Marketing
Kovid-19 i vakcinacija
Dr Srđa Janković, imunolog, govorio je na kongresu
o revakcinaciji protiv Kovid-19, najnovije preporuke.
Vakcine se daju u više doza, radi stimulacije imunog odgovora. Dozni
interval ne smije biti kraći od 3 sedmice, ali može biti znatno
duži. Ako je kraći, organizam datu drugu dozu ne prepoznaje, nego
smatra prvom. Vakcinu ne treba dati tokom bolesti, kad je netko već
obolio, jer organizam ne prepoznaje vakcinu kao nešto novo, utapa
se u samu bolest.
Kao mjerilo efekta vakcinacije obično se uzima nivo specifičnih antitijela,
bilo ukupnih ili neutrališućih. Ali nivo antitijela nije dobar korelat zaštite.
Osoba može imati nizak titar antitijela, ali je organizam upamtio i brzo
proizvodi veću količinu antitijela kad naiđe na virus. Još ne znamo
dovoljno o dinamici opadanja nivoa antitijela, a ni o celularnom
(staničnom) imunom odgovoru.
Primarna serija je predviđeni broj doza, a revakcinacija je jedna
ili više doza nakon nekog vremena, što je skoro sinonim za buster
dozu. Ako tri doze postaju primarna serija, treća doza nije buster.
Zasad su dvije doze standard, a treća doza je dio nacionalnih
preporuka. Po mišljenju imunologa. treća doza treba biti dio
primarne serije. Porast nivoa specifičnih antitijela je nakon treće
doze znatno veći nego poslije druge.
U Srbiji je treća doza preporučena i ima je dovoljno za sve. Treba je
dati nakon 5 mjeseci od druge kod Pfizer vakcine, a nakon 4 ili čak
3 mjeseca nakon Synopharm. Za djecu su dovoljne dvije doze, jer je
dječji imuni odgovor bolji nego kod odraslih i imaju lakše kliničke
slike kad obole.
Imunski odgovor je donekle izraženiji kod osoba koje su pored
vakcinacije još i preboljela kovid-19. Problem je što velika područja
svijeta nisu vakcinirana, pa su pogodna za evoluciju novih varijanti
virusa. Moguće je da će vakcinacija postati sezonska, kao za grip.
Tek se očekuju preporuke o 4.dozi.
Mladi su značajni prenosioci infekcije. Oko 20% mladih ne
misli da je nošenje maske važno u širenju infekcije, a isti
procenat se ne namjerava cijepiti. Da li se radi o istim
osobama, ne može se reći, ali je procenat podudaran.
Među mladima 49% se nije cijepilo ili ni ne namjerava,
a isti je procenat cijepljenih u populaciji, nevjerojatna
statistička podijeljenost.
Vakcinisani Srbija ** Italija
18-24 god 5,6% ** 81,3%
25-49 god 29,8% ** 76,4%
stariji od 60 god -63,3% ** 89,6%
SZO je donijela cilj da bar 40% svjetskog stanovništva bude
vakcinirano do kraja 2021. Trebalo je cijepiti što veći
broj ljudi u što kraćem periodu. Dosad je u svijetu upotrebljeno
8,5 milijardi vakcina. Širom svijeta vakcina je nejednako
dostupna, nekim zemljama lako, drugima skoro nikako,
postoji vakcinalni nacionalizam u svijetu (koje se i čije vakcine
mogu koristiti!). U Srbiji je dostupno 6 vakcina i ljudi imaju
puno pravo izbora, ali ih baš to često zbunjuje.
Post je objavljen 15.12.2021. u 05:00 sati.