Gđa Bouillet s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je istraživanje na temu "Slobodno vrijeme zagrebačkih studenata: prilika za hedonizam ili samoostvarenje" u 2008 godini na uzorku 313 studenata.

Dva temeljna pitanja su obrađena: 1. Kako studenti zamišljaju svoje idealno slobodno vrijeme i 2. Koliko je stvarno slobodno vrijeme usklađeno s idealnim, zamišljenim slobodnim vremenom.

1. Kako studenti zamišljaju svoje idealno slobodno vrijeme

Trećina studenata navodi samo jednu aktivnost kojom bi se bavilo u idealno zamišljenom slobodnom vremenu. Četiri i više aktivnosti spominje oko 20 % studenata. Otprilike pola studenata navodi između 2-3 aktivnosti kao idealan oblik slobodnog vremena.

Većina studenata kao željeni način provođenja slobodnoga vremena spominje druženje s prijateljima, djevojkom ili dečkom. Radi se o opuštajućim oblicima druženja, koji nisu usmjereni na zabavu shvaćenu u užem smislu riječi (večernji izlasci, zabave, dobar provod).

Trećina studenata kao željeni način provođenja slobodnoga vremena spominju izlete u prirodu i boravak u prirodi. Ti se izleti u pravilu vežu uz druženje s prijateljima (što je većini studenata željeni način provođenja slobodnog vremena).

Nešto manje od trećine studenata kao idealno slobodno vrijeme zamišlja vrijeme koje obuhvaća odmor, opuštanje i relaksaciju, uključujući spavanje, izležavanje, pasivan odmor, masaže i slično.

20 % studenata navodi druženje s članovima obitelji kao željeni oblik provođenja slobodnog vremena.

Bavljenje sportskim aktivnostima i zabava kao oblik idealno provedenog slobodnog vremena spominje se kod nešto više od 20 % studenata. Bavljenje sportskim aktivnostima povezano je uz zabavu i rekreativno druženje s prijateljima, dok je kontinuirano treniranje nekog sporta znatno rjeđe.

Manje od 20 % studenata rado bi putovalo, dok tek 10 % uživa u čitanju različite literature, a bavljenje hobijem spominje tek svaki dvanaesti student. Edukativnim bi se sadržajima u slobodno vrijeme rado bavio svaki petnaesti ispitanik. Tu su sadržaji vezani uz istraživanja, izučavanje dodatne stručne literature, sudjelovanje u različitim projektima, učenje stranih jezika, pisanje knjiga, studijska putovanja i dr. Slušanje glazbe i odlaske u kino spomenulo je tek 5% ispitanika.

Znakovit je i izostanak povezivanja idealnoga slobodnog vremena uz gledanje TV programa i igranje i informatičkih sadržaja (igrice, surfanje internetom i dr.).

2. Koliko je stvarno slobodno vrijeme usklađeno s idealnim, zamišljenim slobodnim vremenom.

Trećina studenata smatra da njihovo slobodno vrijeme uopće nije usklađeno s idealno zamišljenim, 20% smatra da su idealno i stvarno slobodno vrijeme usklađeni tek djelomično, dok je nešto više od 20 % ispitanika svojim slobodnim vremenom zadovoljno u potpunosti. I

Među njima je najviše studenata je nezadovoljno količinom slobodnoga vremena (76,9%), nešto manje od 10 % je nezadovoljno zbog nedostataka novaca (9,4%), a svega 6 ili 3,8% ispitanika nezadovoljno je zbog istodobnoga nedostataka vremena i novaca.

Manji dio studenata (16 ili 10,0%) odgovornima za neusklađenost svoga stvarnog i idealnoga slobodnog vremena smatra ostale čimbenike, kao što su vlastita lijenost i/ili neorganiziranost, nezainteresiranost većine mladih za bavljenje konstruktivnim sadržajima, život u mjestu u kojem nema mladih ljudi, studiranje izvan mjesta stanovanja, život u gradu, kronični umor, nedovoljna ponuda studijskih putovanja i druge specifične okolnosti.

S usklađenosti su najmanje zadovoljni studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti, djelomično su češće zadovoljni studenti prirodnih znanosti, a potpuno su zadovoljni studenti društvenih i tehničkih znanosti.

Studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti ujedno uz idealno slobodno vrijeme češće vežu opuštajuće i relaksirajuće sadržaje. Druženje i zabava značajno su češće zastupljeni u odgovorima ispitanika koji studiraju biomedicinu i zdravstvo, te društvene znanosti, dok edukativne
aktivnosti češće odabiru studenti biotehničkih, prirodnih i humanističkih znanosti.

Djevojke češće nalazimo među nezadovoljnim ispitanicima, dok su mladići svojim slobodnim vremenom češće djelomično ili potpuno zadovoljni.

Studenti biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti ujedno uz idealno slobodno vrijeme češće vežu opuštajuće i relaksirajuće sadržaje. Druženje i zabava značajno su češće zastupljeni u odgovorima ispitanika koji studiraju biomedicinu i zdravstvo, te društvene znanosti, dok edukativne
aktivnosti češće odabiru studenti biotehničkih, prirodnih i humanističkih znanosti.

Upadljiva je visoka suglasnost ispitanika o potrebi za većom količinom slobodnoga vremena, što najčešće objašnjavaju prevelikom opterećenosti fakultetskim obvezama.

Konačno studenti su također odgovorili na pitanje o razlozima korištenja sredstava ovisnosti: ilegalnih supstanci (tzv. lake i teške droge), dok duhan, cigarete, kavu, sredstva za smirenje i druga legalna sredstva. Razlozi za korištenje sredstava ovisnosti su: 1) opuštanje i smirenost; 2) zabava i izlasci; 3) izloženost pretjeranim obvezama i naporima (umor i stres); 3) nemogućnost rješavanja osobnih problema; 4) želja za isticanjem u društvu i povodljivost i 5) socijalni čimbenici.

http://hrcak.srce.hr/31812