NEMANJA: SMIRENOUMLJE

MARIJAN CIPRA feat. GAJO PETROVIĆ

Verlust der Mitte



I

Jednom prigodom zaustavio je Gajo Petrović u auli Filozofskog fakulteta Marijana Cipru*, nekako nedugo po Ciprinom povratku iz umobolnice:

- Cipra, a imate li vi nekakav papir koji jamči da možete predavati studentima?, raspitivao se logično i dobrohotno Gajo.

- Ja sam jedini ovdje, dragi moj Gajo, koji takav papir ima., odgovori Cipra i dovrši ovu kratku raspravu.


II

I drugom zgodom Gajo Petrović - kojemu vrag zaista glede Marijana Cipre nije dao mira - zaustavi autora Metamorfoza metafizike i ni pet ni šest nego će on Cipri, koji je nekako upravo preuzeo brigu o zagrebačkim antropozofima:

- Znate, Cipra, filozofija vam nije spriritistička seansa!

- A bome nije, dragi moj Gajo, ni jakobinski klub!, odgovori Cipra i dovrši i ovu kratku raspravu.



Nije poznato je li Gajo Petrović još koji put zaustavio i oslovio Marijana Cipru.

_____________________

* Marijan Cipra, filozof koji nikada nije postao profesor filozofije zbog profesora filozofije koji nikada nisu postali filozofi, rođen je 22. kolovoza 1940. u Zagrebu, gdje je i maturirao na Klasičnoj gimnaziji.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je godine 1964. filozofiju i komparativnu književnost. Iste godine postaje asistentom na Odsjeku za filozofiju pri Katedri za povijest filozofije. Godine 1975. doktorirao je s temom »Metamorfoze metafizike«, koja je kao knjiga tiskana 1978. i 1999. Umirovljen je kao docent godine 1991.

U svom radu uglavnom se bavi poviješću filozofije, a osobito grčkom filozofijom te filozofijom njemačkog ideaIizma.

Istraživao je također i raznorodne krugove zapadnoeuropskoga mišljenja te neeuropske, u prvom redu istočne, tradicije (neohinduizam).

Autor je brojnih stručnih i znanstvenih radova što ih objavljuje u domaćim i inozemnim časopisima, među kojima valja istaknuti radove Geneza čovjekove povijesti, »Encyclopaedia moderna«, 6/1971., Kao da nas još samo jedan Heidegger može spasiti, »Filozofska istraživanja«, 17/1986, Put grčke filozofije od Edesse (484) do Toleda (1150), »Godišnjak za povijest filozofije«, 4/1986, Schopenhauer i njemački ideaIizam, »Filozofska istraživanja«, 24/1988., i osobito Uvod u filozofiju, »Kolo«, 1, proljeće 2001. te napose rad na projektu »Filozofija i duh kršćanstva«, gdje se određuje kao zagovornik tih dvaju stupova europske duhovnosti. Bavi se i prevođenjem filozofske literature s njemačkog jezika.

Objavio je sljedeće naslove: Metamorfoze metafizike, »Zrinski«, Čakovec 1978. i Matica hrvatska, Zagreb 1999., Misli o etici, Školska knjiga, Zagreb 1999., Temelji ontologije, Matica hrvatska, Zagreb 2003., Uvod u filozofiju, Matica hrvatska, Zagreb 2007.