17.08.2011., srijeda

Malo o skretnicama...

Da bi vlakovi mogli prelaziti s jednog kolosijeka na drugi postoje posebno konstruirana kolosiječna postrojenja - skretnice. Skretnice nalazimo u svakom kolodvoru, jer bez njih kolodvori ne bi mogli funkcionirati.U kolodvorima se obavljaju sastajanja vlakova, a bez skretnica isto ne bi bilo moguće. Skretnice se mogu podijeliti u više vrsta prema konstrukcijskim značajkama, prema načinu postavljanja, prema načinu osiguranja itd.
Skretnicama rukuju željeznički radnici koji sudjeluju u reguliranju prometa i kod manevriranja. To mogu biti prometnici vlakova, skretničari, manevarski radnici, i drugi radnici koji su ovlašteni za rukovanje skretnicama u određenim propisanim postupcima. Skretnice se mogu postavljati centralno putem uređaja (signalno-siguronosna postavnica) ili se mogu postavljati na licu mjesta. Sve skretnice preko kojih prolaze vlakovi moraju biti zaključane kada preko njih predstoji vožnja vlaka, a isto zaključavanje također se može obaviti centralno putem SS postavnice, a mogu se zaključavati i na licu mjesta.U tu svrhu postoje posebno dizajnirane skretničke brave koje onemogućavaju neovlaštenim radnicima ili stranim osobama da skretnice okrenu u neki drugi pravac, kao što se često dogodi u crtanim filmovima. Skretnice koje se zaključavaju sa centralnog mjesta, također imaju posebna konstrukcijska rješenja i načine zaključavanja, tako da se iste također ne mogu nasilno okrenuti u drugi položaj. Da bi skretnice uredno funkcionirale, i da bi uvijek bila zastupljena sigurnost prometa, skretnice se svaki dan pregledaju od strane prometnog osoblja (šefa kolodvora, prometnika vlakova i skretničara), koji skretnice pregledaju u smislu njihove upotrebljivosti i čistoće, a skretničar ih redovito podmazuje i čisti. Popravke i servise skretnica obavljaju posebno obučeni željeznički radnici koji se bave izgradnjom i održavanjem infrastrukture, koji također pregledaju skretnice u određenim vremenskim intervalima u smislu tehničke ispravnosti. Svi intervali pregleda skretnica, kao i mjere kojima moraju udovoljavati skretnice, i svi tehnički parametri kojima moraju udovoljavati skretnice propisani su nizom željezničkih propisa koji vrijede za cijelu mrežu HŽ-a, tako da u ovom području nisu dozvoljene nikakve improvizacije i samostalna provizorna rješenja. Skretnice na svojim postavnim spravama mogu imati i skretničke signale koji pokazuju u kojem položaju su skretnice postavljene. Skretnički signali izgledaju kao crne kutije koje na sebi imaju bijele pravokutnike, križeve ili strelice. Pravokutnici označavaju da je skretnica okrenuta za vožnju u pravac, a križevi ili strelice da je skretnica postavljena za vožnju u skretanje. Kod skretnica koje se postavljaju ručno na licu mjesta na postavnoj spravi postoje i okrugli tegovi koji su obojani crveno-bijelo. Kad je skretnica postavljena u skretanje onda je crvena polovica utega okrenuta prema gore i obratno. Skretnički signali su važni jer voznom osoblju pokazuju da li je vožnja u pravac ili u skretanje, a to je važno zbog toga što su brzine u skretanje puno manje nego brzine u pravac. Neke skretnice nemaju ove signale, ali to je zbog toga što su zaštićene drugim signalima, koji strojovođi pokazuju kojom brzinom moraju ići, ili su to neke sporedne skretnice na raznim industrijskim ili manipulativnim kolosijecima gdje su brzine jako male.

- 12:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.08.2011., ponedjeljak

Jednokolosiječna i dvoklosiječna pruga

U našoj Hrvatskoj, većina pruga je jednokolosiječna. Dvokolosiječna pruga je samo na X. koridoru i to na dionici od Dugog Sela do Dobove i od Novske do Vinkovaca. Koja je razlika između ovih pruga za krajnjeg korisnika željezničkih usluga? Na jednokolosiječnoj pruzi se dulje putuje, zbog toga što se vlakovi suprotnog smjera negdje moraju ''križati''. Propusna moć jednokolosiječne pruge je manja nego kod dvokolosiječne pruge. Na dvokolosiječnoj pruzi za svaki smjer putovanja vlakovi imaju svoj kolosijek i svojom vožnjom ne ometaju vožnju vlakova iz suprotnog smjera. U Hrvatskoj vlakovi na dvokolosiječnim prugama prometuju desnim kolosjekom, gledano u smjeru kretanja vlaka. Na jednokolosiječnim prugama vlakovi moraju čekati na dolazak vlaka iz suprotnog smjera, i to u kolodvorima, jer je kolodvor službeno mjesto na pruzi koji ima više kolosijeka, pa se tako u kolodvorima obavljaju ''križanja'', ''pretjecanja'', ''sustizanja'' koje jednim imenom zovemo sastajanje vlakova.
Križanje – je sastajanje dvaju vlakova iz suprotnih smjerova u kolodvorima kod jednokolosiječnog prometa.
Pretjecanje – sastajanje dvaju vlakova istih smjerova u kolodvorima u kojima se vlak koji je prije došao u kolodvor, otprema nakon uzastopnog vlaka, koji ga pretiče (npr. brzi vlak koji pretiče putnički vlak, ili putnički vlak koji pretiče teretni itd)
Na dvokolosiječnim prugama možemo imati još jedno sastajanje vlaka, a to je mimoilaženje, kada dva vlaka suprotnog smjera prolaze jedan pored drugog, svaki na svom kolosijeku. Ovo se može dogoditi i u kolodvoru i na otvorenoj pruzi.
Sustizanje – sastajanje dvaju vlakova istog smjera u kolodvorima jednokolosiječne ili dvoolosiječne pruge, kada se vlak koji je prije došao u kolodvor i otrema prije vlaka koji je za njim došao u kolodvor, tj. ne dogodi se preticanje vlaka.
U željezničkom prometu propisani su tzv. rangovi vlakova, tako da se zna koji vlakovi su jako važni a koji su manje važni, odnosno koji čekaju a koji imaju prednost, što je posebno važno kod sastajanja vlakova. Tako npr. brzi vlakovi imaju prednost ispred svih drugih vlakova (i putničkih i teretnih), putnički vlakovi imaju prednost ispred teretnih vlakova, ali moraju čekati brze vlakove, teretni vlakovi moraju čekati i na putničke i na brze vlakove itd.
Zato kada vaš vlak stane u nekom kolodvoru, to nije zbog toga što mu se je eto tako sad malo stalo, da strojovođa malo odmori, već vjerojatno čekate ili na križanje ili na pretjecanje, jer se vozite u manje važnom vlaku koji mora čekati na prolazak drugog , ''važnijeg'' vlaka.

- 14:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

< kolovoz, 2011 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Svibanj 2018 (3)
Veljača 2018 (1)
Travanj 2017 (1)
Ožujak 2017 (2)
Listopad 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (4)
Svibanj 2011 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Teme iz područja željeznice za sve one koji žele nešto saznati o željeznici.Teme bi trebale biti objašnjene na jednostavan način, tako da ih svatko može razumjeti.

mdautovi@gmail.com