za službe u sinagogi pozvan je za stol za kojim se čita Zakon. Od tog se doba smatra odraslim, sa svim prednostima i odgovornostima - religijskim i društvenim - koje donosi zrelost. I djevojke također prolaze kroz obred inicijacije.' 'Gdje god desetero ili više Židova žive zajedno, može se osnovati sinagoga. Štovanje u njoj, poučavanje i društvene aktivnosti drže zajednicu na okupu. Okupljenima služe učitelji ili tumači zakona (rabini) koji su glavni službenici sinagoge, čitači (chazzani) koji čitaju poduke i izgovaraju molitve i svećenici (coheni, potomci hramskih svećenika).' Obiteljski dom Središte vjerskog života u Židova je dom - čak i više nego sinagoga. Židovi su mnogo polagali na obitelj i odnose u obitelji, pa su mnoge židovske svetkovine ustvari obiteljske svetkovine. Najznačajnija takva svetkovina je tjedni šabat. Šabat znači 'odmor', pa je šabat tjedni odmor od rada i svetkovina vjerskog i obiteljskog značaja. Dan u Židova počinje i završava zalaskom sunca, pa tako šabat, koji pada u subotu, počinje u petak uvečer. Prije zalaska sunca domaćica pali 'šabatna svjetla'. Dok to čini, moli Božji blagoslov za svoj rad i obitelj. Muški članovi obitelji mogu biti s njom ili su u sinagogi. Šabatni stol je prostrt čistim prekrivačem na kojem se nalaze dva kruha i čaša vina. Prije večernjeg blagovanja, suprug izgovara riječi pohvale o vrsnoj ženi i navodi riječi iz Biblije koje govore o stvaranju i o danu odmora, šabatu. Zatim uzima čašu s vinom i blagoslivlja ju u Božje ime. Također blagoslivlja kruh, uzima svoj dio vina i kruha prije nego ponudi ostale. Sinagoga Sinagoga znači 'skupština'. Središte je javnog štovanja i društvenog života židovske zajednice. Židovi se okupljaju u sinagogi na svetkovinu šabata već u petak uvečer i u subotu izjutra. Zgrada može biti kvadratnog ili pravokutnog oblika. Kovčeg u kojem se nalaze svici Zakona gleda prema Jeruzalemu, a smješten je u dnu prostorije. Klupe su raspoređene na tri strane, smještene tako da štovatelj gleda kovčeg. Ispred kovčega se nalazi stol za čitanje (bema) otkuda se izgovaraju molitve i čita Zakon. Za vrijeme bogosluženje muškarci nose na glavi šešir ili kapicu i bijeli šal oko ramena. Žene pokrivaju glavu ili nemaju šal. U ortodoksnim sinagogama, žene sjede odvojeno od muškaraca. Za vrijeme bogosluženja, svi prisutni ustaju i ponavljaju šemu (koju svi Židovi izgovaraju dvaput dnevno): "Čuj, o Izraelu: Gospodin, naš Bog, Gospodin je jedini; ljubim Gospodina boga svojega svim svojim srcem, svom dušom svojom i svom snagom svojom." Kad bogosluženje dođe do vrhunca otvara se Kovčeg i uzima svitak Zakona i nosi okolo po sinagogi. Ljudi se klanjaju dok svitak Zakona prolazi pokraj njih. Zatim svećenici i članovi svećeničke loze (Leviti) najprije čitaju Zakona stojećki, a nakon njih i drugi muškarci, laici. Vjerski propisi U dodatku, vjerski život pobožnog Židova označen je molitvom triput dnevno i obdržavanjem strogih zakona o prehrani, izjavom da je sva hrana čista (košer). Kao znak saveza kojeg je Bog sklopio s Abrahamom, sva se židovska muška djeca obrezuju osmi dan nakon rođenja. Tradiocionalno se taj obred obavljao u kući ili sinagogi, ali danas se obično obavlja u bolnici, u prisustvu rabina. BLAGDANI Pasha (Pesach) Osmodnevno svetkovanje u proljeće, sjećanje na izbavljenje Izraelaca iz egipatskog ropstva. Pedesetnica (Shavuot) (Blagdan sedmica) Svetkuje se sedam tjedana nakon Pashe, kad se slavi svršetak žetve žita; također je povezan i s davanjem Zakona na Sinaju. Sjenice (Succot) Radosna jesenja svetkovina proslavlja berbu plodova. Molitve se izriču za dobru kišu i za umrle. Za te svetkovine odlazi se u prirodu u šatore ('sjenice') koji su napravljeni od grančica, što podsjeća na putovanje Izraelaca kroz pustinju. Posvećenje (Hannukah) (Svjetla) Zimska svetkovina, podsjeća Židove na ponovno posvećenje Drugog hrama koje je poduzeo Juda Makabejac 165. godine pr. Kr. nakon što su ga obeščastili Grci. Purim Podsjeće na izbavljenje Židova iz Perzijskog carstva što je zapisano u Knjizi o Esteri. Održava se u rano proljeće, popraćen karnevalom. Nova godina (Rosh Hashanah) Početak vjerskog kalendar u ranoj jeseni, doba kad čovjek treba srediti svoj život. Dan pomirenja (Yom Kippur) Deseti dan Nove godine, najveći blagdan, označen 24- satnom apstinencijom od hrane i vode kao znak kajanja pred Bogom za grijehe pojedinca i cijele zajednice.

<	lipanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv