http://rigijev.blog.hr
petak, 27.11.2015.
Bosanci i Hercegovci su starosjedioci Evrope, znatno više od stanovnika današnje Hrvatske 85 posto gena bosanaca su ilirski, germanski i keltski geni dok su slavenski zastupljeni samo 15 posto-manje nego kod danasnjih njemaca
Unatoc tvrdnjama hrvatskih znanstvenika da su geni starih Ilira najrasprostranjeniji kod današnjih stanovnika Hrvatske;
Prema podacima Igenea, jedne od vodićih svjetskih kuća u oblasti genetičkih istraživanja DNK korijena ljudske vrste, I2A haplogroupa (koja je direktno povezuje sa Ilirima) najrasprostranjenija je u Bosni i Hercegovini (40%), pa potom u Hrvatskoj (oko 34%), za razliku od Srbije (22%) i Slovenije (20%). Neke druge genetske studije potvrđuju jos veću prisutnost I2A halpogroupe u BiH, čak od 50% do 70%, no one se ne uzimaju za meritorne podatke.
Slijedeći navedene podatke, evidentno je da stanovnici današnje BiH imaju najviše ilirskih gena, te da za njima slijede Hrvati, dok kod Srba preovlađuju slovenski i keltski geni, a kod Slovenaca germanski.
izvor:
http://depo.ba/clanak/50965/bosanci-i-hercegovci-su-starosjedioci-evrope-znatno-vise-od-stanovnika-danasnje-hrvatske
Naučnici ovakav poredak stvari tumače geografskim podnebljem, odnosno brdsko-planinskim okruženjem koje je najvećim dijelom onemogućilo miješanje starosjedilaca sa novim narodima, pa se tako na prostoru BiH najviše i zadržalo starih Balkanaca – Ilira. Također, pojedini znanstvanici zastupaju tezu i da se razlog zašto Hrvati imaju toliko "ilirskih gena" krije u ogromnom broju katoličkih Bošnjana koji su se tokom stotina godina preseljavali u Hrvatsku. Stoga je danas genetska grupa mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine jednaka onoj koju imaju žitelji Dalmacije, Like i drugih krševitih hrvatskih krajeva.
U Bosni i Hercegovini, po istraživanjima Igenea, imamo 40% stanoviništva koje je ilirskog porijekla, dok čak 20% stanovništva ima tovtovski gen, tačnije gen jednog od starih germanskih plemena, što potvrđuje teoriju o BiH kao jednoj od starijih civilizacija u Evropi. Tek 15% bh. stanovništva ima slavenske gene, hunskih gena ima oko 6 posto, a tračanskih 4 posto. Ovi podaci pokazuju da se u BiH dogodio jedinstveni fenomen u kojem su evropski starosjedioci masovno prihvatili islam.
U Hrvatskoj je, prema podacima istog izvora, prisutno oko 34 posto ilirskih gena, 20 posto slavenskih, keltskih oko 18 posto, tevtonskih ima oko 12 posto, dok ostatak čine feničanski (8 posto) i starogrčki geni.
U Srbiji i Crnoj Gori, pak, ima najviše slavenskog gena (oko 30 posto), te i ne čudi što je upravo na ovim prostorima zaživjela ideja o južnoslavenskom duhovnom identitetu. U Srbiji je prilično brojan i tevtonski gen (18 posto), keltski (14 posto) i feničanski (9 posto), a čak 2 posto stanovništva ima u sebi vikingškog gena. Ipak, bilo bi zanimljivo usporediti odvojeno podatke za Srbiju i Crnu Goru, jer bi se tada, tvrde, naučnici, uočile velike antropološke razlike u porijeklu tamošnjeg stanovništva. Naime, prema dostupnim podacima najveći dio stanovništva u Crnoj Gori ima ilirski, feničanski i tračanski gen, dok je u Srbiji najveći procenat onih koji imaju gene slavenskih plemena. Podaci za BiH i Albaniju imali bi dosta sličnosti sa genetskim porijeklom stanovnika Crne Gore.
Podaci američke istraživačke organizacije pokazuju da je jedan od rijetkih gena koji je čistoevropski - Hg 1 (muški gen) najviše zastupljen u skandinavskim zemlja (Švedska i Norveška 40 posto, Danska 38 posto), dok je kod današnjih Bosanaca i Hercegovaca zastupljen sa čak 42 posto. Postotak ovog gena na područijima drugih evropskih zemalja je znatno manji.
Također, marker gena 1b, koji je smatra najstarijim čistim evropskim genom, pokazuje da je u Bosni i Hercegovini imao jednu od najvećih procentualnih zastupljenosti u Evropi.
Prema podacima švicarske firme Igenea[4] su;
- Bošnjaci na tlu srednjovijekovne Bosne su potomci Ilira dok su Srbi i Hrvati, genetski gledano, u 5 - 7. stoljeću naseljeni Slaveni.
- Bos. Srbi i Bos. Hrvati su genetski sličniji Bošnjacima nego Srbima ili Hrvatima.
- Bošnjaci su nasljednici Ilira, dok su Srbi i Hrvati, genetski gledano, u 5 - 7. stoljeću naseljeni Slaveni.
...
izvor:https://mbasic.facebook.com/notes/bo%C5%A1njaci/bo%C5%A1njaci-su-potomci-ilira/500687264663/
Oznake: iliri, Bosanci, hrvati, srbi, albanci, geni, slaveni, podrijetlo, narodi, bosanski hrvati, DNK, kelti, germani
srijeda, 03.02.2010.
KAKVI SU LJUDI BOSANCI?
KAKVI SU LJUDI BOSANCI?
Pametni su ovo ljudi. Primaju nerad od Istoka, ugodan život od Zapada; nikuda ne žure, jer sam život žuri, ne zanima ih da vide šta je iza sutrašnjeg dana, doći će što je određeno, a od njih malo šta zavisi; zajedno su samo u nevoljama, zato i ne vole da često budu zajedno; malo kome vjeruju, a najlakše ih je prevariti lijepom riječi; ne liče na junake, a najteže ih je uplašiti prijetnjom; dugo se ne osvrću ni na što, svejedno im je što se oko njih dešava, a onda odjednom sve počne da ih se tiče, sve isprevrću i okrenu na glavu, pa opet postanu spavači, i ne vole da se sjećaju ničeg što se desilo; boje se promjena jer su im često donosile zlo, a lako im dosadi jedan čovjek makar im činio i dobro. Čudan svijet, ogovara te a voli, ljubi te u obraz a mrzi te, ismijava plemenita djela a pamti ih kroz mnoge pasove, živi i nadom i sevapom i ne znaš šta nadjača i kada. Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga. A povrh svega moji su i ja njihov, kao rijeka i kaplja, i sve ovo što govorim kao o sebi da govorim.
Mislio sam nema ko da slusa!?! Ima kako nema, slusa moja dusa!!!
A mi nismo ničiji, uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Zar je onda čudno što smo siromašni? Stoljećima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ni tko smo, zaboravljamo već da nešto i hoćemo, drugi nam čine čast da idemo pod njihovom zastavom jer svoje nemamo, mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo, najtužniji vilajet na svijetu, najnesretniji ljudi na svijetu, gubimo svoje lice a tuđe ne možemo da primimo, otkinuti a ne prihvaćeni, strani svakome i onima čiji smo rod, i onima koji nas u rod ne primaju. Živimo na razmeđi svjetova, na granici naroda, svakome na udaru, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije, kao na grebenu. Sila nam je dosadila, i od nevolje smo stvorili vrlinu: postali smo pametni iz prkosa.
Šta smo onda mi? Lude? Nesrećnici? Najzamršeniji ljudi na svijetu. Ni s kim istorija nije napravila takvu šalu kao s nama. Do jučer smo bili ono što želimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni nešto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne možemo više nikud. Otrgnuti smo, a nismo prihvaćeni. Kao rukavac što ga je bujica odvojila od majke rijeke, i nema više toka ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. S nejasnim osjećanjem stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadništva, nećemo da gledamo unazad, a nemamo kamo da gledamo unaprijed, zato zadržavamo vrijeme, u strahu od ma kakvog rješenja. Preziru nas i braća i došljaci, a mi se branimo ponosom i mržnjom. Htjeli smo da se sačuvamo, a tako smo se izgubili, da više ne znamo ni šta smo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje. A sve se plaća, pa i ova ljubav.
Zar smo mi slučajno ovako pretjerano mekani i pretjerano surovi, raznježeni i tvrdi, veseli i tužni, spremni uvijek da iznenadimo svakoga, pa i sebe? Zar se slučajno zaklanjamo za ljubav, jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti? Zar bez razloga puštamo da život prelazi preko nas, zar se bez razloga uništavamo, drukčije nego Đemail, ali isto tako sigurno. A zašto to činimo? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno, znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka nam čast našoj ludosti!
(Selimović, Mehmed Meša)
Oznake: Bosanci
