Bozanić i Dan državnosti
Sada se nalazimo na jednom novom početku, pred novim zadaćama te o svima nama ovisi koliko smo spremni uložiti truda, dobre volje i htijenja da proces približavanja i usklađivanja bude što odgovorniji, brži i uspješniji. Svi smo odgovorni i ta se odgovornost ne može prenijeti ni na koga drugoga. Budući da se u procesu približavanja Europskoj uniji radi o suodnosu, važno je biti svjestan vlastitih vrijednosti i temeljnih ljudskih i kršćanskih načela ispod kojih se ne može ići. Kao jasne smjernice uvijek su aktualne riječi blagopokojnog kardinala Franje Kuharića: »Ima istina od kojih se ne može odstupati. Ima granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati« (Svećenički tjedan, 1969). Nije to uvijek lako provesti u djelo, zato molimo Gospodina da onima koji odlučuju, kao i svima nama, udijeli dovoljno mudrosti i razboritosti da znamo ispravno prosuđivati i djelovati. Osobito je važno u ovom vremenu njegovati zajedništvo u kojem se poštuje svačiji glas i u kojem se svesrdno potpomaže ono što vodi boljitku svih nas. Uvjeren sam da Hrvatska ima dovoljno mudrih i odgovornih ljudi kao i druge potencijale da tu svoju europsku zadaću što uspješnije izvrši« - istaknuo je uz ostalo kardinal Josip Bozanić u homiliji na misi za domovinu slavljenoj u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu na Dan državnosti, u petak 25. lipnja.
Na Dan državnosti, u petak 25. lipnja, u povijesnoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije predvodio je svečanu misu za domovinu. Na toj tradicionalnoj misi ove godine sudjelovali su najviši nositelji vlasti u našoj zemlji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora dr. Vladimir Šeks, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader i drugi visoki predstavnici vlasti, oružanih snaga i snaga reda. Uz kardinala Bozanića svečanu misu suslavio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano, generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, župnik Svete Marije mons. Danijel Labaš, domaći župnik mons. Franjo Prstec, koji je na početku mise sve pozdravio i čestitao kardinalu petnaestu obljetnicu biskupskog posvećenja koja se navršila upravo toga dana, te drugi svećenici.
S kardinalom misu za domovinu slavio je i nuncij Lozano
Čestitka za status kandidata za EU
Kardinal Bozanić održao je sljedeću homiliju: Preuzvišeni apostolski nuncije, poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Hrvatske vlade, cijenjene dame i gospodo, draga braćo i sestre!
Okupili smo se danas na Dan državnosti u ovoj drevnoj crkvi svetog Marka, u srcu Zagreba, glavnog grada naše domovine Hrvatske, u crkvi koja se poput duhovne vertikale uzdiže na trgu koji je omeđen zgradama dviju temeljnih ustanova Sabora i Vlade. Kao vjernici došli smo danas moliti i zahvaljivati Gospodinu za domovinu, za sve njezine stanovnike, kao i za one koji su na vlasti te na osobit način imaju odgovornost za našu državu.
U ovoj svečanoj prigodi Vama, poštovani gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, svim cijenjenim predstavnicima visokih državnih vlasti, svima vama nazočnima, kao i svim građanima drage nam Hrvatske čestitam Dan državnosti.
Dan državnosti je značajan datum za sve ljude koji žive u našoj domovini, a napose za nas vjernike jer se s punom odgovornošću želimo zapitati kako živimo našu društvenost, koliko smo osjetljivi za opće dobro i koliko doprinosimo da naša domovina bude zemlja mira, solidarnosti, pravde, međusobnog uvažavanja i sigurni dom svim ljudi koji žive u njoj. Veseli nas svaki njezin napredak, svaki iskorak koji vodi sigurnijoj i uspješnijoj budućnosti.
Tako smo s radošću prije nekoliko dana primili vijest da je Hrvatska postala kandidatom za puno članstvo u Europskoj uniji. Čestitam našem državnom vodstvu na uspješno obavljenom poslu kao i svim građanima naše domovine koji su svojom zauzetošću svaki u svojem prostoru djelovanja pridonijeli da naša zemlja bude prepoznata kao zemlja koja njeguje europske vrijednosti i koja zavređuje biti dijelom ujedinjene Europe.
»Nalazimo se na jednom novom početku«
Na tom putu osjećamo stalnu pomoć i podršku pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice od osamostaljenja naše države pa sve do danas. Još su nam u svježem sjećanju riječi potpore koje je Sveti Otac izrekao prošle godine stupajući po treći put na hrvatsko tlo u zračnoj luci na Krku. Tom je prigodom Papa rekao i ovo: »Hrvatska je nedavno predala zahtjev da postane sastavni dio, također u političkome i gospodarskome pogledu, velike obitelji europskih naroda. Ne mogu ne očitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja. Bogata će baština Hrvatske sigurno pridonijeti učvršćenju Unije, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne i duhovne stvarnosti.« Papine riječi nas potiču na samopouzdanje te da u ulozi subjekta pristupamo europskoj integraciji svjesni svojih vrijednosti, ali i bogatstva zajedništva koje europski okvir pruža, te da kao ravnopravni partneri dademo svoj doprinos povezivanju zemalja i naroda na našem kontinentu.
Sada se nalazimo na jednom novom početku, pred novim zadaćama te o svima nama ovisi koliko smo spremni uložiti truda, dobre volje i htijenja da proces približavanja i usklađivanja bude što odgovorniji, brži i uspješniji. Svi smo odgovorni i ta se odgovornost ne može prenijeti ni na koga drugoga. Budući da se u procesu približavanja Uniji radi o suodnosu, važno je biti svjestan vlastitih vrijednosti i temeljnih ljudskih i kršćanskih načela ispod kojih se ne može ići. Kao jasne smjernice uvijek su aktualne riječi blagopokojnog kardinala Franje Kuharića: »Ima istina od kojih se ne može odstupati. Ima granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati« (Svećenički tjedan, 1969). Nije to uvijek lako provesti u djelo, zato molimo Gospodina da onima koji odlučuju, kao i svima nama, udijeli dovoljno mudrosti i razboritosti da znamo ispravno prosuđivati i djelovati. Osobito je važno u ovom vremenu njegovati zajedništvo u kojem se poštuje svačiji glas i u kojem se svesrdno potpomaže ono što vodi boljitku svih nas. Uvjeren sam da Hrvatska ima dovoljno mudrih i odgovornih ljudi kao i druge potencijale da tu svoju europsku zadaću što uspješnije izvrši.
»Brojke stradalih u prometu su zastrašujuće«
Koliko smo u državi kao građani odgovorni i ozbiljni ogleda se u mnogim segmentima. Danas bih se htio osvrnuti samo na jedan koji od svih nas zahtijeva da se zamislimo i ispitamo. Ovih smo dana osobito radosni zbog činjenice što se otvaraju nove dionice autocesta koje bolje povezuju pojedine dijelove naše države i otvaraju nam nove mogućnosti povezivanja s drugim zemljama. No, ujedno s nelagodom i tugom u srcu svakodnevno pratimo vijesti o teškim nesrećama i pogibijama na našim cestama. Brojke su zastrašujuće. Prema službenim podacima od 1990. do mjeseca svibnja ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 11.434 osoba, a ozlijeđeno ih je 275.017. Kao što vidite brojka se približava broju stradalih u Domovinskom ratu. Jesu li naše ceste doista nove crte bojišnice? Smijemo li se s time pomiriti? Ove zaprepašćujuće brojke trebale bi pobuditi odgovornost ne samo mjerodavnih za promet, već i svakog građanina koji voli svoj život i odgovorno se odnosi prema drugima. Smrt na našim prometnicama poziva pojedince, vlasti, nevladine organizacije i čitavo društvo na zajedničko odgovorno djelovanje.
Pozivam one koji upravljaju vozilima da odgovornim i razboritim ponašanjem pridonesu sigurnosti putnika i smanjenju broja nesreća. Pokažimo i u tome svoju ljudsku i kršćansku svijest i odgovornost, jer vožnja automobila nije samo stvar umijeća nego postaje i važno moralno pitanje.
No, samo prozivati i pozivati na odgovornost ništa ne koristi. Potrebno je mijenjati mentalitet, odgajati za odgovornost počevši od djece, te pješaka i onih za volanom do ustanova, koje mogu potrebnim mjerama i informacijama poboljšati sadašnje teško stanje. Tu posebno mislim na policiju, ali svjestan sam da je i policija u mnogim slučajevima nemoćna ako nema učinkovitih ovlasti. U ovom je pitanju prevažna uloga zakonodavnih vlasti koje bi trebale donijeti jasnu i učinkovitu zakonsku regulativu i stvoriti ozračje u kojem će se ti isti zakoni poštivati. Iznimno je važno da i na tom području profunkcionira pravna država. Najbolji pokazatelj da je to moguće provesti jest ponašanje naših sugrađana u inozemstvu. Ondje se bez velikih poteškoća poštuju prometna pravila. Zašto tu prometnu kulturu ne bismo pokazali i kod kuće?
Važno je uočiti da mnogi mladi ljudi stradavaju u prometnim nesrećama. I pitamo se, kamo to smjera obiteljski i društveni odgoj? Vodi li naše društvo dostatnu brigu o mladeži koja nakon neobuzdanih noćnih zabava često završava u jutarnjim satima u vrtlogu prometnih nesreća? Uništavajući vlastite živote a često, nažalost, postaju prijetnja i drugima.
Ovisnosti o alkoholu i drogama česti su uzroci smrti na našim cestama. A svi smo za to odgovorni: društvo, obitelji, država i Crkva. Koje im vrijednosti mi pružamo i smijemo li kao dionici ovoga povijesnog trenutka prati ruke, poput Pilata, od odgovornosti na koju smo svi pozvani? Kakvu im poruku šaljemo ciničnim odvagivanjem koje su to lake, a koje teške droge?
Nameću nam se mnoga pitanja, ali ujedno ohrabruju inicijative koje su se pojavile u posljednje vrijeme da se nešto konkretno poduzme i nadvlada teško stanje na našim prometnicama. Takve inicijative zavređuju našu potporu i angažman kako bi se iznašla prava rješenja, promicalo humaniju prometnu kulturu i spriječilo bezočnu agresivnost na našim ulicama i cestama.
»Zahvaljujemo Bogu za napredak koji je postignut«
Draga braćo i sestre, riječ Božja koja je naviještena u današnjoj misi govori o međuljudskom odnosu. »Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima... Ne dajte se pobijediti zlom, nego dobrim svladavajte zlo« (Rim 12, 17. 21). Nema ljudskih poteškoća koje ne nalaze u Božjoj riječi duhovnu snagu i pomoć u suočavanju i učinkovitom rješavanju dnevnih zadataka. U svjetlu Evanđelja naše sudjelovanje u životu i napretku domovine treba se ostvarivati u logici služenja jer smo svi jedni drugima dužnici. Potrebno je odgajati građansku odgovornost da bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava i izvršavalo građanske dužnosti.
Danas, na Dan državnosti, dok zahvaljujemo Bogu za napredak koji je postignut u Hrvatskoj, ujedno zahvaljujemo i molimo za one koji su u to ugradili svoje sposobnosti, znanje, rad, zdravlje i živote. Molimo, također, za poginule i stradale u nedavnom ratu. Pred nama je ozbiljno razdoblje ne samo pripreme za Europsku uniju, nego i većeg zauzimanja za očuvanje domovine, njezinih dobara, bistrog mora i čistih voda, te svega našeg okoliša kojemu prijeti nerazborito devastiranje. Neka Gospodin podari mudrosti i razboritosti svima nama, a napose odgovornima, kako bismo se što bolje pripremili i odgovorili izazovima našega povijesnog trenutka.
Molimo Gospodina da nam podari mir, više osjeća jednih za druge, mudre i odgovorne ljude te neka u svima nama probudi svijest da smo svi odgovorni za kvalitetu života i boljitak domovine Hrvatske. (M.)
|