Za svakodnevne aktivnosti u slobodnom vremenu – tj. onom području života mladih u kojemu zadovoljavaju većinu svojih kulturnih potreba – oko tri četvrtine njih ima više od 3 sata dnevno. Svoju dokolicu većinom provode družeći se s prijateljima (poglavito u kafićima) te koristeći mogućnosti kompjutera i gledajući TV programe. Premda nisu registrirane velike promjene, znakovito je da orijentacija mladih na
sadržaje tzv. elitne kulture ostaje marginalna (s tendencijom daljnjeg slabljenja) te da blago raste potreba za aktivnijim, pa i kreativnijim, provođenjem slobodnog vremena. Taj bi trend svakako trebalo poduprijeti osiguravanjem prostora i sadržaja za participaciju u sportskim, volonterskim i raznim hobističkim aktivnostima.

Sukladno ranijim nalazima, i način provođenja slobodnog vremena mladih ponajviše ovisi o njihovim obrazovnim postignućima i obrazovnom statusu, čemu se priključuje i regionalna pripadnost, dok je najslabiji utjecaj registriran s obzirom na domicil i stupanj obrazovanja oca. Ponovo su studenti i visokoobrazovani iz razvijenijih regija oni koji svoje slobodno vrijeme provode svestranije s više zahtjevnijih aktivnosti i kulturnih sadržaja, a učenici i mladi nižih stupnjeva obrazovanja iz regija koje su slabije razvijene skloniji su pasivnijem provođenju slobodnoga vremena s naglaskom na zabavi i razonodi.

Link na cijeli izvješaj: http://www.mspm.hr/UserDocsImages//AA1//Potrebe,%20problemi%20i%20potencijali%20mladih%20u%20Hrvatskoj%20-%20zavr%C5%A1ni%20izvje%C5%A1taj%20istra%C5%BEivanja.pdf