Razgovor s direktorom dvorane na pitanja:

1. "Što bi htio da ti pomognemo promjeniti u poduzeću?"

1000 ljudi je prošlo kroz dvoranu, a 200-300 je aktivnih. Usmjerenost je na grupne treninge.

Htio bi proširiti ukupnu populaciju, jer su trenutno 90% ljudi od 25-35. Mlađima je problem cijena, a starijima je problem termina?

Zašto toliko ljudi cirkuliraju, zašto je veliki broj onih koji se ne vraćaju? Koji su konkretno razlozi?

2. "Što ne bi htio da mi analiziramo?"

Ne bi htio da analiziramo individualne treninge i seminare, već samo grupne treninge.

3. "Što misliš da su dobre strane tog segmenta kojeg želiš promjeniti?"

Ljudi su zadovoljni prostorom i različitošću treninga.

4. "Što misliš da su slabije strane tog segmenta kojeg želiš promjeniti?"

Svlačionice su odvojene. Parking je omogućen ljudima za 50kn mjesečno, nije moguće staviti reklamu na paviljon, već se treba opisati ljudima kako da pronađu paviljon. Treneri su mlađi.

5. "Da li imaš nekakve konkretne podatke, koje bismo mogli analizirati, a da se tiču segmenta kojeg želiš promjeniti?"

Petar će poslati bazu podataka danas, a mi ćemo analizirati tu isto bazu podataka.

Razgovorom s vlasnikom dvorane Basic Gym One, definirana su četiri bliska konkurenta.

Radi se o sljedećim dvoranama: XXL, XXL 2, Vita i Core Gym.

Kao što je moguće vidjeti na slici, na Velesajmu se nalaze Basic Gym One (crvena), XXL i XXL 2 (zelena i plava), Vita (žuta) te se desno nalazi Core Gym (siva).

Sljedeći korak je upoznati se s konkurencijom kroz njihove financijske pokazatelje u posljednjih 5 godina.

Podaci o firmama se mogu pronaći na službenim stranicama FINA-e: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/jsp/prijavaKorisnika.jsp

Korisničko ime: ssrhoj
Šifra: dubrovnikmore

Gđa Bouillet s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je istraživanje na temu "Slobodno vrijeme zagrebačkih studenata: prilika za hedonizam ili samoostvarenje" u 2008 godini na uzorku 313 studenata.

Dva temeljna pitanja su obrađena: 1. Kako studenti zamišljaju svoje idealno slobodno vrijeme i 2. Koliko je stvarno slobodno vrijeme usklađeno s idealnim, zamišljenim slobodnim vremenom.

1. Kako studenti zamišljaju svoje idealno slobodno vrijeme

Trećina studenata navodi samo jednu aktivnost kojom bi se bavilo u idealno zamišljenom slobodnom vremenu. Četiri i više aktivnosti spominje oko 20 % studenata. Otprilike pola studenata navodi između 2-3 aktivnosti kao idealan oblik slobodnog vremena.

Većina studenata kao željeni način provođenja slobodnoga vremena spominje druženje s prijateljima, djevojkom ili dečkom. Radi se o opuštajućim oblicima druženja, koji nisu usmjereni na zabavu shvaćenu u užem smislu riječi (večernji izlasci, zabave, dobar provod).

Trećina studenata kao željeni način provođenja slobodnoga vremena spominju izlete u prirodu i boravak u prirodi. Ti se izleti u pravilu vežu uz druženje s prijateljima (što je većini studenata željeni način provođenja slobodnog vremena).

Nešto manje od trećine studenata kao idealno slobodno vrijeme zamišlja vrijeme koje obuhvaća odmor, opuštanje i relaksaciju, uključujući spavanje, izležavanje, pasivan odmor, masaže i slično.

20 % studenata navodi druženje s članovima obitelji kao željeni oblik provođenja slobodnog vremena.

Bavljenje sportskim aktivnostima i zabava kao oblik idealno provedenog slobodnog vremena spominje se kod nešto više od 20 % studenata. Bavljenje sportskim aktivnostima povezano je uz zabavu i rekreativno druženje s prijateljima, dok je kontinuirano treniranje nekog sporta znatno rjeđe.

Manje od 20 % studenata rado bi putovalo, dok tek 10 % uživa u čitanju različite literature, a bavljenje hobijem spominje tek svaki dvanaesti student. Edukativnim bi se sadržajima u slobodno vrijeme rado bavio svaki petnaesti ispitanik. Tu su sadržaji vezani uz istraživanja, izučavanje dodatne stručne literature, sudjelovanje u različitim projektima, učenje stranih jezika, pisanje knjiga, studijska putovanja i dr. Slušanje glazbe i odlaske u kino spomenulo je tek 5% ispitanika.

Znakovit je i izostanak povezivanja idealnoga slobodnog vremena uz gledanje TV programa i igranje i informatičkih sadržaja (igrice, surfanje internetom i dr.).

2. Koliko je stvarno slobodno vrijeme usklađeno s idealnim, zamišljenim slobodnim vremenom.

Trećina studenata smatra da njihovo slobodno vrijeme uopće nije usklađeno s idealno zamišljenim, 20% smatra da su idealno i stvarno slobodno vrijeme usklađeni tek djelomično, dok je nešto više od 20 % ispitanika svojim slobodnim vremenom zadovoljno u potpunosti. I

Među njima je najviše studenata je nezadovoljno količinom slobodnoga vremena (76,9%), nešto manje od 10 % je nezadovoljno zbog nedostataka novaca (9,4%), a svega 6 ili 3,8% ispitanika nezadovoljno je zbog istodobnoga nedostataka vremena i novaca.

Manji dio studenata (16 ili 10,0%) odgovornima za neusklađenost svoga stvarnog i idealnoga slobodnog vremena smatra ostale čimbenike, kao što su vlastita lijenost i/ili neorganiziranost, nezainteresiranost većine mladih za bavljenje konstruktivnim sadržajima, život u mjestu u kojem nema mladih ljudi, studiranje izvan mjesta stanovanja, život u gradu, kronični umor, nedovoljna ponuda studijskih putovanja i druge specifične okolnosti.

S usklađenosti su najmanje zadovoljni studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti, djelomično su češće zadovoljni studenti prirodnih znanosti, a potpuno su zadovoljni studenti društvenih i tehničkih znanosti.

Studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti ujedno uz idealno slobodno vrijeme češće vežu opuštajuće i relaksirajuće sadržaje. Druženje i zabava značajno su češće zastupljeni u odgovorima ispitanika koji studiraju biomedicinu i zdravstvo, te društvene znanosti, dok edukativne
aktivnosti češće odabiru studenti biotehničkih, prirodnih i humanističkih znanosti.

Djevojke češće nalazimo među nezadovoljnim ispitanicima, dok su mladići svojim slobodnim vremenom češće djelomično ili potpuno zadovoljni.

Studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti ujedno uz idealno slobodno vrijeme češće vežu opuštajuće i relaksirajuće sadržaje. Druženje i zabava značajno su češće zastupljeni u odgovorima ispitanika koji studiraju biomedicinu i zdravstvo, te društvene znanosti, dok edukativne
aktivnosti češće odabiru studenti biotehničkih, prirodnih i humanističkih znanosti.

Upadljiva je visoka suglasnost ispitanika o potrebi za većom količinom slobodnoga vremena, što najčešće objašnjavaju prevelikom opterećenosti fakultetskim obvezama.

Konačno studenti su također odgovorili na pitanje o razlozima korištenja sredstava ovisnosti: ilegalnih supstanci (tzv. lake i teške droge), dok duhan, cigarete, kavu, sredstva za smirenje i druga legalna sredstva. Razlozi za korištenje sredstava ovisnosti su: 1) opuštanje i smirenost; 2) zabava i izlasci; 3) izloženost pretjeranim obvezama i naporima (umor i stres); 3) nemogućnost rješavanja osobnih problema; 4) želja za isticanjem u društvu i povodljivost i 5) socijalni čimbenici.

http://hrcak.srce.hr/31812

Napomena: pitanja trebaju biti otvorena, odnosno trebaju omogućiti širinu odgovora od poduzetnika. Poželjno je snimiti razgovor s poduzetnikom.

Stoga, pitanja bi trebala biti sljedeća:

1. Što bi htio da ti pomognemo promjeniti u poduzeću?

2. Što ne bi htio da mi analiziramo?

3. Što misliš da su dobre strane tog segmenta kojeg želiš promjeniti?

4. Što misliš da su slabije strane tog segmenta kojeg želiš promjeniti?

5. Da li imaš nekakve konkretne podatke, koje bismo mogli analizirati, a da se tiču segmenta kojeg želiš promjeniti? (npr. baze podataka; podaci o cijenama, podaci o prihodima i rashodima; prethodne ankete)

Bitno je na kraju sumirati koje podatke poduzetnik može ustupiti i kada će to napraviti.

Situacija koja se u zadnje vrijeme događa u fitness području gdje svi misle da su treneri i kada ima više trenera nego vježbača, rezultirala je osvrtom na temu o odabiru adekvatnog trenera koji će brinuti o Vama i Vašem zdravlju. Trener treba znati ostvariti maksimalan mogući napredak u kontroliranim uvjetima kako bi smanjio mogućnost pojave ozljede na najmanji mogući postotak. Korisnik/klijent mora sam odlučiti koji fitness centar će odabrati i tko će ga trenirati. Naravno to nije lagana odluka jer se radi o Vašem zdravlju.
U nastavku se nalazi popis čimbenika i karakteristika koje mora posjedovati svaki kvalitetan trener. Prije svega trener treba biti educiran na nekom od kvalitetnih sveučilišta ili veleučilišta. Trener se mora dodatno samostalno usavršavati kako bi stekao što više teoretskih i praktičnih znanja.

Teorijska znanja koja mora poznavati:
• anatomiju lokomotornog sustava,
• fiziologiju ljudskog tijela,
• biomehaniku i njezina načela,
• psihologiju, pedagogiju i komunikologiju,
• dijagnostiku stanja/treniranosti koja se odnose na sport i rekreaciju,
• metodiku i teoriju treninga,
• metodiku rada, planiranja i programiranja trenažnih procesa,
• prehranu sportaša/rekreativca.
Znanja iz praktičnog rada:
• tehniku i metodiku poučavanja pravilne izvedbe vježbi,
• uočavanje disbalansa i ispravljanja disbalansa,
• izrada plana i programa u skladu s postavljenim ciljevima u odnosu na individualna obilježja vježbača,
• pravilno doziranje opterećenja kako bi postigli maksimalni rezultat i izbjegli moguće ozljede,
• edukacija o osnovama uravnotežene prehrane i oporavka kako bi život vježbača podigli na najvišu razinu.
Navedena teorijska i praktična znanja prijeko potrebna su za kvalitetan rad fitness trenera kako bi uspješno razvijao i/ili održavao morfološka, motorička i funkcionalna obilježja zdravih osoba različite dobi, spola i razine treniranosti.

http://www.macho.rtl.hr/2016/11/kako-odabrati-trenera-maksimalan-rezultat/

Nielsen je proveo istraživanje u 2009 o budućnosti fitnessa.

Snažan naglasak je na Kontinuiranoj povezanosti; Personalizaciji; Povezanosti s drugim uslugama van fitnessa.

Poveznost s drugim uslugama obuhvaća: medicinu, gaming, nanotehnologije, ljepotu i modu, novu hranu.

Takožer Nielsen navodi pet niša:

1. Aktivnost nije za mene
2. Aktivnost zbog fitnessa
3. Igra gura aktivnost
4. Aktivnost nudi nešto više
5. Izvan ljudske aktivnosti (2030+)

Link na cijelo izvješće: http://w2.lesmills.com/files/globalcentral/docs/Future%20of%20Fitness%20White%20Paper_for%20release_Dec%202009.pdf

U sklopu svakodnevnog lifestyle-a prosječne mlade osobe vodi se borba između noćnih izlazaka i treniranja. Ljeto mnogi povezuju s češćim izlascima i uživanju u osvježavajućim ljetnim koktelima i sličnim pićima, dok je za zimsko vrijeme karakterističan unos masne hrane, vina (kuhanog) i piva. No, na koji način alkohol utječe na vašu formu i je li ga potrebno u potpunosti izbjegavati?
Studija objavljena u časopisu Addiction potvrdila je da alkohol negativno utječe na mišićni rast, ali i usporava procese oporavka i regeneracije nakon treninga. Naime, alkohol negativno utječe na sintezu proteina, odnosno ključni proces čiji je rezultat mišićni rast. Osim što negativno utječe na mišićni rast, alkohol je povezan i sa smanjenjem u ukupnoj mišićnoj masi. Nadalje, studija provedena na Pennsylvania State University College of Medicine potvrdila je da alkohol snižava proizvodnju hormona rasta za čak do 70%, a upravo je ovaj hormon ključan u mišićnom oporavku i procesu rasta.
Iako je za male doze alkohola (oko 2 mala piva na dan) potvrđeno da povećavaju razine testosterona, hormona koji igra važnu ulogu u izgradnji mišića, taj rast nije dovoljan da bi značajnije utjecao na mišićni rast. Dodatno, unos veće količine alkohola (7 malih piva) ima suprotan učinak na hormonalni status: dokazano negativno utječe na proizvodnju testosterona. No, potvrđeno je da i umjeren svakodnevni unos alkohola negativno utječe na proizvodnju testosterona.
Također, oporavak nakon treninga može biti značajno produljen ako se u tom periodu u organizma unese alkohol. Kod osoba koje nakon treninga konzumiraju alkohol se, osim značajno većeg subjektivnog osjećaja umora, bilježi i povišena razina kreatin kinaze, enzima koji signalizira oštećenja mišićnih tkiva nakon fizičke aktivnosti.



Naime, ljudski organizam funkcionira tako da, ako je unesen neki alkohol, upravo njega prvo koristi za dobivanje energije. Rezultat toga je dramatično usporavanje procesa topljenja masnog tkiva nakon konzumacije alkohola. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition potvrdila je da unos 24 grama alkohola (što je ekvivalent s otprilike 2 pića) usporio metabolizamispitanika za ogromnih 73%!
Uz alkohol je vrlo lako nakupiti višak kilograma jer je uz pokoju čašicu jednostavno nakupiti nepotrebnih praznih kalorija. Naime, alkohol u sebi sadrži 7 kcal u gramu, što znači da ćete jednim napitkom unijeti i po 200-tinjak kalorija, što se značajno povećava u slučaju ljetnih koktela u kojem se miješa više vrsta alkohola, ali i dodaju šećerom puni sirupi i arome. Osim što će visok kalorijski sadržaj alkohola imati negativan utjecaj na ukupan kalorijski unos, dodatna nepogodnost jest i usporavanje metabolizma onemogućavanjem pravilne izvedbe Krebsovog ciklusa.
Dodatno, s obzirom na to da alkohol u organizmu djeluje kao diuretik, može dovesti do dehidracije. Prema studiji objavljenoj u Journal of Applied Physiology, alkohol može biti krivac za gubljenje čak do 3% tjelesnih tekućina. Važnost tekućine, posebno u periodu nakon treninga jest u poboljšanom dotoku krvi u mišiće, što ubrzava oporavak i regeneraciju dopremajući u mišiće potrebne hranjive tvari. Mamurluk može utjecati na intenzitet treninga do te mjere da će smanjiti sintezu proteina čak za 20%. Primarni krivac tome je dehidracija mišićnih stanica. Na kraju, mamurluk nakon pretjeranog unosa alkohola značajno negativno utječe na vaše sposobnosti za tjelesnu aktivnost. No, osim direktnog osjećaja umora i slabine od mamurluka, alkohol može utjecati i na manje očite načine: alkohol negativno utječe na kvalitetu sna, što dodatno doprinosi osjećaju umora i slabine te manjku energije tijekom treninga.

http://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Utjecaj-alkohola-na-misicni-rast.aspx

Godina koja je polako pri kraju obilovala je raznim fitness trendovima koji su je obilježili. Američki fakultet za sportsku medicinu proveo je opsežno istraživanje među stručnjacima o tome koji se fitness trendovi očekuju u 2016. godini. Na temelju istraživanja utvrđeno je 40 mogućih trendova, a potom su ti trendovi poslani grupi od 26933 stručnjaka diljem svijeta (stručnjaci sa sveučilišta, novinari specijalizirani za područje fitnessa i zdravlja). Istraživanje je provođeno na način da je svaki stručnjak pojedini trend ocijenio ocjenom od 1 – 10 pri čemu je deset bila ocjena za najmanje vjerojatni trend.
Rezultati istraživanja pokazali su da bi se kao najizvjesniji fitness trendovi trebali pojaviti sljedeći:

1) Nosiva tehnologija – ovim tehnologijama pripadaju fitness tracker, mjerač pulsa, smart satovi. Tržište je i dalje jako unatoč tehnologijama koje nisu toliko nove. Stručnjaci predviđaju povećanje tih trendova u nadolazećim razdobljima, a kao neke od noviteta navode smart naočale i ostale inteligentne materijale.

2) Trening uz pomoć vlastite tjelesne težine – postao je ponovno popularan unazad nekoliko posljednjih godina. Radi se o fitness vježbama koje se obavljaju koristeći vlastitu tjelesnu težinu. Danas ovu vrstu treninga nudi sve više i više sportskih dvorana i fitness centara zbog toga što nisu potrebni gotovo nikakvi troškovi opreme, a predviđa se popularnost ovog oblika fitnessa u godinama koje dolaze.




3) Intervalni trening visokog intenziteta – zapravo je trening s kratkim intenzivnim jedinicama opterećenja koje se izmjenjuju s kratkim fazama odmora. Jedan takav trening traje uglavnom samo 30 minuta te je stoga popularan kod ljudi koji nemaju puno slobodnog vremena.

4) Trening snage – klasičan je tip treninga koji je i dalje vrlo omiljen, jer je bio i ostao sastavni dio svakog dobrog programa treninga.

5) Profesionalni treneri i stručnjaci – mogućnosti za obrazovanje i certificiranje fitness stručnjaka danas su sve raširenije, čemu u prilog ide i činjenica da su edukacije konstantno popunjene. Godinama je ova obrazovna grana u stalnom porastu, a certifikati postaju sve važniji jer konkurencija postaje sve veća. Korisnicima ovaj podatak ide u prilog jer iz velike palete mogu birati samo najbolje trenere za sebe.

6) Osobni trening - budući da na tržištu ima sve više profesionalno školovanih fitness trenera, povećava se i ponuda osobnog treninga u svim područjima fitnes industrije i zdravlja.



7) Funkcionalni fitness - Ova vrsta treninga oponaša kretnje, koje normalan čovjek koristi u svojoj svakodnevnici. Tako se ciljano jačaju mišićne grupe koje se najčešće koriste. S treningom snage poboljšavaju se ravnoteža, koordinacija kao i snaga i izdržljivost.

8) Fitness trening za starije - životni vijek čovjeka je sve duži i ljudi žele što dulje ostati u formi. Zato kod osobnog treninga sve veću ulogu ima razvoj fitnes programa za starije.

9) Sport i gubitak težine - Ovdje se radi o kombinaciji fitnes treninga i programa, kojima je cilj gubitak tjelesne težine putem smanjenja kalorija. Zbog sve većeg broja pretilih ljudi u industrijskim zemljama, nije čudno da se ova kategorija našla u prvih 10 trendova. Kombinacija laganog treninga i dijete je učinkovita metoda za gubljenje odnosno održavanje tjelesne težine.

10) Joga - ovu kategoriju spadaju sve vrste joge, Power Yoga, Bikram, Yogalates itd. Sa svojim raznolikim oblicima vježbi, joga nudi uvijek neke novitete, što ju čini atraktivnim oblikom jačanja tijela.

https://www.vitalabo.hr/info/revija/fitnes-trendovi-za-2016

Jedno od istraživanja otprije nekoliko godina, koje je uključivalo i fenomen ispijanja kave u kafićima i na terasama, provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika u Zagrebu, pokazalo je zanimljive rezultate. Doduše, radi se o statističkim prosjecima, no oni su vrlo znakoviti. Naime, od ukupnog broja anketiranih koji tijekom dana piju kavu njih 65 posto bili su studenti i srednjoškolci (!), dok se 35 posto odnosilo na uposlene. Međutim, problematičnim se čini vrijeme u kojem se ispija kava. Konkretno, od ukupnog broja anketiranih kavopija, njih čak 80 posto na kavi (jutarnjoj, prijepodnevnoj, poslijepodnevnoj) provede više od 30 minuta, a 20 posto više od jednog sata. Taj bi podatak vjerojatno “razveselio” berlinskog gradonačelnika. Mogao bi ponoviti pitanje - radi li ovdje itko?

Link na cijeli članak: http://www.glas-slavonije.hr/196980/11/Masovni-fenomen-ispijanja-kave-Obicaj-neradnika-ili-tradicionalni-ritual

Za svakodnevne aktivnosti u slobodnom vremenu – tj. onom području života mladih u kojemu zadovoljavaju većinu svojih kulturnih potreba – oko tri četvrtine njih ima više od 3 sata dnevno. Svoju dokolicu većinom provode družeći se s prijateljima (poglavito u kafićima) te koristeći mogućnosti kompjutera i gledajući TV programe. Premda nisu registrirane velike promjene, znakovito je da orijentacija mladih na
sadržaje tzv. elitne kulture ostaje marginalna (s tendencijom daljnjeg slabljenja) te da blago raste potreba za aktivnijim, pa i kreativnijim, provođenjem slobodnog vremena. Taj bi trend svakako trebalo poduprijeti osiguravanjem prostora i sadržaja za participaciju u sportskim, volonterskim i raznim hobističkim aktivnostima.

Sukladno ranijim nalazima, i način provođenja slobodnog vremena mladih ponajviše ovisi o njihovim obrazovnim postignućima i obrazovnom statusu, čemu se priključuje i regionalna pripadnost, dok je najslabiji utjecaj registriran s obzirom na domicil i stupanj obrazovanja oca. Ponovo su studenti i visokoobrazovani iz razvijenijih regija oni koji svoje slobodno vrijeme provode svestranije s više zahtjevnijih aktivnosti i kulturnih sadržaja, a učenici i mladi nižih stupnjeva obrazovanja iz regija koje su slabije razvijene skloniji su pasivnijem provođenju slobodnoga vremena s naglaskom na zabavi i razonodi.

Link na cijeli izvješaj: http://www.mspm.hr/UserDocsImages//AA1//Potrebe,%20problemi%20i%20potencijali%20mladih%20u%20Hrvatskoj%20-%20zavr%C5%A1ni%20izvje%C5%A1taj%20istra%C5%BEivanja.pdf

(Ne)mogućnost zapošljavanja gorući je problem mladih u Hrvatskoj, posebice onih s kvalifikacijama za radnička zanimanja. Ima li se na umu da nezaposlenost postaje razmjerno trajno obilježje hrvatskog društva, mladi bi uskoro, umjesto potencijalnog društvenog resursa, mogli postati stvarni društveni problem s dugoročnim posljedicama po razvoj i stabilnost hrvatskog društva.

Kad razmišljaju o tome što im je važno u sadašnjem ili budućem poslu, gotovo se svi opredjeljuju za sigurnost radnog mjesta, što je u skladu sa situacijom u kojoj se nalaze kao i s globalnim i lokalnim promjenama usmjerenim na fleksibilizaciju rada i radničkih prava, ali i za prijateljsku i opuštenu radnu atmosferu. Većina ih prednost daje i visokoj plaći, mogućnosti utjecaja na donošenje odluka koje se odnose na njihov posao i slobodnom vremenu koje im stoji na raspolaganju.

Rad u velikim privatnim firmama priželjkuju visokoobrazovani i studenti, te stanovnici Istre i Primorja, Zagrebačke regije i Zagreba. Studente, mlade sa završenom četverogodišnjom srednjom školom te stanovnike Sjeverne Hrvatske, Zagrebačke regije i Zagreba privlači i rad u malim firmama. Za razliku od njih, muškarci, niže obrazovani i zaposleni ispitanici, učenici, Zagrepčani te stanovnici Središnje i Istočne Hrvatske i Dalmacije radije bi pokrenuli nešto „svoje“, bilo da je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, obrtu, trgovini ili kafiću.

Podaci u području zdravlja i zdravstvene zaštite potvrđuju hrvatsku mladež kao relativno zdrav dio ukupne populacije. Međutim, nezanemariv je broj onih koji su skloni rizičnom i društveno neprihvatljivom ponašanju. Što se spolnog ponašanja tiče, broj onih koji u spolnom odnosu ne koriste zaštitu u blagom je opadanju a trend korištenja prezervativa je u porastu.

Silazni trend je opažen i u konzumiranju lakih droga, dok je broj konzumenata teških i sintetskih droga, uzetih zajedno, ostao relativno nepromijenjen, osobito u populaciji koja te droge uzima redovito. Smanjen je i broj korisnika stimulativnih sredstava i sredstava za smirenje, kao i korisnika duhana, što se može pripisati utjecaju agresivnih kampanja protiv pušenja i okretanju mladih zdravim stilovima života. Suprotno tome, konzumiranje alkohola ostalo je relativno nepromijenjeno. Samo 18% mladih ne konzumira žestoka pića, a 13% ih ne pije vino i pivo.

Kao najveći problem hrvatskog društva mladi vide nezaposlenost, a potom mito i korupciju te gospodarske probleme. U odnosu na ranija istraživanja, nezaposlenost je ostala konstantno percipirana kao najveći no mladi su postali znatno osjetljiviji na slučajeve nerada, nediscipline i neodgovornosti, lošeg vrednovanja rada i znanja te mita i korupcije, što potvrđuje da se okreću društvenim i profesionalnim vrijednostima koje su primjerenije uređenom društvu. U tom je razdoblju došlo i do silaznog trenda u percepciji alkoholizma, narkomanije i drugih ovisnosti kao najvećih problema hrvatskog društva. Silazni trend u pogledu socijalnih razlika i kriminala u pretvorbi i privatizaciji je pak krajnje problematičan, jer daje naslutiti da današnja mladež zapostavlja poguban utjecaj kriminala u pretvorbi i privatizaciji na socijalno raslojavanje i polarizaciju u Hrvatskoj. Među najpouzdanije aktere rješavanja tih problema mladi ubrajaju stručnjake i intelektualce, potom svoju generaciju te političare i političke stranke.

Iz Zagreba se u posljednje četiri godine iselilo oko 70 tisuća ljudi. Upravo kako bi zaustavili taj odljev mladih, iz Grada su najavili najnoviji projekt. Mladima će omogućiti kupnju prvog stana s kamatom od samo dva posto i uz kredit u kunama. - Moramo voditi računa o onima koji su ugroženi, koji su u utakmici kapitala na margini ili oni koji dolaze, a to su mladi.

Bit ćemo prvi u Hrvatskoj - najavio je gradonačelnik Milan Bandić, te od detalja samo otkrio kako je projekt već dogovoren s jednom poslovnom bankom. Prema najavljenom modelu, povoljne kamate će se subvencionirati iz gradskog proračuna, ali još nije poznato koliko će novca za to trebati osigurati u gradskoj blagajni.

Mogu samo reći da se neće graditi nove zgrade, nego je riječ o sagrađenim stanovima koji godinama stoje prazni. Ostalo ćete doznati na vrijeme - poručio je Josip Krajina, voditelj gradske službe za informiranje. Prema posljednjim podacima, u Zagrebu je 10.000 praznih stanova, većinom novogradnje koje građevinski poduzetnici uslijed strmoglavog pada tržišta nekretnina nisu uspjeli prodati, pa je sada većina njih u vlasništvu banaka koje su tim građevinarima i davale kredite za gradnju stanova. Stručnjaci suzdržani Zgrade se nalaze po raznim lokacijama u gradu.

Link na cjelokupni članak: http://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/nove-mjere-grada-za-zadrzavanje-mladih-u-zagrebu-mladi-ce-prvi-stan-moci-kupiti-uz-kamatu-od-samo-dva-posto/186307/

Prosječni ukupni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosio je 15.417 kn. Taj iznos uključuje troškove života i studija. Studenti koji su sudjelovali u istraživanju istaknuli su tri su najvažnija izvora mjesečnih prihoda: obitelj, posao i stipendije. Obitelj je najučestaliji izvor prihoda za većinu studenata i ovaj izvor prihoda navodi 88% anketiranih studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%). Stipendije kao izvor prihoda navelo je nešto manje od četvrtine studenata (23%). Više od trećine studenata (37%) svoje financijske teškoće ocjenjuju vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola.

Link na cijeli članak: http://www.iro.hr/hr/o-nama/odnosi-s-javnoscu/priopcenja-za-javnost/view-press-9824/

U povijesti Zagreba postojao je čitav niz mjesta kroz koje su prošle razne generacije, a koja su bila važna za njegov društveni i kulturni identitet. Mnogi pisci, umjetnici i glazbenici bili su praktički njihov stalni inventar, u njima su ispijali kavu ili poneko žestoko piće.

Tako su različite generacije prošle kroz Zvečku, Kavkaz, Blato i Saloon, pa čak i kultni mali Eustahije pored Križanićeve gimnazije, Jabuku koja je i danas krcata vikendom ili kafić Charlie u kojem danas subotom još uvijek sjede isti ljudi, samo stariji.

Link na cijeli članak: http://www.telegram.hr/zivot/malo-smo-se-prisjetili-nekih-legendarnih-mjesta-u-zagrebu-i-realno-nikad-nista-vise-nece-biti-tako-divno/

Baš bi bilo super da nam grad dobije "zagrebački" štih kakav je nekada imao, a to moramo odnjegovati mi...... ili prepustiti da nam grad kreiraju ovi koji su izkreirali Trešnjevku, Vrbik, Kajzericu, Lanište, ove od stakla i pleha tzv. business tornjeve i shoping centre od kartona i puno lampi, kaj buju svi strunuli za 20 godina.

Mi vidimo i znamo kakav su grad htjeli i napravili i kaj su nama ostavili naši preci, HNK, biblioteku, umjetnički paviljon, Zrinjevac, parkove, Lenuccijevu potkovu i sve ove prekrasne zgrade u nasljeđe. A što ćemo mi ostaviti?! West gate i city centar One i one kutije kaj se grade bez plana, reda i logike! Kod mene u Vrbanićevoj, doselila sam se prije 6 godina tamo i bio je to još tada miran građanski gradski kvart.

U posljednje 3 godine tamo su izgradili oko mene desetak MEGA-zgrada, mravinjaka kaj jedni drugima gledaju u tanjur i kupaonu, s time da niti jedna jedina zgrada nije ista visine! Niti jedna. Ja to vidim iz svog stana: sve zgrade uglavnom su iste visine 4-5 katova, a ove nove svaka svoje, 8-10 katova... I svaka svoje boje. I stila tzv. novo bosanske urbane arhitekture na zagrebačkom terenu!

Link na cijeli članak: http://croatia.ch/zanimljivosti/110110.php

Što nas to u šuštini sprječava da budemo opušteni, da budemo stalno u svom prirodnom stanju bivanja? Postoje tri glavne, temeljne prepreke. To su, prije svega, STRAH OD BUDUĆNOSTI, VELIKA BUDUĆA OČEKIVANJA i OSJEĆAJ POVRIJEĐENOSTI iz kojeg proizlazi mentalitet žrtve.

Lanac nemira počinje s brigom, koja proizlazi iz misli o sutrašnjici, koje proizlaze iz tog temeljnog straha da ćemo biti povrijeđeni ili nešto izgubiti, a taj strah proizlazi iz nepoznavanja naše istinske prirode.

Link na cijeli članak: https://adekvatnostivo.blogspot.hr/2016/10/opusti-se-i-uzivaj-uzrecica-koja-u-sebi.html

Globalni rast fitness trendova i težnji za zdravim načinom prehrane, ali i zdravim životom općenito obilježili su posljednjih nekoliko godina. Podizanje svijesti o prethodno navedenim potrebama dovelo je do prisutnosti sve većeg interesa za vježbanjem, a samim time i do otvaranja novih fitness centara i pojave osobnih fitness trenera. Neki od fitness trendova kod ženske populacije koji su obilježili prethodnu godinu u RH su aerostretching, reformer, ballet body, triatlon i fit boks.

Aerostretching je jedan od trenova koji se itekako istaknuo. Podsjeća na antigravitacijsku jogu, a tijekom izvođenja vježbi ne istežu se samo mišići nogu, već i cijelo tijelo. Rezultati koje donosi aerostretching su povećana pokretljivost kralježnice, pravilnije držanje, fleksibilnost mišića i ligamenata i poboljšanje tonusa.

Ballet body uključuje vježbe koje su prilagođene početnicima, a spoj su različitih popularnih disciplina poput aerobika, pilatesa, stretchinga, joge i suvremenog plesa. Dio vježbi izvodi se pomoću šipke, međutim intenzitet vježbi prilagođen je početnicima, što znači da nema složenih salta i skokova. Rezultati koje donosi ovaj tip fitnessa je ispravnost držanja, učvršćena stražnjica i mišići bedara i listova.

Triatlon je sportski trening koji objedinjuje tri discipline: plivanje biciklizam i trčanje. Bez obzira na zahtjevnost, ovaj je tip treninga iznimno popularan, a kao rezultat korištenja povećava izdržljivost, razvija sve mišićne grupe i pomaže izgubiti suvišne kilograme.

Fit boks je puno lakši od običnog boksa, a umjesto sparing treninga u ringu, fokus se seli na vježbe na šipkama i udarce u vreću. Vježbajući na taj način poboljšava se rad kompletnog kardiovaskularnog sustava, koordinacija pokreta i izdržljivost.

http://www.sretna.hr/zdravlje/vjezbanje/fitness-trendovi/

Marko Lončar, certificirani fitness operater (EQF, EREPS, EHFA, 3. Stupanj TBC) i trener sa završenim obrazovanjem fitness učilišta, smjer instruktor fitnessa u teretani priznatog od strane ministarstva RHi govori o nutricionizmu, odnosno točnije o važnosti proteina u prehrani.

Prilikom izgradnje tjelesne mase ili samo definicije tijela, potrebno je kroz dnevnu prehranu unositi do 30% proteina, što kroz hranu, što kroz suplemente (ukoliko se bavite fitnessom). Kao općepoznata mjera u svijetu fitnessa koristi se podatak da je dnevno potrebno unijeti dva grama proteina (može i više, no ne i manje) po kilogramu tjelesne mase iz razloga što proteini predstavljaju osnovni građevinski materijal mišića, točnije u suficitu pomažu da mišići rastu, a u deficitu ih čuvaju od propadanja.
Prilikom treniranja preporučaju se proteini u prahu kao instant nadopuna proteina zbog svojih brzoapsorbirajućih svojstava, a kao neki od kvalitetnih izvora proteina navode se meso (posebice piletina), sirevi, jaja, suhomesnati proizvodi općenito, orašasti plodovi i sl. Treba biti oprezan, posebice u fazi deficita (kada se radi na definiciji mišićne mase) jer većina tih proizvoda zna sadržavati velike količine masti (pr. Pršut i tvrdi sirevi) pa se stoga preporuča korištenje nutricionističkih tablica i pametno kombiniranje.

http://bitifit.eu/moj-novi-clanak-za-b-b-portal-proteini-su-kljucni-igraci-i-za-masu-i-za-definiciju/

Žene se boje utega i traže plesne programe, dok muškarci biraju vježbe snage

Trenutačno je fokus na onim programima vježbanja koji se temelje na vlastitom tijelu kao jedinom rekvizitu. - Ljudi sve češće biraju kratke, ali intenzivne treninge koji daju brze rezultate. I takvi imaju sve više poklonika - objašnjava trenerica.

Ljudi imaju sve manje vremena pa traže treninge koji će biti kratki, a djelotvorni. Primjerice, uoči ljeta sve je traženiji Power plate na kojem se vježba samo pola sata, a brzo se postižu rezultati - otkriva. Ipak, do ljeta je ostalo još vrlo malo, pa ako ste u potrazi za pravim programom, možda je neki od sljedećih, trenutačno najpopularnijih, savršen izbor za vas:
1) piloxing,
2) insanity workout,
3) bodyweight vježbe,
4) brasilian butt vježbe,
5) crossfit,
6) balett workout ili
7) bootcamp.

Link na cijeli članak i objašnjenje 7 vrsta treninga: http://www.jutarnji.hr/life/ovo-su-najpopularniji-trendovi-vjezbanja-u-nas-saznajte-koje-vjezbe-daju-najbrze-rezultate/375421/

Tri razloga za pretilost se navode: 1) najjeftinija hrana deblja; 2) pretrpavamo se jelom jer smo nesretni bez novca; 3) jer nemamo dovoljno za teretanu.

Sanja Nujić iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine smatra: 'Hranu ne smijemo gurati u svoju nutrinu zbog emocionalnog stresa, tuge, žalosti, zato što nas je šef razljutio', rekla je Sanja Njunjić, iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

'Danas imamo poplavu pekarni u našem gradu koji nude hranu koja je prezasićena ugljikohidratima i mastima i prekomjerno zasoljena što je nezdravo', rekla je dr. Danijela Stimac, iz ZJZ Andrija Štampar.



'Živimo od danas do sutra i svi gubimo i u tom gubljenju jedino što nam preostaje je da jedemo i to jedemo bezveze, sve što nađemo', kaže prof. Milivoj Solar, filozof te dodaje da vitkost ne možemo postići jer ta vitkost jako mnogo stoji, mi nemamo te novce da mršavimo na taj način u teretanama da biramo jelo itd. Ali još uvijek možemo jesti. A možemo sve više i više, kažu endokrinolozi.

'Moderni način prehrane koji sadrži puno zasićenih masnoća pokvari taj centar u mozgu i onda se organizam jednostavno izgubi', rekao je dr. Mirko Koršićm endokrinolog. Organizam se m0že ponovno pronaći u orijentacijskom trčanju na primjer, kažu kineziolozi.

'Probajte pronaći aktivnost u kojoj uživate, ako vam nije zabavna ako se mučite to nije aktivnost za vas', zaključuje dr. Danijela Jurakić sa Kineziološkog fakulteta.

Link na puni članak: https://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/hrvati-su-debeli-zbog-neimastine.html

Prema istraživanju GfK u 2010. i 2014. prosječni Body Mass Index (BMI) u hrvata je 2010. godine bio na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primijećen je u skupinama mladih ljudi (15 do 35 godina).

Sudeći po rezultatima, više od polovine (56%) odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretila. U tom pogledu ne zaostajemo za Europom. Ni trendovi nisu ohrabrujući. Naime, u posljednje je četiri godine broj odraslih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom nešto porastao - tvrde u GfK.

Tijekom jeseni i zime ukupno 24% hrvatskih građana aktivno radi na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu - napominju u GfK.

Vježbanje ili dijeta prvi izbori za skidanje kilograma

Regija Zagreb i okolica iznad su hrvatskog prosjeka. Naime, u Zagrebu je svaki treći građanin nešto poduzimao po pitanju smanjenja težine.
Građani koji se žele osloboditi suvišnih kilograma u pravilu se okreću vježbanju ili/i dijeti. Samostalno vježbanje kod kuće ili u prirodi češći je izbor od odlaska na fitness, u teretane i slično. Manji se broj odlučuje za lijekove, preparate ili prehrambene proizvode za smanjenje težine - tvrde u GfK.

Glavni pokretač za skidanje kila ljepši izgled i bolje zdravlje

Prema rezultatima istraživanja, građane je u akciju najčešće pokretala želja za ljepšim izgledom i boljim zdravljem (75% od onih koji su nešto poduzeli da smanje težinu), ali nerijetko i teškoće koje im je u svakodnevnim aktivnostima (23%) ili u obavljanju posla (9%) uzrokovala prekomjerna težina.

Link na puni članak:
http://www.24sata.hr/lifestyle/cak-56-odraslih-hrvata-ima-prekomjernu-tezinu-ili-je-pretila-377281

Da vidimo da li ovo radi :)