uskoplje

29.09.2010., srijeda

Đikić član Leopoldine Uskopljani u svijetu... Hrvatski znanstvenik i direktor Frankfurtskog instituta izvrsnosti i Instituta za biokemiju na Goetheovu sveučilištu, inače podrijetlom Uskopljanin Ivan Đikić na ceremoniji u Erlangenu je promoviran u redovnog člana Njemačke akademije znanosti – Leopoldina. Njemačka akademija znanosti Leopoldina je najstarija svjetska akademija prirodnih znanosti. Njemačkom nacionalnom akademijom znanosti je proglašena u srpnju 2008. godine. Leopoldina savjetuje državne ustanove o znanstvenim pitanjima i potiče razmjenu ideja s inozemnim akademijama i znanstvenicima.

27.09.2010., ponedjeljak

Jurina u Širokom Brijegu Kratka vijest U petak, 24. rujna 2010. u prostorijama Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu održana je sjednica predsjedništa Udruge ravnatelja srednjih škola koje uče i rade na hrvatskome jeziku i po hrvatskom nastavnom planu i programu. Sjednici su nazočili predsjednik Udruge ravnatelja Zoran Landeka iz Mostara, Jozo Jurina iz Uskoplja, Blaž Madžarević iz Odžaka te Miroslav Bošnjak iz Širokog Brijega. Ravnatelji su razgovarali o aktualnoj problematici u školstvu. (www.gimnazija-sb.edu.com)

24.09.2010., petak

Raspisan natječaj za književnu nagradu Stjepan Džalto Prošlogodišnja dobitnica je Uskopljanka Kristina Posavac... U cilju popularizacije književnog stvaralaštva i u počast preminulom hrvatskom književniku Stjepanu Džalti, kulturna udruga Hrvatska uzdanica Uskoplje utemeljila je književnu nagradu Stjepan Džalto, te raspisala natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču. Priče moraju biti napisane na hrvatskom jeziku (standardu ili ikavici) i ne smiju biti duže od pet kartica teksta, niti smiju biti uzete kao dio iz dužeg proznog djela. Prosudbeno povjerenstvo prima po jedan rad od svakog autora, a pobjednika natječaja očekuje nagrada koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa od 500 KM. Objavljujemo cjelovit tekst natječaja: Na temelju članka 2. Odluke o književnoj nagradi „Stjepan Džalto“, Hrvatska uzdanica Uskoplje raspisuje NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade „Stjepan Džalto“ Kulturna udruga Hrvatska uzdanica Uskoplje dodjeljuje književnu nagradu „Stjepan Džalto“ za najbolju neobjavljenu kratku priču (ili humoresku). - Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa od 500,00 KM. - Priče ne smiju biti duže od 5 kartica teksta i ne smiju biti uzete kao dio iz dužeg proznog djela. - Priče moraju biti napisane na hrvatskom jeziku (standardu ili ikavici) i ne smiju biti objavljene. - Prosudbeno povjerenstvo prima po jedan rad od svakog autora. - Radovi se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obvezno u tri istovjetna ispisa kuvertirano pod šifrom s rješenjem šifre u zasebnoj zatvorenoj kuverti, koja mora sadržavati: ime i prezime, adresu, te broj telefona autora. - Radovi se šalju na adresu Hrvatska uzdanica Uskoplje, 70280 Uskoplje pp 51. - Rok za predaju radova je 15.12.2010. godine. - Organizator zadržava pravo nagrađene i druge izabrane radove objaviti u zasebnoj knjizi.

23.09.2010., četvrtak

Što su Krišto i Raguž bez brkova? Pomislite samo da na stranicama, recimo Izbornog povjerenstva BiH, kao u našem slučaju, umjesto Bosanska Gradiška / Gradiška ili Bosanski Novi / Novi Grad stoji samo Bosanska Gradiška ili samo Bosanski Novi, kako bi reagirale srpske stranke i politički predstavnici Srba u BiH? Pomislite samo da se na tim istim stranicama pojavi suprotan primjer, kako bi reagirao Željko Komšić i drugi predstavnici bošnjačkog naroda? Prije desetak dana objavili smo post o činjenici da Državno izborno povjerenstvo BiH, i to ne prvi put, koristeći nepostojeće ime "Gornji Vakuf" za naš grad i općinu, na najgrublji način krši odredbe pozitivnih propisa i zakona BiH. Riječ je o neprikrivenoj pristranosti, o potihom guranju jednoga imena, potajnom promoviranju interesa jednoga naroda na uštrb interesa drugoga naroda i u ovom slučaju, na uštrb interesa države BiH. Mi smo na ovom blogu skromnim postom ukazali na ovu zloupotrebu, koja je sve prije nego slučajna, nadajući se da će zbog ovoga - a ime našega grada i općine za Hrvate Uskoplja jest prvorazredno političko pitanje - reagirati neka od političkih stranaka, koje se, u ovo predizborno vrijeme, diče svojom snagom i vjernošću svojim biračima. Na žalost, to se nije dogodilo! Da bi su vjerovalo u snagu, ona ne smije biti selektivna, ako se trsi štiti interese Hrvata u BiH, ona mora zaštiti ponajprije interes svojih najmanjih i naizgled najbeznačajnijih članova: i onog pastira na Blidinju, i onog postolara u Goraždu, i trapističkog redovnika u Banjoj Luci, i povratnika koji čisti derventske ulice, da bi se pokazala snaga zajedništva, ta snaga mora zaštititi pravo i najmanjeg dijela tog zajedništva od protuzakonitih ponašanja pogotovo državnih institucija. Snaga Hrvata mjeri se položajem onog najmanjeg i najugroženijeg među nama. Pomislite samo da na stranicama, recimo Izbornog povjerenstva BiH kao u našem slučaju, umjesto Bosanska Gradiška / Gradiška ili Bosanski Novi / Novi Grad stoji samo Bosanska Gradiška ili samo Bosanski Novi, kako bi reagirale srpske stranke i politički predstavnici Srba u BiH? Pomislite samo da se na tim istim stranicama pojavi suprotan primjer, kako bi reagirao Željko Komšić i drugi predstavnici bošnjačkog naroda? Za razliku od njih "snaga u koju vjerujemo" i "snaga zajedništva" pokazuju svoje mišiće na plakatima suprotne strane, svoju kreativnost realiziraju u crtanju brkova predsjedničkom kandidatu suprotne strane, a pri tome se diče političkim akademijama, a iz njihova svakodnevnog ponašanja i, na kraju, odnosa prema pitanju imena našeg grada i općine, vidljivo je da nisu apsolvirali ni abecedu političkog djelovanja. I tako pored njih, razapetih između prizemnog crtanja brkova Ragužu i Krištinoj i intelektualističke onanije zvane politička akdemija, promiču prava životna pitanja zbog kojih bi oni trebali i postojati, dotle im Željko Komšić na glasovima Hrvata Donjeg Vakufa, Prnjavora i Kalesije (tu je održao predizborne skupove!), odnosi izbore, a Milorad Dodik izrasta u "oca nacije". Sve do novih izbora, koji će, baš poput ovih, biti povijesni.

22.09.2010., srijeda

Pomozimo Rostovu i Sebešiću! Akcija ograđivanja groblja i pokrivanja crkve... U susjednoj župi Rostovo, jednoj od župa nastalih odvajanjem od uskopaljske župe, koja obuhvaća sela Rostovo i Sebešić trenutno živi svega 50 vjernika, a u tijeku je akcija ograđivanja groblja u Rostovu, te pokrivanje crkve u Sebešiću. Budući da župljani ne mogu sami platiti te troškove, župnik župe Rostovo Uskopljanin vlč. Ilija Ivoš poziva sve ljude dobre volje, te, osobito, raseljene rostovske župljane po domovini i svijetu da se odazovu na ovu akciju i ako su u mogućnosti da pomognu. Veze Uskoplja i Uskopljana sa Sebešićem i Rostovom su iznimno jake, pa uopće ni ne sumnjamo da će se i brojni posjetitelji ovoga bloga ukjljučiti u akciju. Svoje donacije možete slati preko: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Korisnik: ŽUPA SVETOG ILIJE PROROKA ROSTOVO, NOVI TRAVNIK Swift code: UNCRBA 22 Račun broj: 20013870 IBAN broj: BA39 3386702220137774

Stope s. Danijele Škoro Gdje su i što rade (52): s. Danijela Škoro Uskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Danas podsjećam na osobu bez koje je na kulturnom polju na otoku Korčuli, a pogotovo u Blatu, malo što moguće učiniti... S. Danijela Škoro rođena je 16. siječnja 1978. godine u Bugojnu (BiH) (kao i brojni Uskopljani). Od 1992. članica je družbe Kćeri milosrđa. Gimnaziju je završila u Zagrebu, a studij filozofije i teologije u Rimu na papinskom sveučilištu Antonianum. Od 2003. godine djeluje kao redovnica u župi Blato, te se ističe u sljedećim aktivnostima u kulturi: Voditeljica je Dobrotvorne likovne radionice djece i mladih ''Stope'' koja djeluje pri župi i Osnovnoj školi Blato. Godišnje izrade preko 200 čestitki koje prodaju. Također izrađuju i razne ukrasne predmete. Sav prilog stečen ovim putem namijenjen je u dobrotvorne svrhe kojim se pomaže obitelji u Blatu. Od 2009. godine radionica je postala član ULIPUK-a, te su sa svojim radovima sudjelovali na ''Prvoj izložbi članova ULIPUK-a'' u sklopu Tjedna Blata. Vodi tri župna zbora: Mješoviti zbor ''Svih svetih'', Zbor mladih ''Stope'', te Dječji zbor ''Stope''. Osim redovitog animiranja nedjeljnih i blagdanskih svetim misa sa sva tri zbora, sudjeluje i u kulturno duhovnim programima u mjestu i izvan njega. Svojim pjevanjem animiraju naizmjence svaki 9. u mjesecu kad slavimo dan bl. Marije Petković. Osobito je uspješan rad sa Zborom mladih ''Stope'' s koji je nastupao na nekoliko festivala duhovne glazbe, te na drugim važnim nastupima od kojih izdvajamo: nastup među gradišćanskim Hrvatima u Austriji 2006. godine, Uskrsfest u Zagrebu 2007. godine (i osvojena nagrada slušatelja za najslušaniju pjesmu: Moja ljubav si Ti), Bonofest u Vukovaru 2008. godine, Hodočašće u došašće u Pakracu 2009. godine, Papafest u Solinu 2009. godine; Kao nekad pred Božić u Sarajevu 2009. godine i dr. Također su organizirale i nekoliko samostalnih koncerta u Blatu: 2007. godine koncert u ožujku uz gostovanje Rajka Dujmića; koncert u prosincu „Duhovno meditativna večer u došašću“ , koncert 2008. godine u studenom, te koncert u Korčuli 2009. godine. Sa spomenutim zborom studijski je snimila nekoliko pjesama (među kojima izdvajamo: Novo blatsko Veseljanje), koje će ugledati svjetlo dana na njihovu nosaču zvuka. Zajedno sa ''Stopama'' dobila je priznanje općine Blato Srebrni grb 2008. godine. U radu s ovim zborom ostvarila je dobru suradnju s poznatim hrvatskim producentom Rajkom Dujmićem. Sa Dječjim zborom ''Stope'' (preko 100 članova) organizira dobrotvorne koncerte (četiri ostvarena koncerta) u devetnici bl. Marije Propetoga Isusa, božićne predstave i druge prigodne programe vezanu uz župu i Osnovnu školu Blato. Organizira izlete i druženja za članove zbora po mjestima na otoku. 2009. godine izdali su pjesmaricu pod nazivom „Pjesmom sve za Isusa“ koja sadržava pjesme koje pjeva dječji zbor, te je ukrašena njihovim crtežima. Za rad sa ''Stopama'' (dječji zbor, zbor mladih i likovna radionica) 2007. godine dobitnica je potpore Dubrovačko neretvanske županije na natječaju za najbolje volonterske inicijative u osnovnim i srednjim školama Dubrovačko – Neretvanske županije. S djecom i mladima posjećuje staračke domove u mjestu, i starije osobe u njihovim domovima. Djelatnica je Osnovne škole Blato i predaje vjeronauk učenicima od prvog do četvrtog razreda. Promiče među djecom čitanje dječjeg katoličkog časopisa ''Mak'', u kojem su često objavljeni i radovi naše djece, a također više puta bili i nagrađivani. U školi organizira izložbu adventskih vijenaca i jaslica u čijoj izradi sudjeluju učitelji i djeca iz cijele škole. Vodi Zajednicu mladih u župi s kojima je pripremila nekoliko predstava (Na tvoju riječ; Pogledaj očima srca; Bezgrešnom srcu najljepše Majke…). Vodi ih redovito na nacionalne susrete hrvatske katoličke mladeži (Pula 2006. godine, Varaždin 2008. godine, Livno 2009. godine). Organizira druženje s mladima iz drugih mjesta, koje rado posjećuju, ali i prime u goste (posjet mladima u Zagorju 2006. godine; susret mladih Dubrovačke biskupije u Blatu 2008. godine, susret mladih u Blatu u devetnici bl. Marije Petković 2008. godine, ...). U ovoj zajednici mladih izrasla je i ostvarila se ideja o ostvarivanju benda pod nazivom ''Koraj'' koji i danas uspješno djeluju u mjestu. Jedna je od organizatorica i sadržaja koji se priređuju svake godine u devetnici i blagdanu bl. Marije Propetoga. Također sudjeluje sa svojim skupinama u programima Tjedan Blata i Blatskoga ljeta. U svemu ovom radu ostvaruje izvrsnu suradnju s mnogim dobrim ljudima koji joj pomažu i bez kojih ovaj rad ne bi bio uspješan, na čemu im od srca zahvaljuje. (ulipuk.blogspot.com)

21.09.2010., utorak

Kad i kod koga na užinu? JESENSKI BLAGOSLOV POLJA Nedjelja 12.09.2010 Ždrimci 11:00 h Voljice 11:00 h Nedjelja 19.09.2010 Dobrošin 11:00 h Podgrađe 11:00 h Nedjelja 26.09.2010 Pidriš 11:00 h Paloč 11:00 h Nedjelja 10.10.2010 Seoci 13:00 h Osojnica 11:00 h Nedjelja 17.10.2010 Vrse 11:00 h Nedjelja 24.10.2010 Uskoplje 11:00 h (Župa Uskoplje)

Odbojkašice Frame Uskoplje treće u Kiseljaku Kratka vijest 18. rujna 2010. godine održan je sportski susret Franjevačke mladeži u Kiseljaku. Susret je počeo u 9, 00 sati ispred crkve sv. Ilije u Kiseljaku, u kojoj su su mladi, nakon što su dobili majice ovoga sportskog susreta, sudjelovali na misnom slavlju koje je predvodio fra Mato Topić, definitor Bosne Srebrene. U sportskom dijelu muškarci su se natjecali u nogometu, a djevojke u odbojci. Od 13 odbojkaških ekipa na kraju smo dobili tri pobjedničke. Prvo mjesto osvojila je odlična ekipa frame Busovača, dok je drugo mjesto osvojila frama Vitez, a treće ekipa frame Uskoplje. (župa uskoplje)

20.09.2010., ponedjeljak

300 ljudi: izvanredno zanimanje Sve je stvar perspektive... Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić razgovarao je s novinarom Dnevnog lista o predizbornoj kampanji. Izdvajamo jedno pitanje i, naravno, Ljubićev odgovor: Izborna kampanja je ušla u drugu fazu. Možete li navesti kakvo je raspoloženje na terenu glede dosadašnjih aktivnosti Hrvatske koalicije HDZ 1990.-HSP BiH? - Interes naroda, posebice mladih, za naše poruke nadilazi sva očekivanja. Podatak da se u prvoj fazi kampanje uz glavni skup u jednoj od općina, gdje je nazočno najviše vodstvo na čelu sa mnom i kolegom Zvonkom Jurišićem, predsjedničkim kandidatom Martinom Ragužem, održava još desetina skupova paralelno skoro u isto vrijeme i sve je izvanredno posjećeno, najslikovitiji je dokaz toga. Primjera radi, u petak je bio veličanstven skup u Čitluku pred više od 500 ljudi. U isto vrijeme su se održavali skupovi HDZ-a 1990. samostalno ili Hrvatske koalicije HDZ 1990.-HSP BiH u Busovači, Travniku, Uskoplju, Jajcu, Kupresu, Mokrom (Široki) ili Rastovači (Posušje) gdje je bilo također više od 300 ljudi, što govori o izvanrednom zanimanju za koaliciju. Atmosfera na skupovima, mladi obrazovani ljudi, poduzetnici, obični ljudi koje nikada nije zanimala politika, motivirani našim porukama su sada odlučni uključiti se i zajedno mijenjati naše živote, okruženje i konačno ovu državu nabolje.

19.09.2010., nedjelja

HSS - NHI u Uskoplju Nadaju se osvojiti 3 zastupnička mjesta u Skupštini SBŽ-a ... HSS-NHI održao je sinoć u Uskoplju predizborni skup tijekom kojega su predstavljeni kandidati za Srednjobosansku županiju (SBŽ), federalni Parlament i Parlamentarnu skupštinu BiH, priopćeno je iz Ureda za informiranje HSS-NHI. Tijekom skupa nazočnima se obratio kandidat HSS-NHI-ja za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Ante Čolak, koji je kazao kako Hrvati nemaju problem niti s Bošnjacima, niti sa Srbima, nego s dayjtonskim sustavom "koji nas je izbacio iz zajedničke kuće". "Zato je Dayjton za nas i fašizam i komunizam i apartheid u jednom, i samo ga demokracija može poraziti. To je ono što radi HSS-NHI i po tome se razlikujemo od svih drugih na političkoj sceni", kazao je Čolak, dodavši kako HSS-NHI priznaje samo ono što priznaje čitav svijet, a to je Bosna i Hercegovina. Obaćajući se nazočnima nositelj liste za SBŽ Anto Lozančić kazao je da Hrvati moraju prvenstveno biti međusobno jednakopravni, kao preduvjet ravnopravnosti s ostalim narodima u BiH. "HSS-NHI je garancija da se neće upravljati Hrvatima Središnje Bosne na daljinski upravljač", obećao je Lozančić, naglasivši da samo izlaskom na izbore i svojim glasom za HSS-NHi Hrvati mogu opstati na ovim prostorima. Nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Drago Džambas poručio je kako će HSS-NHI osigurati prosperitet narodu, te da vjeruje kako će stranka osvojiti 3 zastupnička mjesta u Skupštini SBŽ-a. Džambas je pozvao birače da iziđu na predstojeće izbore i svoj glas daju HSS-NHI, navodi se u priopćenju. (Fena) zp

Objavljeno susretljivošću I. Širića

17.09.2010., petak

Uskopaljske mažoretkinje na XII. Europskom prvenstvu mažoretkinja Kratka vijest... U ranim poslijepodnevnim satima na terenima Hotela Đulić u Širokom Brijegu započelo je XII. Europsko prvenstvo mažoretkinja. Više od dvije tisuće mažoretkinja iz 10 zemalja, među kojima i mažoretkinje iz Uskoplja, od danas do 19. rujna boravit će u Širokom Brijegu kako bi sudjelovale na ovom natjecanju. Natjecanje će se odvijati u više dobnih kategorija, a isto tako i u više natjecateljskih formi. Foto: mk-uskopljanke.blog.hr

Ekshumacije na području Bugojna: Kreće se u potragu za nestalim Hrvatima A zar ne bi bilo lakše pitati Komšića? Institut za nestale BiH u predstojećem će razdoblju intenzivirati ekshumacije na više lokacija širom Bosne i Hercegovine kako bi se rasvijetlila sudbina još uvijek razmjerno velikog broja osoba koje su žrtve rata, a za njihova se tijela ne zna. Nakon iskopavanja u Posavini, nedaleko od Odžaka, započet će se s ekshumacijom na području Bugojna gdje se nakon istražnih radnji traga za leševima dviju osoba. U ovoj općini najviše je stradalih Hrvata koji su bili zarobljeni, a za čiju se sudbinu ništa ne zna. O tome svjedoči, prije svega, primjer poznate bugojanske skupine najviših vojnih i političkih čelnika koji su odvedeni iz zatočeničkog logora u Bugojnu i likvidirani na nepoznatom mjestu tijekom 1993. O tom slučaju se vodi sudski postupak pred Sudom BiH, a kao svjedoci i mogući osumnjičenici su govorili ministar obrane Selman Cikotić, koji je bio zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH smještene u Bugojnu, te ratni načelnik Dževad Mlaćo. Crno na bijelo: Cikotić sve zna Faksimil dokumenta (gore) kojeg je uputio Enver Hadžihasanović Selmi Cikotiću 7. listopada 1993. godine, u kojemu, između ostalog stoji: "Ponovo vam skrećem pažnju da prebacite u KPD Zenica ona 23 bojovnika HVO o kojima ste pisali da su počinili velika zlodjela" Nekoliko dana ranije, točnije 19.9.1993. godine Selmo Cikotić u svom izvješću strogo pov. br 01/640-93 piše Hadžihasanoviću: "...U tom smislu Vas zzelim upoznati da smo mi ovdje u Bugojnu, u toku dejstava, zarobili 470 pripadnika HVO, od kojih je 383 imalo status ratnih vojnih zarobljenika. Zbog ne postojanja razloga za drzzanje u zatvoru otpussteno je 66 zarobljenika a u zatvoru imamo 317 zarobljenih + 2 zarobljena u G. Vakufu - ukupno 319. Od ovih 319 ljudi za sve postoje osnove za suđenje, nisu za pusstanje a 23 zbog tezzine pocinjenih djela imaju poseban tretman". Kakav je to poseban tretman i rezultira li on uobičajeno smaknućima Selman Cikotić ne navodi u svom izvješću. Za neupućene Cikotić još uvijek nije pritvoren, i dalje obavlja posao ministra obrane BiH! Pamtnome dosta!

"Plava revolucija" Kratka vijest U okviru predizborne kampanje nazvane Plava revolucija predstavnici Narodne stranke Radom za boljitak obilazak građana u Bosni i Hercegovini nastavili su u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Jerko Ivanković Lijanović dopredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak i kandidat za člana Predsjedništva BiH nakon šetnje gradom sa kandidatima, članovima i simpatizerima održao je prezentaciju mjera usvojenog izbornog programa za mandat 2010.-2014. u Domu kulture.

Optužnica protiv skupine Rijada Rustempašića mogla bi pasti, jer bi on mogao progovoriti o nekim stvarima koje bi kompromitirale određene osobe iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH Iako je teroristička skupina planirala napade na, između ostaloga, i neke osobe hrvatske nacionalnosti i katoličke vjerske objekte, te pripadnike Oružanih snaga u BiH koji se pripremaju za misiju u Afganistan, pravni stručnjaci su sumnjičavi glede ishoda procesa protiv nje Proces protiv terorističke skupine Rijada Rustempašića, najavljivan kao uvod u obračun s ekstremistima u BiH, mogao bi završiti debaklom ako optužnica i dalje bude zasnovana isključivo na iskazu zaštićenog svjedoka, tvrde za Press RS dobro obaviješteni pravosudni krugovi. Pravni stručnjaci upozoravaju da se cijela optužnica protiv osumnjičenih oslanja na ono što je o njima otkrio zaštićeni svjedok N, odnosno agent Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, koji se infiltrirao u Rustempašićevu skupinu. Rijad Rustempašić i članovi njegove skupine Abdulah Handžić i Edis Velić uhićeni su početkom studenog prošle godine dok je Rijadov brat Muhamed iza rešetaka završio dva mjeseca ranije. Rijad Rustempašić je dobro poznat policiji i sigurnosnim agencijama u BiH, jer je za vrijeme rata bio pripadnik zloglasnog odreda „El mudžahid". U procesu koji se vodi pred Sudom BiH Rustempašić i suradnici terete se za terorizam i neovlašten promet oružja i vojne opreme. Na jednom od posljednjih ročišta zaštićeni svjedok N izjavio je da je ova skupina planirala napade na objekte Vlade RS, LOT timove Eufora i pripadnike Oružanih snaga BiH koji trebaju ići u mirovnu misiju u Afganistan. On je ustvrdio i da je Rustempašićeva skupina namjeravala napasti i neke osobe hrvatske nacionalnosti, kao i katoličke bogomolje u Federaciji. U međuvremenu, član Rustempašićeve skupine Haris Čaušević Oks digao je u zrak policijsku postaju u Bugojnu. Tom prilikom poginuo je jedan policajac, a ranjeno je nekoliko njegovih kolega. - To dokazuje da ni taj agent OSA nije imao kompletnu sliku, jer je poslije njegove tajne misije uhićen samo dio Rustempašćeve skupine, dok su pojedini članovi ostali na slobodi i nešto kasnije izveli teroristički napad - kaže izvor. Ipak, proteklih nekoliko tjedana traje prebacivanje odgovornosti u sigurnosnim agencijama BiH s jedne na drugu stranu. Tako je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović za Press RS rekao da je vrh policije Srednjobosanske županije imao informacije o tome da je Haris Čaušević Oks potencijalni izvršitelj terorističkih napada, ali da po tom pitanju ništa nije poduzeto. - Na osnovu tih informacija koje je prikupila OSA Haris Čaušević je odavno trebao biti procesuiran pred nekim od sudova u BiH. To se nije dogodilo, iako su ti podaci dostavljeni i MUP-u SB županije - rekao je Ahmetović. Član ekspertskog tima za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević ocjenjuje da informacije o padu optužnice protiv Rustempašića mogu biti i jedna vrsta pripreme javnosti za ono što bi stvarno se moglo dogoditi u tom slučaju. - Ne bi bilo nikakvo čudo da optužnica doista padne, a za to postoje i neki drugi razlozi, jer se u međuvremenu ispostavilo da bi Rijad Rustempašić mogao progovoriti o nekim stvarima koje bi kompromitirale određene osobe iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH - kaže Galijašević. On navodi da je jedan od načina koji bi doprinio osuđujućoj presudi za članove ove terorističke skupine proširenje optužnice, s obzirom na to da su prikupljeni novi dokazi. - Član te skupine je digao u zrak policijsku postaju i ubio jednog čovjeka. Osim toga, količina naoružanja koja je pronađena i za koju je utvrđeno da je pripadala članovima te skupine je neoboriv dokaz da su oni pripremali terorističke akcije. Ako sve te nove okolnosti uđu u optužnicu, nju nitko neće moći srušiti - uvjeren je Galijašević.

16.09.2010., četvrtak

Delač: Mislio sam da je Sno gotov Uskopljani u svijetu Uskopljanin Matej Delač, mladi hrvatski reprezentativni vratar, napokon je stao među vratnice nogometaša nizozemskog Vitessea kojemu ga je ove sezone posudila Chelsea. No, da ne bude zabune, branio je za drugu momčad, u ligi pričuva. – Igrali smo protiv Ajaxa i do 60. minute vodili s 4:0, a potom je utakmica prekinuta, nakon što se njegov veznjak Evander Sno srušio na travu. Bio sam blizu jer je Ajax bio u napadu. Nije izgledalo dobro. Četiri puta davali su mu elektrošokove. Liječnici su brzo reagirali, ali kako nije davao znakove života, slutili smo najgore. Srećom, došao je k svijesti – istaknuo je Delač. U posljednjoj prvenstvenoj utakmici, protiv Heerenveena, Delač je bio na klupi za pričuvne igrače. – Naš prvi vratar Room zaista je dobar. No, strpljivo čekam svoju priliku i uvjeren sam da ću uskoro braniti za prvu momčad – rekao je Delač. - Grad ima 100.000 stanovnika. Blizu su Amsterdam i Köln. Družim se uglavnom sa Srbima Rajkovićem i Matićem koji su također došli s posudbe iz Chelsea, te sa slovenskim reprezentativcem Stevanovićem. Uvjeti su sjajni, a velika mi je čast raditi s trenerom vratara Raimondom Van Der Gouwom, koji je nekad branio za Manchester United – rekao je Delač. Pratite li našu ligu? – Žao mi je što se Lončarić ozlijedio. Drago mi je da je Interu krenulo. Ladić vas i dalje ne zove u mladu reprezentaciju? – Ne – slegnuo je ramenima Delač.

Mladi volonteri iz Uskoplja u projektu "72 sata bez kompromisa" Kratka vijest Do završne akcije projekta „72 sata bez kompromisa“, koja će se održati od 15. do 17. listopada ove godine, ostalo je točno još 30 dana. U ured Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II“ u srijedu 15. rujna pristigle su prijave iz Prozora, Rumboka, Odžaka i Uskoplja, a iz navedenih mjesta prijavljeno je 60 mladih volontera. Iako je rok za prijave volontera i projekata za župe bio predviđen do 15.rujna, organizacijski tim „72 sata bez kompromisa“ odlučio je produžiti ovaj rok do 25. rujna, jer se očekuje još prijava. Tim će se sa zadovoljstvom odazvati na pozive za održavanje prezentacije projekta do kraja rujna, kako bi što bolje iskoristili posljednje dane za prijave, te tako zainteresirali i probudili mlade da sudjeluju u najvećoj volonterskoj akciji mladih Vrhbosanske nadbiskupije. (mladicentar/M.B.)

Skup HDZ - BiH-a u Uskoplju A što je rekla Borjana Krišto? U športskoj dvorani u Uskoplju u srijedu 15. rujna 2010. godine održan je javni predizborni skup HDZ BiH. U izaslanstvu HDZ BiH, predvođeno predsjednikom prof.dr. Draganom Čovićem bili su: kandidatkinja HDZ BiH za hrvatskog člana predsjedništva BiH Borjana Krišto, Niko Lozančić nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Marinko Čavara nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Mirko Batinić, nositelj liste za županijsku skupštinu županije Središnja Bosna, koji su se na skupu obratili velikom broju nazočnih žitelja Uskoplja. Na javnom skupu nazočio je i Nikola Lovrinović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH županije Središnja Bosna, kandidati sa svih lista iz izborne jedinice Središnja Bosna, članovi predsjedništva HDZ BiH, te svi ostali dužnosnici središnjih tijela HDZ BiH. Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH u svom iscrpnom govoru osvrnuo se na aktualnu problematiku oko izbora hrvatskog člana predsjedništva BiH. "Buduća članica predsjedništva BiH Borjana Krišto je osoba koja prije svega ima karakter i razvijenu nacionalnu svijest, koja ima veliko iskustvo i znanje, osoba koja je vođena čovjekom i naukom naše vjere da stalno služi hrvatskom narodu. To je osoba koja se neće slomiti pod bilokakvim diktaturama, što je i dokazala u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri. Bošnjaci, ako je vaš izbor Željko Komšić, slobodno ga izaberite, ali kao bošnjačkog člana predsjedništva BiH", poručio je Čović. Dragan Čović dotaknuo se i važnosti povijesnog vremena i trenutka za hrvatski narod u BiH. „ HDZ BiH ima vrlo jasnu strategiju i program za iduće četiri godine, i u pogledu uspostave pravne države i socioekonomske politike. Nitko od ostalih hrvatskih političkih stranaka nema pravo motivirati birače da ne izađu na predstojeće izbore. HDZ BiH je stožerna stranka i nakon ostvarenih 130 000 glasova hrvatske članice predsjedništva Borjane Krišto pozvati će sve te stranke na razgovor u tom je jedinstvo hrvatskog naroda i HDZ BiH. Poruka koju šaljem u ime HDZ BiH je ta da je ovo povijesno vrijeme, jer će se sigurno u idućih godinu dana odlučivati o Ustavu BiH. HDZ BiH ima vrlo jasan plan, te smo jasno definirali što želimo oko uređenja BiH. Želimo poručiti kako je BiH prije svega hrvatska zemlja, te pripada prije svega hrvatima koji žive u njoj. Toga posebno moraju biti svjesni Hrvati središnje Bosne. Bez HDZ BiH nema vlasti u BiH, ali mnogo vrjednije od toga je da bez hrvatskog naroda nema BiH", kazao je Čović. Niko Lozančić, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH obrazložio je kakvu BiH želi i vidi HDZ BiH. „Ne smijemo izdati ni napustiti borbu za hrvatsku jednakopravnost i za očuvanje hrvatskih nacionalnih interesa. Ta borba nikad nije bila, a nije ni danas lagana. Mnogi su prepoznali HDZ BiH kao jaku snagu i predvodnicu hrvatskog naroda i počeli je rasturati na sve moguće načine. Međutim, svjedoci smo kako na njihovu žalost nisu uspjeli u tome. Želimo BiH u Europi. Želimo BiH u NATO-u, ali BiH s potpuno jednakopravnim hrvatskim narodom, sa sačuvanim dostojanstvom hrvatskih branitelja", kazao je Lozančić. Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta FBiH objasnio je kakve se sve bitke vode u zastupničkom domu Parlamenta BiH, posebno u pogledu preglasavanja Hrvata. „Činjenica je da se danas u zastupničkom domu Parlamenta FBiH događaju različiti oblici preglasavanja Hrvata. To se događa prije svega zbog hrvatskog višestranačja i borbe za vlastite interese, a ne interese naroda. Mnogi dužnosnici iz mnoštva hrvatskih stranaka nisu bili spremni doći na sjednice, kada se raspravljalo o važnim pitanjima za hrvatski narod, a danas bez ikakvog stida od vas traže glas. Uvjeren sam da je među vama prepoznata vrijednost koja je uvijek bila s vama i koja vas nikada neće iznevjeriti. Mnogi od vas zasigurno dijele mišljenje kako se glasovanjem neće ništa promijeniti. Glasovanjem omogućavamo da izaberemo prave predstavnike na svim razinama vlasti.HDZ BiH želi ispraviti nepravdu prema Hrvatima u svim aspektima života, ali i nepravdu koja se nanosi pripadnicima braniteljske populacije, bez kojih danas ne bi bili na ovim prostorima. Zbog toga glasujte za HDZ BiH najjaču hrvatsku stožernu stranku u BiH", poručio je Čavara. Mirko Batinić, nositelj liste za županijsku skupštinu županije Središnja Bosna podsjetio je što je sve HDZ BiH učinila za očuvanje hrvatskih tradicionalnih vrijednosti, te usporedio nužnost izlaska na izbore u županiji Središnja Bosna, ali i svih Hrvata ju BiH s odigravanjem nogometne utakmice. „Ono što je najvažnije za mlade ljude jest činjenica da nije bilo ove snage kojoj se vjeruje i koja je pobjeđivala dvadeset godina, hrvatski nastavni plan i program ne bi bio realnost, bio bi misaona imenica. Budimo ponosni na sve ono što smo zajedno stvorili i znali očuvati do danas. Vi ste snaga koja je našu stranku svih proteklih dvadeset godina jačala i držala na okupu. Naša zajednička zadaća je da služimo vama. Dokaz za to je 180 dužnosnika HDZ BiH koje je visoki predstavnik smijenio samo zbog toga što su služili svom narodu. Nemojmo dopustiti da zbog naše inferiornosti i nezainteresiranosti doživimo istu sudbinu. Zbog toga vas pozivam da nam se pridružite, te da na ovim izborima budete izbornici, jer pred vama je popis od 33 imena. Izaberite tim od 11 ljudi koji će biti spremni istrčati na teren, koji će se jasno izboriti da se u županiji Središnja Bosna ne može formirati vlada bez hrvatskog čovjeka, te izboriti da Ustav BiH bude po mjerama hrvatskog čovjeka. Bez tih potrebnih 11 igrača nema ništa od toga. Najjači adut domaći teren i publika uvijek su diktirali timu kako će igrat. Ne propustite tu priliku. Ne smijemo istrčati na teren s pet ili šest rukometaša, a borimo se u nogometu", naglasio je Batinić, te istaknuo kako je došlo vrijeme da HDZ BiH i Hrvati u BiH konačno dobiju hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Borjanu Krišto. Prije održavanja skupa izaslanstvo HDZ BiH, predvođeno predsjednikom prof. dr. Draganom Čovićem posjetilo je župu Uskoplje i župnika fra Viknka Markovića, te je položilo vijence na Središnjem spomen obilježju poginulim pripadnicima HVO na uskopljanskoj bojišnici u Uskoplju. Javnom predizbornom skupu HDZ BiH u Uskoplju odazvao se veliki broj žitelja Uskoplja, pogotovo onih mladih. Da bi atmosfera bila još bolja , uz kandidate koji su se obratili u prepunoj dvorani u glazbenom dijelu nastupili su grupa Posebna vožnja, grupa Feminem i Ivan Mikulić, koji nije krio svoje oduševljenje jer je cijela dvorana u glas pjevala pjesmu „Snaga kojoj vjerujem", koja je ujedno u himna kampanje HDZ BiH za predstojeće opće izbore. (HDZ BiH)

Petar Milić je bio u Uskoplju, ali šta bi s Kissingerom? Je li to i Kissinger bio u Uskoplju? Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH, boravio je nedavno u Uskoplju, a gotovo odmah nakon povratka u Mostar otkrio je prijedlog novog teritorijalnog uređenja BiH za koji je dobio podršku cjelokupne stranke, a iz koga je vidljivo kako se traži uspostava Hrvatske Republike unutar BiH, koja će imati iste ovlasti kao i sadašnji entiteti. Šaljivci ovaj Milićev prijedlog i veliki zaokret HSP-a od "granice na Drini" tumače upravo posjetom Uskoplju, odnosno kuražu kojeg je u Uskoplju i od Uskopljana za svog boravka pokupio (biva prolupo). No, ako s Milićem i HSP-om stvari stoje tako, što je s bivšim američkim državnim tajnikom, utjecajnim Henryjem Kissingerom ? On je, naime, još jednom ponovio kako Bosna i Hercegovina nema budućnost te kako se radi o umjetnoj tvorevini u kojoj su primorana živjeti tri naroda. Njegov stav je kako će se BiH podijeliti na tri cjeline, od kojih bi svaka od njih bila neovisna država koja bi se mogla priključiti susjednim zemljama. - Ne postoji “bosanski jezik”. Ne postoji “bosanska kultura”. Bosna je administrativna jedinica koja se sastoji od Hrvata, Bošnjaka i Srba, umjetno stvorena u bivšoj Jugoslaviji i koju su glupo priznale kao državu zapadne sile. Smatram da trebamo stvoriti muslimansku državu, a dopustiti ostalim nacionalistima da osnuju svoje neovisne države ili da se priključe Republici Hrvatskoj i Srbiji, rekao je Kissinger. Bog ga nubiće, da nije i on, u ovo predizborno vrijeme, bio u Uskoplju? (M.Z.)

Obilježavanje helikopterske nesreće na Prokoškom jezeru Kratka vijest Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, predstavnici međunarodne zajednice i organa vlasti BiH danas će na Prokoškom jezeru na Vranici prisustvovati ceremoniji obilježavanja 13 godina od helikopterske nesreće u kojoj je poginulo 12 predstavnika međunarodne zajednice. U priopćenju OHR-a podsjeća se da je u helikopterskoj nesreći 1997. godine poginulo šest pripadnika Misije UN u BiH, pet članova osoblja OHR-a i politički i pravni savjetnik međunarodnog medijatora. U nesreći su poginuli Peter Backes, Livio Beccaccio, Andrzej Buler, David Kriskovich, Leah Melnick, Charles Morpeth, William Nesbitt, Marvin Padgett, Thomas Reinhard, Jurgen Shauf, Georg Stiebler i tadašnji zamjenik visokog predstavnika Gerd Wagner

Jedan vuk u Radovini, drugi na Babi Velimir Šekerija u najnovijem broju lista HOOP! piše o dva uskopaljska lovca, Marku Majdandžiću Maćunu i Dragi Periću Grgi. Njih dvojica su u razmaku od nekoliko dana ustrijelili po jednog vuka: Planina Vranica od pamtivijeka je obilovala visokim pašnjacima, na koje su stočari iz okolnih sela ljeti istjerivali stoku. Svako je selo davalo sebi za pravo da dio ove prelijepe planine, koji su koristili za ispašu, nazove baš po svom selu, tako da danas postoje: dobroška Vranica, vrška Vranica, ždrimačka Vranica-Radovina, itd. U Radovini je postojao i planinarski dom (u ratu izgorio, danas obnovljen), u kojem su sobe iznajmljivali planinari iz svih dijelova svijeta. O tim vremenima često pričam sa svojom bakom, koja mi naizgled običnim i prostim riječima odlično dočara, između ostalog, i svoja tadašnja turistička umijeća: „E moj sinko, kad je se tvoja baba bavila turizmom, onaj planinar dok izaje na Nadkrstac mora ogladnit, a ja ti njemu lipo razvijem pitu i počinim maslom, razmutim mlika, oćeš sira, oćeš verenike, a on meni ‘crvenku’ u ruku i svak svakom.“ Nerijetke su priče i o vukovima u tim vremenima. Krupna stoka je – jer je teren bio pregledan – uvijek pasla bez čobana, što su vukovi obilato koristili. Često se znalo dogoditi da čopor vukova zakolje ovcu, kravu, pa čak i konja. Imali su, dakle, dovoljno hrane i zaštitu u nepristupačnim planinskim vrletima, što su odlični preduvjeti za opstanak ove, u nekim krajevima ugrožene vrste. Danas, nekoliko desetaka godina poslije, situacija je u mnogočemu drugačija. Radovina više nije „oaza“ vukovima jer nema stoke na pašnjacima, a takva mjesta vuk redovito zaobilazi. Jedini čovjek koji i danas izvodi stoku na ispašu u Radovinu je Marko Majdandžić-Maćun. On i njegovi sinovi „drže“ oko 150 ovaca. U predvečerje jednoga lipanjskog dana Marko je sa svojim sinom Slavkom, inače aktivnim lovcem našega društva, pripremao drva za ogrjev, a stado ovaca, pod budnim okom dva ovčarska psa tornjaka, paslo je stotinjak metara dalje od njih. Iznenada, stado se uznemirilo, tornjaci su zalajali i otrčali u obližnju šumu. U takvim je trenutcima najvažnije da je puška pri ruci, što je bio slučaj kod Slavka. Otrčao je u šumu za tornjacima i imao je što vidjeti: „ Rođo, cuke se kolju s vukom, jedan ga zgrabio za stražnjicu, a drugi se ispravio s njim, ja nanišanio ali nesmim pucat, ubit ću cuke. Tako jedno po minute, dok se vuk nije oslobodio cuka i, ugledavši mene, počeo bižat, a znaš da rođo nikad ne maši“, govori ushićeno Slavko dok mi na mobitelu pokazuje slike mrtvog vuka. Drugi susret s vukom dogodio se nekoliko dana poslije. Mještani sela Ždrimaca tvrdili su da noću, nedaleko od svojih kuća, čuju zavijanje vukova. Nitko od lovaca to nije shvaćao ozbiljno, držeći da je informacija preuveličana. (Malo kad se dogodilo da je vuk sišao s planine u selo.) Nitko osim Drage Perića Grge, lovnika sekcije Ždrimci i jednog od lovaca s najviše lovačkih trofeja u Uskoplju (među njima i tri vuka). Tog je dana, dok je u predvečerje plastio sijeno nedaleko od svoje kuće, Dragu uznemirilo komešanje i cviljenje njegova lovačkog psa u boksu. Pretpostavljao je da pas cvili zato što ga dugo nije puštao iz boksa, ali mu lovačka znatiželja ipak nije dala mira. Uzeo je pušku i, onako umoran, uputio se na brdo zvano Baba, koje se nalazi odmah iznad njegove kuće. Desetak minuta potom čuo se pucanj. „Preko Babe divljač je oduvijek prelazila s Vranice na Radušu i obratno. I ovaj je vuk sigurno išao u tom smjeru, no nije tamo stigao. Sad će malo odahnuti i mještani, ali i mi lovci. Ne događa se baš često – kao što se to nama dogodilo – da lovci jedne sekcije ubiju dva vuka u svega nekoliko dana“, veli nam Drago, pozivajući nas na feštu ispred Tomine garaže. A tu je slavlje trajalo do duboko u noć. Između ostalog, nije izostalo ni zezanje na račun vašega dopisnika. „Ovo je onaj vuk što je pripo Lelu u Čanju“, što je bila aluzija na jedan događaj iz davnih dana.

15.09.2010., srijeda

Gornji Vakuf - Uskoplje Dogodilo se na današnji dan Naziv Općine Gornji Vakuf i naziv naseljenog mjesta Gornji Vakuf mijenja se u Gornji Vakuf - Uskoplje. Tako glasi prvi članak Odluke o općini Gornji Vakuf – Uskoplje koju je, koristeći se ovlaštenjima koja su mu dana članom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, na današnji dan, 15. rujna 2001. godine, potpisao tadašnji Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch. Detaljnije...

Požuri, jer autobus već trubi: hadezeovci u promotivnom autobusu danas stižu u Uskoplje Bogat zabavni i nezabavni program U promotivnom autobusu HDZ BiH „Snaga kojoj vjerujem“ započet će današnji skup HDZ BiH u Uskoplju. Nakon Bugojna, gdje je javni skup u Hrvatskom domu predviđen za 16.00 sati, kako smo i najavljivali, danas će biti organiziran i javni predizborni skup u Uskoplju u Športskoj dvorani u 20 sati. Izaslanstvo HDZ BiH u promotivnom autobusu stiže u Uskoplje u 19 i 25 sati pred Športsku dvoranu gdje će se susresti sa predsjednikom OO HDZ BiH Zrinkom Tokićem, predsjednikom OV Marinkom Krajinom, članovima OO i drugim dužnosnicima HDZ BiH Uskoplje. Izaslanstvo će posjetiti župnika župe Uskoplje fra Vinka Markovića, a nakon toga će položiti vijenac na Središnjem spomen obilježju poginulim pripadnicima HVO-a na uskopaljskoj bojišnici u Uskoplju. Naravno, uskopljanske mažoretkinje će, nakon bugojanskog, uljepšati i ovaj predizborni skup, a uz njih će, u zabavnom dijelu programa, nastupati i Ivan Mikulić, grupa „Posebna vožnja“ i grupa „Feminnem“.

14.09.2010., utorak

Općina G.V. - Uskoplje članica mreže ''Međuopćinsko učenje i podrška u oblasti upravljanja ljudskim resursima'' Za pravednu i odgovornu podjelu javne imovine i usluga Inicijativa „Lokalno je primarno” pokrenuta je od strane Misije OESS-a u BiH u konzultaciji s partnerima iz civilnog društva i organa vlasti. Dugoročni cilj inicijative „Lokalno je primarno” je jačanje sudjelovanja građana u radu s općinom, kao način rada koji osigurava pravednu i odgovornu dodjelu javne imovine i usluga. Kratkoročni cilj je razvijati sposobnost građana da ističu zahtjeve prema općini, držati općinu odgovornom za izvršene poslove, te poduzimati aktivnosti za dobrobit cjelokupne zajednice. Kratkoročni cilj je razvijati političku volju i institucionalne kapacitete općina, kako bi odgovorile zahtjevima građana na efikasan, pravedan i transparentan način. Ova inicijativa ima nekoliko komponenti, a jedna od njih je i „Međuopćinsko učenje i podrška.” Svrha komponente „Međuopćinsko učenje i podrška“ je potaknuti općine da utvrde svoje potrebe i nađu zajednička rješenja. Mnoge općine u BiH suočavaju se sa sličnim problemima; neke su uspješno odgovorile izazovima i unaprijedile staru, ili uvele primjenu nove prakse. Kao rezultat, općine dobivaju priliku da iskoriste svoje iskustvo i stručnost, kako bi riješile zajedničke probleme, ali i priliku da iskoriste stručnost i iskustvo drugih općina, koje su uspješne u određenoj oblasti. Vremenom će ovakav oblik međuopćinskog učenja i podrške stvoriti temelje za održivu strategiju općinskog razvoja, koja nije ovisna o međunarodnoj pomoći. Također će potaknuti inovativan pristup u rješavanju problema i omogućiti općinama da zajedno utvrde i odrede pitanja od zajedničkog interesa i u partnerstvu s višim razinama vlasti. Promoviranje međuopćinskog učenja i podrške ne podrazumijeva samo razmjenu dobrih iskustava u praksi. To nije jednokratna aktivnost, nego proces s jasno definiranom svrhom, i kao takav, zahtijeva plansku suradnju između dvije ili više općina. U okviru aktivnosti koje se provode oblasti unapređenja međuopćinskog učenja i suradnje, općine s područja ŽSB su oformile Mrežu, unutar koje Općine zajedno rade na rješavanju zajedničkih problema. Sredinom 2009. godine u sklopu projekta „Lokalno je primarno“ formirana je „Mreža međuopćinsko učenje i podrška u oblasti upravljanja ljudskim resursima.“ Sudionici ove Mreže su Općine Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf - Uskoplje i Jajce. Svaka od Općina ima osobu koja je predstavlja, a koja je ujedno i kvalificirana za rad u oblasti upravljanja ljudskim resursima. Mreža je sačinila Akcijski plan za 2010. godinu s jasno definiranim zadacima i ciljevima, a svaki sudionik Mreže je ujedno sačinio i akcijski plan za djelovanje u svojoj Općini. Pojedinačni akcijski planovi su odobreni od strane općinskih načelnika. Članice mreže održavaju svoje sastanke najmanje svaka dva mjeseca i pri tome raspravljaju o aktualnim pitanjima u oblasti upravljanja ljudskim resursima. Ta pitanja su definirana kroz oblasti obuhvaćene akcijskim planom, a odnose se na godišnju ocjenu rada, godišnju reviziju interne organizacije, te uspostavu sustavnog educiranja uposlenih u općinskim administracijama. Cilj mreže je uspostaviti što efikasnije upravljanje ljudskim resursima čime se osiguravaju kvalitetni uvjeti rada općinskih djelatnika i njihov odgovarajući status s jasno definiranim pravima i obvezama. Na taj način i usluga prema građanima, kao krajnji produkt rada, bi bila transparentnija, brža i efikasnija. U tom kontekstu je pozicionirana i godišnja ocjena rada koja je jedan od glavnih pokretača motivacije kod službenika i namještenika, a motiviran i nagrađen općinski uposlenik će pridonijeti i povećanju stupnja zadovoljstva građana radom općine. Kako bi što kvalitetnije pružila uslugu, općinska administracija treba biti kvalitetno i optimalno strukturirana kako bi mogla odgovoriti potrebama zajednice. Isto tako, bitno je da uposleni prate suvremene trendove te da se adekvatno i pravovremeno educiraju kako bi svoje profesionalne obveze izvršili na što kvalitetniji način.

Ždrimačani: dobro rade, pa mogu dobro i pojist! U najnovijem broju glasila Lovačkog saveza Herceg Bosne HOOP! izišla su dva teksta o uskopaljskim, točnije ždrimačkim lovcima iz pera Velimira Šekerije. Kako Hoop čita relativno mali broj ljudi izvan lovačke udruge, sa zadovoljstvom ih prenosimo. Najprije onaj o ždrimačkoj sekciji LD Uskoplje: Kao i većina ostalih u Županiji Središnja Bosna, i LD „Uskoplje“ je žrtva nesređenosti i neorganiziranosti resornoga županijskog ministarstva u pogledu (ne) provedbe Zakona o lovstvu FBiH. Osobito se ističe problem nepoštovanja većine odredbi Pravilnika o načinu određivanja i obilježavanja granica lovišta, kao i postupka osnivanja lovišta. U svemu tome najviše ispaštaju lovci, istinski ljubitelji prirode, lovačkih običaja, međusobnog druženja i pomaganja. Kao pripadnik mlađe generacije lovaca, često ostanem razočaran i nesretan zbog takvog stanja, ali čvrsto odlučan i s optimističnim stavom da se ova situacija mora promijeniti na dobrobit svih nas. Ali je potreban doprinos svih, od pripravnika do najstarijih lovaca, da svojim savjesnim ponašanjem, pridržavanjem lovačke etike, pravila i propisa budu čvrst argument u pregovorima s mjerodavnima u zakonodavnoj vlasti. Svijetli primjer svega ovoga je priča o Lovačkoj sekciji Ždrimci, jednoj od najbrojnijih sekcija našega društva. Kako smo do sada, iz ovih ili onih razloga, bili slabo ili skoro nikako prisutni na stranicama našega lovačkog lista, nastojat ću malo šire približiti stanje i događanja u ovoj sekciji. Sekcija datira od osnutka Društva i uvijek je imala preko 30 aktivnih lovaca. Većinom su to relativno mlađi lovci, koji polako ali sigurno skupljaju lovačko iskustvo, uvijek spremni na odgovornim mjestima jednoga dana zamijeniti one malo starije. Lovišta, koja ova sekcija baštini još od prije rata, uglavnom su jugoistočni dijelovi planine Vranice: Rasova, Radovina, Iviševo groblje, itd. Od divljači, ovdje je najviše srneće divljači, zeca, divlje svinje, vuka, lisice i medvjeda. Nažalost, rat je i ovdje ostavio trag, broj divljači je u najmanju ruku prepolovljen. Najgora je situacija s divljom svinjom, koja je sve donedavno bila na rubu istrebljenja, kako zbog rata tako i zbog nesavjesne sječe hrastove šume. Ipak, nesebičnim zalaganjem ovdašnjih lovaca, pravljenjem prihvatilišta za nazimad, sadnjom poljoprivrednih kultura u šumskim i prišumskim područjima, u posljednje vrijeme raste broj ove dragocjene divljači. Prijeratne lovačke staze bile su zarasle i neprohodne, hranilišta i pojilišta jednostavno su nestala, visoke čeke su srušene, a lovački dom u Rasovi, ponos ždrimačkog lovstva, u potpunosti je izgorio. Mnogo su truda, želje i odricanja uložili ždrimački lovci kako bi svoja lovišta doveli u prihvatljivo stanje, no na tome nisu stali. I danas se na Vranici krešu staze, prave se visoke čeke, hranilišta i pojilišta se uređuju, lovački dom se obnavlja, planinom se ori ždrimački bećarac. Jedna od takvih radnih akcija bila je upriličena polovinom mjeseca lipnja. Zadatak je bio izgraditi nadstrešnicu ispred lovačkog doma u Rasovi. Krenuli smo u rane jutarnje sate, po običaju okupljanje je uvijek ispred kuće Tomislava Perića, lovnika Društva. Pošto smo dan prije temeljito pripremili materijal i alat, nije nam trebalo dugo da sjednemo u terence i uputimo se prema odredištu. Oko 7 sati već smo bili gore, posao je mogao početi. Predsjednik sekcije, Pero Perić, podijelio nas je u radne skupine, svaku je činilo 5 do 10 lovaca, ovisno o potrebi. Jedna je imala zadatak praviti nadstrešnice, druga je bila zadužena za donošenje materijala, treća pak za osposobljavanje sustava dovoda vode, četvrta za izgradnju stola ispred nadstrešnice. Peta, ona najmanja ali sigurno ne manje važna, bila je ona koja se brinula o prehrani i okrepi. Neko vrijeme sve je teklo po planu, nazirao se krov nadstrešnice, stol je skoro bio napravljen, „klempo“ na ražnju već je širio svoj prepoznatljivi miris. Ali sve nije moglo biti idealno, dogodio se problem s dovodom vode. Naime voda je do Doma dovedena još 1989. godine, podzemno gumenim cijevima s vrela udaljenog 2-3 kilometra. Te gumene vodovodne cijevi s vremenom su dotrajale i trebalo ih je zamijeniti, jer vode nije bilo nikako. Kako je, međutim, riječ o vrlo nepristupačnom terenu, taj se posao u početku činio nemogućim. Kao i tada, i sada je na čelu radne skupine bio Ivo Vukadin Šuka, i samo uz njegovo prisjećanje i golemo iskustvo u sličnim poslovima detektirani su i zamijenjeni oni dijelovi vodovoda koji su onemogućavali protok vode. Kad je ovaj problem riješen, ostalo je išlo glatko, nedugo zatim planirani zadatak je i obavljen. Nadstrešnica je izgledala onako kako smo je i zamislili, pa su se čule hvalisave izjave lovnika sekcije Drage Perića Grge u smislu „ovakve nema u cijeloj uskopaljskoj dolini, pa i šire“ ili „sada trebamo praviti novi dom jer ovaj kraj nove nadstrešnice izgleda dotrajao“. Nastavilo se s druženjem, lovačkim pričama i vicevima, ali svi smo, kao po dogovoru, zašutjeli kad je na stol servirana Mapekova čorba i poslije pečena prasetina. „Ko dobro radi more dobro i pojist“, stara je naša uzrečica. Punih trbuha i s „karlovcem“ u ruci nije nam dugo trebalo da se čuje pjesma, nezaobilazan i svakom uhu mili glas. Bili smo umorni, ali sretni i zadovoljni istodobno. Još jednu ideju s naših čestih druženja pretočili smo u djelo. Po ne znam koji put pokazalo se da je čvrsta, i na zdravim temeljima organizirana skupina lovaca, ključ uspjeha i smjernice za budući rad.

Prije predizbornog skupa sjednica Predsjedništva HDZ BIH U susret izborima... Predsjedništvo HDZ BiH održat će 34. sjednicu u srijedu, 15. rujna 2010. godine u Bugojnu. Sjednica će se održati u maloj dvorani Hrvatskog doma (ul. Bosanska br. 8 ) u Bugojnu, s početkom u 14:00 sati. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH bit će riječi o dosadašnjem tijeku predizborne kampanje HDZ BiH. Nakon održavanja sjednice Predsjedništva HDZ BiH, bit će održan PREDIZBORNI SKUP HDZ BiH u Bugojnu, s početkom u 16:00 h, a u 20 h bit će održan PREDIZBORNI SKUP HDZ BiH u Uskoplju; PROTOKOL - 15. 9. 2010. - 14:00 h – 34. sjednica Predsjedništva HDZ BiH (Hrvatski dom Bugojno); - 16:00 h – PREDIZBORNI SKUP HDZ BiH u Bugojnu (Hrvatski dom); - 20:00 h – PREDIZBORNI SKUP HDZ BiH u Uskoplju (Športska dvorana); MOLIMO VAS DA MEDIJSKI POPRATITE OVE DOGAĐAJE! (hdzbih.org)

13.09.2010., ponedjeljak

Zločin na Uzdolu priznat od svih, a nitko za njega nije odgovoran!? Na Uzdolu se sutra, 14. rujna, obilježava sedamnaesta obljetnica masakra kojeg su nad civilnim stanovništvom, starcima, ženama i djecom, te zarobljenim pripadnicima HVO-a počinili pripadnici Armije BiH. Za ovaj zločin nitko do danas nije odgovarao. Zašto? Prenosimo apel udruge Uzdoljani za svoje poginule: Mi, članovi udruge “Uzdoljani za svoje poginule”, rodbina i prijatelji poginulih, žitelji župe Uzdol, s ponosom i tugom čuvamo spomen na strašni zločin koji je izveden na svirep način u ranu zoru 14. rujana 1993. godin. Pripadnici Armije BiH, Samostalni Prozorski bataljun predvođeni zapovijednikom Enverom Buzom, po zamisli ratnog zločinca generala, danas poslanika u Parlamentarnoj Skupštini BiH, gosp. Sefera Halilovića, u hrvatskom selu Uzdol masakrirali su 29 civila i ubili 12 vojnika HVO, od toga troje maloljetne djece, popalili više desetaka kuća i gospodarskih objekata te oštetili i oskrnavili župnu crkvu. Za učinjeno ne/djelo ratnog zločina general Halilović je pohvalio i nagradio počinitelje pokolja na Uzdolu. Tako je zapovijednik Samostalnog Prozorskog bataljuna Enver Buza promaknut, a poraću zahvaljujući bivšim političkim moćnicima i predstavnicima tajnih službi sklonut na sigurno izvan BiH. Zločin priznat od svih, a nitko nije odgovoran!!! Predstavnici UN-a, pa i gosp. Alija Izetbegović prizano je grdne radnje pripadnika Armije BiH protiv civila na Uzdolu. Haaški sud u sramotno oslobađajućoj presudi generalu Haliloviću nedvojbeno je utvrdio da su pripadnici Armije BiH izvršili ratnih zločin protiv civilnog pučanstva i ratnih zarobljenika na Uzdolu te pozvao državne strukture BiH pronaći i procesuirati počinitelje. Politikanski i vješto konstruirani pristup državnih struktura i agencija prema zločinu na Uzdol ogleda se i u montirnoj šutnji koja traje već sedamnaest godina, tj. smišljenim izbjegavanjem procesuirati odgovorne za zločin na Uzdolu. Nepravedna šutnja Suda BiH o masakru na Uzdolu!!! Mi, žitelji Uzdola, rodbina poginulih tražimo da konačno prestane manipulacija, medijsko ignoriranje, državna šutnja, pogotovo sudske vlasti (odjela za ratne zločine), ne samo o zločinu na Uzdolu nego tražimo da se svaki zločin kazni jer je to jedini put opstanka i sigurne budućnosti u BiH. Iz pouzdanih izvora imamo saznanje da je istraga o masakru na Uzdolu završena. Već godinama čekamo i pitamo se zašto Sud BiH, Odjel za ratne zločine, u kojem sjede i neki međunarodni predstavnici ne procesuiraju nareditelje i izvršitelje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na Uzdolu. Ne želimo vjerovati da je moguće, još i danas, da pojedine osobe u Sudu BiH, sklanjanju ovaj predmet u latice, svjesno štiteći zločince koristeći se istom metodom kojom je skriven zapovijednik Enver Buza, najodgovorniji za zločin na Uzdolu. Masakar nad civilima Uzdola je zločin protiv BiH! Nevini civili na Uzdolu dali su svoj život u obrani suvereniteta BiH. Zato je nedvojbeno da je masakar na Uzdolu zločin protiv BiH. Stoga je u interesu BiH da se oni koji su činili zločin pravedno kazne kako bi se bosansko-hercegovačko društvo gradilo na istini i pravdi. Ne možemo prihvatiti kao normalno, kao europsku uljudbu, da oni koji su naređivali i ubijali danas kao heroji sjede u institucijama države čije su građane progonili i na svirep način ubijali. Smišljena integracija zločinaca u državne strukture Poražavajuće je, za cijelo bosansko-hercegovačko društvo, da ratni zločinac gosp. Sefer Halilović danas sjedi kao poslanik u Zastupničkom Dom Parlamentarne Skupštine BiH. Štoviše, imenovan je i predsjednikom Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava. Tako sramotnom odlukom najveće predstavničko tijelo u Zemlji, omogućava, što je apsurdno, da onaj koji je rušio civilna i sakralna zdanja, naređivao i vodio akcije, a samo u akciji “Neretva93” pod njegovim zapovijedanjem ubijeno više od sto nedužni civila, nadzire kako se obnavljaju, i od njega, porušeni objekti te neizravno nadgleda povratak onih koje je i sam progonio. Njegovo imenovanje je najgori oblika rušenja digniteta državnih institucija, zločin protiv pomirenja i pravedne budućnosti naroda u BiH. Onaj koji je u ratu nepoštivao, rušio i ljudske i božanske, i naravne i nenaravne zakone, ne može u miru braniti, poštivati ni državne zakone. Nedužnim civilnim žrtvama Uzdolu institucije BiH-e uskratile pravo na istinu, pravdu i zadovoljštinu???!!! Pozivamo sve državne strukture, sve nevladine udruge, elektronske i pisane medije, međunarodne predstavnike da svaki zločin bude imenovan pravim imenom, svaki nareditelj i izvršitelj zločina protiv civilnog stanovništva bude pravedno kažnjen. Mi, žitelji Uzdola, nećemo prestati tražiti da se da se konačno utvrdi istina o zločinu na Uzdolu. BiH, njezine institucije ukoliko žele opstati moraju vratiti dostojanstvo nevinim žrtvama a ne manipulacijom pojedinih njezinih (državnih) predstavnika prekrivati zločince dopuštajući im da mirno rade integrirajući se strukture same države, jer je to najlakši način zaštite i vještog izbjegavanja vlastite odgovornosti za počinjena ratna zlodjela! Kazimir Zelnika, predstavnik udruge “Uzdoljani za svoje poginule” don Miljenko Džalto, župnik Na Uzdolu, 12. rujna 2010. PROGRAM 10,30 – Polaganje vijenaca u Memorijalnom centru. 11,00 – Svetu misu predvodi fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkog insituta za kulturu mira Poslije mise molitva za pokojne (opijelo) u Memorijalnom centru. Župni ured Uzdol Malo je poznato da je na Uzdolu 14. rujna 1993. godine život izgubio i jedan Uskopljanin: FABIJAN GRABOVAC 8. 12. 1968. – 14. 9. 1993. Fabijan je rođen u mjestu Guvna, općina Uskoplje, od roditelja Stipe i Mare Tomasić. Bio je neoženjen. Od početka rata pripadnik je HVO-a, tenkist. Dolazi na Uzdol i s ostalim tenkistima, koji su bili kao jedna obitelj, bio je uzor vojnicima u vršenju svojih dužnosti. Nikad mu nije bilo mrsko upaliti stroj i krenuti na Veliku Kosu pomoći vojnicima u rovovima. Rano ujutro, 14. rujna 1993. krenuvši tenkom ispred vojarne na Uzdolu prema položaju, muslimanski vojnici su ručnim bacačem pogodili tenk koji se odmah zapalio. Uz opekotine Fabijan i ostala dvojica tenkista izlaze iz zapaljena tenka, muslimanski ekstremisti ih dočekuju, zarobljavaju te ih masakriraju.

12.09.2010., nedjelja

SKANDALOZNO: Željko Komšić direktno upleten u sprječavanje istrage o nestalim Bugojanima Na uskoplje.blog.hr relativno često pisali smo o grupi bugojanskih Hrvata, koji se još uvijek vode kao nestali i to kako zbog blizine i povezanosti Uskoplja i Bugojna, tako i zbog razgranatih osobnih veza nestalih Bugojana s Uskopljem i Uskopljanima, a sve ne bismo li pripomogli da istina o njima napokon izađe na vidjelo. No, sudeći prema svježim izjavama Željka Komšića, protiv isitne o Bugojanima urotili su se najviši predstavnici vlasti u BiH, a među njima i član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Da je Komšić ono što slijedi izrekao bilo gdje na zemaljskoj kugli, a ne u BiH, umjesto na izbore, bio bi mu, pravničkim rječnikom rečeno, određen tridesetodnevni pritvor. A ovako? Čitajte iz Posavskog obzora: Povodom izjave Željka Komšića člana Predsjedništva BiH, i u nadolazećim izborima kandidat za člana Predsjedništva, koju je 27. kolovoza 2010. dao kao gost emisije “Dobar, loš, zao” - urednika i voditelja Marija Vrankića - prinuđeni smo priopćenjem za javnost ukazati na sljedeće: Željko Komšić je u navedenoj TV emisiji govorio o sebi kao kandidatu za predstojeće predsjedničke izbore u BiH. Od svih izjava posebno se ističu dvije koje govore o ometanju pravosuđa kada su u pitanju procesuiranja ratnih zločina. Konkretno, riječ je o masovnom ratnom zločinu kojeg su počinile postrojbe muslimanske vojske (Armija BiH – A BiH) u Bugojnu, ali i ubistvu generala HVO-a Vlade Šantića, kojeg su u Bihaću razoružali, uhitili, a zatim ubili takođe pripadnici muslimanske vojske (A BiH) pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića. U navedenoj emisiji Ž. Komšić je izjavio: „Gospodine Vrankiću, izvrnuli bi ste se s te stolice, al` vam to neću reći. Neću vam to reći. Spali bi s te stolice kad bi vam rekao, ko je došao da traži da se zloćin, slučaj zločina nad bugojanskim Hrvatima ne procesuira, i da se to ne dira...[...] ...Nije ni Bošnjak ni Srbin” Nakon ove izjave o sabotiranju procesuranja ratnih zločina, u svakoj demokratski ustrojenoj pravnoj državi Ž. Komšić bi bio pozvan na informativni razgovor. Očigledno, u BiH pravna država ne funkcionira jer su do dana današnjeg (12.09.2010) izostale bilo kakve službene reakcije pravosudnih organa BiH. Ipak, obraćamo se istim tim pravosudnim organima BiH i OHR-u, odnosno, međunarodnom Visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku, kako bi pokrenuli istragu. Pogotovu što izjave dolaze iz usta aktualnog člana Presjedništva BiH koji se kandidirao i za predstojeće izbore, odnosno predsjednički mandat, i to kao predstvanik hrvatskog naroda. Gore navedenim institucijama i njihovim djelatnicima ukazujemo na osonovanu sumnju u više krivičnih djela. - Protuzakonit utjecaj politike na neovisnost suda, konkretno jednog viskorangiranog političara. - Protuzakonit utjecaj na svjedoke - Pasivna i aktivna pomoć u oba gore navedena (ne) djela, jer Ž. Komšić, skrivajući ime političara koji sprečava procesuiranje, se stavlja na stranu protiv zakona. - Ž. Komšić kao član Predjedništva BiH, pod zakletvom je prisegnuo štiti Ustav i zakone ove države, što skrivajući onog tko sprečava neovisan rad sudstva, on očito ne čini. - Može li taj i takav Ž. Komšić biti član predsjedništva i kandidat za idući mandatat ako se i sam ogriješio o zakone i etičke norme? - Apel: Pravosudni organi BiH, međunarodni Visoki predstavnik u BiH Valentina Incko. i sva demokratska javnost u Bosni i Hercegovina, spasite obraz, pravo i pravdu kako sebi, tako i nama i državi BiH - Može li itko zamisliti primjer u nekoj drugoj demokratskoj zemlji (npr. gospodin Incko u Austriji) da predsjednik države javno priznaje skrivanje imena onog tko sprečava neovisan rad sudstva? Molba Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Ivi Josipoviću U istoj emisiji, voditelj Mario Vrankić postavio je pitanje: “Kako je još uvijek nakon toliko indicija nitko ne odgovara za ubojstvo generala HVO-a generala Valde Šantića. Zna se gdje je pošao. Zna se kod koga je pošao.” Gospodin Željko Komšić hrvatski član Predsjedništva BiH odgovorio je: „ Kako su mene izvijestili, postoji jedan izvještaj koji se nalazi u nekim od arhiva u Zagrebu koji bi jako puno pomogao kada je riječ o istrazi. Probalo se doći do te informacije, odnosno do tog izvještaja koji je ovako obiman, no međutim mi nismo uspjeli.“ Ovom izjavom član predsjedništva BiH, optužio je Republiku Hrvatsku za opstrukciju procesuiranja ratnog zločina koji je od strane pripadnika muslimanske vojske (A BiH), a pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića, počinjen nad generalom HVO-a Vladom Šantićem. Molimo Vladu i predsjednika Republike Hrvatske da žurno pokrenu istragu ne bi li se došlo do istine. S obzirom da optužnica dolazi s najvišeg državnog vrha, odnosno iz usta Ž. Komšića člana Predsjedništava BiH, smatramo kako je brzo rješavanje ove optužbe pitanje časti i dosljednosti pravne države u Republici Hrvatskoj. Iz izjava gospodina Željka Komšića, isčitava se optužba na račun hrvatskog političkog vodstva, kako iz Bosne i Hercegovine tako iz Hrvatske, jer, navodno, upravo su oni ti koji sprečavaju sudske procese nad počiniteljima ratnih zločina iz reda muslimanske vojske, a koji su počinjeni nad hrvatskim narodom. Sudeći po izjavi Ž. Komšića, ispada kako Hrvati štite svoje krvnike. Hrvatska javnost mora inizistirati na rasvjetljavanju ovog slučaja, a dok se istraga ne završi, shodno demokratskoj praksi, Ž. Komšiću zabraniti kandidaturu na predstojećim izborima.. Ako mi Hrvati ne budemo inzistirali na tome, umjesto nas drugi to sigurno neće. U ime pobijenih hrvatskih žrtava koje još čekaju da im kosti budu pronađene, u ime pravde na koju čekaju i žrtve i preživjeli članovi njihovih obitelji, u ime budućnosti Hrvata ustrajmo na pravu i pravdi. I etički i zakonski, ovaj slučaj Ž. Komšića ne smije prekriti prašina zaborava. (posavski-obzor.info)

Mekavci i šljivovica Uskopaljski plus: uskopaljski suveniri na www.made-in-croatia.com.hr Nedavno smo Vam na ovom blogu skrenuli pozornost na recept za spravljanje uskopaljske zimnice, koji se već duže vrijeme nalazi na uglednoj kulinarskoj stranici, a sada Vam skrećemo pozornost na uvrštenje uskopaljskih suvenira na prestižnu stranicu www.made-in-croatia.com.hr. Na toj stranici prezentiraju se hrvatski proizvodi, a u jednom odjeljku i tradicijski i usvojeni suveniri Hrvata iz BiH. Među njima i uskopaljski mekavci i uskopaljska šljivovica. Riječ je o proizvodima koje možete odmah i naručiti (sigurni smo da će to neki od Vas iz "daleka svijeta" i učiniti). Dakako, postoji još proizvoda kojima se Uskoplje može i treba predstaviti svijetu, pa se nadamo da nećemo još dugo čekati da i oni pronađu svoj put do šire javnosti. Na ponos svima nama.

11.09.2010., subota

Je li Središnje izborno povjerenstvo BiH pristrano? Riječ je o potihom guranju jednoga imena, potajnom promoviranju interesa jednoga naroda na uštrb interesa drugoga naroda i u ovom slučaju, na uštrb interesa države BiH Naziv općine Gornji Vakuf i naziv naseljena mjesta Gornji Vakuf mijenja se u Gornji Vakuf – Uskoplje. Tako glasi prvi članak Odluke o općini Gornji Vakuf – Uskoplje koju je, koristeći se ovlaštenjima koja su mu dana članom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prije devet godina potpisao tadašnji Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch. Odredaba ove odluke trebali bi se u službenoj komunikaciji strogo pridržavati svi organi vlasti i sve državne institucije, od općinske do državne razine, budući da su osobito stanovnici naše općine izuzetno osjetljivi na zloupotrebu ovog imena, koje je, valja podsjetiti, i ijedna i druga strana prihvatila kao kompromisno rješenje, što, opet, pitanje naziva naše općine i grada pretvara u prvorazredno političko pitanje. No, kako se ponašaju državne institucije? O zloupotrebama, odnosno o korištenju samo jednoga imena – dakako onog Gornji Vakuf – već smo u nekoliko navrata pisali na ovome blogu, a sada smo naišli na još jedan izuzetno grub primjer nepridržavanja navedene Odluke. Naime, pregledavajući u ovo predizborno vrijeme stranice Izbornog povjerenstva BiH, u izborniku s adresama Općinskih izbornih komisija nismo našli općinu Gornji Vakuf – Uskoplje, već se kao naziv naše općine, očito, upotrebljava samo naziv Gornji Vakuf. Znači li to da za našu općinu nije imenovana izborna komisija i slijedom toga, znači li to da se zbori zakazani za 3. listopada jednostavno ne mogu održati? Dakako da ne znači. Riječ je tek o potihom guranju jednoga imena, potajnom promoviranju interesa jednoga naroda na uštrb interesa drugoga naroda i u ovom slučaju, na uštrb interesa države BiH. Sve to, s obzirom na mjesto na kojemu se nalazi, predstavlja izuzetno grubu zloupotrebu pozitivnih propisa i zakona BiH, a budući da je, što se tiče biračkog tijela u našoj općini, riječ o prvorazrednom političkom pitanju, onda ovdje ima elemenata i za razgovor o pristranosti Izbornog povjerenstva u predstojećim prijevremenim izborima. Nadamo se da će predstavnici svih političkih stranaka koje sudjeluju na rečenim izborima uočiti ovaj i slične propuste, te će reagirati na njih. Jedni zbog zaštite interesa biračkog tijela na čije glasove pretendiraju, a drugi jednostavno zbog vjerodostojnosti i demokratskih načela za koja se svi zalažu.

10.09.2010., petak

Pobuna u Uskoplju: Ponjavić protiv Vlahinjića Dogodilo se na današnji dan Bosanski vikar fra Pavao Dragičević (1740. –1767.) kanonski je pohodio župu Skoplje šest puta: 1743., 1745., 1748., 1752., 1755. i 1761. godine. Nažalost, sačuvala su se samo izvješća s njegova prvog i posljednjeg pohoda. Za vrijeme svoga trećeg kanonskog pohoda upravo je na današnji dan, 10. rujna 1748. godine, biskup Dragičević boravio u Uskoplju, točnije u Voljicu, gdje je dijelio sakramenat sv. krizme. U godini biskupova kanonskog pohoda Uskoplje je zahvatila pobuna spahija protiv središnje vlasti. Vođe ove pobune predvodio je neki Skopljak Ponjavić, a slamalo ju je 70 konjanika, koje je predvodio pašin delibaša Vlahinjić. Tijekom ove pobune Uskoplje je bilo poharano, a to je dodatno pogoršalo položaj uskopaljskih katolika... (Škegro)

09.09.2010., četvrtak

Pronađeni arsenal oružja bio je dovoljan da Bugojno sravni sa zemljom Teroristička skupina je posljednjih desetljeće i pol uživala punu zaštitu lokalnih, ali i sarajevskih policijskih, političkih, vjerskih, humanitarnih struktura... Uprava policije Federalnog MUP-a tijekom opsežne akcije koja je posljednjeg vikenda po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine provedena na više lokacija u općini Bugojno, u naselju-brdu Kruščica pronašla zastrašujući arsenal oružja, minsko-eksplozivnih sredstava, municije... - Nakon što smo ušli u ovo skladište, bilo smo zapanjeni, svjedoči za "Slobodnu Bosnu" jedan od policajaca koji je sudjelovao u ovoj dugo pripremanoj i efektno izvedenoj akciji i precizira: - Količina oružja, minsko-eksplozivnih materijala... koju smo zaplijenili dovoljna je bila da se čitavo Bugojno nestane sa lica zemlje! Tužiteljstvo BiH je u svom priopćenju za javnost potvrdilo da je "tijekom akcije uhićena jedna osoba koja se dovodi u vezu sa pronađenim oružjem i eksplozivom", uz obećanje da će "kada se steknu uvjeti, javnost biti blagovremeno obaviještena o aktivnostima Tužiteljstva BiH i Policije u istrazi terorističkog akta počinjenog u Bugojnu 27. pnja". Izvori "Slobodne Bosne" iz Tužiteljstva BiH otkrivaju da je tijekom ove akcije uhićen i tužiteljskim organima predan Adnan Haračić iz Uskoplja. Također, kako doznaje SB, između ostalog vojnog arsenala, policija je u ilegalnom skladištu u Kruščici pronašla i zaplijenila veća količina protiv oklopnog raketnog oružja "Osa" sa 10-15 "kontejnera“, odnosno punjenja, te impresivne količine eksploziva, vojne opreme... Uhićeni Adnan Haračić je neposredno nakon terorističkog napada na policijsku postaju u Bugojnu, 27. srpnja ove godine, u kojoj je ubijen policajac Tarik Ljubunčić a teško ranjena njegova kolegica Edina Hindić, već bio uhićen zajedno sa Harisom Čauševićem Oksom, prvoosumnjičenim za taj svirepi akt. Haračić je, zbog nedostatka čvrstih dokaza da je umiješan u ovaj zločin, vrlo brzo pušten na slobodu. I dok se očekuje službena, detaljna informacija o policijskoj akciji na brdu Kruščica u okolini Bugojna, kako doznaje SB, policijsko-tužiteljska operacija koja za cilj ima razotkrivanje i procesuiranje tamošnje ekstremističko-terorističke mreže se nastavlja, te da se u idućim danima mogu očekivati nova uhićenja pripadnika te skupine koja je posljednjih desetljeće i pol uživala punu zaštitu lokalnih, ali i sarajevskih policijskih, političkih, vjerskih, humanitarnih struktura. (bljesak.info)

Milić u Uskoplju Promocije... U organizaciji HKD Napredak - Podružnica Uskoplje predstavljanjem pete knjige pjesama Otajstva slobode mostarskoga pjesnika Petra Milića Periše završena je kulturna manifestacija mjesec knjige. Ovo je inače jubilarno 30-to po redu predstavljanje Milićeve knjige koja je u nešto više od godinu dana doživjela tri izdanja. O Milićevom pjesništvu su govorili Zdenko Antunović i Josipa-Violeta Kalfić. Program je vodila i pjesme recitirala Tina Laco, a u recitiranju su joj pomogli Ante i Josip Milić koji je imao i glazbenu točku. Posebice se dojmila scena u izvedbenom dijelu programa u kojoj su sa svjetlosnim efektima sudjelovali Tina Laco i sam autor a sve prigodom recitacije stožerne pjesme Čemerna vremena. O Milićevoj knjizi Josipa-Violeta Kalfić između ostalog je kazala: ''Pjesnik Petar Milić jedinstven je i plodonosan lirski glas u suvremenoj bosansko-hercegovačkoj kohorti hrvatskih umjetnika perom. Njegova se poezija i nameće i prkosi, stavlja se o bok burama koje proždiru biće, baca u naručje izazovima ništavne svakodnevnice, prevrće po olujama egzistencijalističke nemilosti, bori protiv apsurda ljudskih patnji, ali, isto tako, nalazi svoje utočište u poletu ljubavnika, zagrljaju voljene, u vječnoj snazi hraniteljice zemlje i radosti vesele djece. Izniknuo u poslijeratnome vremenu, radosno se uzdignuvši kroz Sunčane snove, hrabro dočekavši Jutra nemira, snažno osluškujući Godine ufanja, u nadi proživjevši Stoljeća čekanja, pjesnik smiono čitatelja želi napojiti i svojim posljednjim lirskim uratkom - Otajstvima slobode. I premda je pjesnik na svome putu svoj pojmovni svijet sve više apstraktizirao, izveo ga u potpunosti na svjetlo refl eksije, njegov pjesnički glas i zov, počevši od Sunčanih snova pa do Otajstava slobode, sve su jači i izravniji, a on je i dalje ostao vjeran, kako sam kaže, svojoj svetoj dužnosti - lutati / kušati / gledati / i prolaziti.'' (HKD Napredak)

TE u Gračanici trebala bi proraditi 2018. U 2013. očekuje se dozvola Federalnog ministarstva okoliša U Bugojnu je održan okrugli stol na kojem se razgovaralo o tijeku priprema za izgradnju rudnika i termoelektrane u Bugojnu, u čijem radu su, uz predstavnike JP Elektroprivreda BiH, Rudnika “Gračanica” i resornog federalnog ministarstva, sudjelovali predstavnici privrednih subjekata i općinskih administracija gornjovrbaske regije. U Bugojnu je održan okrugli stol na kojem se razgovaralo o tijeku priprema za izgradnju rudnika i termoelektrane u Bugojnu, u čijem radu su, uz predstavnike JP Elektroprivreda BiH, Rudnika “Gračanica” i resornog federalnog ministarstva, sudjelovali predstavnici privrednih subjekata i općinskih administracija gornjovrbaske regije. Generalni direktor JP EPBiH Amer Jerlagić potvrdio je da ta tvrtka u narednom razdoblju sa strateškim partnerima planira izgraditi nove blokove TE u Tuzli i Kaknju, i nove TE u Banovićima i Bugojnu, ukupne snage 1.350 MW, te više hidroelektrana i mini hidroelekrana snage 183 MW. Radi se o projektima u čiju realizaciju bi trebalo investirati oko 5,5 milijardi KM. Jusuf Merić, rukovoditelj Sektora za izgradnju novih TE u EPBiH, naglasio je da bi BiH 2018. bez izgradnje novih elektroenergetskih objekata mogla doći u situaciju da ima jednaku proizvodnju i potrošnju električne energije. "Očekujemo da ćemo u 2013. dobiti potrebnu dozvolu Federalnog ministarstva zaštite okoliša, na bazi studije utjecaja na okoliš odnosno idejnog projekta izgradnje rudnika i TE u Bugojnu, koji treba da se uradi na osnovu ustanovljenih rezervi uglja. Ključni element za donošenje odluke o izgradnji tih objekata je da se zatvori financijska konstrukcija, a mi vjerujemo da ćemo to pitanje sa strateškim partnerom riješiti u naredne dvije godine. Radi se o projektu u čiju realizaciju bismo trebali investirati milijardu i 200.000 KM", istakao je Merić. Izgradnja novih elektroenergetskih objekata u Bugojnu trebala bi trajati 4-5 godina a prve kilovate električne energije buduća TE mogla bi proizvesti 2018. Na okruglom stolu je istaknut i problem vezan za dobivanje dozvole za istraživačke radove kvalitete i količine rezervi uglja na lokalitetima Kotega i Karalinke. Dogovoreno je da općinske strukture vlasti intenziviraju razgovore s nadležnim županijskim organima da bi se i to pitanje što prije riješilo.

Caritasov natječaj "Solidarnost s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“ U dosadašnje tri godine trajanja akcije "Solidarnost s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, koju zajednički provode Hrvatski Caritas i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine financiran je tek 1 (jedan) projekt iz Uskoplja, a čak 37 (tridesetsedam) iz Sarajeva (zvuči li to pomalo bagarićevski!?). Da se ne bi tako nastavilo i ove godine prijavite svoje projekte... Caritas BiH raspisao je Javni natječaj se raspisuje za financiranje projekata iz fonda akcije „Solidarnost s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“ za 2010. godinu koju zajednički provode Hrvatski Caritas i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Cilj ove akcije je pomoć ljudima u potrebi u Bosni i Hercegovini. Iz ovog natječaja financirat će se projekti iz oblasti: 1. Socijalni projekti, psihosocijalni projekti za djecu i osobe u potrebi. 2. Projekti edukacije, stručnog usavršavanja. 3. Poticanje razvoja malog poduzetništva, poticanje malih obiteljskih obrta i poljoprivredne djelatnosti. Aplicirati mogu zainteresirane registrirane pravne osobe sa sjedištem u BiH što dokazuju preslikom iz sudskog registra ili fizičke osobe iz BiH uz pismenu preporuku crkvene institucije. Fond raspolaže sa ukupnim iznosom od 210.000,00 KM. Projekti iz natječaja koji budu prihvaćeni financirati će se u iznosu do 6.000,00 KM. Natječaj je otvoren od 6. 9. 2010. do 20. 9. 2010. godine do 16 h. Cjelovit tekst pogledajte na www.carbkbih.com.ba.

Čestitka Povodom današnjeg blagdana, Ramazanskog Bajrama, upućujemo iskrene čestitke svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr islamske vjeroispovjesti. Želimo da ga obilježite u miru, te podijelite radost s obiteljima, prijateljima i susjedima. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

08.09.2010., srijeda

Bagarić stipendist HDZ 1990 ŽO HDZ 1990 dodijelio 10 stipendija Na temelju Odluke ŽO HDZ 1990 odobreno je 10 stipendija za deset studenata za akademsku 2010 / 2011 godinu studentima iz Središnje Bosne, i to: 1. Ana Buzuk Kreševo 2. Dragan Kalinić Fojnica 3. Ana Topić Bugojno 4. Inga Duijmović Kiseljak 5. Krunoslav Vučić Busovača 6. Marija Drmić Vitez 7. Dejan Markunović Travnik 8. Belinda Kikić Novi Travnik 9. Branko Bilandžija Jajce 10. Ivica Bagarić Uskoplje Stipendije su odobrene na prijedlog mladeži HDZ 1990 ŽSB temeljem kriterija (rezultata uspjeha i socijalnog statusa obitelji) .

Kraj starokatolicizma u Uskoplju Dogodilo se na današnji dan Starokatoličkom svećeniku Jukiću, na današnji je dan, 8. rujna 1933. godine, službeno zabranjeno vršiti službu na katoličkom groblju Dočić u Vilić Polju. Bistrička župa, kako piše A. Škegro, s konkretnim starokatolicizmom na svom području susrela se u proljeće 1933. godine. Prema nadbiskupovu izvješću Kraljevskoj banskoj upravi Primorske banovine u Splitu, starokatolički svećenik Jukić svoju je službu među dijelom bistričkih i uskopaljskih župljana otpočeo na rimokatoličkom groblju Dolac (Dočić), gdje je služio mise. Prema svjedočenju Blažana Barnjaka, Jukićevo pojavljivanje na groblju u Docu bilo je popraćeno stijegom i pompom sve u svrhu propagiranja starokatolicizma. Da bi se ovo spriječilo, nadbiskup Šarić tražio je zaštitu katoličkih objekata kod Kraljevske banske uprave Primorske banovine u Splitu, a ujedno je, preko sarajevskog odvjetnika Josipa Stipančića, sudski zatražio zaštitu katoličkog groblja u Docu, te pokrenuo parnicu protiv Kotarske ispostave u Uskoplju, čiji su činovnici, inače Srbijanci, po svoj prilici neposredno i stajali iza akcija starokatoličkog svećenika. 8. rujna 1933. godine Jukić je ponovo došao u Dočić održati misu, ali mu je narod to zapriječio, te mu branio ulazak u groblje sve dok nije došla obaviještena vlast i Jukiću konačno službeno zabranila pristup u rimokatolička groblja. Nakon ove zabrane Jukić je napustio prostor Skopaljske doline, a to je značilo i kraj starokatolicizma na tom području. Foto: Groblje Dočić u Vilić Polju

07.09.2010., utorak

Imovinske kartice uskopaljskih političara Podaci o imovini političara također su javna stvar... Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je izjave o imovinskom stanju, između ostalih, i kandidata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, te za Predstavnički dom parlamentarne Skupštine BiH iz FBiH, a među njima, nalazi se i nekoliko kandidata iz Uskoplja. Tako se na listi HDZ BiH za Predstavnički dom Parlamenta FBiH nalazi Uskopljanka Luca Milišić koja je, prema svojoj izjavi o imovinskom stanju u razdoblju od 1.1.2009. do 10.7.2010. (?) na ime plaća zaradila 15.000,00 KM i drugih prihoda nije imala. Od imovine navela je da posjeduje automobil marke Ford u vrijednosti 10.000,00 KM, te 5.000,00 KM na tekućem računu, ali i 10.000,00 KM kredita, a i jamac je za kredit od 10.000,00 KM. Podataka o članovima obitelji nema. Ljuba Buljan također je kandidat na istoj listi, ali je ona od imovine navela samo automobil Opel zafiru vrijednu 15.000,00 KM. U podacima o članovima obitelji Buljan je navela muža i četvero djece, međutim nitko od njih nema prihoda. Božo Perić kandidat je HDZ BiH za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH. U protekloj kalendarskoj godini (stoji napisano: 1.1.2009. - 31.12.2010.!?) ukupni prihodi iznosili su mu 41.700,00 KM i to 36.000,00 na ime plaća, 2.400,00 KM na ime naknada, te s drugih osnova 3.300,00 KM. Od imovine Perić je prijavio vlasništvo nad automobilom VW Pasat vrijednim cca 15.000,00 KM, dionicama Bosnalijeka vrijednim cca 10.000,00 KM, a raspolaže i s 4.000,00 KM gotovine na bankovnom računu. Jamac je za kredit u iznosu od 100.000,00 KM. Perić ima suprugu, te dvoje djece, no, oni, prema njegovoj izjavi, nemaju prihoda. Marinko Barnjak kandidat je Hrvatske koalicije HDZ 1990 - HSP BiH na listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH. On navodi da je na ime plaća zaradio 379,00 KM i ne navodi razdoblje za koje se to odnosi, dok drugih prihoda nije imao. Od imovine navodi da posjeduje stan od 65 m2 u Republici Hrvatskoj vrijedan 120.000,00 KM, automobil VW Cady vrijedan 6.000,00 KM, dionice HT-a u R. Hrvatskoj vrijedne 5.000,00 KM, te gotovinu banci u iznosu od 2.000,00 KM. Također, do 1.10.2010. godine otplaćivat će i kredit u iznosu od 3.000, KM. Barnjak ima ženu i dvoje djece. Nitko od njih nema prihoda, međutim, supruga posjeduje imovinu. Također, navodi i dva člana prema kojima ima zakonsku obvezu uzdržavanja, ali jedan od njih ima prihode i imovinu. Sudeći prema dostupnim podacima, neki od Uskopljana koji su se kandidirali na predstojećim izborima nisu dostavili Izjave o imovinskom stanju. Uz njihove bilo bi svakako zanimljivo vidjeti i imovinske kartice kandidata za županijsku skupštinu te - zašto ne - i kandidata u općinskom vijeću. Nadamo se da će i one uskoro biti dostupne javnosti.

"Demontaža svijeta naše ravnodušnosti, nehaja i cinizma..." Već ranije objavljenoj vijesti o izlasku nove knjige uskopaljskog književnika Josipa Mlakića i isječku iz, tim povodom objavljenog, intervjua autora Dnevnom listu, ovom prilikom pridodajemo i preporuku izdavača za roman Ljudi koji su sadili drveće. A sve kako biste ga i vi pročitali.... U nekom zamišljenom gradu, posve neslučajno nalik gradu iz bosansko-hrvatske stvarnosti, skupina ratnih veterana trate svoje živote. U mirnodopskim uvjetima, živeći ustvari oteto im vrijeme, nose se kako znaju i umiju s traumom sjećanja ali i s vlastitim iznevjerenim očekivanjima. Naprežući se da bilo čime iznova pronađu kakve-takve smislove vlastitih egzistencija, tzv. mir postaje im mora u kojoj rat nipošto nije završio. Iznimni hrvatski pripovjedač Josip Mlakić i novim svojim romanom vodi nas u "srce tame", u jedan svemir ljudskih tragedija, poraza i beznadnosti koji u fokus stavlja dramu ljudi kojima mir permanentno otvara nove rane i nove ožiljke, fizičke i one na duši, istodobno. Izvlačeći na svjetlo punovažnu a krajnje zapostavljenu priču iz hrvatske stvarnosti, Mlakić svojom pripovjedačkim umijećem ponovno zadužuje hrvatsku književnost nesvakidašnjim romanom, knjigom koja čestito i precizno demontira svijet naše ravnodušnosti, nehaja i cinizma. To što se, međutim, tragično u Mlakića neumitno promiče u grotesku, pa izvjesna pomirenost njegovih protagonista sa životom naoko završava u nevinosti, nimalo ne otupljuje autorovu kritičku oštricu naše čemerne zbilje.

06.09.2010., ponedjeljak

Zapažen nastup uskopaljskih šahista u Rami S Ramcima, Triljanima i Sarajlijama... Jučer je, u prostorijama ŠK „Rama“, održan šahovski turnir povodom Dana općine Prozor-Rama, na kojemu su sudjelovali i šahisti iz ŠK Uskoplje. Organizator turnira je bio ŠK „Rama“, a sudjelovali su i igrači iz Trilja i Sarajeva. Turnir je otvorio predsjednik ŠK „Rama“ g. Stanko Ćurčić. Igrano je sedam kola po švicarskom sustavu. Tempo igre je bio 15 minuta po igraču. Prvo mjesto na natjecanju osvojio je Eldin Bućan, drugo mjesto Stipo Pilić dok je treće mjesto osvojio Ivan Anđelić koji je ujedno bio i najbolje plasirani domaći igrač. Najbolje plasirana kadetkinja je Sanja Marić, a najbolje plasirani kadet je Antonio Kuraja. (Rama - Prozor.info)

Uskopaljska turšija Spremajte uskopaljsko... Priprema zimnice započela je s prvim jesenskim danima. Na poznatoj i uglednoj stranici Podravke d.d., COOLINARKA.COM, već dulje vrijeme možete pronaći recept za Uskopaljsku turšiju, kojega ovdje prenosimo. Ako spremate, spremajte uskopaljsko... Priprema Smjesa (sve osim povrća) se prokuha, ohladi oko povrća koje smo odabrali, izrezali i poslagali u redovima u plastičnu kantu ili bure (kacu). Turšiju je potrebno dobro zatvoriti i ostaviti na hladnom mjestu. Turšiju je poželjno potrošiti tijekom zime. Sastojci 6-7 kg. povrća po želji 10l. vode 300 gr. esencije alkoholnoh octa 250 gr. šećera 500 gr. soli 20 gr. vinobrana 2 vrećice konzervansa Vrijeme pripreme: 1 h i 40 min

Nova školska godina Vozači, oprez! Danas u Uskoplju počinje nova školska godina. Uz radosti koje sa sobom nosi svaki novi početak i ponovni susret s prijateljima, ipak kod većine mališana ostaje žal za praznicima koji su bespovratno prošli i, iz tmurne, kišne perspektive, za dugim toplim ljetom. Dakako, početak nove školske godine donosi promjene i kod odraslih., osobito vozača budući da se, posebno u blizini škola, može očekivati više neopreznog pretrčavanja ceste ili iskakanja djece pred vozila, pa bi zato vozači trebali poštivati ograničenja brzine, voziti tako da uvijek mogu stati, voditi računa da djeca mogu naglo istrčati na kolnik i da ih je teže uočiti ako su uz prometnicu i parkirana vozila. One koji voze djecu u školu podsjeća se da djeci nije mjesto na prednjem sjedalu jer je straga sigurnije i da djeca u automobilu moraju biti vezana sigurnosnim pojasom, bez obzira na eventualnu kratkoću relacije. Roditelji koji pješke prate djecu u školu moraju im biti primjer u poštivanju prometnih pravila, ukazati im na dobre i loše primjere ponašanja, naučiti da prelaze raskrižja na označenom mjestu i uputiti ih kako prijeći cestu gdje nema pješačkih prijelaza. Treba ih naučiti da kolnik nije mjesto za igru, da ne istrčavaju na cestu i ne naguravaju se na pločniku.

04.09.2010., subota

03.09.2010., petak

Esad G. (52) iz Duratbegova Dolca na stravičan način se osvetio ženi Trenutačno se zna da je Esad iz Duratbegova Dolca i da ima hrvatsku putovnicu Esad G. (52) u srijedu je poslijepodne u njemačkom Trendelburgu došao po svoje dvoje djece kod bivše supruge. Sa kćeri (4) i sinčićem (1) autom se odvezao do rijeke gdje je djecu odveo u vodu. Prvo je utopio kćer, a zatim je sinu zagnjurio glavu pod vodu. Nakon što su oboje prestali disati Esad je njihova beživotna mala tijela stavio u prtljažnik Ford Escorta. Rastrojeni otac sjeo je na vozačko mjesto, aktivirao nepoznatu eksplozivnu napravu i ubio se. Na automobil je drugog dana, rano ujutro, naišao pastir. Djevojčica je bila mrtva, a njezin brat preživio je tragediju. Vozilom hitne pomoći pothlađenog su ga prevezli u bolnicu. Liječnici kažu kako je u kritičnom stanju. Majci djece, koja je u velikom šoku, osigurali su psihološku pomoć. Esad i supruga rastali su se prije nekoliko tjedana. Njihovi susjedi kažu kako je Esada žena napustila prije nekoliko godina te ga ostavila samog. Kasnije mu se vratila te su dobili sina. Esad je navodno ostavio nekoliko poruka u kojim je dao naslutiti što smjera, piše Bild. Trenutačno se zna da je Esad iz Duratbegova Dolca i da ima hrvatsku putovnicu.

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).