srijeda, 28.02.2007.

Kako prepoznati poštene i iskrene

I veljača izmiče. Baš čudna zima. U mom vrtu visoki grumeni trave, a cijelu zimu na travnjaku tratinčice. Nema snijega, nema leda pa čak ni magli na koje sam navikao u dugim godinama vozikanja od Siska do Zagreba i nazad. Ljudi se ubijaju, psi ih grizu i sve nekako izgleda pomalo iščašeno i nervozno, a opet normalno. Pada mi napamet kako se za istinsko radovanje proljeću, treba imati pravu zimu.Za jasnu su sliku potrebni kontrasti. U protivnom sve se preklapa, postaje sivo i naoko nespoznatljivo.
U ovoj izbornoj godini, u koju se krenulo žestoko otvaranjem pojedinih slučajeva ipak nedostaje pravih boja i pravih razlikovnica. Osjećam to među ljudima s kojima mnogo kontaktiram i razgovaram. Od zadnjega posta bio sam i u Daruvaru i u Sisku i u Blinjskom Kutu pored Siska i u Rijeci i u Ludbregu. Sve to u pet dana. Iako prezentiramo naše programe sve jasnije, sve konkretnije i bez suvišnih fraza, kao zgotovljene projekte, čini mi se da ralativizacija svega i svačega i uprosječenje političkih nastupa, kod naših ljudi stvara osjećaj male razlike i da se teško mogu probiti jasne poruke. Vidim da su HNS-ovci pribjegli bukvalno estradizaciji svojega nastupa izvodeći „Milijunaša“ i igrokaze po našim selima i gradićima. Čačić već mjesecima obilazi sajmove sa svojom točkom, a HDZ upriličuje cirkuske predstave po sportskim dvoranama dovozeći svoju pastvu autobusima na precizno scenaristički osmišljene predstave. Mi educiramo naše aktiviste po Hrvatskoj. A mediji svakodnevno anketiraju i analiziraju podrške strankama i ljudima. I svi legitimno nastojimo pokazati da smo mi pravi i najbolji izbor. No, kako se najbolje predstaviti jasnim porukama i dalje ostaje pitanje svih pitanja. Nekako mi se čini da će prođu imati oni koji će najviše vjerovati sami sebi, koji će pošteno i bez suvišnih prenemaganja, bez lakiranja i uljepšavanja, znati iskreno i otvoreno s ljudima podijeliti njihove stvarne životne probleme i ponuditi, opet bez laganja i foliranja rješenja za te probleme. Možda će baš to biti ona potrebna distanca za razlikovanje i ona boja koja može izdići iz sivila. Montaža atrakcija ipak ima ograničeni vijek trajanja i ograničenu snagu. Kad počne zaglušujuća buka stvarne kampanje i sve se zaljulja u kakofoniji sličnih obećanja o boljoj budućnosti, možda će se svojom mirnom bistrinom prepoznati poštenija i iskrenija riječ. No, nju mogu izreći samo pošteni i iskreni.Iskustvo, istina, ne potvrđuje ova moja nadanja, ali valjda se nešto mijenja ne samo na strani ponude, već i na strani potražnje.

Davorko Vidović
28.02.2007. u 21:58

<< Arhiva >>