Marketing
Terapija koronavirusne bolesti
Pandemija je stigla u Srbiju naglo, 11.marta 2020. sa prvim
bolesnicima. U toku pandemije povećana je upotreba antibitika
pod nadzorom, za 120% upotreba azitromicina, značajno
kinolona i cefiksima (cefalosporin III generacije). Među
bolničkim lijekovima mnogo je korišćen linezolid. Opala je
upotreba osnovnih antibiotika, benzilpenicilina i gentamicina.
Kasnije su se izdvojili efikasni antivirusni lijekovi, koji
sprečavaju replikaciju virusa. Dobro su se pokazali antiviralni
lijekovi molnupiravir i ritonavir (Paxlovid), kao i još neki.
Kortikosteroidi su sada osnova lečenja, Dexason, metilprednizolon.
Ne treba ih dati u prva 4 dana bolesti.
Veliki je problem nedovoljnosti kadra, jedan lekar i 5 sestara
na 20 bolesnika. U Jedinicu intenzivne nege (JIL) dolaze
bolesnici s tipom I respiratorne insuficijencije, sa izmjenom
stanja svijesti, agitirani. Umire 70% intubiranih pacijenata.
Ne smijemo ih intubirati ni prerano ni prekasno, treba u pravom
trenutku. Važna je prone pozicija, okretanje potrbuške na 12-16
sati, što je veoma teško kod bolesnika priključenih na sve
moguće aparate, pa fizički za to treba 5-6 osoba.
U tom položaju se i hrane.
A šta je sa ishranom teških bolesnika?
I kod pacijenata koji se ne mogu hraniti na usta, u jedinicama
intenzivne njege, bitno je očuvati digestivni sistem, koji je
važan veliki imuni organ. Ishrana se sprovodi oralno dok je god
moguće. Bolesnici imaju enormne nutritivne potrebe, pa ulaze
u katabolizam i kaheksiju. Gojazni imaju težu kliničku sliku.
Do 7.dana može se dozvoliti gladovanje, jer doprinosi pojačanju
imunog odgovora, ali nakon toga se mora sprovesti ishrana
preko nazogastrične sonde, a kod intubiranih parenteralna
nutricija. Masne kiseline iz ribljeg ulja imaju imunosupresivni
odgovor.
Elektrolitna neravnoteža pokreće aritmije. Atrijalna fibrilacija,
inače najčešća aritmija u svetu, često de novo nastaje u kovidu.
Treba obavezno dati oralne antikoagulanse.
Dr Zoran Ivanović iz Bordoa govorio je o upotrebi
mezenhimalnih stromalnih ćelija u lečenju KOVID-19
(mesenchymal stem cells). One se već koriste kod multiple
skleroze i Kronove bolesti. Porijeklom su iz više tkiva:
masnog tkiva, koštane srži, menstrualne krvi, pupčane vrpce…
Ćelije se daju iv i skupljaju se najviše u plućima, ne izazivaju
odbacivanje. Zasad je premali broj pacijenata dobio tu terapiju
da bi se mogli donijeti zaključci o njenoj većoj primjeni.
I nakon svega, slijedi rehabilitacija, uporna i duga kod onih
koji su preležali teže oblike koronavirusne bolesti. Pacijenti
imaju postkovid sindrom sa mnogo posljedica. Od 12 sedmica
do 6 meseci imaju osjećaj umora, nespecifičan kašalj,
neadekvatan ritam spavanja.
Post je objavljen 17.12.2021. u 04:53 sati.