22.06.2011., srijeda

Željeznički ''semafori''

U cestovnom prometu postoje cestovni signalni znaci i semafori. U željezničkom prometu postoje također razni signalni znakovi koji strojovođama prenose razne informacije koje im trebaju tijekom vožnje vlaka, prilikom manevriranja, prilikom probe kočenja itd. Signalni znakovi daju se signalima. Signali mogu biti stalni, prijenosni ili ručni. Signalni znakovi mogu biti vidni, i čujni. Svjetlosni signali kojima se dozvoljava odlazak iz kolodvora, ulazak u kolodvor, prolazak na odsjeku neke pruge, podsjećaju na semafore kakve nalazimo na raskršćima u cestovnom prometu, pa ih ljudi nazivaju semaforimaTi signali mogu biti: ulazni, izlazni, prostorni i zaštitni. Ulazni signali dozvoljavaju ili zabranjuju ulazak vlaku u kolodvor. Izlazni signali dozvoljavaju ili zabranjuju vožnju vlaka iz kolodvora. Prostorni signali dozvoljavaju ili zabranjuju vožnju u sljedeći prostorni odsjek (ako je pruga podijeljena na više prostornih odsjeka, radi veće propusne moći pruge), zaštitni signal koji štiti određeno područje pruge ili kolodvora (skretnice, dijelove kolodvorskog područja, stajališta ako imaju zajednički peron za dvije usporedne pruge, osim ako peron nema pothodnik ili nadhodnik i u još nekim slučajevima). Glavni signali, za razliku od semafora u cestovnom prometu imaju više značenja ( u cestovnom prometu crveno-stani, žuto-oprezno i zeleno- prolazak slobodan) te se njima može predsignalizirati signalni znak sljedećeg glavnog signala, može se signalizirati da li vlak ide u pravac ili u skretanje, što je jako bitno, jer kada vlak na skretnicama skreće, brzina mora biti puno manja nego kod prolaska preko skretnica u pravcu, glavnim signalom mogu se davati obavijesti o iznimnom opreznom ulasku/izlasku u kolodvor itd. Tako se na glavnim signalima mogu pojavljivati razne svjetlosne kombinacije npr. Jedno crveno svjetlo znači da vlak mora stati, zeleno svjetlo znači da vlak može proći pokraj tog signala, jedno žuto svjetlo znači da vlak mora oprezno proći pokraj tog signala, jer će mu sljedeći signal možda biti crven, jedno žuto trepčuće svjetlo i jedno zeleno mirno svjetlo u kombinaciji znači da vlak ulazi/izlazi u skretanje, da mora voziti sporije ali da će sljedeći signal vjerojatno biti slobodan, itd. Kolika je brzina preko skretničkog područja određena je voznim redom, i za svaki kolodvor je drugačija, tako da strojovođa kad vidi ovakav signal, iz voznog reda mora znati točno koja je to brzina kojom može provesti vlak preko skretničkog područja koje štiti takav signal. Osim glavnih signala u željezničkom prometu koriste se i razni drugi signali pa tako imamo signale za manevriranje, signali osoblja kod vlakova (kad prometnik fućka i podiže signalnu svjetiljku to je signalni znak za polazak vlaku), razne signalne oznake na tablama, stupovima itd., signale za elektrovuču, skretnički signali itd. Signala, signalnih znakova i signalnih oznaka na željeznici ima jako puno, i zbog toga su svi oni detaljno objašnjeni Pravilnikom o značenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u željezničkom prometu, koji svi izvršni radnici u željezničkom prometu moraju jako dobro poznavati, kako bi se promet vlakova mogao uredno i sigurno odvijati.

- 10:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.06.2011., utorak

Priča o crvenkapici

Na željeznici, crvenkapica je popularni naziv za radno mjesto prometnik vlakova, dakle onaj željezničar što nosi crvenu kapu, voli se praviti važan pred vlakovima, a ponekad i maše sa nekakvom palicom ili svjetiljkom. Zgodno zanimanje, plaća redovita i pristojna a on samo izađe pred vlak, zazviždi i maše. Jako lagan posao. Da li je to zaista tako?

Biti prometnik vlakova odgovoran je posao. Prometnik vlakova je centralna osoba u svakom kolodvoru, i sav posao koji se odvija u kolodvoru u svrhu uredne otpreme i prijema vlakova kontrolira prometnik vlakova. On stalno mora biti na radnom mjestu, i ne može za vrijeme pauze ''skoknuti'' u grad na kavu ili na plac. On mora biti dostupan i putnicima i drugim korisnicima željezničkih usluga, kao i radnicima HŽ-a u svako doba dana i noći. Prometnici vlakova rade u smjenama, i to najčešće u turnusu 12/24, 12/48 (znači radi primjerice danas po danu od 7.00 do 19.00, a onda radi sutra navečer od 19.00 do 7.00 drugog dana, i onda je dva dana slobodan – dan kad je došao iz noćne i drugi dan). Ovo je najčešća verzija rasporeda radnog vremena, ali ima i drugih zavisno o obujmu posla. U nekim kolodvorima ima prekid radnog vremena u noćnim satima, tako da je tamo drugačije raspoređeno radno vrijeme. U Zagreb Glavnom kolodvoru, na postavnici, prometnici vlakova zbog velikog obujma posla rade samo po 6 sati u smjeni i to u turnusu 6/24;6/24:6/24:6/48 tj. Prva smjena, druga smjena, treća smjena pa dva dana slobodni.

Što zapravo radi prometnik vlakova? Teško je u par rečenica svesti rad prometnika, jer je njegov rad kompleksan i svobuhvatan, ali osnova njegovog posla bila bi sljedeće: regulira promet vlakova i pružnih vozila u ko¬lodvoru i na pripadajućim međukolodvorskim razmacima – prometnik je taj koji odlučuje koji vlak će čekati, a koji će proći, što je posebno važno na jednokolosiječnim prugama jer su kolodvori mjesta gdje se vlakovi križaju ( za neželjezničare – mimoilaze), pri čemu treba paziti da se vozni red održava bez zakašnjenja. Svi prometnici prate vozni red, koji je praktički tehnološki proces rada jedne pruge, i svi ga se moraju pridržavati. U voznom redu definirani su svi vlakovi, i putnički i teretni, a njime je određeno koji su vlakovi jako važni a koji su manje važni, tj. postoji hijerarhija između vlakova i zna se unaprijed koji vlakovi imaju prednost, a koji čekaju. Prometnik vlakova obavještava putnike o zakašnjenjima, prometnik određuje na koji kolosijek će doći koji vlak, prometnik obavlja siguronosne radnje oko prijema i otpreme vlakova u kolodvorima, uključuje signale za vlakove, osigurava putove vožnji za vlakove, prometnik osigurava da željezničko-cestovni prijelazi budu zatvoreni za prolaske vlakova . Sve radnje oko prijema i otpreme vlakova moraju se dokumentirati u odgovarajuće evidencije a to također radi prometnik vlakova. Također, nadgleda i organizira manevarski rad – rad na sastavljanju i rastavljanju vlakova. Obavlja preglede skretnica i kolosiječnih postrojenja koja su bitna za sigurnost prometa, kontrolira rad drugog osoblja koje sudjeluje u prometu. U manjim kolodvorima prometnik i prodaje vozne karte, brine se oko rada blagajne, obračunava cijene prijevoza vagonskih pošiljki. Prometnik je odgovoran i za postavljanja vagona na utovar željezničkim korisnicima, brine se da se isti vagoni poslije utovara otpreme što je prije moguće itd.

U svakom slučaju, posao prometnika vlakova je jako dinamičan, odgovoran i zahtjeva mnogo znanja i mogućnost snalaženja i donošenja brzih odluka u raznim situacijama koje se u prometu mogu dogoditi. Tko želi postati prometnik vlakova mora završiti srednju željezničku tehničku školu, čime stječe zvanje Tehničara za željeznički promet.

- 12:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.06.2011., srijeda

Željezničko-cestovni prijelazi (2)

U posljednjem blogu opisane su vrste osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP). U ovom blogu pokušati ću objasniti i razlike u rješenjima osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza sa branicima ili polubranicima.

Željezničko-cestovni prijelazi osigurani sa branicima ( brklja, rampa ) zatvaraju cijelu cestu, dok polubranici zatvaraju samo odnosni trak ceste. Tamo gdje su branici, obično su to uređaji kojima rukuje radnik, tzv. čuvar ŽCP-a. Kod ovog tipa osiguranja željezničko-cestovnog prijelaza vremena čekanja da vlak prođe i da se branik podigne i oslobodi prolaz cestovnim vozilima su najdulja. Zašto je tome tako?

Željeznički propisi ovdje nalažu sljedeće: branik kojim rukuje čuvar ŽCP-a mora se spustiti najkasnije 5 minuta prije vjerojatnog prolaska vlaka. Zapovijed za spuštanje rampe čuvaru daje prometnik vlakova iz kolodvora odakle će vlak krenuti i to 7 minuta prije vjerojatnog prolaska odnosno odlaska vlaka iz tog kolodvora. Čuvar ŽCP-a zna koliko vremena treba da vlak stigne od kolodvora do njegovog prijelaza i on spušta rampu 5 minuta prije prolaska vlaka preko tog ŽCP-a.
Dakle, ako vlak polazi iz prethodnog kolodvoru u 10.50, prometnik vlakova će o tome obavijestiti čuvara ŽCP-a u 10.43. Ako vlak prolazi željezničko-cestovni prijelaz u 10.53, tada će branik morati biti spušten već u 10.48, dakle 5 minuta prije vjerojatnog prolaska vlaka. Znači, već u startu se čeka minimalno 5 minuta. A ako se kojim slučajem dogodi da vlak zbog nekog razloga produži svoje vrijeme putovanja ili stane zbog kvara ili nekog drugog razloga, čekanja će biti i veća, a čuvar ŽCP-a ne smije podići branik dok ne dobije pouzdanu informaciju da je vlak ostao u kvaru ili neće proći zbog nečeg drugog. Ako je promet na cesti frekventan, za čas će se nakupiti veliki broj cestovnih vozila u kojima se nalaze ljutiti vozači.

Puno je bolja situacija s automatskim uređajima za osiguranje ŽCP-ova koje vlak sam uključuje i isključuje. Dakle, na propisanoj daljini ispred ŽCP-a na pruzi nalaze se uključni kontakti koji registriraju dolazeći vlak. Kad ti kontakti registriraju vlak uređaj na ŽCP-u počinje zvoniti i crvena svjetla trepću, te se nakon 10-tak sekundi spušta polubranik i vlak već za nekoliko desetaka sekundi prolazi. Nakon što vlak prođe isključne kontakte koji se nalaze iza ŽCP-a, polubranik se diže i promet se na cesti može nesmetano odvijati. Ovo je znatno bolje rješenje od rampe kojom rukuje čuvar ŽCP-a, jer su vremena čekanja da prođe vlak minimalna .

Postoji još jedno rješenje za osiguranje a to je kad je ŽCP blizu kolodvora, onda prometnik vlakova postavlja isti pomoću kolodvorskog signalno-siguronosnog uređaja. Da bi osigurao put vožnje za vlak i vlaku uključio signal da može ući ili proći kroz kolodvor ( na željeznici to zovemo postavljanje ili osiguranje puta vožnje), prometnik vlakova mora prije toga spustiti polubranik ili branik na ŽCP-u. Tek kad je polubranik spušten,o čemu prometnik vlakova dobiva indikaciju na svom uređaju, tada može vlaku postaviti signal ( ne semafor ) u položaj za dozvoljenu vožnju. A te sve radnje mora obaviti tako pravovremeno da vlak ne smije stati ispred signala. Zbog toga se i na ovakvim ŽCP-ovima mora čekati nekoliko minuta duže nego na automatskim ŽCP-ovima.

Budite strpljivi koliko god se dugo mora čekati. ŽCP-ovi su opasna mjesta gdje se svako nestrpljenje može platiti najvećom mogućom cijenom. Vlak je uvijek brži.

- 09:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.06.2011., petak

Željezničko-cestovni prijelazi

Svi smo svjedoci da se često dešavaju teške prometne nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima. Tada se u pravilu uvijek postavlja pitanje da li su željezničko-cestovni prijelazi bili ''osigurani'' ili ''neosigurani''. Ako su bili ''neosigurani'' onda se u pravilu uvijek diže halabuka i medijski linč Hrvatskih željeznica. Međutim, prema odredbama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu i Pravilnika o načinu osiguranja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge tzv. neosigurani željezničko-cestovni prijelazi preko pruge ne postoje. Svi željezničko-cestovni prijelazi preko pruge su osigurani u zavisnosti o rangu pruge, rangu ceste, o učestalosti željezničkog i cestovnog prometa, o specifičnostima mjesnih prilika ili drugih razloga koji utječu na prometnu sigurnost. Tako imamo:
- Željezničko-cestovne prijelaze koji su osigurani cestovnim prometnim znacima i propisanom preglednošću s ceste na željezničku prugu (propisanu preglednost je dužna osigurati pravna osoba koja održava cestu na tom području)
- Željezničko cestovne prijelaze koji su osigurani uređajem za zatvaranje ( branici i polubranici ) a koji mogu imati i uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila
- Željezničko-cestovne prijelaze koji su osigurani uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila ( svjetlosni znakovi i jakozvučna zvona)

I na kraju ne smije se zaboraviti da bez obzira na koji način je je željezničko-cestovni prijelaz osiguran, vlak, odnosno željezničko vozilo na željezničko-cestovnom prijelazu ili pješačkom prijelazu preko pruge ima pravo prednosti prolaska u odnosu na vozila i pješake u cestovnom prometu.

- 10:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Svibanj 2018 (3)
Veljača 2018 (1)
Travanj 2017 (1)
Ožujak 2017 (2)
Listopad 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (4)
Svibanj 2011 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Teme iz područja željeznice za sve one koji žele nešto saznati o željeznici.Teme bi trebale biti objašnjene na jednostavan način, tako da ih svatko može razumjeti.

mdautovi@gmail.com