subota, 09.05.2020.

Bumbarova livada



"Zatvor", malo neba i zakrivljeni svijet. Soba za razmišljanje. Obično je to ono što fali. Misli se rađaju u izrazu, kao u oklopu, obučene i dovršene. Svaka situacija je prilika za nešto.
Priroda nema masku pod kojom se krije, samo one od lelujavih zraka sunca i šarenih sjena koje je još više otkrivaju. Vrijeme je bagrema. I bumbara kojeg čeka njegova livada. Vrijeme je i za otvaranje kapija, jedne po jedne. A i vrijeme je da padnu maske.



Jedan glas buđenja i pogled onoga što jeste i što će opet negdje i za nekog biti, onog što traje kroz vječite mijene.
15:25 | Komentari (23) | Print | ^ |

utorak, 05.05.2020.

#OstaniDoma foto-izazov 3.



Ne znam važi li još ovaj izazov, ali moj se zove postepeno napuštaj dom.
Na mjestu sam, gle ironije, gdje se obično opraštamo od života. Stojim nepomično nasred aleje zagrljena sa svojim životom kao sa svojim jedinim nasljeđem i jednim drhtanjem.
Priroda je predivna, sve uređeno. Ništa se promijenilo nije iako uporno slušamo kako život poslije korone više neće biti isti.
Šta, hoćemo li to sad od korone počet računat godine?
Naravno da nećemo.
Drvo će i dalje grliti svoju svjetiljku u nekim alejama, a boje će se prelivati u prirodi i rasipati raskoš i sjaj. I dalje će se širiti neočekivana radost bez povezanosti sa onim što je bilo ili što će biti. I samo da maske ponovo padnu, radovaćemo se opet, kao nekada.
18:28 | Komentari (14) | Print | ^ |

ponedjeljak, 04.05.2020.

Slikom i zvukom



To što se čuje u sat i pedeset minuta je muzika našeg starog znanca korona virusa. He, što ti je suživot, ako čujete prijatnu muziku iz sebe, to je to. :-)


Kako zvuči koronavirus
Znamo kako se prenosi, koji su simptomi i kako izgleda pod mikroskopom novi koronavirus.

Odnedavno možemo i čuti kako zvuči korona. Tim američkih naučnika pretvorio je strukturu virusa u zvučni zapis. Osim što je melodija interesantna, otkrila je i detalje o strukturi virusa, koji se ne mogu uočiti mikroskopom.

Snimak su napravili naučnici sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT). Profesor Markus Biler i njegove kolege uspjeli su da šiljke koronavirusa koji su sastavljeni od aminokiselina, sonifikacijom, odnosno, vještačkom inteligencijom i posebnim tehnološkim procesom, pretvore u zvučni zapis.

Prema riječima vođe tima, profesora Markusa Bilera, to što se čuje je višeslojna algoritamska kompozicija koja pomoću zvuka odražava vibracije proteina, ritmičke elemente, redosljed i formiranje aminokiselina. Sve to zvuči kao spoj različitih melodija.

U zvučnom zapisu koji traje sat i 50 minuta, čuju se zvona, žičani instrumenti, flauta i koto – tradicionalni japanski žičani instrument čiji je zvuk intrigantan i umirujući.

Prijatan i relaksirajući karakter, takozvane muzike koronavirusa, prema riječima autora projekta, profesora Bilera, vara naše sluh isto kao što i virus vara naše ćelije. Pretvarajući virus u ovakvu vrstu muzike, Biler i njegov tim su saznali da virus korona koristi domaćina. Tačnije iz organizma oboljelog preuzima sistem pravljena proteina i koristi ga za sopstveno razmnožavanje.

Ta saznanja, uz još neke detalje koje mikroskop ne može da otkrije, a otkrivaju se analizom melodije, kako naučnici navode, značajni su za razvijanje terapije i odgovarajućih ljekova za kovid 19.
link


Nas su pripremili za suživot sa virusom; na međusobni suživot ljudi se još nisu "primili", vlast se bavi izborima, a svjetski moćnici vode bitku za zauzimanje pozicija u nanomedicini; novinari postavljaju ubibožepitanja; sad čekamo novi pokret sa muzičkom korona matricom. Za ispraznosti ne nedostaje vremena ni prostora; retorika se istanjila, a vulgarnost javne riječi i ponašanja postala je zaraznija a od virusa.
Sve u svemu ništa.
18:44 | Komentari (23) | Print | ^ |

nedjelja, 03.05.2020.

madres domestos



"Jesi li gladan, hoćeš li nešto da pojedeš?“
Jedno je od najčešćih pitanja u gotovo svačijem životu i obično ga postavlja domaća majka ili majčica, što će reći domaćica.
U današnje vrijeme mogućnost dostave hrane olakšala je posao mnogim domaćicama, a neke druge mlade žene nikada to i neće postati, jer mnogo je lakše poručiti hranu nego po cijeli božiji dan vrtit se po kuhinji.
Dakle, uloga domaćice odumire, a sa tim će zauvijek nestati i onaj fini osjećaj koji budi miris hrane iz rerne koji nas zapljusne dok gladni ulazimo u kuću, od neprocjenjive vrijednosti.
Miris djetinjstva.
Samo se pitam hoće li ovo novo društvo zadržati onaj osjećaj drevne gladi vezan za kuću, ognjište i madres domestos Ili će sa Njom odumrijeti i porodica?
01:04 | Komentari (16) | Print | ^ |

subota, 02.05.2020.

Kiša

Čujem veseli grohot krupnih kapi po oknima i idem do prozora. Kiša zaliva zemlju. Ova udružena nevaljalica pretvorila je vrijeme u nevrijeme. Tako smo izvan vremena, među zidovima od kiše protiv kojih se ne može ništa, a zatvaraju bolje od policijskog čaša.
10:14 | Komentari (12) | Print | ^ |

petak, 01.05.2020.

Slavite li Prvi maj?



Prvi maj, odnosno Međunarodni praznik rada, jedan je od najrasprostranjenijih praznika na svetu, a obeležava se u znak sećanja na velike demonstracije iz maja 1886. godine, kad su radnici u Čikagu stupili u štrajk, zahtevajući osmočasovno radno vreme.

Male nadnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati i život na ivici bede bili su povod za niz štrajkova u kojima su zahtevani uslovi rada i života dostojni čoveka.

Do kulminacije je došlo u Čikagu, u maju 1886. godine, kad je na ulice izašlo skoro 40.000 pripadnika radničkog pokreta. Oni su svoje zahteve simbolično istakli u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog uzdizanja.

Međutim, vlast je na demonstrante poslala policiju, posle čega je usledio žestok sukob u kojem je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Petoro vođa štrajka je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sledeće godine taj dan je počeo da se slavi kao Međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Poslednjih godina, Međunarodni praznik rada u svetu se obeležava raznim akcijama i demonstracijama, čija je suština borba za prava radnika, kraće radno vreme, bolje plate i zaštitu na radu.


Prvi maj godinama doživljavamo kao neradni dan rezerviran za druženje na „urancima“ u prirodi, uz roštilj, pečenje, piće i pjesmu, kao dan veselja i piknika, a on je suštinski simbol borbe za slobodu.
U opštoj jurnjavi za novcem radnici (a i neradnici) sve su dalje od života dostojnog čovjeka, jer se nikako ne mogu posložiti te tri stvari, kraće radno vrijeme, bolji uslovi rada i zaštita na radu. Zapravo, u današnjim uslovima i samo pravo na rad je postalo ogromna privilegija bez obzira na uslove.
Sa druge strane, pitanje je koliko "stvarni" rad ima udjela u sveukupnom svjetskom "biznisu"? Novac se "pretače" uglavnom na uslugama, "šoubizu" i kojekakvim drugim "transakcijama". Ovo je bilo vrijeme zanimanja kojima možda i nismo znali pravo značenje, poput barista, starleta, rijaliti zvijezda, menedžera, aktuara, influensera, stend-up komičara, ..i sl., a koja će vremenom vjerovatno i nestati.
Čovjek je postao samo konzument koji koristi nekakve usluge a pri tome vrlo mali zna sam nešto da uradi, i čovječanatvo je u eri ekspanzije tehnologije u opasnosti potpunog zaglupljenja, od automatizacije proizvodnje, robotizacija, eksterne baze podataka na netu pa sve do one pedale na "automatiku" dok vozite.

Ljudi nisu povezani internetom, on je instrument otuđenja, ljudi su povezani emocijama, telepatski, sopstvenom energijom koju proizvodi mozak. Uslov za to je da je mozak stalno u funkciji, da ne odumire njegova aktivnost, impulsi i namjere ljudi su kohezioni faktor među njima koji ih udružuje - kolektivna misao može pokrenuti planine. Zato su ljudima ponuđeni oni koji će misliti za njih (brinuti) i koji će raditi za njih (mašine i uređaji) da bi svaka njihova misaona i fizička aktivnost odumrla i time se razbile grupe sličnomislećih ljudi.
Time se, na jedan veoma perfidan način, lišavaju prava na rad i prava na život.
Zato i pretvaranje Prvog maja u dan za "piknik" umanjuje njegov suštinski značaj i duboki smisao borbe za pravo na rad i dostojanstven život.

Sretan vam 1.maj!
14:02 | Komentari (26) | Print | ^ |

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>