Nekim "MARKSISTIMA" u reformatorskom gnjezdu Sociajlisticke Radnicke Partije Hrvatske.
Profitna ekonomija
Znakomit je jedan od njenih nepisanih zakona koji upravlja cjelokupnim proizvodnim tokom,i jednako se odnosi na gotovo svaki njen proizvod, koji se ciklicno stvara, pocev od sirovine preko gotovog proizvoda, da bi njegovom prodajom bio krsten u gotovu robu.
Bez obzira sto svaki od tih lancanih proizvodnih ciklusa moze biti ponovljen istom tehnologijom ili pak mnogo savrsenijom, njegov se nepisani zakon nemilosrdno obrusava, van svih proizvodnih parametra, upravo na njegovu cijenu, koja tokom njegovog novog radjanja postaje podlozna zakonu ponude i potraznje. Svojim razmnozavanjem zasicuje trziste, na kojem vreba sveopca konkurencija, smanjujuci mu cijenu.
Upravo je taj faktor odlucujuci da se profitna ekonomija mora vjecno „prilagodjavati“utrkom za novim trzistima koji bi mu osigurali, ako ne jedan rastuci profit, onda barem da se odrzi vec postojeci.
Ta je utrka postala dobro poznata radjanjem kolonijalizma. Prvim svjetskim osvajackim ratom dostize svoj vrhunac, razgranjujuci se na bifrontalnu planetarnu najezdu Hitlerovog nacifasizma i lenjinisticke „izgradnje prve faze komunizma.“ Nasljedjuju ih Chicago Bad Boys pocev najezdom na Aliendev Chile 1973., pa sve do Bushevog mahnitanja po Srednjem Istoku, koje jedva da zaostaje za Hitlerova i Staljinova krvcoprolica.
Kad god neki proizvodni zupcanik krizno zaskripi, kreira se ideoloski, vjerski i nacionalni neprijatelj. U reformatorskim pokretima koji bi htjeli zagladiti postojeci modus vivendi kapitalizma, cesto se kreira monopolna bajka, na koju se svaljuje uloga dezurnog krivca, da bi mu se pridruzili kojekakvi borci za „kontrolu cijena“, za „pravednu“raspodjelu dobara, kao i sitne skretnicare marksove teorije Viska vrijednosti, svaljujuci sve krivnje jednog „nepravednog“ sustava na „nepostene trgovce“ koji svojim cijenama zakidaju „potrosace“ kako im se prohtje. Sve u jednom cilju da se zabarusi temeljno zlo postojeceg drustvenog sustava zasnovanog na eksploataciji proizvodnih snaga, iskljucivo i jedino na njihovom radnom mjestu.
Ta se drustvena magla danas proizvodi sve intenzivnije, nalik na skup vjestica korporativnog kapitala, "komunisticke" Kine i vjecnog im prirepka promocurnog Vatikana.
Klsno je drustvo nalik na pcelinjak,kojeg se, prilikom grabljenja njegove ljetine zadimljuje omamljujucim tamijanom,ostavljajuci ga u soku na razvaljenom sacistu.
Post je objavljen 30.09.2011. u 23:06 sati.