Književni klub "Ivo Andrić" organizirao je promociju svog
časopisa "Nemiri" 27.12.2021.
Prilika za susret dragih ljudi
Časopis je u obliku male knjige
Birala sam što ću kazivati
U časopisu je moja pjesma "Kajmakčalanska uspavanka"
s pjesničke kolonije
Takođet i priča "Tri životna sna" koja je dobila treću nagradu
na konkursu za kratku priču istog književnog kluba.
Govorila sam pjesmu, da manje vremena uzimam drugima.
Poštuj druge da bi i oni tebe poštovali. Napisana je mladićima
izginulim IX 2016. na Kajmakčalanu.
Kajmakčalanska uspavanka
Spavaj, srpski vojniče
na belom vrhu, Kajmakčalanu.
Neka ti san ne remete koraci
koji se klanjaju senima tvojim
Neka te ne boli
što su te prelako zaboravilil.
Spavaj.
Sa svakom isplakanom suzom
nad tvojom večnom kućom
produžavaš svoju mladost
i neostvarene snove.
Pamti li voda kad ubacite kemikaliju, pa je odstranite?
Kažu, pamti. Tako i čovjek pamti kad netko nestane iz njegovog
života. Da li pamti točno ili po svome, drugo je pitanje.
Teatar Vuk, red za karte i puna sala po koronskim propisima.
Mnogo mladih.
"Projekat ”Sjećanja vode” po tekstu Šile Stivenson nastao je
uz pomoć grada Beograda, koji je želio podržati komad poput
ovog koji se bavi temom porodice i porodičnih odnosa u doba
krize kao što je smrt jednog od članova."
"Samo djelo preispituje odnos porodice kao cjeline i njenih članova
kao individua. Kroz priču tri sestre koje gube majku dolazi se do
zaključka da kolektivno sjećanje jedne porodice gotovo da ne
postoji, već da ga čine blede crte i fragmenti koje svako drugačije
pamti i prepričava. Time se dolazi do pitanja bolesti kao što je
Alchajmerova bolest i njenog utjecaja na ljudsko pamćenje."
IGRAJU:
Vesna Stanković, Milica Burazer, Jovana Milovanović, Aleksandra
Stojanović, Saša Đurašević, Ognjen Nikola Radulović
Šta je najveći prirodni fenomen ?
- Žensko oko: sa deset metara vidi plavu dlaku na svetlom
sakou, a sa pola metra ne vidi okvir od garažnih vrata!!!!!!
Društvo književnika Beograda pred Novu godinu uvijek
upriliči neku večer s vedrijom temom. Ovog puta je to
bio novogodišnji koncert našeg kantautora Srđana
Simeunović Sendana ( podpredsjednika Društva) pa.
pjesničko-satirični maraton.
Prvo nas je Srđan zagrijao svojim pjesmama, od kojih
su balade pobrale najveći aplauz.
Bio je uspješan i duet Srđan+ Vladanka Živanović
Vođenje večeri preuzeli su Anka Stanojčić i Zoran
Škiljević.
Svako se potrudio da vedrim pričama i aforizmima
uveliča večer.
Vera Pavlović nas je slatko nasmijala aforizmima
našeg uvažnog, preminulog satiričara Milivoja Jozića.
Nebojša Stojoski
Anka Stanojčić
45 cm
U tašni imam futrolu sa mnogo korisnih sitnica često potrebnih meni i drugima. Zatreba li nekome šećer ili nožić, konac i igla ili makazice, znaju da će ih naći kod mene. Često mi je u nabavkama koristila i merna traka.
U nekom povratku s puta ulazim u autobus. Pričljivi kolega koji voli da pametuje, sedi za volanom i mudruje koja je udaljenost od njega do volana. Kaže 30 cm, kolege naokolo imaju drugačije procene. Stajem pored njega, vadim iz tašne mernu traku, izvučem je, izmerim od njega do volana i kažem: „45 cm!“
Dok se autobus zacenjivao od smeha, trebalo je videti njegovo zapanjeno lice:
„Zašto nosiš metar?“
„Pogodi!“
Natalija Vojimirović
Mirjana Novokmet
Sladjana Belko
Vladanka Živanović
Mirjana Danilović
Milena Lutovac je dodala šlag na tortu.
Vidjet ćemo se u januaru, na prijemu novih članova!
Na konkursu književnog kluba "Ivo Andrić" za kratku priču
koja staje u 35 redova, moja priča je dobila treću nagradu. Istinita
je blogerska priča.
Tri životna sna
„Zašto me zoveš da pišem, kad ja imam blog o ekologiji?“
„Zato što si pisac“
„Kako to znaš?“
„Po tvojim komentarima, koji govore o tvom daru za pisanje“.
„Priznajem, pišem, mnogo priča i pesama, imam i započet roman,
ali to niko ne zna osim mene“
„Eto, sad znam i ja“
„Doći ću.“
Takav razgovor smo vodili jednog popodneva Milan i ja. Bilo je to
pre nekih desetak godina, kada sam vodila blog servis u koji su
mogli da uđu samo pozvani. Stotinjak blogera vredno je pisalo.
Jedan od njih bio je Milan. Bili smo jedan od čitanijih blogova koji
promovišu savremenu književnost. Svake godine bismo objavili
po jednu blog knjigu u kojoj je svaki autor imao svojih desetak
stranica. Te godine Milan je učestvovao sa dve svoje kratke priče,
svojom prvom objavom u nekoj knjizi. Promocija naše knjige podesila
se u zavejanom decembarskom danu, kad pisci iz Banata nisu
uspeli da se probiju, a i drugi jedva. Javljali su se plačnim glasom
da su negde ostali zavejani. Pozvao me i Milan, glasom kao iz
groba:„Ja neću doći“.
„Zašto, gde si?“
„Prekoputa vas, ali ne mogu.“
„Šta se desilo?“
„Moja devojka ne želi da prisustvuje mojoj prvoj promociji. Razišli
smo se i nije mi ni do čega!“
„Slušaj me dobro: s nama će ti biti bolje nego samom. Knjige su
upravo stigle i dođi odmah da pomogneš Draganu da ih unese!“
Iz zavejane štamparije vruće knjige su stizale na mesto promocije.
Milan je došao, pomogao Draganu i dalje normalno komunicirao sa
svima. Ničim nije odavao svoju tugu. Vodila sam promociju i do
samog nastupa nekog blogera nisam znala hoću li prozvati njega
ili će ga neko zameniti. On je svoje pročitao vrlo korektno, a Sanja
je uskakala umesto odsutnih. Sanja? Na svim fotografijama uslikani
su zajedno, a da se ustvari nisu ni primetili. Bili su zaista skladan par.
Blogeri se rado sreću uživo i organizovala sam susret u Novom
Sadu. Bilo nas je 16 sa svih strana Vojvodine i četvero iz Beograda.
Milan mi je usput pričao dosta o sebi, pa je pomenuo i kako ima tri
sna: da bude kapetan bele lađe, da živi u Novom Sadu i da nađe
ljubav svog života. Susret je uspeo, svi su došli i opušteno su se
družili. Sanja i Milan su se konačno „zapazili“ i otada su se nastavili
viđati. Voli je do neba i natrag. I ona njega. On je položio preostale
ispite i sad vozi belu lađu, žive u Novom Sadu i imaju preslatke
sinove.
A ja se pitam: šta bi bilo da je ona prva devojka došla na promociju?
Sv. Nikola je po broju svečara bez premca među slavama
u Srba, a posvećeno mu je više od 600 crkava pod
jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve. Zato je Sv. Nikola
hramovna i manastirska slava SPC. Kaže se da u Srbiji
svi slave Svetog Nikolu – polovina kao krsnu slavu dok
druga polovina posećuje domaćine slave.
Sv. Nikola je zaštitnik putnika, pomoraca i djece. Zahvaljujući
vakcinama, obilježava se u manjem krugu, za razliku od prošle
godine kad se slavilo bez gostiju.
Obilježja slave su: svijeća, žito (koljivo) i slavski kolač.
To mora biti, a sve drugo ne mora.
Nađe se još ponešto, i u skromnijoj varijanti slave.
Dr Sanja Mazić nam je govorila o prevenciji KOVID-19, svoja
iskustva s međunarodnih takmičenja. Nakon lockdown, prvi su
krenuli košarkaši. Formirani su jasni protokoli ponašanja
sportista i njihovih testiranja, koji se mijenjaju prema razvoju
situacije. Sada ima 5 protokola na Zemljinoj kugli. Time su
uspeli da i na Olimpijadi u Tokiju ne bude prenošenja unutar
timova, stopa zaražavanja je bila 0,02%. Sada za vakcinisane
i seropozitivne sportiste ne treba testiranje (seropozitivni = preležali).
Bliski kontakt se definira kao kumulativnih 15 minuta u toku
24 sata kontakta s PCR pozitivnom osobom.
Dragan Ranđelović (hirug, brine o zdravlju olimpijaca i košarkaša.)
Kovid-19 infekcija i povratak u sport:
Od infekcije SARS-CoV-2= Severe Acute Respiratory Syndrome Corona Virus 2
do dana 24.11.2021. u svijetu je umrlo ukupno 5 186 063 ljudi.
Sport se polako oporavlja, uvode se gledaoci, zahvaljujući
vakcinaciji. Igrači su vrlo kratko u rizičnom kontaktu, u toku
igre rizik zaražavanaj je minimalan. Uglavnom se sportisti
zaražavaju van terena. Preventivne mjere su: vakcinacija i
testiranje seropozitivnih i serononegativnih sportista. Nakon
preležane koronavirusne bolesti, kriterijumi za povratak u sport:
prestanak infektivnosti i najmanje 10-14 dana nakon prestanka
simptoma.
Dr Nađa Marić je govorila o psihijatrijskim smetnjama nakon
infekcije KOVID-19. Mortalitet je 2,7 puta veći kod shizofrenije.
Viđamo postkovid psihoze i sindrom kroničnog umora.
Postkovid psihoze su ozbiljne: iznenadne sumanute ideje,
akustične halucinacije, paranoja. Srećom, odlično raguju na
tretman i povlače se potpuno, na stari lijek haloperidol u malim
dozama. Obavezno je da uplašene porodice dobiju bolovanje
90 dana dok se sve ne smiri.
Kronični umor viđa se i poslije drugih virusnih infekcija.
Nakon preležanog kovida, taj sindrom obuhvata iritabilnost,
mijalgije, mentalnu i fizičku iscrpljenost, dnevnu pospanost,
a noću nesanicu, kognitivne smetnje, „maglu u glavi“, bolne
senzacije u raznim dijelovima tijela. Ovo nije depresija!
Po protokolu klinike Mayo, daje se bolovanje pacijentu i
porodici, pošteda od intenzivnih aktivnosti, pomoćna terapija
i male doze antidepresiva amitriptilin 10-25 mg, što stabilizuje
spavanje.
Dr Snežana Minić je govorila o promenama na koži kod
infekcije KOVID-19. Hepes zoster se viđa češće nego pre.
Vaskulopatije su u vezi sa hiperkoagulabilnošću i pacijenti
imaju povišen D-dimer. Infekcija kovidom može uzrokovati
formiranje antifosfolipidnih antitijela.
Lokalne reakcije nakon vakcinacije: eritem, otok, bol, svrab
na mestu inokulacije. Alergije na vakcinu su uglavnom alergije
na nosač vakcine, a ne virus i zato se daje sljedeća doza
vakcine drugog tipa. U terapiji te alergije daju se ACE
inhibitori, a ne kortikosteroidi, koji bi smanjili dejstvo vakcine.
Opadanje kose i slabiji rast noktiju su vrlo česti nakon preležane
koronavirusne infekcije, ali inače se javljaju i poslije drugih
febrilnih stanja. Potpuno se oporave bez posebnih mjera.
Za 2 godine kovid je prošao put od tipičnog respiratornog virusa
do sistemske bolesti. Koronavirusna bolest je nova vaskularna
bolest, koje nema kod drugih virusnih infekcija! Od početka je
primjećen venski tromboembolizam. Prve obdukcije su pokazale
mikrovaskularne tromboze. Akutna ishemija ekstremiteta je pet
puta češća nego kod nekovid populacije!
Mnoge promjene se dobro vide tek na magnetnoj rezonanci.
Na miokarditis treba posumnjati kod tahikardije, dugotrajnog
čudnog kašlja i umora. Na NMR se lako otkriva fibroza miokarda.
Po dr Radmili Janković, jasno je da Kovid nije pulmološka
nego sistemska bolest! Veliki broj pacijenata je imao vensku
tromboembolijsku bolest. U miokardu (srčanom mišiću)
su nađeni znaci miokarditisa (upale mišića srca) i infarkti
miokarda. Virus je nađen u tkivu bubrega i izaziva akutno
oštećenje bubrega. U mišićima je nađen mononuklearni
miozitis, koji izaziva bol u mišićima, još dugo nakon
preležane infekcije. Slabost mišića se nalazi u 63% pacijenata!
Pandemija je stigla u Srbiju naglo, 11.marta 2020. sa prvim
bolesnicima. U toku pandemije povećana je upotreba antibitika
pod nadzorom, za 120% upotreba azitromicina, značajno
kinolona i cefiksima (cefalosporin III generacije). Među
bolničkim lijekovima mnogo je korišćen linezolid. Opala je
upotreba osnovnih antibiotika, benzilpenicilina i gentamicina.
Kasnije su se izdvojili efikasni antivirusni lijekovi, koji
sprečavaju replikaciju virusa. Dobro su se pokazali antiviralni
lijekovi molnupiravir i ritonavir (Paxlovid), kao i još neki.
Kortikosteroidi su sada osnova lečenja, Dexason, metilprednizolon.
Ne treba ih dati u prva 4 dana bolesti.
Veliki je problem nedovoljnosti kadra, jedan lekar i 5 sestara
na 20 bolesnika. U Jedinicu intenzivne nege (JIL) dolaze
bolesnici s tipom I respiratorne insuficijencije, sa izmjenom
stanja svijesti, agitirani. Umire 70% intubiranih pacijenata.
Ne smijemo ih intubirati ni prerano ni prekasno, treba u pravom
trenutku. Važna je prone pozicija, okretanje potrbuške na 12-16
sati, što je veoma teško kod bolesnika priključenih na sve
moguće aparate, pa fizički za to treba 5-6 osoba.
U tom položaju se i hrane.
A šta je sa ishranom teških bolesnika?
I kod pacijenata koji se ne mogu hraniti na usta, u jedinicama
intenzivne njege, bitno je očuvati digestivni sistem, koji je
važan veliki imuni organ. Ishrana se sprovodi oralno dok je god
moguće. Bolesnici imaju enormne nutritivne potrebe, pa ulaze
u katabolizam i kaheksiju. Gojazni imaju težu kliničku sliku.
Do 7.dana može se dozvoliti gladovanje, jer doprinosi pojačanju
imunog odgovora, ali nakon toga se mora sprovesti ishrana
preko nazogastrične sonde, a kod intubiranih parenteralna
nutricija. Masne kiseline iz ribljeg ulja imaju imunosupresivni
odgovor.
Elektrolitna neravnoteža pokreće aritmije. Atrijalna fibrilacija,
inače najčešća aritmija u svetu, često de novo nastaje u kovidu.
Treba obavezno dati oralne antikoagulanse.
Dr Zoran Ivanović iz Bordoa govorio je o upotrebi
mezenhimalnih stromalnih ćelija u lečenju KOVID-19
(mesenchymal stem cells). One se već koriste kod multiple
skleroze i Kronove bolesti. Porijeklom su iz više tkiva:
masnog tkiva, koštane srži, menstrualne krvi, pupčane vrpce…
Ćelije se daju iv i skupljaju se najviše u plućima, ne izazivaju
odbacivanje. Zasad je premali broj pacijenata dobio tu terapiju
da bi se mogli donijeti zaključci o njenoj većoj primjeni.
I nakon svega, slijedi rehabilitacija, uporna i duga kod onih
koji su preležali teže oblike koronavirusne bolesti. Pacijenti
imaju postkovid sindrom sa mnogo posljedica. Od 12 sedmica
do 6 meseci imaju osjećaj umora, nespecifičan kašalj,
neadekvatan ritam spavanja.
Kod kovid-19 pneumonija osnovna metoda dijagnostike
je standardna radiografija pluća. Vide se promjene
intenziteta mlječnog stakla, GGO, ground glass. Sljedeći
korak je kompjuterizovana tomografija, nikako osnovna
Dg metoda! Slijedi ultrazvuk (kod pacijenata koji se ne
mogu transportirati) u JIL, traže se pleuralni izlivi i
konsolidacija pluća.
Rizik za fatalni ishod je 50% veći kod dijabetičara nego kod
drugih. Pod dejstvom KOVID-19 dolazi do citokinske oluje,
koja dovodi do uništavanja organa. Dijabetes ima istu moć.
Zato se te dvije bolesti preklapaju i dolazi do insulinske
rezistencije i do novonastalih dijabetesa. Uzajamno
povećavaju trombogeni rizik i kardiovaskularne komplikacije.
Peroralna terapija se u ozbiljnim formama koronavirusne
bolesti ukida i od antiglikemijskih agenasa preporučuje se
samo insulin. Prelazi na insulinsku terapiju, bolus terapijom
pa kontinuiranom infuzijom kratkodjelujućih insulina i
kontrolom glikemije na 1- pa 2 sata, da glikemija bude 9-12.
Tek kad bolesnik počne da jede, daju se 4 dnevne doze
insulina. Tada se može i ujutro dati raniji peroralni medikament,
a uvečer insulin. Odlično se pokazao dapaglifozin.
Po lokaliziranju infekcije, bubreg je na trećem mjestu nakon
pluća i larinksa. Viđa se ABI, akutno oštećenje bubrega, sa
visokom smrtnošću. U liječenju, efikasne su i hemodijaliza i
peritoneumska dijaliza.
Virus je neurotropan i preko endotela dospijeva do svih
delova mozga. Cerebrovaskularne komplikacije se javljaju
uglavnom petog dana bolesti! Posljedica su glavobolje (češće
kod onih koji su i prije bili njima skloni), vertigo, anosmija
i ageuzija (gubitak mirisa i okusa). Česti su moždani infarkti,
ishemijski insulti, češći nego hemoragijski.
Mihael Podvinec, ORL iz Švajcarske, govorio je o anosmiji
kao posljedici virusa kovid-19 ( poremećaj mirisa i ukusa).
U sluznici se konstatuje prisustvo ACE2, receptora za virus,
pa virus dalje prodire u centralni nervni sistem. Preko 50%
bolesnika ima anosmiju, a nakon 8 sedmica preko 60% nema
te simptome. No postinfekciozna anosmija može trajati čak
dvije godine. Kao česta komplikacija kovid-19 infekcije nalazi se
i parosmia, nesposobnost da se dobije slika odoranta,
jela mirišu na nešto drugo. Uzrok je gubitak funkcionalnih
olfaktornih neurona Popravlja se s vremenom i pomaže
olfaktorni trening, te intranazalni steroidi. U treningu se mirišu
intenzivni mirisi (ruža, klinčić, limun, eukaliptus) 12 sedmica
dok se u mozgu ne dobije prava slika.
Najveći aplauz je još na putu do govornice dobio Goran
Stevanović, direktor Infektivne klinike, vjerojatno danas
najomiljeniji doktor u Srbiji. Cijelo vreme pandemije, osim dok
je i sam bolovao koronu, radio je u crvenoj zoni. Bio je prava
osoba da nam govori o kliničkoj slici koronavirusne bolesti.
Prve riječi su mu bile: "Supruga mi reče da sam militantan,
jer kažem da smo u ratu. A jesmo, u ratu smo s nevidljivim
i veoma opasnim neprijateljem. Ovo je rat u kome smo svi
i posao je svih nas".
Najveći broj bolesnika ima povišenu temperaturu, suvi kašalj,
opći osjećaj umora, a onda se razvija čitav spektar simptoma.
Glavno mjesto ulaska je respiratorni trakt ali je važan i
transneuralni, preko nerava. Koronavirusna bolest je virusna sepsa!
Bolest se viđa u pet oblika, prva dva su za ambulantno
liječenje.
-Oblik 1: bolesnik ima pozitivan bris (PCR ili antigenski test),
nema simptome ili ima vrlo blagu sliku (gubitak mirisa i ukusa).
Liječi se kod kuće, antivirusnim lijekovima.
-Oblik 2: bolesnik ima pozitivan bris (PCR ili antigenski test),
ima povišenu temperaturu, suhi kašalj, opći osjećaj umora,
može da ima znake pneumonije (zapaljenja pluća). Liječi se
kod kuće, po mogućnosti, antivirusnim lijekom, bez antibiotika.
-Oblik 3: bolesnik ima pozitivan bris, umjereno tešku kliničku
sliku i tešku hipoksiju, zahtijeva kisičku potporu.
-Oblik 4: bolesnik ima pozitivan bris, tešku kliničku sliku sa
teškom hipoksijom, zahtijeva kisik.
-Oblik 5: bolesnik ima pozitivan bris, tešku kliničku sliku,
razvija se ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)
i citokinska oluja. Na respiratoru je.
.
U Infektivnu kliniku stižu teži bolesnici. Od pregledanih
142926 bolesnika, 60% je pušteno na kućno liječenje, 32%
je hospitalizirvano, u jedinici intenzivne nege bilo je 7%,
umrlo je 1%.
Priče nakratko prekidam viješću da je vruće iz štamparije
pristigla moja šesta knjiga, zbirka pjesama "Ljubav plime i
oseke". Prvi primjerak je dobio moj sin.
Dr Srđa Janković, imunolog, govorio je na kongresu
o revakcinaciji protiv Kovid-19, najnovije preporuke.
Vakcine se daju u više doza, radi stimulacije imunog odgovora. Dozni
interval ne smije biti kraći od 3 sedmice, ali može biti znatno
duži. Ako je kraći, organizam datu drugu dozu ne prepoznaje, nego
smatra prvom. Vakcinu ne treba dati tokom bolesti, kad je netko već
obolio, jer organizam ne prepoznaje vakcinu kao nešto novo, utapa
se u samu bolest.
Kao mjerilo efekta vakcinacije obično se uzima nivo specifičnih antitijela,
bilo ukupnih ili neutrališućih. Ali nivo antitijela nije dobar korelat zaštite.
Osoba može imati nizak titar antitijela, ali je organizam upamtio i brzo
proizvodi veću količinu antitijela kad naiđe na virus. Još ne znamo
dovoljno o dinamici opadanja nivoa antitijela, a ni o celularnom
(staničnom) imunom odgovoru.
Primarna serija je predviđeni broj doza, a revakcinacija je jedna
ili više doza nakon nekog vremena, što je skoro sinonim za buster
dozu. Ako tri doze postaju primarna serija, treća doza nije buster.
Zasad su dvije doze standard, a treća doza je dio nacionalnih
preporuka. Po mišljenju imunologa. treća doza treba biti dio
primarne serije. Porast nivoa specifičnih antitijela je nakon treće
doze znatno veći nego poslije druge.
U Srbiji je treća doza preporučena i ima je dovoljno za sve. Treba je
dati nakon 5 mjeseci od druge kod Pfizer vakcine, a nakon 4 ili čak
3 mjeseca nakon Synopharm. Za djecu su dovoljne dvije doze, jer je
dječji imuni odgovor bolji nego kod odraslih i imaju lakše kliničke
slike kad obole.
Imunski odgovor je donekle izraženiji kod osoba koje su pored
vakcinacije još i preboljela kovid-19. Problem je što velika područja
svijeta nisu vakcinirana, pa su pogodna za evoluciju novih varijanti
virusa. Moguće je da će vakcinacija postati sezonska, kao za grip.
Tek se očekuju preporuke o 4.dozi.
Mladi su značajni prenosioci infekcije. Oko 20% mladih ne
misli da je nošenje maske važno u širenju infekcije, a isti
procenat se ne namjerava cijepiti. Da li se radi o istim
osobama, ne može se reći, ali je procenat podudaran.
Među mladima 49% se nije cijepilo ili ni ne namjerava,
a isti je procenat cijepljenih u populaciji, nevjerojatna
statistička podijeljenost.
Vakcinisani Srbija ** Italija
18-24 god 5,6% ** 81,3%
25-49 god 29,8% ** 76,4%
stariji od 60 god -63,3% ** 89,6%
SZO je donijela cilj da bar 40% svjetskog stanovništva bude
vakcinirano do kraja 2021. Trebalo je cijepiti što veći
broj ljudi u što kraćem periodu. Dosad je u svijetu upotrebljeno
8,5 milijardi vakcina. Širom svijeta vakcina je nejednako
dostupna, nekim zemljama lako, drugima skoro nikako,
postoji vakcinalni nacionalizam u svijetu (koje se i čije vakcine
mogu koristiti!). U Srbiji je dostupno 6 vakcina i ljudi imaju
puno pravo izbora, ali ih baš to često zbunjuje.
Dugo smo čekali da se struka oglasi i kaže što smo dosad
naučili o virusu kovid-19 i posljedicama infekcije. Na kongresu
održanom u Beogradu 10-11.2021. govorili su profesori
iz svih grana medicine o saznanjima do kojih se došlo.
Pokušat ću u kraćim crtama, u nekoliko nastavaka, reći
što se sada smatra prihvaćenim od struke.
Koronavirusna bolest, Infectio coronaviralis, sistemsko je
oboljenje. Nije bolest samo jednog organa, pluća, nego
čitavog organizma. Za dvije godine pandemije, od decembra 2019.
-decembra 2021., umrlo je preko 5 miliona ljudi u svetu. Vakcina je
u širokoj upotrebi sa varijacijama među državama. Danas u
Italiji cijepe i djecu od 5-12 godina.
Genom SARS-COV-2 je najsličniji genomu korona virusa slijepog
miša. Virus se u organizmu čovjeka vezuje za ACE2 receptor.
Tri su nomenklature u svijetu u uporabi, ravnopravno, ali se
sada najviše koristi ona po slovima grčkog alfabeta: alfa, beta,
gama, delta i omikron. Sve su to mutacije virusa koji ustvari
mutira manje nego HIV i hepatitis C virus. Do mutiranja dolazi
kod dužeg boravka virusa u istom domaćinu, kada se
akumuliraju mutacije. Omikron potječe iz delta soja iz stare
varijante iz polovine 2020.godine. Kad se pojavi mutacija
visoke zaraznosti, a male smrtnosti, pandemija će se završiti.
U sekvenciranju genoma virusa dugo je vodila Velika Britanija,
a sada Danska sekvencira čak 40% svojih izolata i u tome je
prva u svijetu!
Inkubacija infekcije je 5-7 dana (može od 2 do 14, nekad i 28).
Osnovna metoda dijagnostike je real time PCR (RT-PCR).
Kasnije uvedeni antigenski testovi su korisni. Senzitivnost im je
niža, oko 56%, a specifičnost visoka, oko 95%. Brzi testovi
antitijela su se pokazali lošima. Nivo antitijela nije korelat zaštite
organizma. Najefikasnija su neutrališuća antitijela, ali se ne rade
široko. Važan je celularni imunski odgovor (stanični) i moguće ga
je ispitati, ali je to skupo, za potrebe određenih studija.
Čini mi se da je ovo dovoljna dužina priče za jedan post,
šta vi mislite?
Prije nekoliko dana održan je -KONAČNO- kongres o iskustvima
svih specijalnosti u praktično dvogodišnjoj pandemiji koronavirusne
bolesti. Izvukla sam samo bitne odrednice o uzrocima i posljedicama,
o onome što se u infodemiji (poplavi pogrešnih informacija na
internetu), baš ne zna mnogo. Ako su blogeri željni takvih informacija,
mogu u nastavcima prenijeti ono što smatram važnim, ono što je
i meni kao iskusnoj doktorici nedostajalo od informacija. Ako vam je dosta korone, neću se truditi, za mene
nije to mali posao, a imam i dovoljno drugih priloga.
Rijeka je poklonila predbožićni koncert Beogradu.
u subotu 11.12. u Teatru "Vuk" koncert Riječkog zbora mladih
"Josip Kaplan", u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra.
Razigrani hor je oduševio Beograđane.
Umjetnička voditeljica: sjajna Doris Kovačić
Poslušajte kako divno zvuči izvođenje već legendarne
melodije Cristophera Tina "Baba Yetu" (na svahili jeziku:
"Oče naš") u izvođenju zhora, solista je Toni Vidović
U Beogradu je u toku Nacionalni kongres sa međunarodnim
učešćem "Saznanja koja nam je donela pandemija KOVID 19"
Prvog dana kongresa čuli smo profesore koji su
radili u kovid bolnicama i njihova iskustva o uzrocima,
načinu prenosa, načinu inficiranja, mutacijama virusa
i o načinu da se pandemija zauzda.
Bilo je govora i i nekim inovativnim metodama liječenja
Kongres se nastavlja i sutra cijeli dan i na kraju ćemo
svakako više znati o tome što mi, a što svijet zna o pandemiji.
Ne brinite, hvatam zabilješke. Najvažnija impresija:
korona nije plućna nego sistemska bolest.
Zvonimir „Zvonko“ Bogdan rođen je 5. januara 1942. u Somboru.
Poznat je kao pjevač, ali je i kompozitor, slikar, pjesnik, džokej
i vinar. Prepoznatljiv je i po svojim učtivim i džentlmenskim
manirima. Serijom koncerata sada slavi 50 godina plodne
umjetničke karijere.
Njegove pjesme nose mirise ravnice, prošlih dana, boemskog
života, Dunava. One pjevaju o ljubavi, konjima koji slobodno
jure, ženama. Zato smo došle.
Koncert uvijek počinje Veliki vojvođanski orkestar potpurijem
najljepših instrumentala.
Zvonko Bogdan pjeva originalne i tradicionalne pjesme (naročito
one vezane za Bunjevce) uz pratnju tamburaškog orkestra.
Prvu autorsku pjesmu „Svake noći tebi pjevam“ snimio je 3.
decembra 1968. godine.
Jedna od pjesama po kojoj je poznat, a koju je sam
komponirao je "Ej, salaši na severu Bačke".
Zna se da na njegovom koncertu u Beogradu moram biti
u prvim redovima. Tri put je od mene dobio ružu za vrijeme
koncerta, prvi put 2014. kada sam mu uz ružu prikačila pesme
mog rođaka Stanislava Suvajdžića. Ovog puta nisam, da ga ne
uznemiravam dok pjeva. A bilo je sjajno, prekrasno, nismo
štedile dlanove za apaluz.
U organizaciji Instituta Belko i Ustanove Gvarnerius u
prelijepoj sali „Guarnerius“ u subotu 4.12.2021. održana
je izuzetno uspjela promocija zbirke priča „Kredenac pun
uzdaha“ autorice Sladjane Belko.
Sudjelovali su: Sladjana Belko, autorica knjige, Anka Stanojčić,
moderator programa, Miodrag Radović, recezent i Aleksandar
Kecman, dramski umjetnik.
Sladjana Belko nam je uspjela dokazati da je i u ovim teškim
vremenima moguće pričati i pjevati o ljubavi, strasti, čežnji.
Njena uigrana ekipa je pomogla da ljepota priča uljepša
inače nimalo lijep dan u Beogradu
I pored blokade grada, sala je bila puna pažljivih slušatelja,
koji su na kraju večeri u redu čekali da im spisateljica
potpiše knjigu.
"Kragujevački akademski orkestar akordeonista (KAOA) osnovan
je 2018. godine sa ciljem promovisanja muzike za harmoniku,
a kao logičan nastavak dugogodišnje tradicije umetnika koje je
iznedrila jedna od najboljih škola za harmoniku u svetu.
Na čelu orkestra nalazi se profesor Predrag Kostović. Za kratak
period orkestar je održao veliki broj nastupa u zemli inostranstvu
– Kolarac, ArsenalFest, Aleksinac, Slavonski Brod, Pula. Na
međunarodnom takmičenju u Puli u Hrvatskoj osvaja prvo mesto
i dobija veliki prelazni pehar kao najuspešniji učesnik. Takođe,
uspešno sarađuje i sa eminentnim solistima koji redovno nasupaju
kao gosti na koncertima Kragujevačkog akademskog orkestra
akordeonista."
U Ruskom domu nismo štedili dlanove za aplauz.
Predstavljam vam:
Astor Piazzola: Oblivion, solista na bandeonu Petar Mirkov
Mokra Gora je 2. prosinca 2021. proglašena za najbolje
turističko selo svijeta, saopčila je Turistička organizacija Srbije.
"Na zasedanju Generalne skupštine Svetske turističke organizacije
Ujedinjenih nacija u Madridu (UNWTO), Mokra Gora je izabrana
među više od 170 konkurenata iz 75 zemalja sveta."
Mokra Gora selo koje je dočekalo svoj novi život u 21. stoljeću
i zahvaljujući jedinstvenoj Šarganskoj osmici, kao i gradu
Mećavnik - Drvengrad, predstavlja turističku atrakciju u Zapadnoj
Srbiji koju godišnje posjeti veliki broj turista iz zemlje i svijeta.
Pošto je ovo jedna od mojih omiljenih destinacija, nazdravljam
za Mokru Goru i njen uspjeh. Mnogi se mogu ugledati na nju.
"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...
Saimaro
Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.
Eduardo Galeano (misao pronašla pedeset+)
Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)
Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.
(White lilith)
Putovodoljubni gastronaut
(milord55)
Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz. (Potok)
Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe? (j.)
Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke.. (mecabg)
Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)
Prava si čuvarica od zaborava... (sewen)
Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne (semper contra)
Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem... (Dinaja)
Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:)) (modrina neba)
Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.
(Razmišljanja jedne žene)
Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)
Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)
Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama. (posljednji komentar GMD)
mail:
ankas33@yahoo.com
Počasni komentatori bloga: gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.