Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca i šesti po veličiniPromjer [km] 12 104
Masa [kg] 4,87 * 1024 Gustoća [g/cm3] 5,24 Sila teže [Zemlja=1] 0,91 Trajanje dana [d] 243,02 Temperatura [°C] 480 Broj satelita 0
Venera je poznata od pretpovijesnih vremena. Nakon Sunca i Mjeseca najsjajniji je objekt na noćnom nebu, pa ne čudi što su ga poznavali svi drevni narodi i što nema mita ili legende u kojoj se ne spominje. Venera je bila rimska božica ljubavi i ljepote, jednako kao i grcima Afrodita, te Babiloncima Ištar. Kako je to najsjajniji planet gledan sa Zemlje, ne čudi što su ga poistovječivali s tim božanstvima. Slično kao i kod Merkura, i Venera je u staroj Grčkoj imala dva imena. Eosphorus je bila Venera kad bi se pojavila ujutro, a Hesperus kad bi se pojavila navečer. Grčki su astronomi znali da se radi o jednom objektu. Mnogi su čak, promatrajući njihovo gibanje na nebeskom svodu, bili svjesni da Merkur i Venera kruže oko Sunca, a ne oko Zemlje.
Kako se Venera nalazi bliže Suncu nego Zemlja, teleskopom se mogu vidjeti njene faze, od potpuno osjetljenog diska, preko sve manje osvijetljenog do vrlo tankog polumjeseca. Galilejeva promatranja ovog fenomena u 17. stoljeću bila su vrlo važan dokaz u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava.
Prva letjelica koja je posjetila Veneru bila je Mariner 2 još 1962. Nakon toga posjetilo ju je više od 20 Američkih, Sovjetskih i Europskih letjelica, prikupivši vrlo važne podatke. Detajnu kartu Venerine površine ustupio nam je tek posljednih godina Magellan, letjelica koja je kružila oko Venere kao satelit.
Venerina je putanja gotovo kružna, jer je izdužena za manje od 1%. Jedan dan na Veneri (vrijeme za koje se okrene oko svoje osi) jednako je kao jedna Venerina godina (vrijeme za koje obiđe Sunce). To znači da je uvijek ista strana planeta okrenuta prema Suncu. Zanimljivo je da se Venera okreće u smijeru suprotnom od svih drugih planeta. Zbog toga se smatra da je dan na Veneri jednak godini potpuno slučajno. Neka istraživanja čak pokazuju da se Venera prije nekoliko milijuna godina okretala brže nego sada, odnosno da ju vrlo polako usporavava gravitacijska sila Sunca.
Venera se ponekad naziva i Zemljinom sestrom. U nekim stvarima i jesu slične, npr.
- Slične su veličine (95% Zemljine) i mase (80% Zemljine)
- Obe imaju malo kratera, što nam govori da imaju mlade površine
- Njihovi kemijski sastavi su slični
Zbog svih ovih sličnosti, mislilo se da ispod njenih gustih oblaka mogu naći uvjeti kao na našem planetu, možda čak i život. No, nažalost, pokazalo se da je Venera sasvim drugačija od Zemlje i da na njenoj površini vlada pravi pakao. Pritisak na površini planeta 90 je puta veći nego na Zemlji (približno kao na 900m dubine u moru). Njena atmosfera se uglavnom sastoji od Ugljikovog (IV) Oksida, debljine više desetaka kilometara. Oblaci na Veneri nisu od vodene pare nego od sumporne kiseline. Ovako gusta atmosfera izaziva efekt staklenika koji podiže temperaturu do čak 480 °C (dovoljno vruće da se olovo može rastopiti). To Veneru čini najtoplijim tijelom u Sunčevom sustavu, bez obzira što je dvostruko dalje od Sunca nego Merkur.
Na Veneri je vjerojatno nekad postojala voda, ali je sva isparila, tako da je planet sad prilično suh, ako izuzmemo kiše sumporne kiseline. Da je Zemlja bliže Suncu i da u Zemljinoj atmosferi ima više Ugljikovog (IV) Oksida, imala bi sličnu sudbinu. Iz Venere možemo naučiti mnogo o tome kako se ponašati prema Zemlji, jer su u osnovi slične.
Unutrašnjost Venere je također vrlo slična Zemljinoj, sa dosta slojeva i diskontinuiteta. Zabilježeni su i potresi, a na Veneri je aktivno i desetak vulkana, iako se zna da ih je u prošlosti bilo znatno više.
Venera nema niti jedan prirodni satelit.
NERAZJAŠNJENA PITANJA:
??? Na Veneri su zabilježeni potresi i vulkanske aktivnosti, ali nema dokaza o tektonskim pločama kao na Zemlji. Da li je to rezultat visoke temperature?
??? Efekt staklenika na Veneri je neusporedivo jači nego na Zemlji, najviše zbog debele atmosfere CO2. Ali zašto se Venera tako drugačije razvila od Zemlje?
|