30.09.2011., petak
Nekim "MARKSISTIMA" u reformatorskom gnjezdu Sociajlisticke Radnicke Partije Hrvatske.
Profitna ekonomija
Znakomit je jedan od njenih nepisanih zakona koji upravlja cjelokupnim proizvodnim tokom,i jednako se odnosi na gotovo svaki njen proizvod, koji se ciklicno stvara, pocev od sirovine preko gotovog proizvoda, da bi njegovom prodajom bio krsten u gotovu robu.
Bez obzira sto svaki od tih lancanih proizvodnih ciklusa moze biti ponovljen istom tehnologijom ili pak mnogo savrsenijom, njegov se nepisani zakon nemilosrdno obrusava, van svih proizvodnih parametra, upravo na njegovu cijenu, koja tokom njegovog novog radjanja postaje podlozna zakonu ponude i potraznje. Svojim razmnozavanjem zasicuje trziste, na kojem vreba sveopca konkurencija, smanjujuci mu cijenu.
Upravo je taj faktor odlucujuci da se profitna ekonomija mora vjecno „prilagodjavati“utrkom za novim trzistima koji bi mu osigurali, ako ne jedan rastuci profit, onda barem da se odrzi vec postojeci.
Ta je utrka postala dobro poznata radjanjem kolonijalizma. Prvim svjetskim osvajackim ratom dostize svoj vrhunac, razgranjujuci se na bifrontalnu planetarnu najezdu Hitlerovog nacifasizma i lenjinisticke „izgradnje prve faze komunizma.“ Nasljedjuju ih Chicago Bad Boys pocev najezdom na Aliendev Chile 1973., pa sve do Bushevog mahnitanja po Srednjem Istoku, koje jedva da zaostaje za Hitlerova i Staljinova krvcoprolica.
Kad god neki proizvodni zupcanik krizno zaskripi, kreira se ideoloski, vjerski i nacionalni neprijatelj. U reformatorskim pokretima koji bi htjeli zagladiti postojeci modus vivendi kapitalizma, cesto se kreira monopolna bajka, na koju se svaljuje uloga dezurnog krivca, da bi mu se pridruzili kojekakvi borci za „kontrolu cijena“, za „pravednu“raspodjelu dobara, kao i sitne skretnicare marksove teorije Viska vrijednosti, svaljujuci sve krivnje jednog „nepravednog“ sustava na „nepostene trgovce“ koji svojim cijenama zakidaju „potrosace“ kako im se prohtje. Sve u jednom cilju da se zabarusi temeljno zlo postojeceg drustvenog sustava zasnovanog na eksploataciji proizvodnih snaga, iskljucivo i jedino na njihovom radnom mjestu.
Ta se drustvena magla danas proizvodi sve intenzivnije, nalik na skup vjestica korporativnog kapitala, "komunisticke" Kine i vjecnog im prirepka promocurnog Vatikana.
Klsno je drustvo nalik na pcelinjak,kojeg se, prilikom grabljenja njegove ljetine zadimljuje omamljujucim tamijanom,ostavljajuci ga u soku na razvaljenom sacistu.
|
- 23:06 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
29.09.2011., četvrtak
Stari druze,
Doista da se danas uzasne nad cinjenicom sto smo mnogi dali svoje preferencije drustvenoj propalici na mjesto casnom covjeku !
Preostaje misliti i smisljati „vlastiti izlaz“ kako nam drago, jednom suoceni nadolazecim drustvenom orkanonom najpogubnijh razmjera u povijesti ljudskog roda. Mozda cemo tek tada zagricnuti vlastitu savjest za propustene znanstvene izazove prema jednom temeljitom preustroju drustvenih proizvodnih odnosa, koji su sazrijevali jos pocetkom dvadesetog stoljeca, njemo umirajuci u nama, i zjapili u praznine pred naletom proizvodnih snaga jednog viseg i zahtjevnijeg socioekonomskog preustroja ljudskog bica od kompetitivne zvijeri prema civilno suradjujucem Covjeku
|
- 10:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Tea i Marie,
I ja cesto mislim na vas dvije na sjeveru.
Ako nas politicka mafija uspje stjerarati u skupna krda radi nuznog prezivljavanja onda cemo se barem vise druziti.
Srdaco vas pozdravlja Severino
|
- 08:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
28.09.2011., srijeda
Slucaj Alessio Rastani : Strucnjak ili Sarlatan
Goldman Sachevo drustvo i prosjecni covjek znadu da postojeci drustveni sustav pokrece, poput naftnog izvora, drugi jos snazniji izvorni mlaz profitne stope Viska Vrijednosti. Vrhunski nadcinitelj mu je Zlato. Njegov opunomoceni Izaslanik je Novac.
Tko god prati fluktuirajuci tok njihovih medjusobnih odnosa, pocev ne nuzno od Marksa, vec tek od ovodisnje tekuce ekonomske krizne tektonike, veoma lako dolazi do vlastitih rezonancija da Alessio Rastani nije strucnjak niti sarlatan, vec prosjecna stazerska zrtva kapitalistickog sustava u njegovom potpunom osipanju.
Case Alessio Rastani: an expert or a charlatan
Goldman Sache’s Society and the average man knows that the existing social system launches, such as the oil source, by another more powerful jet of the source of the profit rate of surplus value. Gold is his mighty God.. His Plenipotentiary Envoy is the money.
Whoever follows the course of their fluctuating relationships, not necessarily starting from Marx, but only from the current economic tectonics crisis , very easy to come up with their own resonance to Alessio Rastani not an expert nor a charlatan, but the average victim of the capitalist system in its wholly dispersal.
|
- 09:12 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
25.09.2011., nedjelja
Dobiti izbore i obogati se.
SPIN DOKTORI- STRUCNJACI ILI PRODAVACI MAGLE
Glas Istre, 25.9.2011.
Pise Dubravko Grakalic
Na skorašnjim parlamentarnim izborima neće se sukobiti samo političke stranke i nezavisne liste, nego i spin doktori, public relations agencije, stručnjaci za marketing i tvrtke koje se bave oglašavanjem i reklamiranjem. Većina stranaka koje drže do sebe angažirale su poznate i manje poznate agencije i "doktore" za politički spin, odnosno savjetnike koji će liderima u ključnom trenutku pomoći da dođu do pobjede ili izbore častan poraz.
Slovenac vodi HDZ-ovu kampanju
Iako stranke danas imaju manje novca nego za prošle parlamentarne izbore, što se posebno odnosi na HDZ koji u ovom trenutku, čini se, nema crni fond, angažirani su PR stručnjaci koji zasigurno ne rade za mali novac. Zanimljivo je da su neke važne stranke odustale od dosadašnjih marketinških gurua te su pronašle nova imena.
Tako, primjerice, izbornu kampanju HDZ-a više ne vodi Ratko Maček, za čiju se tvrtku Masol u medijima napominje da je vezana uz aferu Fimi medija i istrage protiv dr. Ive Sanadera.
Iz Slovenije je priskočio, za nepoznati honorar, PR-ovac Dejan Verčič, u čijem timu je i Marjan Jurleka, novinar i urednik koji je prije nekoliko godina bio predsjednik Uprave Večernjeg lista, te Nedžad Haznadar, poznati novinar koji se u PR-ovca prometnuo vodeći predsjedničku kampanju Milana Bandića.
Kampanju SDP-a i cijele Kukuriku koalicije, dakle i HNS-a, IDS-a i HSU-a, vodit će nekadašnja novinarka Radija 101, danas PR stručnjakinja Zinka Bardić i agencija Madison. Ona je vodila i prošlu kampanju, za parlamentarne izbore 2007., koju je vizualno osmislio Boris Malešević.
On je danas u izbornom stožeru HSLS-a, dok će vizualni identitet "pijevaca" dati agencija Bruketa&Žinić, koja je za predsjedničku kampanju dr. Ive Josipovića osmislila poruku "prav(da)"...
Treba napomenuti da pojedini političari imaju svoje spin doktore koji ih prate. Predsjednik HNS-a Radimir Čačić tako sluša savjete Ankice Mamić iz agencije IM&C, dok je agencija Hauska bila angažirana u predsjedničkoj kampanji dr. Vesne Pusić.
HNS u predizbornu kampanju ipak ulaže svoju stranačku PR službu, što je vodi Igor Kolman, dok IDS i HSU također imaju ljude za odnose s javnošću, glasnogovornike Duška Kišberija i Branku Valentić.
Manje stranke nemaju novca za spin doktore ili pak ocjenjuju da se mogu dovoljno dobro prikazati biračima i uz vlastite savjetnike za medije. Poznato je da HSS nije angažirao niti jednu PR agenciju, kao ni agilni Dragutin Lesar, šef Hrvatskih laburista. Ladonju savjetuje bloger Marko Rakar, koji je sudjelovao u online dijelu Josipovićeve predsjedničke kampanje.
"Kreativcima" i do milijun kuna
Troškovnici što ih PR agencije, spin doktori i marketinške tvrtke dostavljaju političkim strankama pod velom su tajne. Nitko od njih ne želi javno govoriti koliko je dobio od koje stranke, i za koju kampanju, ali se, off the record, neke "cijene" ipak mogu saznati.
Usluge savjetnika za PR za savjetovanje stranke na nacionalnoj razini kreću od deset tisuća eura mjesečno. Ugovaraju se obično na šest mjeseci uoči kampanje, pa tako spin doktori mogu zaraditi nešto više od 400 tisuća po kampanji i po stranci.
Njihovi kreativni suradnici, marketinške agencije koje osmišljavaju plakate, reklamne spotove i vizualni identitet kampanje zarade po stranci i kampanji oko milijun kuna, ponekad i milijun i pol.
Zanimljivo je da pojedini marketinški stručnjaci koji vode kampanje velikih stranaka kasnije dobiju posao u lokalnoj samoupravi gdje "njihova" stranka ima vlast, ili od državnih poduzeća koje nadzira odgovarajuća politička opcija. Primjerice, "SDP-ova" Zinka Bardić radi vizualni identitet grada Rijeke, dok je "Čačićeva" Ankica Mamić dobila nekoliko poslova u Varaždinskoj županiji. (Dubravko GRAKALIĆ)
KOMENTAR
Zemlja koja se devedesetih proglasila Hrvatskom, trebala bi napokom povratiti svoje povjesno ime DINARA. Njeni akteri, uljucujuci Jakovcicev pentagonski IDS sa kompletnom svitom drumskih obmanjivaca ovog jadnog naroda da se takodjer presele u njen uzi geografski krug, te da se u svom kompletnom plemenskom sastavu medjusobno izjedaju do mile volje.
|
- 10:01 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
23.09.2011., petak
Grubisic: Politicke stranke zarobile gradjane
Glas Istre,23.9.2011
Ukoliko ne objave popis birača, tražit ćemo da se izbori proglase neregularnim i da se ponište, bez obzira tko pobijedio. Ni jedni dosadašnji izbori nisu bili demokratski i tako će ostati sve dok i dalje postoji pola milijuna, a po nekim podacima i 700 tisuća, birača više nego što zaista ima punoljetnih osoba koji mogu glasati. Očito ne postoji politička volja ni u HDZ-u ni u SDP-u da se pravi podaci objave, te ćemo tražiti ostavku onih koji ih skrivaju od javnosti, a o svemu ćemo obavijestiti i europske institucije."
Najavio je to don Ivan Grubišić na javnoj tribini "Kakvu Hrvatsku želimo" koja je sinoć organizirana u Puli u sklopu predstavljanja građanske inicijative "Savez za građansku i etičku Hrvatsku" (SGEH), koja će s nedavno umirovljenim hrvatskim svećenikom kao nositeljem liste konkurirati na predstojećim parlamentarnim izborima.
- Političke stranke su zarobile Hrvatsku i na perfidan način stavile građane u zatvor, a kad sustav uspije zatvoriti ljude u sebe i eutanazirati slobodu, tad se s ljudima može raditi što se hoće. Deset posto povlaštenih političara i njihovih umreženih ortaka živi na račun 90 posto građana. Dosta je! Tražimo korjenite promjene i smjene, jer oni koji su nas doveli u ovakvo stanje nemaju više legitimitet da nas vode", rekao je Grubišić.
Revidiranje ugovora između Katoličke crkve i Vatikana jedan je od ključnih programa Saveza.
- Katolička crkva se treba skinuti s državnog proračuna čiji novac bahato troši unatoč katastrofalno teškoj financijskoj situaciji. Lako je graditi crkve od oniksa, treba se pomoći onima koji su zbog oskudice prisiljeni kopati po smeću, veli Grubišić aludirajući na gradnju sjedišta Hrvatske biskupske konferencije.
Jedan od ciljeva SGEH-a, najavljuje Grubišić, je ukinuti sve političke privilegije osim onih koje su stekli invalidi rata i istinski hrvatski branitelji. Zatim, oduzeti nezakonito prigrabljenu imovinu i stvoriti od nje društveni fond za otvaranje novih radnih mjesta. Smatra da je moguće izaći iz krize bez kreditiranja, što je učinila Latvija koja je smanjila broj državnih službenika na 126, dok ih Hrvatska na osnovu "rodjačkog" zapošljavanja već ima preko 25 tisuća.
- Umjesto toga, hrvatski političari su doveli državu pred bankrot i zadužili je s 50 milijardi eura. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, po rasipanju državnog novca među najgorima smo u svijetu, a da pritom nisu ni ubrojili crne fondove koje ne koristi samo HDZ već i SDP. Ne vjerujem da je počeo obračun s kriminalom i korupcijom nego se samo želi ostaviti dojam pred Europom jer onima koji su u pritvoru nije oduzeta imovina te i dalje imaju sve privilegije, napomeno je Grubišić.
- I broj saborskih zastupnika se treba smanjiti na polovicu, ionako ih toliko i bude na sjednicama Sabora. Treba se ograničiti broj saborskih mandata na dva kako se ne bi stvarala kasta povlaštenih i nedodirljivih. Politika je briga za opće dobro, a ne za vlastiti ili stranački interes. Bilo bi dovoljno da svi slijedimo zlatno pravilo "Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi", zaključio je don Grubišić.
Nećemo ni s 'Kukuriku' ni s 'Kukulele'
- Na izbore idemo sami, Savez neće koalirati ni s lijevom ni s desnom opcijom, ni s "Kukuriku" ni s "Kukulele", kazao je don Ivan Grubišić. Savez za građansku i etičku Hrvatsku trenutno ima oko 1.540 upisanih članova i još oko 6.000 virtualnih na Facebooku. Nastao je na tragu ideje koju su prije 15 godina zastupali Ivan Supek, Vlado Gotovac i don Ivan Grubišić kada su donijeli Hrvatsku povelju kao odgovor na pitanje koje je Gotovac često postavljao - Kakvu Hrvatsku hoćemo. U vijeću saveza su, osim Grubišića, akademik Vlatko Silobrčić, ekonomist Guste Santini, Tonči Majica, bivši odvjetnik i sudac iz Siska koji je ostao bez posla nakon presude protiv Ine, Mirjana Nazor profesorica iz Splita...
Mediji nisu slobodni
Grubišić je svjestan da Savez teško može nositi s medijskom kampanjom koja ide na ruku glavnim strankama. - Mediji nisu slobodni, čast nekim novinarima, ali oni nisu redakcija koja kroz kapaljku pušta informacije, kazao je. (M. JERIN; snimio D. ŠTIFANIĆ)
Komentar
Don Grubisic jedan je od naj istaknutijih casnih osoba zemlje, no to ga ipak ne stiti da srlja prema kratkovidnim potezima karakteristicnim za zloglasne reformatore lijeve i desne provenijencije 20. stoljeca. Umirovljeni katolicki svecenik koji, bez sumnje, vanredno zapaza sve podlosti vladajucih stranaka, kao da naivno vjeruje da se smanjenjem broja zastupnika u Saboru, provjerom najveceg falsifikata u povijesti glasacke liste, i konfiskacije opljackane imovine, moze vratiti sve u neko normalno stanje. U svojim poznatim obracanjima javnom mnijenju Greubisic nije nikad izgovorio neku recenicu o vise milenijskom uzroku svjetsko drustvenog zla svih zala: klasne podjele na izrabljivace i izrabljene. Svijet u kojem staziraju nase generacije ipak je zasnovan na visokim znanstvenim disciplinama. Upravo je ona socijoloska Marksova utjecala na daljnji razvoj svih ostalih, a da ni jedna od njih nije ni pokusala dokazati neke proturjecnosti znanstvenog socijalizma, zasnovanom poput suvremenog Olimpa na trim stupovima: materijalistickom pojmanju historije, klasnom drustvu i ekonomskom zakonu viska vrijednosti. Supek i Gotovac barem su bili svjesni toga dok Grubisic ne pokazuje nikakve znakove da se oslobodio one guste magle kojom Svevisnji priprecuje bilo kakve spoznaje van njegove, a nicim utvrdjene zemaljskim konstantama.
Od osobe Grubisicevog kalibra naprosto je za ocekivati mnogo i mnogo vise. Ili barem jednom individualnom pridonasanju nase smjele i bistre kapi uzburkanom i zamucenom drustvenom oceanu. Dosta je to htjeti, nositi u vlastitim savjestima. Nadasve vjerovati u jedno humanije drustvo cije temelje je covjek uspjesno gradio od praiskonskog konkurentnog divljaka prema civilnom suradjujucem Covjeku… i mucno to zasluzio.
|
- 22:25 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
Danasnji Glas Istre, u suradnji sa brojnim svjedokinjama, uspjesno je raskrinkao jednog drumskog razbojnika specijaliziranog za automobilske retrovizore.
Ovdje se namece daljnje pitanje: kad ce Glas Istre, u suradnji sa svima nama, raskrinkati drumsko razbojstvo kolosalnijh razmjera, koje se svakodnevno izvodi pod maskom Vlade, Sabora, Ideologije, Vjeroispovjesti, ratnog, ekonomskog Profiterstva i Nacionalizma, sto veoma pobudjuje asocijaciju na pitanje koje je u svom dnevniku postavila Ana Frank: „Kad ce Zidovi jednom postati ljudi?“
|
- 09:30 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
22.09.2011., četvrtak
Neverivov JEBO TE LED
Nema šanse da otvorim novine i provociram si živčani slom radi ovog kriminalca. Jel on ima išta pametnoga za reći? U 20 godina što ga moram gledat nije reko jednu iole normalnu rečenicu a da nije ispunjena mržnjom ili autističnim osjećajem za pitanje res publike)
Blog je najbolji ispušni ventil kojem se vraćam evo sada već 36 mjeseci i kusur dana a ovo mi je 300 -ti post. Mnogi najavljuju svoj odlazak više puta dok ne skape da odlaskom odavde odlaze od djela sebe koji su "zarazili" sa dragim ljudima koje čitaju. Ja svoj odlazak (na nečiju žalost) ne mislim najavljivati jer mi se pari da ću blogati do posljednjeg daha koliko toga imam osjećaj da imam za reći i pokazati ljudima koji ako svrate do mene valjda znači da ih zanima ća ne? Mirče se ne broji ovdje jer je opsesivno kompulsivan. Ako imamo gradske i seoske ridikule šta nećemo imati blogerske?
Valjda ste svi primjetili blogersku potrebu da kada nešto vidimo u zbilji (bio to događaj kojem smo prisustvovali, kakav event, film, knjiga, članak,...) da to mora pretočiti u ove bilježnice sa vrlo mekim pakovanjem i podjeliti sa drugima. Ako je to nešto što te usrećilo onda želiš prenjeti dio doživljaja sa tvojom braćom po tipkovnici.
Ako je u suprotnosti nešto što nas je zgrozilo ili diglo živac onda valjda ne želimo drugima prenošenjem toga dignut živce već sa principom pobratimstva u svemiru upitati:
"hej jel se i tebi pari ovo zbilja groteskno ili je to samo meni?"
I onda dobiješ potvrdnu povratnu informaciju i udahneš sa mišlju "aj dobro, ovo poremečeno ponašanje još nije dobilo zeleno svijetlo u mnogim glavama" što ti pruža utjehu jer se ne nalaziš jedini ko kap u moru između zagriženih komunista i fašista koji sa svojom mržnjom igraju nečiju tuđu igru.
Tako se uhvatim često kako krajičkom oka preletim preko novina koje moji starci još uvijek čitaju i analiziraju i poželim onako instinktivno i ja prolistat i osjetit papir između prstiju (u srednjoj školi sam od preslaganja novina uvijek imao ruke prljave od tinte) ali onda se sjetim da je statistički dokazano da ne postoji jedan jedini put kada se nisam isfrustrirao što dajemo medijski prostor tim lopovima, kurbama i prevarantima (isprika prijateljicama noći, smatram da rade korisniji i odgovorniji posao od ovih zgubidana u saboru bili na vlasti ili u oporbi).
Svaki put kada popustim i okrenem novine onda mi je jasno zašto sam u Brežicama odustao od televizije i novina i da se mogu zagrliti iz zahvalnosti prema samom sebi radi te mudre odluke učinio bi to, opetovano.
Analiziranje i traženje logike tamo gdje je odavno nema je skup sport jer te košta dvije najvrijednije stvari koje imamo: živci i vrijeme. Pogotovo kada gore dotičnog alkoholičara (i njegove kompiće u zločinu) čujem što izjavljuje. I to bude uvijek neka uvreda za zdrav razum. I to na naš račun jer mi plaćamo tu kopilad. U tom trenutku izvuče najgore iz mene i poželim čiču rumenih obraza zadaviti golim rukama ko zeca (sad kad mi dođe kaznena prijava radi prijetnja službenoj osobi, ipka se tu radi o autokratima bez smisla za humor a pošto nemaju inteligencije onda ne znaju ni za ironiju). Zaista sam miroljubiv i grozim se nasilja. Smatram da postoji miljardu prilika prije nego se dođe do šaka ali u ovom slučaju pripadnik one bagre sa vlasti čak i mene pretvori u jigsawa.
Ajme šta bi im radio. Bilo bi tu mjesta za kiselinu iz akumulatora za Glavaša da malo proba supu koju je dao svojim žrtvama. Pa red motorke i cirkulara da im ispilim desanku šakić koja je toliko istrenirana od višegodišnjeg izdrkavanja da prosto vjerujem da imaju problema sa tenisačkim zglobom. Onda ponekad maštam o Golom otoku kako bagra tuca kamen a ja u ulozi zatvorskog čuvara bićujem Milanovića i Milinovića. Sa klještima povlačim jezik Ratku Mačeku i Mehunu, stručnjacima za PR. Jaci nabavim broš koji se stavlja uz nogu i mucho sliči na robijašku kuglu ter sa njom igram balote. Nakon što sam mjesec dana Šukera držao na gladi, pojavljujem se sa sendvičem sa mortadelom i majonezom i pojedem ga pred njim i uživam.
U jednom trenutku shvatim da bi se lako mogao pretvoriti u beštiju poput njih i doći na njihov nivo. Sva ona zvjerstva što su se dogodila nakon drugog svijetskog rata mi pare neopravdana ali razumijem mentalni sklop. Kada ti netko punih 5 godina neda normalno živjet već te tjera da se vucaraš po šumi ili su ti spalili kuću, silovali ženu i ubili familiju kako nećeš osjetiti onaj primordijalni instinkt da ostaviš iza sebe spaljenu zemlju od tih ljudi?
Što bi rekao Samson: "ja sa svim filistejcima" i sruši stupove hrama presudivši sebi i drugima.
No na taj način se samo stvara još zla. Ako smo se barem osvjedočili (ne i naučili) da vučemo sa sobom repove godađaja koji su se dogodili prije 60 godina i to još drži aktualnost na ulici, u tramvaju, u birtiji pa i u saboru (palo mi sad na pamet da bi trebalo otvoriti birtiju i nazvati ju "Sabor").
Kada se tenzije smire onda ratio shvaća da ne može više tako godinama, desetljećima, ma stoljećima i tisučljećima da se bijemo i da uzvraćamo jer smo se bijali. I tako dalje unedogled. Generacija koja je učinila te zločine nakon Bleiburga je otvorila rak ranu po kojoj svi nacionalisti i foteljaši mogu soliti do mile volje kada žele i gdje žele. Uvijek će biti onih koji ne kape ni kope ni špade (o denarima i baštunima da ne pričamo) i koji će im davati glasove koji ovi mogu kapitalizirati. Dobar primjer mi je Zmago Jelinčić ili Joško Joras.
Ajme ko im dade mikrofon?
Onda vidim kod svojih kolega poput Semper Contra koji manijakalno analizira i traži logiku u postupcima nekoga koji svoju logiku traži u nabavi keša a za opću stvar ga boli briga ko i mene za osjećaje (i bogati plaću) Warrena Buffeta ili Abramovića. Onda naletim kod Done i rastužim se zajedno sa njom što uopće postoje takvi ljudi i što takve izjave za sanatoriji djele okolo sa nama, nedužnim ljudima osjetljivih ušiju.
Tko im dade medijski prostor?
Kada ti daješ nekome mikrofon do ustiju pa valjda očekuješ da ćeš čuti nešto smisleno od sugovornika jer zašto davati prostor nekome sa namjerom da čujemo glupost? Jaca ispali nekakvo nemilosrdno sranje i ostane živa, Čačić zgazi ljude u Mađarskoj, ovdje prouzrokuje nesreću i dalje ispaljuje gluposti na prediznorbom programu Kukurikua i ostane živ. Hebrang (joj kako volim tog predivnog čovjeka) izjavi ono o nelaganju i izjavljivanju neistine i nitko ga ne nagovori na politički harakiri i ostane živ.
Hellou???
Po obimu uzoraka (a puno je krelaca prošlo našom malom estradom) u odnosu na predugo vrijeme (sad će 21 godina blogtemazo da nas pljačkaju) možemo slobodno zaključiti da ti tukci nemaju ništa normalnoga što bi moglo izraziti. Kako otvore usta tako ti bude odma žao što je dragi bog ljudima dao dar govora i spušta se mrak na kapcima.
I zato ja, Neverin, apeliram hrvatskim (moš mislit što su hrvatski) medijima da nam poduplaju dozu +Nives Celzijusa (kako bi rekao Alexxl), Lambaša, Pišekica, Gotovaca (nacija nije slušala Vladu ali simpatizira strašno Antu ironije li) i drugih instant zvijezda iz reality showova čije ime nažalost ne znam jer ne stignem pratiti takve sjajne emisije. Nek nam poduplaju španske i turske sapunice. Nek nas pribiju za CMC kanal.
Maradije da nas peru sa time nego sa političarima kad je pametnima već pristup zabranjen. Predlažem da reporteri i novinari prestanu ići na presice i pratiti premijerku, saborske zastupnike, ministre i šefove kabineta, vječnike, poglavarstva i što već ne. Od ljudi koji samo lažu i kradu ne možeš čuti niš pametnoga niti da si na LSD-u i bio bi najsretniji ako onoj tuki isključe reflektore i ostave ju u mraku da halucinira na engleskom.
Način kako da ih uništimo iz unutra? Upišimo se svi u HDZ i zatražimo fetu kolača pa će se omražena stranka urušiti ko kula od karata. Kad su se već vratili Rojs i Vesna Škare-Ožbolt. Naprasno sam nagovoren, ajmo svi u kokošinjac!
Kako on meni pari pametniji od čitave vlade zajedno.
Okej sad bi bilo dosta i previše sam di oduška dao. Onima koji lako izgube živce poput mene predlažem jedan jako jednostavan način za povratak k sebi. Ja si mantram tri riječi "priroda, obitelj, prijatelji" jer su to jedini razlozi zašto ne želim da nuklearka Krško eksplodira. Počinjem nabrajti stvari radi kojih vrijedi živjeti i preživjeti ovu farsu: sunce, more, vjetar u kosi, svijeća u mraku, poljubac, smijeh sa prijateljem i čakule bakule, najbolja prijateljica, Jozo i Pepi, starci, ekipa iz srednje, ekipa nakon srednje, rižot sa škampima, slaganje sa neistomišljenikom, žubor vode, bosa noga po ljeti, sviježi zrak, noćni razgovori sa njom, Kvarner, Gorski Kotar, otoci, Istra, spavanje na toplom dok je vani nevrijeme, međusobno pomaganje, blogeri, umjetnost, knjige, kukuruzni kruh, salata od pomidora, mozarella i bosiljak, putovanja, punjene praprike,...
A onom antipatičnom sa početka posta poručujem: e bogami nećeš Šeki, nećeš danas.
Molim primjetiti cvijetni uzorak lonca
|
- 22:07 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Neverin, ne mogu u tvoj komentar
Samo se Angeli ne zivciraju.
Kad covjek izgubi taj prirodni dar zagubit ce i samog sebe.
Kuraja !!!
|
- 16:03 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
"ZENSKA EMANCIPACIJA“
Kad bi zena znala kolike su tek spoznaje muskog, nase bi ljudsko drustvo bilo vjerojatno puno jadnije od onog sto ono vec jeste.
|
- 12:23 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
21.09.2011., srijeda
Opet u Njemackoj
Sto da ti kazem na sve to oko nas, u nama,iznad i ispod nas.Sve u svemu treba se suociti sa svijetom jeftinoce, jeftinog zivljenja, kao da drugo nismo ni zasluzili. Jutros sam zaspao, Zivko, moj majstor pokusao me probuditi, telefon ne radi. Provjeravam, zovem samog sebe, umjesto da cujem zvono dobivam poruku: telefon je zauzet. Ovih dana iznosim sva svoja bogatstva van iz kuce. Zivko kaze da to treba baciti u smece. Dva ili tri komputera , pet ili sest ekrana , razni zvucnici, muzicki centar, tri televizora, sudja da mozes podmiriti kuhinje citavog sela , dva auta, nekoliko njih u rashodu a ziro racun prazan. Jer, kad zivot pojeftini do te mjere, te svoje vrijednosti unosi u nas i sami postajemo neka puka jeftinoca.. Pametujemo:i ponasamo u stilu bla bla bez da se ista kaze, psujemo druge sebe uznosimo, kritiziramo politicare i trcimo na izbore da im ponovmo damo znacaj Baraba, jos bolje da manipuliraju nama. I to je to ! Barem dotle dok se ne pokusamo izvuci iz te drustvene Babilonije . Za sada nema tome nikakvog izgleda, jer nam ta suluda idea nije jos podvaljena u opcem paketu bescijenja.
|
- 09:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.09.2011., ponedjeljak
Euro je presao granicu od 7,50 kuna.
Kad mu parira sa nekih 15, sve ce Kune tada moci da se vrate u svoju jazbinu, povlaceci sobom Rohatinskog i kompletnu HDZ druzinu iz Remetinca i Lihtentstaina.
Zivi bili pa vidili
|
- 20:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Pisma iz Srbije bez komentara
Jutarnji list, 19,sep.20011.
Država, koja za sve godine mog djetinjstva do sada, kad sam već odrastao čovjek koji ima 31 godinu i planira obitelj, nije mi pružila uvjete da sebi stvorim pristojan život, ima smjelosti tražiti da budem dio rezervista u slučaju rata. I pritom mi prijeti financijskom ili kaznom zatvora u slučaju da to ne želim. Ne znam da li me više obuzima strah ili ljutnja - stoji u pismu poslanom Helsinškom odboru.
Kako veli, on ne želi niti neće biti dio ratne rezerve nego želi ostvariti svoje ljudsko pravo da oružje ne nosi u bilo kakvim okolnostima.
Novinari su kontaktirali Ministarstvo obrane Srbije za komentar cijelog slučaja, ali odgovor nisu dobili.
|
- 20:41 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
16.09.2011., petak
Prema danasnjem Jutanjem listu poljski ministar financija smatra kako u slucaju slabljenja Europske unije, mogao bi ju poharati i rat,“ jer nece biti kljucnog faktora stabilizacije“. (!)
Zar dosada nisu obezbjedjivali upravo taj kljucni faktor Staljin i Hitler, da bi se ta nasa Stara dama uspjesno odrzala na svom okupu skoro jedno stoljece. I sto preostaje drugo vladajucoj gospodi osim da implementira u nedogled ta jedina valjana iskustva sve do ovih dana !?
U Istriji postoji zgodna izreka koja posve prilijeze slicnoj situaciji, ujedinjavajuci njenu dramu humorom i sarkazmom: „Ucinjeno na zbrh.“
|
- 22:29 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
15.09.2011., četvrtak
SLP Newsletter
WHY IS THE U.S. AT WAR IN AFGHANISTAN?
TAPI Gas Pipeline or Terrorism
By Diane Secor
FOR the last ten years, U.S. military interven¬tion in Afghanistan has been presented to the American public as a response to the Sep¬tember 11, 2001 terrorist at¬tacks on the New York World Trade Center and the Penta¬gon. However, as The People (November 2001) stated, Jane's International Security News had reported that U.S. covert military operations to over¬throw the Afghan Taliban re¬gime were in progress several months before September 2001.1
The Taliban regime was de¬feated at the end of that year.
Ever since then, Taliban and other insurgent factions have been fighting the U.S. occupa¬tion and a U.S.-backed Afghan regime. The Bush and Obama administrations have called this a "necessary war" to fight "terrorists." These U.S. military operations, many of which have become NATO operations, are also supposedly intended to spread "democracy" or to "liber¬ate" the Afghan people from Taliban Islamist theocratic despotism. However, recent events and the history of U.S.imperialism in Afganistan show that substantial capitalist interests are at stake. Afganistan is of strategic value because a regional gas pipeline route passes throungh that country. Afganistan is also rich in minerals, which are in demand in capitalist production around the world.
According to United Press In¬ternational (July 21), after meetings with government offi¬cials in India, Secretary of State Hillary Clinton promoted coop¬eration among countries in the region to build a "new Silk Road." The TAPI (Turkmeni- stan-Afghanistan-Pakistan- India) gas pipeline seems to be the center piece of this "new Silk Road," with railroads, highways, and related infra¬structure.
John Foster in the Toronto Star (Dec. 23, 2010) reported that the U.S. has been "pushing hard" behind the scenes for TAPI, such as through the Asian Development Bank and various diplomatic channels. The governments of Turkmeni¬stan, Afghanistan, Pakistan, and India have been negotiat-ing the terms of TAPI since 2002, and in December 2010, these four countries signed "formal" TAPI agreements. At a NATO summit in Lisbon in No¬vember 2010, Afghanistan be¬came NATO's "enduring part¬ner."
President Hamid Karzai's Af¬ghan regime has announced that 5,000-7,000 Afghan troops will be assigned to guard this TAPI route, while U.S., Cana¬dian, and other NATO forces are training this Afghan army. The U.S. also has been building new bases in Afghanistan, which does not seem like an "exit strategy" for American troops.
Turkmenistan reportedly has the fourth largest deposits of natural gas in the world. The TAPI plan of transporting Turkmen gas through Afghani¬stan, Pakistan, and India is not a novel idea. As the Foster arti¬cle reported, this TAPI pipeline route is identical to the Unocal consortium's gas pipeline route in the 1990's.
Afghanistan's mineral wealth provides other compelling rea¬sons for U.S. and NATO troops to remain in Afghanistan. The BBC (June 14, 2010) reported that an American "team" of the Pentagon, the U.S. Geological Service, and USAID did a study and announced that Afghani¬stan has $900 billion, possibly a trillion dollars, worth of min¬eral resources, including de¬posits of iron, copper, niobium
cobalt, gold, and lithium. Lith¬ium is used in batteries for computers and mobile phones, and niobium is a component in hardened steel.
As the BBC noted, many of these findings are not new. The U.S. Geological Service con¬ducted an evaluation of Af¬ghanistan's mineral deposits in 2007. This U.S. "team" is sig¬nificant in the June 2010 an¬nouncement. The Pentagon wants to give the European countries in NATO more moti¬vation to stick with these Af¬ghan military operations. India and China will be competing with Western firms for access to these raw materials. However, NATO and U.S. troops and Pentagon contractors will be expanding their Afghan opera¬tions to provide security for the property and employees of all of these large foreign mining com¬panies. These foreign investors also demand more basic infra-structure, such as the construc¬tion of buildings, railroads, and highways, which will also be necessary for the TAPI pro¬gram.
USAID (United States Agency for International Development) is an important member of this "team" because of USAID's his¬toric role in Afghanistan. Ac¬cording to a Center for Public Integrity report on the Center for Afghanistan Studies at the University of Nebraska in Omaha (UNO), the Center for Afghanistan Studies received over $60 million in USAID grants from 1984-1994. USAID provided the funds, but the CIA had actually designed the Cen¬ter's program, as part of a sup¬port network for the CIA's Af¬ghan operations against the Soviet Union. This UNO Center had offices in Pakistan for training and providing educa¬tional materials for Afghan refugees, who had joined the seven mujahideen factions, who fought Soviet troops. This USAID funding of the Center continued after Soviet troops started to withdraw from Af¬ghanistan in 1989.
Interestingly, just a few years after this USAID grant expired, in 1997 Unocal offered the Cen¬ter about $1.8 million to train Afghans to work on the Afghan segments of that Turkmen- Afghan-Pakistan-India gas pipeline, now called TAPI. A Taliban regime ruled Afghani¬stan at that time. This Unocal contract with the UNO Center seems to have received de facto U.S. government approval. When Unocal brought top Tali¬ban officials for visits to the Center and to Unocal's facilities in Texas, Unocal also took their Taliban guests to visit the State Department in Washington. Reportedly during these Tali¬ban visits, the UNO Center was a place where these Afghan of¬ficials could "informally" pass information on to the U.S. gov¬ernment, since no formal dip¬lomatic relations existed be¬tween the U.S. and Afghanistan at that time. In 2001 it was re¬ported that the Center had been communicating with U.S. offi¬cials on intelligence and other matters related to Afghanistan.
These Taliban contacts were a public relations problem for UNO, Unocal, and the State Department, in particular when protests broke out from women's rights groups. But as long as the Taliban were willing to uphold Western oil interests, the State Department and Uno¬cal were willing to do business with the Taliban. Like capital¬ists everywhere, American capi¬talists and the state, the execu¬tive committee of the capitalist class, will make a deal with whoever agrees to help defend their material and strategic in¬terests, even those designated as terrorists by their own gov¬ernment.
Indeed, in a press release dated February 19, 2003, the State Department announced that Gulbuddin Hekmatyar was officially added to the Specially Designated Global Terrorist list. Hekmatyar's mujahideen faction, Hezb-i-Islami, received large quantities of U.S. finan¬cial and military aid to fight the Soviet army in Afghanistan in the 1980's. Since the U.S. inva¬sion of Afghanistan in 2001, Hezb-i-Islami has been one of the insurgent groups fighting the U.S. occupation. However Reuters reported on December 19, 2010 that Hekmatyar's en¬voys have had "direct talks" with the U.S.-backed Karzai regime. No agreement directly between the U.S. and Hekmat¬yar has been reported. How¬ever, Karzai's regime would not even exist without a U.S.- NATO occupation army behind him, and it is no secret that this TAPI pipeline has strong U.S. support, as a U.S. strategic aim.
In December, the same month that Turkmenistan, Afghani¬stan, Pakistan and India signed a "preliminary agreement," a major step toward TAPI con¬struction, Hekmatyar's Hezb-i- Islami agreed to help defend the TAPI pipeline route. Reuters reported this from a statement from this group:
"Hezb-i-Islami strongly sup¬ports this deal on the basis of which Turkmenistan's gas will be exported through Afghani¬stan to Pakistan and In¬dia. . . . We are ready ... to help with the work arrangement and enforcement of security of the pipeline in areas where Hezb-i- Islami has influence."
Hezb-i-Islami has influence in the Herat region, along the Af¬ghan segment of TAPI. This militia also has influence in Logar province, where Karzai has established a "special pro¬tection force" to provide secu¬rity for a copper mine, which a Chinese firm plans to operate.
Given the history of the Tali¬ban and Unocal, insurgent Taliban factions from the old regime will probably make similar agreements to defend the TAPI route or foreign min¬ing interests, in return for rul¬ing their own Local flefdoms. The factions who refuse to do so will continue to be hunted down by U.S. forces as "terrorists."
U.S. and NATO troops could be in Afghanistan indefinitely to train their proxy Afghan army and to prop up the Karzai regime. Notwithstanding some troops withdrawals, like the Bush administration, the Obama administration has no "exit strategy." For decades, Af¬ghanistan has been a strategic prize with enormous material interests at stake.
|
- 11:43 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
14.09.2011., srijeda
Povodom sve ucestalije pojave kanibalizma
Dali je ljudsko bice po svojoj prirodi (i) kanibalno, tim ce se pitanjem zasigurno baviti jedan znanstveni skup antropologa, sociologa, biologa i psihologa, i valjda naci tome neki racionalni odgovor, te u kojem se danasnje civilizacijsko drustvo jos uvijek zatice zasrto debelim slojem klasnog zvjerinjaka.
U toku evolucije covjek je svoju narav modificirao i uskladjivao sa razvojnim tokovima koji su mu donosili i nametali ekonomski odnosi datih drustvenih epoha.
Danasnji covjek ipak nije samo izdanak svog iskonog pretka vec je i njegov modifikatorski master transformiran evolutivno od pecinske nastambe do Newyorkskih Twins Towers-a.
Kad je svojevremeno dosao do prve spoznaje da lovni plijen nije uvijek dobro dotuci, da ce mu sutra, slabije kobne srece vise zatrebati, tom se prilikom porodio i njegov izum ogradjenog prostora.
Pokazat ce se to kao povijesni dogodjaj bez presedana,i kao mozda temeljni izum koji lancano pokrece sve ostale: vatru, stocarstvo, tocak, zemljodeljstvo i loncarstvo. Taj revolucionarni preokret sto uvodi covjecanstvo u privatno vlasnistvo, i ciji je posjednik danas posma metamorfozirao iz nekadasnjeg mezopotanskog lovca u doslovnog kanibalnog monstruma, koji se krece u civilnom ruhu izmedju visokoh samovlasnickih zidina, i sjedi u lozi na upravljanju komputerskim misom cjelokupnim interesima, sto zahvacaju ne samo njegovu osobnu egzistenciju vec i univerzalnu drustvenu ekonomiju globanih razmjera. Monstrum koji vise ne lovi svoj plijen da bi prezivio iz dana u dan, vec da paranoicno gomila besmislena brda komercijalne robe koja je vec odavno izgubila bilo kakvu uporabno svojstvo, postajuci iskljucivi profitno spekulativni proizvod.
Drugim rijecima: razvoj ekonomskih odnosa i njegove razmjene direktno je pridonio radjanju multimilijunerske sumanute bestije koja danas ne samo da izjeda ljudski fles izrabljivanjem njegove radne snage. Sto vise mentalno ga deformise do razine inbecilnosti, kako bi neutralizirao njegov instink prezivljavajuceg otpora i priprecijo njegovu buntovnost. Ideologijama ga tako zasljepljenog vabi ka „buducem“ zemaljskom, a vjerskim obracanjima ka onosvjetskom blazenstvu. Nije On vise evolutivno bice koje prerascuje u Covjeka, vec je Covjek na svom povratnom izgonu u bice cistih animalnih svojstava, visokog okusa izrabljujuceg flesa i tecnog napoja krvi, suza i znoja; njegove djece, roda, plemena i nacije.
Iskona individua jednog kanibala koji iz puke bioloske nuznosti pojede svog bliznjeg, prerastao je u suvremenog drustvenog monstruma, ciji dvevni apetid ne zadovoljava tek fles jedne slabasne zrtve.
Na njegovom se meniju svakog dorucka zaticu najprefinjenije mjesavine selektivnih okusa, iscijedjenih od milijuna suzanskih zrtava, te jedine motorne snage sto pokrece covjecanstvo ka progresu… ili prema njegovoj totalnoj eliminaciji.
|
- 20:40 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
13.09.2011., utorak
ANTE TOMIĆ: Znate li zašto postoji HDZ? HDZ postoji da bi i glupi imali za koga glasati
•
Autor: Ante Tomić
Centar za socijalni rad morao bi imenovati skrbnika onima koji još uvijek vjeruju u hrpu patetičnoga domoljubnog sranja kojim je HDZ maskirao svoj stvarni interes
Znate li zašto postoji HDZ? HDZ postoji da bi i glupi imali za koga glasati.
Zaista, nakon otkrića potvrda o isplaćivanju milijuna iz crnog fonda, koje je blagajnica stranke zakopala u zemlju kao tajnu o kozjim ušima cara Trajana, Centar za socijalni rad morao bi imenovati skrbnika onima koji još uvijek vjeruju u hrpu patetičnoga domoljubnog sranja kojim je HDZ maskirao svoj stvarni interes, jedino što zbilja ujedinjuje te žene i muškarce, divlju i nezasitnu pljačku vlastitog naroda, nemilosrdno pustošenje zemlje kakvo ni u staro doba, od nekih tuđinskih gospodara, Franaka, Mlečana, Turaka ili Habsburga, nismo mnogo puta doživjeli.
Sume koje su se našle na uplatnicama zakopanima u ilovači kraj štale roditelja Branke Pavošević nisu, doduše, velike, čitali smo i o strašnijim krađama, ali način na koji je to djelovalo, od vrha do dna stranke, njihovo paralelno knjigovodstvo kao da je riječ o kakvoj gangsterskoj organizaciji, raskrinkalo je široku urotu krađe javnog novca koja ukida svaku političku vjerodostojnost.
Tko je doista prav i pošten, tko bi više mogao kazati išta uvjerljivo o nevinosti hadezeovskih ideala, kada se suočimo s uštimanim, nauljenim mehanizmom krađe javnog novca u kojemu je i najmanji partijski glodavac dobio štogod gricnuti?
Lova je v žepu
Gledam jutros u novinama njihove slike štampane kraj iznosa što su ih prepredeno se osmjehujući gurnuli u džep, a ruke mi drhte od bijesa. I teško mi je reći tko me tu najviše raspižđuje, mali mi lupeži uopće nisu simpatičniji od velikih. Dapače, malo mi je možda i gadljivije kad se sjetim Davora Dretara Dreleta i Vida Baloga u ulogama rumenih, prostodušnih, malo tupih podravskih bezveznjaka sa šeširićima i njihovih žanrovskih birtijskih šala o pijancima. Gle, budala, misliš se, a njih su dvojica, vrak ti mater, velke peneze zeli. Štucali su i kucali se gemištima do suza nasmijavajući narod svojim glupiranjem, ali sto hiljadarki, bog i bogme, bilo je v žepu.
Pa onda Dražen Žanko. Znamo i njega i njegov hit “Od stoljeća sedmog”, s nezaboravnim stihom “tko na tvrdoj stini svoju povist piše”. Povijest se, zanimljivo, kleše u vapnencu, ali u glazbenikovoj poreznoj prijavi nekako se nije našlo tri tisuće eura koje mu je iz stranačke blagajne isplaćeno na ruke.
Ta sitnica Žanku nije bila vrijedna bilježenja, baš kao ni dečkima iz Prljavog kazališta. I njima je super odgovarala gotovinska isplata i nisu našli ništa zazorno ili, bože oslobodi, suprotno financijskim propisima RH kada im je u stranačkoj centrali gospođa Pavošević pljucnula u prste i keširala stotinu i četrnaest somova da bi naokolo lupali petama i pjevali “evo, sve za Hrvatsku”.
Po duši govoreći, tko bi im i zamjerio? Za te pare ja ne da bih lupao petama. Za sto četrnaest hiljada ja bih se tukao nogama u guzicu. Tu je zatim Miroslav Škoro. On je, milo moje, uzeo sto osamnaest. I pjeva “Sude mi”. To, nažalost, nije slučaj, ali vjerujemo da će Državno odvjetništvo, što se kaže, poduzeti korake u tome smjeru. Mogli bi usput, ako su s viljuškarom, pokupiti i onoga Houdeka, što je na zadnjim izborima došao sa stranačkom himnom “HDZ zna”. Što to HDZ zna, pitali su se mnogi tih dana?
Eh, bolje da ne znate... “Šta je to, sitnica”, rekao je sinoć za televiziju Antun Vrdoljak, uočljivo se trudeći djelovati opušteno. Nervozno je namigivao, siroče, kao da ima upalu facijalnog živca. I zaista, nisu to bogzna kakve pare. Milijun i sto tisuća kuna. Sitniš. Ali, uzme nešto Vrdoljak, uzme mu nevjesta, omrse se sinovi...
Evo, goblen vezem
Čitava im je familija u koloni dolazila na stranačko pojilo, kao u nekom dokumentarcu National Geographica kad slonovi u suton dođu do jezera. Da pretresu one uplatnice što su iskopali iz zemlje, našlo bi se valjda na jednoj ime i one pokojne babe što je Vrdoljak često citira kao samu srčiku narodne mudrosti.
Drpali su hadezeovci kako je tko stigao i trčali okolo s vrećama keša , vijali su tuđe pare lopatama obijesno se cerekajući, jedino Jadranka Kosor ništa o tome nije znala. Nju mi ne dirajte, nije ona jadna ništa kriva. Dok su drugi krali, gospođa Kosor vezla je goblene, pisala ljubavnu liriku, skupljala salvete i sušila ciklame među stranicama spomenara, piše Ante Tomić u Slobodnoj Dalmaciji.
|
- 21:15 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
11.09.2011., nedjelja
Draga M,
Kratko je bilo nase druzenje, puno je receno,mozda jos vise nedorecenog
Dvadesetim stoljecem ljudska je vrsta posve iscrpila svoj reason d'etre te izgubila povjereni partnerski mandat u svojstvu svjesnog bica da univerzom upravlja evolutivnom kreatinoscu daljnje planetarne zivotne pojavnosti.
Povijesno stvaralacki rad, kao osnovni pogon evolucijske zivotne progresivnosti, usao je tada vec u spicu tehnoloskog dostignuca opceg izobilja, koje predstavlja pravu odskocnu dasku ljudskom bicu, da napokom preleti onaj epohalni ponor zivotne materijalne nestasice, koja ga je vjecno dijelila od ciljanog izobilja u novo stecene uvjete, te da poput Feniksa metamorfozira iz Zivotinje u Covjeka.
Zamrli uvjeti konkurentnog opstanka jace zivotinje nad slabijom nisu tada urodili i svoje novo zivotno sjemenje devetnajstostoljetnom najavom iz kojeg ce konacno poniknuti suradjujuci zdravo umni covjek.
Dvadeseto stoljece, u mjesto toga, pospjesuje klasnu neman na pothvat Prvo svjetskog osvajackog rata, udruzeno krizarskim psinama Vaticana i novo ekonomskim tiraninom kamufliranog u ruho liberalnog demokrata, da ponovno razasiju svoje korovno sjeme sirom planete, te da se na tom istom mjestu nadolazeceg covjeka stvore uvjeti jednom novom stakorskom grabezljivcu, koji ce izvesti na gladijatorsko suceljavanje mafijskog tajkuna vlastitim izdatakom sto povratno usmjeruje covjecanstvo prema epohi kanibalizma.
Ostaje jos mozda ono ljudsko medjusobno dobro koje najcesce prijeci da se vidimo tudjim ocima.
Srdacno tvoj Severino
|
- 13:54 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
04.09.2011., nedjelja
„Optimalno drustvo-ekonomski model obzirom na realno stanje kolektivne sijesti“. (Catwoman,blog.hr)
U nasoj dustvenoj skrivacici blog.hr rijetko se naidje na dijalog, kamo li na jedan grupni sastav zivih cavrljanja, jos se rijedje ukazuje i sama potreba za njima. Mjesto gdje se vlastito bice posprema kao gotova persona dovoljna sebi samoj, kakvu nam drustvo voli podvaliti u obliku sabloniziranog objekta nacionalno,ideolosko ili vjerskog halucinanta. Tu smo uglavnom da kukamo na „dato“ nam stanje, da se u njemu vrzlamo pognutih glava sest dana tjedno, a sedmog da za njega glasamo, da idemo na miting, u patriotski klub, u crkvu i u druga prigodna veserajska prociscavanja .
Catwoman nedavno tu odskace: „Zanimaju me vasa promisljanja u tom smjeru, jer smatram kako je to pitanje svih pitanja na koje bi morale odgovoriti sve stranke koje se planiraju ponuditi glasacima na slijedecim parlamentarnim izborima.“
Prava odskocnica u drustvenu idilu, gdje se odjednom sve stranke postave na vlastitu naglavost, kao i njene individue ovdje pozvane na promisljanje. Covjek da se osjeti poput poziva na drustvenu revoluciju koji mu izazivlje u ustima pravu revolucionarnu zazubicu. No, Catwoman odmah zatim postaje nemilosrdno okrutna vracajuci nam u usta suhu gorcinu prethodne pozicije beznadja, zaglupljivanja i pomirbe sa postojecim privatnim vlasnistvom, prepusteno mudroj kontroli naseg predrevolucionarno urodjenog mentaliteta konkurentnog divljastva . Umjesto predstavljene mrkve humane suradnje ponovno se tako vracamo u stanje prvobitne zvijeri koja opstaje iskljucivo po zakonu jaceg nad slabijim, instinktom umjesto racionalne kultiviranosti, borbom prestiza umjesto civiliziranog suzivota.
Nije li to tek Catwomina kletva: „Bog ti dao pa ti oduzeo.“
|
- 20:31 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Danasnjem liberalno drustvenom monstrumu jos je pocetkom 20.stoljeca Daniel De Leon znanstveno rasclanio sve genetske osobine velikog reformatora, pozvanog da spasi, sto se jos spasiti dade od klasnog ustroja kapitalizma u njegovoj raspadajucoj fazi, ali nije ni izbliza mogao tada naslutiti sve njegove reformatorske podlosti kamufliranog socijalizma Social demokrata Druge Internacionale, i Komunistickih renegata Trece lenjinisticke Internacionale: socijalizma kao prve faze komunizma, koje ce sa uspjehom podrzavati tu klasnu ranjenu zvijer na umoru sve do nasih dana.
De Leonovo briljantno, sada vec povijesno djelo „EVOLUTION OF A LIBERAL: FROM REFORM TO REACTION“ jos se nalazi na cuvanju u> socijalist@slp.org >
Iz predgovora:
„The liberal of the title was Tom Watson, a Southern „Progressive“ who became a rabit racist and reactionary when his liberal „cures“ for the effects of capitalism on the South failed to work.
In a series of brilliant essays, of great analystical and literary power, De Leon examined liberalism and its illusions, bareng their snares and dangers. The result is a work of great social educational value. In addition to being an examle of Marxian social analysis at its best, th work is a treatise on Marxian economics.“
|
- 11:30 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
02.09.2011., petak
Slucaj Rohatinski
Rohatinski je po Racanovom htijenju sjajno pastirio na bogatoj ispasi radnicke klase ujedinjeno stado srednjeg i krupnog kapitala, do mjere da je ta ispasa postala opci krs, ne samo za danasnje drustvo, vec i za mnoga dolazeca pokoljenja. Uz KPHDZ Rohatinskom nema besramnijeg premca na jednoj totalnoj pauperizaciji ove zemlje.
|
- 09:43 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
01.09.2011., četvrtak
VIDEO Rusija: Gay mladić (21) nožem zaklao svog partnera te od njega napravio kobasice i okruglice. Jutarnji list, 1.9.2011)
U ovom je blogu vec u nekoliko navrata spomenuta pojava kanibalizma. Ocito da mu je rodno mjesto surovi Sibir, ma da se nedavno pojavio i u Njemackoj. Koliko je prosiren svijetom danas se najmanje jos znade. Nije slucajno registriran prvo u eri staljinizma kad su takozvani Kulaci masovno transportirani u sibirske logore. U stocnim vagonima putovalo se danima i tjednima. Bez hrane i vode, nuznici nisu bili potrebni, ali je glad cinila svoje. Prema opisu dr Cilige , u jednom od svojih svjedocanstava, jedna je takva scena predana covjecanstvu kao inauguracija naj stravicnije ljudske epohe koja oznacuje njegov silazak prema drevnom kanibalizmu: Ocajni otac koji je drzao svoje dijete u naruciju danima i nocima, gledajuci njegovo uronulo tijelo, odjednom odluci da mu turne gluvu kroz uski prozorcic kako bi kod prvog prateceg pruznog stupa djetetu bila odsjecena glava, njegovo se tijelesce zatim konzumiralo sirovo medju putnicima stocnog vagona. Davno prije toga u mom se umu stvorio jedan simbolican povijesni trenutak koji oznacuje silazak civilizacije k njenoj pecinskoj nastambi, ne slucajan, upravo u trenutcima kad se radjala Oktobarska revolucija, ciji je jedan od prvih pothvata oznacen smaknucem djevojcica Romanov. Kapitalizam je vec tada znao svoja najniza barbarstva prepustiti vlastitom neprijatelju, dabome, i u neko drugo ime. Kako su u lazi uvijek kratke noge, postaje napokon jasno da se klasna bestijalnost vise ne moze prepisati drugima.
Kanibalizam nije slucajan, vec uhodajuca realnost danasnje liberalne demokracije, u sprezi sa ekonomskom tiranijom na nevidjenoj pljacki mafijskih mocnika nad iscrpljenim masama.
|
- 21:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|