Domoljubac Blog https://blog.dnevnik.hr/domoljubac

nedjelja, 30.06.2013.

Pogled na Kvarner

Domoljubac - Zvonimir Tomac - iz vlastitog opusa

Park u Rijeci

Domoljbac - Zvonimir Tomac - iz vlastitog opusa

Zbirka ::> OTKRIVANJE <

POGOVOR ZBIRCI '' 0TKRIVANJE ''
Dr sc Jadran Zalokar

Nagovor pjesnikovanja zbiva se u KAIROS trenutku . . . Irelevantno je zgodi li se to u ranoj ili kasnijoj žvotnoj dobi.. Pjesnikujući prebiva čovjek s istinom svoga b i ć a / d u š e i daruje stihom prijatelje srca i duše …Bitan je nagovor i čin darivanja. Književni kriteriji dolaze aposteriori.
ZVONIMIR TOMAC, umirovljeni šumarski djelatnik, u svojoj prvoj zbirci 'OTKRIVANJE' suptilnim senzibilitetom, koji dolazi iz čiste duše ' k l e s a n e' ozračjima šuma i šumskih staza, prozborio je bez pretenzija o svojim egzistencijalnim zgodama i pitanjima, pjesnikujući otvorene duše..
Tematski raznovrsno, iako ponekad i literarno nevješto, on iskreno i predano oblikuje u poetski izraz svoje prebogato životno iskustvo. On osjeća u tom trudu praiskonsku čežnju za savršenstvom uz osjećaj nemoći da tamo dopre :
'' Piskaram već dugo / O koječemu pišem / I stihove sričem …
No želio bih svakako / opisati – zaljubljeni pogled /
A ne znam (recite mi) . . kako ?'

Krik pjesnika, kvintesencija je pjesnikovanja , kao ljubljenogg druženja s r i j e č i m a . . .
L j u b a v i š u m a – to su 'središnje teme' u poeziji autora, koji je u poznoj životnoj dobi osjertio pomak u dimenziju pjesnikovanja. .

Ljubav prema m a j c i :
' Htio bih Ti tepati, nana, / kao nikad prije, tijekom / toliko mnogih tisuća dana ../
Ljubav prema ž e n i :
' Prilaziš mi ljupko, / Ti, naravno . . ./Toplog pogleda, / bez riječi nasmiješena /
Ljubav prema š u m i:
' Srpanjsko sunce / u hlad tjera / sve živo i stazu / što poljem vrluda /…
Glavu uz panj nasloni . . ./

Ima u zbirci i t a m n i h tonova i egzistencijalnih lomova, ali vedrina ipak preovladava i zbirka z r a č i mladosnošću duše Zvonimira Tomca..


Zbirka < OTKRIVANJE >

KAZALO SADRŽAJA
(s t i h o v i)

1.SIROČIĆI U ZIMI, -2. SUTON, -3.SVJETIONIK,-4 REGNUM REGNO,-5. ZVONCE,-
6.MAJCI, -7.ZRI-I-š, - 8.VRTULJAK ILI TOBOGAN, - 9. DIM, - 10. SAMA ALI DOVIĐENJA,-
11. NJEN SMIJEH, - 12.ZASTAVA, - 13.ALI KAKO ?, -14.MEĐU BLISKIMA, -15. ČEŽNJA,-
16.CMROK, -17.MOJA KRALJICA, -18.NESLOGA, -19.POD LJETNIM NEBOM. –
20 MALENOJ,-21.SAMOĆA, - 22.OČITOVANJE, -23.SJENICE, -24.MOKRI OGRTAČ,-
25.NAŠA TETICA, -26.ŽIVOT NAŠ, -27.GUMICA, -28.TRŽNICA,-29 JANKO I STANKO,-
30.GRADSKI AUTOBUS, -31.O T K R I V A N J E, -32.KAM-BI-GA-DEL ?-
33.LJUBAV, -34.CRNO OKO, -35.NJOJ, - 36.ŽUDNJA, -37.KAOS, -38.OČAJ, -
39.SAMO NOĆ,NOĆ, -40.MORA, -41.BEZDAN, -42.SUŠTINA, -43.NAD RAKOM, -
44.LEPTIRI, -45.ŠUMA, -46 VRIJEME, -47.MEMENTO MORI, -48.MOJ BROD, -
49.LIŠĆE, -50.BURIN, -51. I NIKADA VIŠE,- 52.JUŽINA, -53 DUŠA,, -
54 LANAC I PAS,, -55.KORIJENI, -56.NJIMA HVALA, -57.GODIŠNJICA, -
58.MOLITVA, -59.TOČKA NA I PA AMEN, -60.MAŠTANJE, -61. KRAJ -,62.VAPAJ, -
63.PANTA RHEI, -64.TITANIK, -65.SEDAM SINOVA,-. 66.VITEZOVIMA DOMOVINE, -67.NEKADA,TADA,SADA, -68.K TEBI, -69.U KNJIŽNICI, -7O. AVE MARIA,

DOMOLJUBAC > Zvonimir Tomac (2oo3)

nedjelja, 16.06.2013.

Odmor na klupi

Domoljubac - Zvonimir Tomac - iz vlastitog opusa

Stara Martinščica

Domoljubac - Zvonimir Tomac - iz vlastitog opusa

Zbirka ::> OTKRIVANJE <

R I J E Č A U T O R A

Rođen sam 1919.g. u Koprivnici. Diplomirao 1941. na šumarskom fakultetu u Zagrebu. Radni vijek proveo sam u šumarskoj struci. Od 1947. živim u Rijeci . .

A m a t e r s k i slikam , a evo sada i stihova
+++++++++++++
Čovjekovo stvaralaštvo dijelim na dvije grupacije:
- proizvodnja materijalnih (utilitarnih) izdjelaka, bez obzira koliko je u nju uloženo invencije
- proizvodnja u m n i h (apstraktnih) izdjelaka – umjetnička djela : likovna, glazbena, literarna i dr. bez obzira koliko je u njih uloženo fizičkoga rada.

Ovu podjelu naglašavam zbog siuštinski različitih kriterija vrednovanja djela.
Sva djela prve grupacije ocjenjivati ćemo po nekom funkcionalnom kriteriju, te reči ocjene : dobra su, ili loša su . .
Sva djela druge grupacije se ne mogu vre4dnovati po funkcionalnosti, pa prema tomu nisu niti dobra ili loša. Ona nam se mogu s v i đ a t i ili ne sviđati / DE GUSTIBUS NON EST DISPUTANDUM / .Možemo ih prihvaćati ili ne, no ona po prihvaćanju nisu eo ipso dobra, ili neprihvaćena loša.
Literarni radovi spadaju u drugu grupaciju, te unaprijed odbijam vrednovanje u smislu dobro / loše, ali bezrezervno prihvaćam sviđa/ nesviđa.
.
Stihovi su moja djeca. Ne mogu ih se niti odreči niti ih selektirati. To može čitatelj.
To je sudbina pisanja, kod čega autor i djelo postaju razgoličeni. Time autor normalno preuzima i rizik prihvaćanja ili neprihvaćanja, te da bude subjektivno i povrijeđen. No to je sudbina svakog javnog nastupanja.
Svaki od stihova nastao je u jednom posebnom trenutku, neopisivoga raspoloženja iz kojega se manifestira potreba odnosnoga i z r i č a j a.
Svaki stih je k a p s o k a ž i v o t a neponovljivi plod impulsivne subjektivne stvaralačke težnje. Zato je odraz radosti ili tuge, veselja ili žalosti, strepnje, žudnje, euforije ili rezignacije . Pa su oni takovi kakovi jesu: spontani, posebni, iskreni, osebujuni, . . . a zbirka je šarena, kao što su i čovjekove misli i raspoloženja.
Oni su djeca za koju svaku krivnju snosi otac, koji nužno mora hrabro prihvatiti i njihovo prihvaćanje ili odbijanje. Nitko ne ocjenjuje s koliko hrabrosti je morao stvaratelj stvoreno pokazati. Baciti janje pred vukoove /MARGARITAS ANTE PORCOS/,, ne uvijek baš gladne, ali nagonski krvožedne !

(Na prapočetku Stvoritelj je s a m stvarao svijet, te je svijet jednostrano zadovoljavajući pa i ljudi u njemu. Stvoritelj se nije imao s kome savjetovati, a kritičari su se tek n a k n a d n o pojavili i razvili. Zato su post festum svesposobni znalci : SVI ZNAJU ŠTO NE VALJA, A DA LI ZNAJU BOLJE ?!

No što je - tu je !!
Ne želim išta opravdavati. Kako opravdavati nešto gotovo, svršeno, što se ne može meliorirati ? Može se nešto drugo stvoriti /ili n i š t a /, ali to novo ne će biti opravdanje za ono bivše promašeno . . .
Ponuđeni stihovi postaju :
- kao izdjelak,
- kad kipar otkleše
- posljednji iverak
- djelo očito, vidljivo,
- golo i ranjivo . .

- Domoljubac – Zvonimir Tomac (2003.)

subota, 01.06.2013.

Susret na ulici

Domljubac - Zvonimir Tomac iz vlastitog opusa

Ha-Ka-Pa /hrvatska kratka pjesmica/-

ždralovi nebom visoko
sjećanje
u srcu duboko

pružena potrebnom
ruka
obojici radost

Domoljubac - Zvonimir Tomac

NEAKTIVNOST – BESMISLENOST

Raymond Moody jr. : ' ŽIVOT PRIJE ŽIVOTA'
- Gubitak samopoštovanja suštinski je uzrok najneugodnijih i najčešćih mentalnih poremećaja – depresija
- Moramo steči osjećaj samopoštovanja da bismo bili sretni . . .

Gornje tvrdnje bez ikakovog analitičkog objašnjenja djeluju kao apstraktne nedorečenosti
…..što je s a m o p o š t o v a n j e,
… što je d e p r e s i j a,
. . . što je s r e ć a . . .?
Niti jedan od navedenih pojmova nije materijalan, pa očito se ne radi ni o čemu materijalnom, niti gubitku nečega konkretnoga, dobroga ili lošega, pa tako niti o propuštenom dobitku materijalnoga..
No čovjek je materijalno biće, te je poznato da geneza psihičkih stanja (depresije , sreće) vuče svoj korijen iz materijalne baze, jer svi ugođaji u čovjeku su direktna posljedica nekih čimbnika koje su registrirali senzori-čula- a ovi mogu biti samo materijalni, odražavali se oni korisno i ugodno ili štetno i neugodno za organizam.
Prema tomu pokušajmo analizirati tu genezu s materijalističkoga polazišta :
što bi bilo s a m o p o š t o v a n j e,
kako se stiče, odnosno kako se gubi.
Najprije utvrdimo da samopoštovanje nije stvar, niti dio tijela, niti organ, što bi se moglo izgubiti ili oboliti.
Samopoštovanje je psihičko stanje, koje se stiče izvjesnim misaonim radnjama, kojih rezultat je raspoloženje, te u tom raspoloženju može biti i samopoštovanje.
Misaone radnje mogu biti potaknute organskim (nagonskim) potrebama, a mogu biti produkt potpuno nerealnih, psihičkih (umnih) špekulacija. U jednom i u drugom slučaju te misaone radnje produciraju ž e l j e koje ću prema njihovom potsticajućem izvoru razlikovati kao :
…. r e a l n e
…. n e r e a l n e
Našim djelovanjem ili nedjelovanjem te želje budu zatim realizirane ili nerealizirane.. Sljetstveno željama i realizaciji nastaju kombinacije mogućeg djelovanja :
1. realne želje se pokušava ostvariti,
2 '' '' '' nepokušava ''
3 nerealne želje se pokušava ostvariti
4 '' '' '' nnepokušava ''

Čovjekovo pak djelovanje, njegova djelatna aktivnost i polučenje ili nepolučenje rezultata, stvara u psihi raspoliženja koja su upravno proporcionalna s željom i djelovanjem i to:
ad 1 pokušaj realizacije realne želje može biti
: a/ uspješan , što izaziva zadovoljstvo,
b/ neuspješan , što izaziva nezadovoljstvo, srdžbu, ponavljanje pokušaja, a neuspješno ponavljanje inicira rezignaciju i odustajanje.
ad 2 nepokušavanje realizacije realne želje može izazvati žaljenje zbog propuštene prilike i špekulacije o promašenosti sebe kao prirodnoga aktiviste.
ad 3 pokušaj realizacije nerealne želje rijetko je uspješan, te uspjeh izaziva radost, a najčešće je neuspješan što izaziva tugu, rezignaciju, umišljeno malodušje, osječaj manjevrijednosti . .

ad 4 nepokušavanje realizacije nerealne želje rađa sve moguće psihičke špekulacije, te izaziva umišljanje najvišeg stupna malodušnosti prožete sa povremenim tlapnjama o nestvarnim ( k a d b i …) mogućnostima, o besmislenosti pokušaja, pa u konačnici i životnoga besmisla . . .

Poznato je (složni su i filozofi i sociolozi) da djelatna aktivnost daje čovjeku osjeććaj zadovoljstva, a zbog općeg uvažavanja i društvenoga poštovanja osjećaj p o n o s a što s uspješnošću realizacije zamišljenoga djela uz dolični razvoj samosvijesti jest uvjet s a m o 'p o š t o v a n j a .
Kao što vidimo do osjećaja samopoštovanja je put i složen i jednostavan - treba samo voljna d j e l a t n o s t i u s p j e š n o s t …
Pa od svih naprijed pobrojenih inačica mogućnosti, da vidimo, koje su u smislu samopoštovanja produktivne , a koje su kontraprodeuktivne :
a/ produktivne su : 1 uspješna realizacija realnih želja,
2 '' '' nerealnih ''
b/ Kontraproduktivne su 1 nepokušavanje realizacije realnih želja
2 nepokušavanje realizacije nerealnih želja,
3 neuspješan pokušaj realizacije realnih želja
4 neuspješan pokušj realizacije nerealnih želja.

Vidimo da su u smislu samopoštovanja kontraproduktivne inačice naših djelatnosti, odnosno nedjelatnosti, one koje se temelje na špekulacijama s nerealnim željama, te one po našoj n e a k t i v n o s t i u slučaju realnih želja. U svim slučajevima ili je sama želja nerealna fikcija ili pak je realizacija realne želje zakočena nekakovom našom frustracijom, koja uvjetuje neuspješnost…
Karakteristično je da u svim slučajevima odnos prema željama i realizaciji je u n a m a samima ( kako formiranje želje, tako i realizacije). Naša okolina nije naročito značajan čimbenik. Vanjske materijalne datosti također nisu presudne, jer se sve odigrava u nama gdje se formira i raspoloženje.
Toliklo o samopoštovanju. No iz izloženoga je očito da samopoštovanje nije nešto što čovjek 'apriorno' ima pa može izgubiti. Naprotiv samopoštovanje se s t v a r a u našoj s v i j e s t i, a stvara ga u s p j e š n o s t u v j e t o v a n a n a š o m a k t i v n o s t i

D E P R E S I J A nije apriorna pojava, ni autonomna, samostalna bolest. Ona je psihičko stanje, s e k u n d a r n o razvijeno tek po psihičkim špekulacijama na temelju prvotnih kontraproduktivnih aktivnosti za mogućnost razvitka samopoštovanja ( naravno da za depresivna stanja nije uvijek uzrok 'gubitak ili nedostatak samopoštovanja. Ima mnoštvo drugih uzročnika /bolesti, starenje/ i mnogo čega što nas naizgled neotklonjivo pritišče, no ovdje ih ne razmatram .

S R E Ć A je osjećaj zadovoljstva u ili nakon uspješnoga pothvata, odnosno uspješne čovjekove psihofizičke aktivnosti.. To slijedi iz prednje analize mogućnosti samopoštovanja, te su za inicijativu sreće važne one 'produktivne…

Na bazi iznesenoga čini se da Moody-eve tvrdnje su nedorečenosti. Pretpostavljeni gubitak kao samostalni fenomen, kao da se radi o nečemu konkretnomu, jednom dobivenomu što se može izgubiti, a ne spominje, te niti ne ukazuje na p e r m a n e n t n i p r o c e s s t v a r a n j a raspoloženja u kojemu će samopoštovanje zauzimati dolično mjesto..
Raspoloženje je u čovjeka uzrokovano njegovom djelatnosti sve uvjek i z n o v a , a jedno raspoloženje i njegov samopoštovanjski dio je ostvarenjem željenoga iscrpljen i potrošen, te za drugi slučaj nije izgubljen, nego se realizacijom drugoga slučaja tek mora ostvariti, da bi nakon završetka i 'arhiviranja' žečlje, čovjekovo zadovoljstvo proizvelo samopoštovanje ili obratno kontraproduktivne mogućnosti proizvele nezadovoljstvo samim soboim i depresiju . .
Kao što je rađanje želja, tako je i proces realizacije (naše aktivnosti ili neaktivnosti) kontinuiran i ne prekida se nikada. Sljetstveno tomu ne može se niti u prošlosti ostvareno samopoštovanje upotrijebiti ni u sadašnjosti, a niti u budućnosti, već se mora razvijati uvijek iznova, tijekom života, aktivnošću u svim nailazećim životnim manifestacijama

Pretežni dio čovjekovih stremljenja i aktivnosti je usmjereno k cilju održanja života. Od najranijega prinošenja i prihvaćanja ustima pa svi sljedeći napori, poduke, školovanja,karijera,,higijena, zdravlje, sklonište, obitavalište, sva materijalna dobra i svojina sve je usmjereno, odnosno ima svrhu održavanja života.. Tek najmanji preostali dio našega djelovanja daje nematerijalnu svrhu i smisao svih napora, odnosno smisao održavanja života,što se manifestira zadovoljstvom., a u konačnici osjećajem sreće u predavanju 'štafetne' životne palice i produženjem vrste….
Da bi čovjek bilokako djelovao (osim refleksnih nekontroliranih pokreta i radnji), a on je i društveno biće, uplele su se u njegovo djelovanje razne 'društvene konvencije' i tu mogu nastati p r o b l e m i, nelagode, frustracije , neuroze i psihoze.

S v e čovjekove a k t i v n o s t i omogućuju r a d o s t ž i v l j e n j a uz samopoštovanje zbog čovjekovog aktivnoga 'koračanja dolinom suza', a frustracije naprotiv kočenjem prirodnih aktivnosti dovode do psihopatskih (psihofizičkih patologija) pojava s umišljajem besmislenosti življenja, što je poznata posljedica depresivnoga stanja.

--U AKTIVNOSTI JEST RADOST ŽIVLJENJA, SA SAMOPOŠTOVANJEM
Neaktivnost rađa depresiju i osjećaj besmislenosti


Domoljubac - Zvonimir Tomac - iz zbirke : OSUŠENI GROZDOVI

<	lipanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (6)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (6)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (6)
Rujan 2020 (7)
Kolovoz 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (2)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (6)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (3)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (7)
Travanj 2019 (4)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (3)
Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (2)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (2)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (2)
Prosinac 2017 (2)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (2)
Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (2)
Lipanj 2017 (4)
Svibanj 2017 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Kontakti

Domoljubac - Zvonimir Tomac

Književno-likovna prezentacija u Koprivnici.
---
Rođen sam 1919. u Koprivnici.
Školovao se u rodnome gradu od 1925. do 1937., a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1941. godine.
Radni vijek proveo sam u struci: u Podravini, Banovini, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju i Istri.
Godine 1977. umirovljen.
Hobiji su mi slikarstvo i literatura
U vremenu od 2003. do 2018. objavio sam petnaestt knjižica (stihovi, eseji, pribilješke-pričice): 1.Otkrivanje, 2.Bez naslova, 3.Miris inja, 4.Sasušeni grozdovi, 5.Tukaj je horvaško, 6.Sam sa sobom, 7.Umorno cvijeće, 8. Zvonca čežnje, 9. Zvjezdice nas gledaju, 10. Snježni cvjetići - pahulice intime, 11. Plamsaji i sjenke, 12. Šaptaji života, 13. Drhtaji slutnje, 14.Osmjesi nečujnih mirisa te 15. Povečernja zvonca.

Živim u Rijeci od 1947. godine.

Statisika posjeta

Free counters