KNJIGA IZLASKA U POEZIJI
21.07.2014., ponedjeljak
POSVETA ŠATORA SASTANKA
......................................................................................................................................................................................................
Bog mu se javi s novim uputama, da bi stvari dobro poredao Točno mu kaza gdje u Šatoru sastanka treba što stajati Gdje što, što ispred, što iza, što će koja zavjesa odvajati Nakon posvete stvari trebao je Arona i sinove mu vodom oprati Staviti na njih posvećenu odjeću, jer će sada svećenici postati Mojsije je imao zadatak da ih pomaže i za tu službu posveti ''u vječno svećenstvo'', da ih se svaki naraštaj kao svećenika sjeti Kako mu je Jahve naredio, sve je tako i učinio. Prvoga dana prvoga mjeseca Prebivalište je podignuo. Rasporedi sve kako Bog želi, a ne po želji srca svoga, I Šator i dvorište. I tako bi dovršeno Prebivalište za Boga A onda oblak prekri Šator sastanka, taj znak da je tu, i slava Jahvina ispuni Prebivalište, tu zemlju svetu Dok je oblak nad Šatorom bio nitko nije mogao ulaziti A i na put bi krenuli kad oblak ode; na to su trebali paziti A oblak po noći bio bi drugčiji, nije bio sličan tomu Noću bi u njem bila vatra vidljiva svemu domu Izraelovu ... Posveti i naša mjesta molitve, Oče, posveti nas! Neka to budu mjesta gdje dolazimo tražiti Spas Posveti naše crkve pa nek u njima ljudi Tebe traže Neka znaju da ih čekaš, nek sakramenti ih snaže Posveti i kuće naše, i u njima sve one koji mole Neka članovi obitelji naših Tebe sve više vole Poredaj prema svojoj želji i obaveze u našem životu Neka sve bude na Tvoju slavu, za Tvoju Dobrotu Posveti srca naša, pa da se u njima Ti veseliš Nek i tamo raspored bude – samo kako Ti želiš Ti budi na početku i sve po Tvojoj volji neka bude Pa redaj u srcima našim drage i manje drage ljude ... Slava Tebi, Bože naš ... Oče, Sine, i Duše Sveti ... Trojstvo a jedan Bože, djecu svoju Ti posveti! Marijo, Majko, budi nama stup od svjetla I po noći i po danu Vodi nas kroz suznu dolinu, u Zemlju Obećanu ... |
ZAVRŠETAK RADOVA I PREGLEDAVANJE UČINJENOG (Ispit savjesti)
..................................................................................................................................................................................................................
Rekoše dvojica Mojsiju, a onda prestanu sa skupljanjem tad Svako jutro ljudi su donosili, pa sad bi vrijeme da ih zaustave Te se nakupilo i više nego dovoljno da se sve stvari naprave Upute za rad Mojsije je već dobio od Boga, sa Neba A sada radnicima kazuje kako što napraviti treba Po uputama tim radili su sve što im je naređeno A na kraju donesoše Mojsiju, sve tako sređeno On je stvari pregledavao da utvrdi je li u redu bilo Jel sve onako kako je Bog rekao, je li njemu milo Kovčeg i ruho i sve ostale stvari preda nj su stavili Mojsije pregleda pa ih blagoslovi jer su dobro napravili! ... Cijeli naš dan je ko prikupljanje blagoslovne građe A nitko od nas valjda ne bi htio da ga prokletstvo snađe Samo ono što On blagoslovit može – radit se isplati Samo ono na što On svoj Očinski pogled rado svrati ... Bog bi želio da mu na kraju dana svoje brige kazivamo Da mu govorimo o svom danu i sve prikazivamo Bog bi rado s nama pregledavao i detalje Dok nas drugi duh odvlači i u buku šalje I tako pregledavanje – što se ispit savjesti zove Ostavimo po strani, za neke prilike nove Ono što nismo učinili dobro – ostavljamo tako Možda mali grijeh, al možda nekog vrijeđa jako I ne radi se tek o tom jesmo li uvrijedili koga? Radi se o tom: Jesmo li (pri tom) uvrijedili i Boga? Ne radi se ni o tom da cilj bude: 'greške ne praviti' Već dal se iz ljubavi prema Bogu želim popraviti? Ne radi se o tom da greške ne bi radit smjeli Nego o tom 'Što bi Bog htio, a što bi mi htjeli?' Ako je Bog Mojsiju i za svijećnjake detalje propisao Zar je manje važno kako je danas u nama disao? Ne radi se o tom da se u zabludu upasti ne smije Već imam li Ga hrabrosti pitati – da mi istinu otkrije. Ne radi se o tom da ako griješim – kazna me stiže Nego da ubuduće Njegovom Očinskom srcu - budem bliže. ... Ne daj Bože, Oče, da se na kraju dana Tebi ne obratimo Ne daj da spavamo prije nego k Tebi misli svratimo Neka Tebi govorimo što je bilo dobro i loše u našem danu Tebi, koji i nas i detalje našeg života imaš na svom dlanu. http://poezijaizlazak.blog.hr/ |
PRILOZI ZA SVETIŠTE I RADOVI
..................................................................................................................................................................................................................
A sedmoga da ni vatre ne lože posred svoga stana Taj dan neka bude dan potpunoga počinka, dan svet A tko to taj dan ne bi poštivao - kaznom bi bio proklet ... Mojsije im dalje kaza da plemenita srca priloge daju A neka dođu i oni daroviti, koji vješto raditi znaju Prilozi su mogli biti razni, od zlata do tamjana za kaditi A nabroji im i sve što su vješte ruke trebale izraditi Kad to sve reče, Izraelska zajednica se od njega povuče A onda su nosili za Šator priloge - kako koga srce vuče Pridonosili su svatko na svoj način i poslom ako mogu A priloge su davali i sve radili od srca i na čast Bogu Potom Mojsije reče da je Besalela i Oholiabu, njih dva Po imenu Bog poziva, jer njima i posebne darove da Za razne su stvari bili umješni, znali su raditi i poučavati Pa im zato Bog odluči, kod gradnje, posebne zadatke davati ... Vidimo kako je za gradnju Šatora - Bog pozivao vrsne ljude Bog im je dao umjeće pa su radili da na slavu Božju bude Uistinu, ljudi koji umiju ovo il ono – nisu sami vlasnici dara I što bi vrijedilo umijeće ako čovjek za druge bogove stvara? Za boga satkanog od novčanica, za nekoliko ljudskih priznanja Za boga uspjeha i karijere, za pohvale zbog takvog znanja...? A Bog živi, Bog pravi, Bog od kojeg svaki dar dolazi i sve daje Gleda kako ga daroviti izdaju, pa ipak... ljubit ih ne prestaje Bilo je tako normalno da ljudi za Božje svetište prilog daju A i danas ima onih duša što se u korist crkve odreći znaju Mnoge su naše crkve porušene ratom, pa su opet građene Da opet okupe na molitvu svom Bogu ljude ratom ojađene Crkva – to sveto mjesto – za slavlje sakramenata služi Mjesto gdje se čovjek nedjeljom s Bogom svojim druži Bogu hvala, negdje se može i običnog dana na misu ići jer i običnog dana Bog bi htio k nama na sa oltara prići A što su crkve nego mjesta gdje Bog želi doći k nama iako bi ih neki poistovjetili sa socijalnim ustanovama Istina, kršćani ne mogu zaobići siromahu u bijedi Al davanje stvari bez davanja Boga – koliko vrijedi? Isus je to, u siromahu, vjera nam kaže, pa tad Njemu pomažemo No ako kažemo da ljudima hrana treba više od Boga – lažemo... Kad je Isus umnožio kruh, vidio je kako se svijet oko njega mota ''Tražite me jer ste se nasitili, '' reče, ali ''Ja sam KRUH ŽIVOTA!'' Bože sveti, Bože Stvoritelju svih naših udova i dara Daj da kršćanin svaki za Dobro živi i dobro stvara Blagoslov daj prilozima za Dobro, radu ruku i znoju A sav trud nek bude na korist drugima i slavu Tvoju |
20.07.2014., nedjelja
NA PUTU U OBEĆANU ZEMLJU
.....................................................................................................................................................................................................................
Tad reče Mojsiju: "Idi! Putuj odavde, U zemlju koju sam davno obećao praocima Abrahamu, Izaku, Jakovu i njihovim potomcima Pred tobom ću poslati anđela i narodi će pobjeći Da se naselite u zemlji gdje će med i mlijeko teći Ja s vama neću poći, jer ste narod tvrde šije, što nema strah Kad bih s vama išao, sam na čas, pretvorio bih vas u prah Stoga, skinite svoj nakit, ne nosite ni grama, A ja ću još vidjeti što ću učiniti s vama ... I tako narod od Sinaja dalje nakita nosio nije Al još gore, Bog nije htio biti s njima kao prije Šator sastanka Mojsije ode dalje od naroda razapet Pa nije, ko prije, među njima boravio Bog presvet I ako je tko htio za što moliti mogao je tamo prići Al k Šatoru sastanka je sad trebalo izvan tabora ići Narod je gledao za Mojsijem kad bi Šatoru išao Jer kad bi on ušao i stup od oblaka bi na vrata sišao Sa strahopoštovanjem su gledali oblak koji se tu stvarao I stajao na ulazu dok bi Mojsije s Bogom razgovarao I narod je kod svojih šatora molio u tim svetim satima Klanjajuć se duboko gledajuć onaj oblak na vratima Mojsije reče Bogu; Ako uživam blagonaklonost Tvoju Objavi mi svoje putove, objavi mi volju svetu svoju Ja ću osobno s tobom poći, reče mu Bog, i to Mojsiju godi No Bogu kaza: Ako ti ne pođeš sa nama onda nas i ne izvodi! Jer kako će se inače razlikovati Tvoj od ostalih naroda Već po tome što si Ti s nama, što si Ti posred ovog roda "I ovo što si zatražio, učinit ću", - obećanje Bog dodaje Ti uživaš moju blagonaklonost, jer te po imenu poznajem." "Pokaži mi svoju slavu", zamoli Mojsije Boga. -Ali ti, kaza Bog, ne možeš živ biti a vidjet lica moga Zato ću dopustiti da pred Tobom sav moj sjaj prođe Stani u pukotinu pećine, da te zaklonim rukom kad dođe Tek kad prođem maknut ću ruku pa ćeš gledat smjeti No lice moje ne možeš gledati, samo ćeš me s leđa vidjeti Poslije toga Bog obnavljat savez s narodom poče Te reče Mojsiju da iskleše, ko prijašnje, dvije ploče A ja ću opet na ploče napisati riječi – da ih znaju ljudi Budi gotov do jutra, pa s pločama dođi i sam budi Mojsije rano ujutro krene na brdo, poslušan Božjem glasu A na brdo nitko drugi nije smio, pa ni životinje što pasu Kad se Mojsije pope zazva: 'Jahve'!, to ime Božje slavno A On mu se javi u liku oblaka i potvrdi ime što objavi davno: ''Jahve, Jahve, Bog milosrdan i milostiv na srdžbu spor Bogat ljubavlju i vjernošću ... (slušao je Mojsije taj govor) iskazuje milost tisućama, podnosi opačinu, (Bog dalje javlja) podnosi grijeh i prijestup, ali krivca nekažnjena ne ostavlja ... nego kažnjava opačinu otaca na djeci – (nasljednicima gena...) čak na unučadi do trećega i četvrtog koljena." Mojsije pade na zemlju i pokloni se, srce mu se slama Dok je preklinjao Boga govoreći: Molim Te, pođi s nama! Grijehe narodu oprosti, premda je to narod tvrde šije Ako sam Tvoju Blagonaklonost stekao, nek mi se ne krije! Oprosti nam opačine naše, primi nas za svoju baštinu... Preklinjaše Mojsije Boga, i molitva ta se snažno Bogu vinu Dobro! Odgovori mu Bog i reče da sklapa savez s njima A da je On Bog njihov, čudima će pokazati pred svima, Oni koji te okružuju vidjet će da ću učiniti strašne stvari: Nek vaše srce pred tim pukom za njihove bogove ne mari Porušite njihove stupove, te kipove njihove - ruši s nogu Jer Ja sam Bog Tvoj i ne smiješ se klanjat drugom Bogu Ta Jahve - ime mu je Ljubomorni - Bog je ljubomoran. To reče, jer ne bi da zbog poganstva na kaznu bude primoran ... Ne pravi saveza sa stanovnicima onim, bilo kojim Pogani su to, bludnosti se odaju sa bogovima svojim, Ako te budu pozivali da s njima jedeš žrtve prinesene Ne idi k njima, nit uzimajte njihove djevojke sebi za žene Ne pravi sebi livenih bogova! - naredba je znana Drži Blagdan beskvasnoga kruha i slavi ga sedam dana U Abibu mjesecu - sedam dana beskvasan kruh jedi Jer to je mjesec kad vas moja ruka iz Egipta oslobodi Svako prvorođenče materinjeg krila meni pripada: svako muško od žene, ali i svaki prvenac tvoga stada. Svi prvorođenci od vaših sinova trebaju se otkupiti I stoga, nitko preda me praznih ruku ne smije stupiti Šest dana radi, a sedmoga od poslova odustani, Iako je doba oranja ili vrijeme žetve, s poslom stani I blagdane im kaza svetkovati, kako Njegove riječi kažu I muškarcima naredi da se tri put u godini pred njim pokažu To pokazivanje je bilo za to da ih Bog od neprijatelja štiti Da proširi njihove međe, On će ispred njih ići i moćan biti I još Mojsiju pojedinosti reče o žrtvi i na pisanje ga obaveza Jer te su riječi, kaza Bog - temelji Božjeg i Izraelskog saveza Mojsije ostade ondje s Jahvom četrdeset dana i četrdeset noći. Niti je kruha jeo niti je vode pio, ne misleći kad će natrag poći Tada je na ploče ispisao riječi Saveza - Deset zapovijedi A zakon je to Božji i nama, Božja Riječ koja i za nas vrijedi Napokon Mojsije, u iščekivanju naroda, sa Sinaja siđe i noseći u rukama ploče Svjedočanstva narodu priđe Nije ni znao da mu lice svijetli, a narod se tomu čudio Pa se ni Aron, niti itko iz naroda prići k njemu nije usudio Zbog razgovora s Bogom na Mojsijevu licu svjetlo sine A neki mu priđu tek kad ih pozva - Arona i starješine O svemu što ču, Mojsije tad narodu govoriti krenu A kad završi govor, preko lica svog stavi koprenu Kad bi izlazio da Izraelcima kaže što mu je naredio Bog, Izraelci bi vidjeli kako svjetlost izbija iz lica tog Zbog svjetlosti one, Mojsije bi koprenu na lice navukao A onda bi je opet, u Šatoru pred Bogom, sa lica svog svukao ... I mi smo na putu u Zemlju Obećanu, u raj I znamo, u vjeri, kad umremo - da to nije kraj Za vječni život Bog nas stvori, ne za zemlju tek U ljubavi Očinskoj je želio da živimo zauvijek. ... Znamo da nas na putu do tamo i križ prati Al bez njeg spasa nema, blago onom tko shvati. Isus svojim učenicima nije obećao put bez muke Al On daje i odmor za umorne noge i umorne ruke ... Ako nevolje dopušta On nam može i pomoći I ne da da kušani budemo iznad naše moći Pitanje je samo dal njega za pomoć tražimo I dal molitvom Bogu srce svoje snažimo... ... Bože, ti znaš sve nevolje koje jesu i koje će biti Nedaj nam se tada od Tvog srca sumnjom udaljiti Nek Tebi na slavu bude sve što pripuštaš da bude i ono što ne razumijemo sada, neke prilike ni ljude... ... Marijo Majko, Ti nas vodi na putu prema Tamo Uči nas što je bolje, jer mi sami često ni ne znamo Duše Sveti, budi naš Tješitelj i Branitelj od zloga Da sretno prispijemo pred lice Oca svoga ... |
KLANJANJE ZLATNOM TELETU (Mojsije zagovara za narod)
Narod koji je dugo čekao da Mojsije siđe Bio je nestrpljiv, pa dobi ideju da Aronu priđe s molbom da im on načini lik boga, kako bilo Jer ko zna, rekoše, što se s Mojsijem dogodilo A Aron pristade na njihova nagovaranja Ne poboja se živog Boga ni njegova karanja naredi da zlata donesu, pa da učini kako žele u kalup je kovinu salio i napravi zlatno tele I još naredi Aron, koji je nad njima imao vlast, Nek se tu okupe sutra, na svečanost, Jahvi u čast Postavio je i žrtvenik da na nj žrtve stavljaju Jeli su i pili, a onda ustali da se zabavljaju Reče Bog Mojsiju – ''Požuri se dolje!'' Narod tvoj udaljio se od moje Volje Krenuo je naopako, zašli su s puta moga Eno su napravili zlatno tele sebi za boga Žrtve mu prinose i pred njim su ničice pali Pred teletom su pali i njemu su slavu dali Vidim ja dobro da je narod ovaj tvrde šije Pusti sada da se gnjev moj nad njima razbije Od tebe ću onda razviti narod veliki, reče Bog Ali Mojsije ga molio da ne uništava naroda svog Čemu da gnjevom plamtiš na narod kojeg si spasio Zašto da Egipćani reknu: eno im je živote ugasio Smiri svoj gnjev i ljutinu, Bože, odustani od toga Sjeti se Abrahama, Izaka i Izraela – sluge svoga Sjeti se obećanja koja si Abrahamu o potomstvu dao Sjeti se zemlje u koju si svoj narod dovesti obećao... I zbog Mojsijeva zagovora, što zbog naroda tako žali Odustane Bog od namjere da nesreću na narod svali Mojsije uze ploče, Božje djelo, ispisane s obje strane I siđe polako s brda k narodu, pa u čudu pred njima stane Kad vidje to tele i igru, silan gnjev ga uhvati i oblije Te ploče u rukama podigne u ljutnji pa ih razbi, obje Pograbi tele koje bijahu napravili, baci posred vatre Pred narodom to oganj uništi i u prah satre "Što ti je ovaj puk učinio", Mojsije se bratu žalio Što je učinio, "da si tako velik grijeh na nj svalio?" "Neka se moj gospodar ne srdi''– odgovara on "Sam dobro znaš kako je ovaj narod na zlo sklon. Rekoše mi: 'Napravi nam boga da nas prati Jer tko zna što je s Mojsijem, možda se i ne vrati Zato sam naredio tko ima zlata da skine Pa u vatru bacih te iziđe ovo tele od kovine... Kad Mojsije vidje razuzdanost i grijeh u koji su pali htio je znati koji su se od njih idolopoklonici zvali Zato glasno reče: Tko je za Jahvu neka priđe! I zametnu se boj, tri tisuće ih u Podzemlje siđe Težak ste grijeh učinili – sutradan im reče na to No možda vam Bog oprosti, idem moliti za to I molio je da im Bog oprosti, da im krivnju ne piše a ako neće, da i njega iz svoje knjige izbriše! "Onoga koji je protiv mene sagriješio tad izbrisat ću iz svoje knjige. (Reče Bog) Nego, idi sad! Povedi narod kamo sam ti rekao da pođeš Anđeo će moj pred tobom ići, da sigurno dođeš! ... Gnjev se Božji zbog teleta onog nije bio stišao Pa je On ipak kaznom pomora među krivce sišao... ******** Bože, kako si se razljutio tada što te narod ostavio Nakon tolikih čuda, sam je sebi nekog boga napravio Bože, zar se ne ljutiš danas kad razuzdanosti gledaš I danas te ostavljaju... a ti ih trpiš, i kazni ih ne daš A nije li to zato što narodu još želiš priliku dati Da se obrati, da Tebe voli, da se srcem Tebi vrati? Bože, Oče naš, kako ti to trpiš teško je shvatiti Dok kao Otac žarko želiš svu djecu sebi vratiti 'Pusti post, pusti molitvu na brdu, i čovjeka tog!' - I danas bi rekli mnogi – 'Ovdje i sad - neka bude bog!': I bilo bi tako! Jelo, fotelja, novac, stan,... Stvaranje. I živi za prolaznost, pozlaćenu grijehom, ... Varanje. Ima ih kojima je posve nebitno da si Ti - Autor života Bore se oštro protiv zakona Tvojih i nije ih sramota Tu stvaranja nema gdje se širi kultura grijeha i smrti U paklenom plesu, čovjek se danas i oko vraga vrti. A Ti sve to i dalje gledaš, makar se čini da Te nema.. Za Život si nas stvorio... Zar je moguće da drijemaš? Nije moguće, jer bi to bilo suprotno Tvojoj dobroti I nije Ti svejedno u što će se pretvoriti svi ti životi... Ti, kao Bog, imao bi pravo i kaznit ljudski rod Jer Tvoj je čovjek, ko što je Tvoj i nebeski svod Dokle ćeš puštati da Te čovjek u rezervi nekoj drži (Kad mu zatreba...), a da nisi Ti - srž čovjekove srži Bože dragi, Oče naš, čuvaj naša srca u Srcu svom da Tvoja volja bude nam važna - ko hrana il dom Tvoje očinsko oko što nam nama budno bdije Nek ne vidi razloga da nad nama svoje suze lije O daj da se uvijek samo Tebi, jedinom Bogu klanjamo Da Ti u svom danu važno mjesto u molitvi poklanjamo Daj nam držat Tvoje svete zapovijedi, iz ljubavi ponajviše, A naša krsna obećanja u srcima našim nek ništa ne izbriše... |
19.07.2014., subota
(NE)PRIKLADNA PONAŠANJA U CRKVI, NA MISI ...
-............................................................................................................................................................................................................
tu odlazimo vjerujući da Ga možemo susresti živa Žrtve starog zavjeta zamjenjuje misa - žrtva posve nova i nema molitve koja je toliko vrijedna kao molitva ova ... Na Veliki četvrtak, prije nego je predan smrtnim bolima 'Ovo činite meni na spomen' – Isus reče apostolima ... Bila je to prva sveta misa, na kojoj je čak i Juda bio I on je zalogaj jeo, al se u smrtnom grijehu pričestio ... Nije onda čudo da i danas na misi ima onih što ga izdaju Što ne mare za muku Isusovu, samo za korist novca znaju I ako je Juda onaj za kog se može reći da je 'prodana duša' Koliko ih je? I zašto su odlučili radije Zlo nego Dobro slušat? ... I kako je Isusu s oltara gledat sve one koji u svetište ulaze Čini se kod nekih poklonstva nema, i ko u kazalište dolaze Osvrću se gledajuć tko je došao, tko kasni, tko gdje sjedi Kao da predstava, a ne najsvetiji čin na svijetu – slijedi ... A i svi mi zapravo vrlo malo znamo što se tu uistinu zbiva Što se to događa? Što to otajstvo - prisutno na oltaru - skriva? Previše se služimo vanjskim vidom umjesto nutarnjim očima Pa ni naš razum ne shvaća koga to zapravo u pričesti prima... ... Zar je moguće da se stvarno Isus nalazi u tom kruhu bijelom Zar je moguće da se živi Bog krije pod tim tajnim velom? Bogu ništa nije nemoguće. Tako ni to. Tako ni druga čuda Ako je uskrsnuti mogao ni za ovo mu ne treba više truda... ... No, da li naše misli na misi te svete istine u sebi probude Jesmo li uistinu sudionici, kako Bog želi, ili promatramo ljude? Sveta misa je molitva tako važna i naša nakana je tako bitna Da ispitati je treba, uistinu, nije stvar sporedna ni sitna... ... Dal zbog krivih nakana neku klupu ili mjesto u crkvi biram? Dolazim li na misu samo zato jer tu čitam, pjevam ili sviram? Dolazim li tek radi tradicije il pokazati drugima novu odjeću? Dolazim li samo popričati s nekim il sudjelovat u nekom vijeću? ... Ako sam na najzadnjem mjestu jel to čin moje ponizne volje? Ako li među prvima jel to zato da u molitvi sudjelujem bolje? Jesam li od onih što su na misu došli skrivena kamera biti? Jesam li od onih što žele sresti nekog i vijesti nove osluhnuti? ... Isus je, znamo, izabrao križ za svoj kraljevski prijesto' A u Crkvi se ljudi ponekad bore za ovo il ono mjesto Vidimo ponekad da se mlađi starijima teško ustaju I odmah na početku same mise oni se već nadaju kraju ... Pružite znak mira...! –čujemo; a kako će mir dati tko mira nema ako tamo, par koraka preko praga, ogovaranja i spletke sprema I kako je moguće, pitamo se, da i tu ima ljudi koji izdajnički dišu, da ih ima koji su otpali od Boga, makar su tu, makar o njemu pišu? .. . Oprosti svima nama Bože što na misi nismo sabrani bolje Oprosti ako se u to sveto vrijeme udaljavamo od Tvoje volje I nedaj da jedni druge zbog njihovih krivih nakana sudimo Već nam daj da u sebi dublju želju za otajstvima probudimo ... Kad bi te barem mogli zazivati kao jedno srce i jedna duša, Da i duša koja je daleko dođe natrag i Ljubav tvoju kuša Kad bi Te barem mogli slavit složno i voljet se ko braća Al slobodna volja je tako moćna, i zato teška ta tvoja zadaća ... |
Posljednje upute za svetište
Za paljenje tamjana trebalo je načiniti jedan žrtvenik isto Od bagremova drva obložena zlatom, a odozgo zlato čisto Motke za nošenje su od drva, a zlatom su imale obložene biti Pred kovčegom, u šatoru, pred zavjesom trebalo ga postaviti Pola šekela - kao prinos Jahvi od Izraelaca davao je svatko kao otkup za se, bio bogat ili siromašan davalo se jednako Novac je bio za potrebe šatora sastanka, ni za što drugo A davali su to da ih Bog milostiv bude i da ih se sjeća dugo I umivaonik je trebalo napraviti da se prije službe može prati I ruke i noge svećenik bi oprao prije nego ide Bogu hvalu dati Ta uredba što je Bog preko Mojsija za Arona i sinove mu daje Bila je od životne važnosti i njih i za sve buduće naraštaje Ulje za pomazanje pravilo se od ulja maslinova i lovorika A onda i druge mirodije: smirna, cimet i mirisna trstika Samo sa svećenike, za šator, i stvari u njemu to je spravljeno Za nikog svjetovnog takvo se ulje nije radilo niti na nj stavljeno Sve što se dotakne posvećenih stvari i samo je sveto bivalo Baš takvo uljem se i kasnije, od koljena do koljena, pomazivalo Miomirisni kad od tamjana i mirodija isto Bog reče kako da se radi Te da i to ko svetinju čuva, za Jahvu, a ne da tko sebi napravi i kadi ... Danas se reklamne kreme i mirisi i koješta drugo više cijeni Nego li sveto ulje, sakramenti i svećenici Bogu posvećeni Svijet nas uči da su važne stvari koje su za pomlađivanje Nutrina nije tako bitna, važno je tek vanjsko sređivanje Daj nam Bože sve više poštivanja za ono što je sveto Jer ono što je prolazno ionako će nam bit oteto Daj nam dolično ponašanje za mjesto gdje Ti jesi Nek nas poniznost pred Tobom više nego nakit resi ..... Bog reče Mojsiju i ime čovjeka što Besalel se zove A njega je On obdario da radit zna razne poslove Tog čovjeka Božjim Duhom napunjena trebao je zvati Jer mnoge zapovjeđene stvari on će lijepo radit znati Umješnost, razumijevanje i sposobnost Bog mu dade A spomenu mu ime i drugog koji slične darove imade I ostalih je ljudi bilo obdarenih, vještih, Bog je tako uredio Kako bi se moglo napraviti sve što je Bog za šator naredio Bog mu još reče neka subotom počinka daju svomu trudu I da je On taj koji ih posvećivati želi, neka svjesni budu Šest dana neka se rade poslovi, tako biti mora, A sedmoga nek bude dan posvemašnjeg odmora Ako bi netko subotom radio trebao se iz naroda odstraniti I ako bi netko oskvrnuo subotu teškom kaznom se imao raniti To je dan odmora i dan Bogu posvećen, valja ga poštivati I da ga uvijek drže ko vječni savez Bog će od naroda očekivati Taj dan je, znak između Izraelaca i Boga, On ga je nadahnuo Jer i On je svijet stvarao šest dana, a sedmog dana odahnuo Na kraju razgovora, Bog dade Svjedočanstvo za sve dane: Kamene ploče sa zapovijedima, Božjim prstom ispisane .... Kad Bog nešto zacrta onda i ljude za svoj plan nađe Kad On nešto želi ne nedostaje mu ni ljudi ni građe Ipak u naše vrijeme svašta se umjetnošću naziva Pa i mnogo toga nevrijednog se umjetnošću prikaziva Ako je Bog ljudima dao ruke vješte i umjetnički dar To onda nije posve njihovo vlasništvo i osobna stvar Na Dobro usmjereno i ti dari mogu drugima služiti I ti dari mogu Svjedočanstvo i odsjaj ljetote pružiti Bog koji dare daje, jednako tako može ih uzeti A samo za Dobro nam ih daje naš Stvoritelj sveti Pazimo stoga da ti dari budu usmjereni prema Njemu I da Njemu ugodimo, što god radimo. U svemu. Na slavu Njegovu neće biti ako radimo i u dan sveti Jer ga za odmor dade, i taj dan Bog sebi posveti Teška je kazna bila za onog tko taj dan ne poštuje A mi tako olako shvaćamo Zapovijed koju Bog kuje Spomeni se da svetkuješ Dan Gospodnji, lijepo piše A zar mi prokletstvo od blagoslova želimo više? Ono što u taj dan kao u onih šest radimo – za koga je? Može se i oduzeti ako ne možemo reći – Za Boga je... .. Oprosti nam Oče što svoje dare ne koristimo bolje Oprosti nam što smo ikad bili daleko od Tvoje volje Ti si naš Stvoritelj, Ti si nam dao sposobnosti i ruke Blagoslov podaj u naše dane i trud, u naše muke Daj da shvatimo da bez Tvog blagoslova ništa ne vrijedi I ako mimo Tvoje volje radimo, drugi duh je po srijedi Neka Tvoja sveta volja bude naš motiv i nadahnuće Bilo da smo na poslu negdje, bilo da smo kod kuće ... |
18.07.2014., petak
DALJNJE ODREDBE (o žrtvama, posveti svećenika, ...)
..............................................................................................................................................................................................................
Bog propisa i obred kojim će se svećenik posvećivati, Prinose je trebalo dati, svečano ga obući i uljem pomazivati Tako se ima najprije Aron posvetiti, a onda i sinovi njegovi Vječnom uredbom za svećenike ih Bog odabra i blagoslovi Za žrtvu okajnicu trebalo je junca dovesti i vatru ložiti A onda je na žrtvu trebalo pred šatorom na glavu ruke položiti S krvlju te žrtve mazali su se rogovi žrtvenika a ispod prolit ostatak Tako je sa žrtvom okajnicom, a slično i sa drugom je zadatak Za žrtvu paljenicu trebalo je ovna pred šator dovesti I također s rukama na njegovoj glavi uredbu provesti Krvlju njegovom zapljusnuo bi se žrtvenik sa svih strana A on bi se očišćen spalio na žrtveniku, ovan bez mana Za posvetu svećenika, trebalo je krvi druge žrtve, ovnove Jer njegovom krvlju se imalo poškropiti Arona i sinove Krvlju drugog ovna namazala bi se svećeniku resica uha I palac desne noge, a ostatak je za poškropit misna ruha Tako su imali biti posvećeni svećenici i njihova odjela Po uredbi Božjoj; drugčije se odredba nije vršit smjela Za žrtvu na vatri davali su se još djelovi ovna i beskvasni dari: kruh, kolač i prevrta i to svećeniku na ruke - zakon je stari Sve bi to ko dar stalo ponad žrtve, što se na čast Jahvi pali Da bi je, po riječi Njegovoj, na ugodan miris Jahvi dali K ao žrtva prikaznica za Arona bile su od ovna grudi Taj dio - da posveti brata - Bog Mojsiju za zadatak nudi Žrtva podizanica , za posvećenje Arona i njegovih sinova Kao odredba za njih i sva vremena, bila su pleća ovnova ... Ovan za posvećenje na posebnu mjestu trebao se kuhati A meso njegovo samo Aron i njegovi sinovi imali su blagovati Ako im je što ostalo i od mesa i od kruha jer je posvećeno Nitko nije smio dirati, već je sutra trebalo biti spaljeno ... Na žrtveniku se krv junaca prinosila da bi postao presvet U sedam dana svaki dan jednog junca trebalo je prinijet Bila je to svaki dan žrtva okajnica, a za pomirenje učinjeno I sve što se kasnije žrtvenika dotakne - bilo bi posvećeno ... Za svakodnevnu žrtvu paljenicu Bog dva janjca odredi A dva put u danu, ujutro i navečer, bili su ti obredi Uz janje se brašno umješano u ulje i vino prinosilo A sve se to pred šatorom, pred Bogom i ljudima donosilo Ovom uredbom svi naraštaji se Boga svoga imaju sjetiti Njegov je to narod, što ga tako Bog želi sebi posvetiti I tako narod ima upoznati da je među njima Njihov Bog I iz dana u dan sjećati se Izbavljenja i Spasenja svog ... ********** Bog je još od davnina pozivao narod da ga prinosima slavi U punini vremena i Sina posla,a danas na oltaru Bog je pravi Na križu on za nas posta janje bez mane, žrtva tako sveta prinos savršen, bez mane, prinos koji oduzima grijehe svijeta Jaganjče Božji, Sine Očev, koji ponizno htjede za nas Janje biti Kad bi znali što radiš iz ljubavi prema nama, ne bi prestali suze liti Pa ipak, u nekim crkvama nema više Tvojih svakodnevnih prinosa I nema Tebe posvećena na oltaru, kao da je nestalo vjerskog zanosa ... Kad tko janje vidi - vidi jedno biće bijelo, nedužno, krhko i nježno A krvlju su se morale obojati njegove nedužne oči i ruho snježno Janje Božje, bijelo, a krvlju proliveno, sebe si predao za nas Janje Bože, oprosti nam grijehe, u Tebi je naša radost i spas Janje Božje, Ti puštaš da na Tvoje srce svoje grijehe stavimo Oboji ih svojom krvlju perući nas od njih, da Te radosno slavimo |
DALJNJE UPUTE O SVETIŠTU (žrtvenik, liturgijsko ruho, posvećivanje svećenika, ...)
Za žrtvenik mu je rečeno da se od bagremova drva trebao praviti Od dasaka i s kolutovima gdje se motke za nošenje mogu staviti Prebivalištu je trebalo i dvorište načinjeno od lanenog platna A dok su detalji u dvorištu od srebra, unutrašnjost je više zlatna... Izraelci su trebali donositi čistog maslinova ulja da neprestano gori Pred svetinjom nad svetinjama, i tako o Prisutnosti Božjoj zbori Oni koje Bog odabere u svoju svećeničku službu svjetlo trebaju paliti I to je naredba vječna za sve naraštaje, i to će svijetlo Boga hvaliti Arona i njegove sinove Bog u svetu svećeničku službu izabra Pa Mojsiju opiše i potrebno ruho, jer i to on u svom planu odabra Ruho su imali raditi vješti ljudi koji su se mudrošću napajali: Naprsnik, oplećak, ogrtač, košulja, mitra i pas su se u to ubrajali Oplećak se imao vrlo vješto izraditi od lana i zlata, dio odjeće svete Na njemu dva dragulja, s imenima Jakovljevih sinova, da ih se sjete Naprsnik ima četiri reda dragulja, no ne da se svećenik tim uznosi Ukupno dvanaest dragulja, tako da sinove Izraelove na srcu nosi Ogrtač je imao biti od ljubičastog prediva i rubovi lijepo obrubljeni A na dnu bi imao zlatna zvonca i šipci bi na njem bili izvezeni Zvonca bi bila napravljena tako da uistinu zvone kad svećenik dođe Bilo je od velike važnosti da se čuje kad ulazi u svetište, i svečano prođe Na pročelju mitre trebala je biti pričvrćena ploča što se zlati A na nju je trebalo slova - ''Jahvi posvećen'' - lijepo urezati Time svećenik preuzima na se od prinosa moguć nedostatak I tako stječe za njih Božju naklonost – to je njegov zadatak Za Arona najprije pa za sinove njegove trebalo je haljine praviti A onda pomazati njihove ruke i na taj način u njih vlast staviti Bog još doda detalje vezane uz čednost, kako će se vladati I kako reče tako su su imali i vršiti, inače bi mogli stradati ... ... I ruho ukazuje na svetost službe koja se vrši, onda pa i sada I zato nije ne važno kako se i sa tim u crkvenom prostoru vlada Uvijek ima onih koji će reći da izvanjsko nije tako važno Al mi smo tjelesni pa nam i simboli govore, ponekad i snažno ... Hvala Ti Bože za sve današnje posvećene svećeničke ruke Koje na oltaru posadašnjuju trenutke tvoje Kalvarijske muke Hvala Ti za sve one koji svoj poziv obavljaju sa puno ljubavi a za one koji nisu, molimo te, ti im tu ljubav u srce stavi ... Pomozi svima nama, da ne budu prazni naši prinosi na oltaru Tebi nisu naši darovi potrebni, al ipak... veseliš se našem daru Pomozi nam Majko da kod oltara kao ispod križa stojimo I daj nam potrebnu hrabrost da se križa i patnji ne bojimo |
17.07.2014., četvrtak
daljnje upute za svetište (Prebivalište...)
Mojsije od Boga dobi upute kako će Prebivalište napraviti Tj. Svetište u kojem će se Božje zapovjedi staviti Zbog njihovih seljenja moralo je biti od zastora pravljeno A zbog svetosti njegove moralo je biti i zlata stavljeno Tako je Mojsije po uputama znao kako Bog želi da Šator izgleda U nekim detaljima bilo je svete simbolike pa Bog i na to gleda Bog mu je točno rekao od koliko zavjesa i koje visine i širine te kako staviti zlatne kopče da se sve skupa ne odvaja od cjeline Dok su zastori naokolo bili tanji, pokrov je bio od čvrste i fine kože Za zastore navesti je trebalo je umjetnika naći jer on to bolje može Bog je želio te obojane lanene zastore - ukrasiti vezom kerubina Jer Šator taj sveto je mjesto, mjesto u kojem će On biti među njima Mjesto za kovčeg saveza u šatoru imalo se posebno odvojiti Posebno je imalo biti i ukrašeno, i sa više zlata se imalo obojiti To je mjesto u šatoru odvojeno, to je Svetinja nad svetinjama U Svetinji je Kovčeg svet, a svijećnjak i stol, izvan, pred zastorima Na brdu je Bog pokazao Mojsiju kako stvari imaju izgledati Kako sve to izraditi, kakve detalje, od čega je što i kako poredati ... Eto s koliko pažnje se radilo prebivalište za Boga među njima Taj šator u pustinji, gdje Bog govori, povrh kovčega sa zapovjedima, A da li nas današnje crkve na Božju prisutnost snažno podsjećaju? Dal se stvarno ide za svetošću i za tim da se ljudi bliže Bogu osjećaju? ... Osjećamo li strahopoštovanje prema svetohraništu gdje je sam Bog I prema oltaru, gdje na misi čekamo Pretvorbu od kruha u Boga svog Nije li užurbanost ušla, svjetovnost i golotinja - u taj prostor crkve svet A o svetosti tog prostora trebala bi govoriti i odjeća naša i pokret Crkva nije muzej nit kazalište, nije kino nit koncertna il plesna dvorana I ne bi valjalo, da u ime nečeg, čovjek bude centar usred Božjeg stana A gdje je Bog? Bog je svugdje. To mi znamo. Pa ipak – tišina nam treba Da shvatimo da je On tu, u svetohraništu, na oltaru, kao i posred Neba Crkve su naše Hramovi Božji sveti, kuće molitve, a ne trgovačke kuće Oltari su mjesta gdje Bog silazi, sveto mjesto i za naše molitve goruće Tako lako je i danas od tih mjesta činit kuće razbojničke, mjesto svete Dolaziti iz razloga krivih, mjesto da se duše tu Boga svoga sjete Al ako netko Boga ne traži i ne želi se susret s Njim niti Njega zvati Onda tu samo ljude želi susrest, pokazat se, pjevat i ugodno osjećati Ne budimo mi uzrok tomu da mjesta molitve - nešto drugo postanu Tražimo Boga svugdje, a pogotovo u crkvi, tom Njegovu stanu Ne činimo od kuće Oca našeg, nit od srca svoga, pazare il kuće laži Zar Isusa vrijeđa manje danas nego prije – kad se tu Bog ne traži? Crkva nije mjesto trgovine, i da se priča s drugima o koječemu Njega treba tražit u toj Kući najprije, a onda i u ljudima i u svemu ... Naravno da je to i kuća našeg Oca u kojoj nas On kao djecu čeka Al možda nam zbog sporednosti nekih Božja Ljubav ostaje daleka Bog želi da smo kao djeca, al nekad to djetinjstvo ljudi različito shvate I od samog Oca može postat važnije da nas neki lijepi osjećaji prate ... Kako će nam Bože išta drugo u svijetu Tvoju prisutnost objaviti Ako te tu, u najsvetijem mjestu, dostojno ne možemo slaviti? Pomozi nam dobri Oče, da Te sve više tražimo, a i nalazimo Nek ne bude pokora u crkvu ići - već da tamo rado zalazimo Ne daj da nas zavedu moderna nastojanja koja od Tebe odvlače Ne daj da u prostore svete ulaze i oni koji se više svlače neg oblače Ne daj da Prisutnost tvoja bude nečim, stvarima il i ljudima zasjenjena Jer za Nju je Kuća tvoja načinjena, za Prisutnost Tvoju namjenjena Pomozi nam Majko da se dolično ponašamo u Božjem hramu Daj da kršćani primjerom unose svijetlo u sve veću tamu Pomozi nam Duše Sveti da Tvojim Duhom dišemo tu i svuda i neka oči duše - u hostiji i kaležu - prepoznaju velika čuda ... |
UPUTE O SVETIŠTU (detalji)
...........................................................................................................................................................................................................
 Bog je Mojsiju dao Deset zapovijedi kad pred Njega stupi A dao mu je još i upute za svetište i da darove za svetište skupi Skupljati je trebalo od onih što od srca daju za Taj Božji stan: Drago kamenje, zlato, srebro, kožu, ulje, drvo, predivo, lan... Za Kovčeg u kojem su se zapovjedi držale nalog mu je dan: Da bude napravljen od bagremova drva, a zlatom okovan I motke četiri trebale su biti i četiri koluta zlatna sa strane... Tako se imao načiniti Kovčeg, pa da u nj Svjedočanstvo stane Za mjesto odakle će Bog Mojsiju govoriti Pomirilište se zvalo A bilo je tako sveto pa je stoga između dva zlatna kerubina stalo Cjelokupno Pomirilište s kerubinima , na Kovčegu ima stati I sa tog svetog mjesta Bog će Mojsiju za narod opet upute dati... Od zlata se imao napraviti i stol gdje će se kruhovi prinositi A i stol je kolutove imao da se može s motkama prenositi Na stolu je imalo biti posuđe zlatno, sveto, kao pehari i zdjele I tu su svagda prinosi od kruha imali biti, da Božje lice vesele I za svijećnjak upute dobi, a dade mu Bog i sve detalje toga rada Od zlata je imao biti kao i cvjetovi na njemu, od jednog komada Reče mu da pazi da budu točno onakvi kako ih je vidio na Sinaju A sigurno s nekim razlogom Božje Riječi i ove detaljne upute daju ... ... Bogu nisu dosadni detalji, njemu koji je svijet stvorio, i tako je snažan On je stvorio i naše oči - taj 'detalj', na nama, tako malen, tako važan... Bogu nije žao zlata da se upotrijebi za ono što je odraz Njegove slave Trebalo je biti od svega drugčije, od svega ljepše - mjesto Njegove objave Dragi Bože daj nam više pažnje za detalje u ovo vrijeme eksplozivno Kad nam sa svih strana serviraju vijesti pod rubrikom: ekskluzivno! Uistinu događa se nešto važno, na sve strane zemlje ljudi u protestu A hoćemo li mi u krizama svijeta pasti u vjeri, na tom važnom testu Od detalja se život sastoji, pa i svete Božje tajne na oltaru Ako nam do detalja nije, onda ne vidimo ništa u tom Daru Bog je tu u detaljima, u komadu kruha, u malo vina i vode Njegovo Tijelo i Njegova krv, da nas od smrti vječne oslobode Ako primjećujemo detalje i Bog nam može preko njih govoriti I naša se duša može, gledajuć detalje, u Bogu odmoriti Ipak, upitat se treba koji nam duh u svijetu servira detalje I dal nas time želi odvući od Boga, od Svetoga, što dalje Zao duh postoji kao i zli ljudi, koji baš to imaju u svom cilju Oni ne trpe Boga ni dobrotu, jer ne vole ni sebe ni svoju zbilju Pa što bi voljeli drugog, što bi im stalo do nečije duše? U nesreći su svojoj obuzeti zlom i drugima sreću ruše A detalji u crkvama – drugčiji su neg su nekad bili modernu su svijeću, bez voska i plamena tamo upalili Ni slike svetaca nisu što su bile, ni crkvena arhitektura I kako da nas pobudi na štovanje Svetog ta moderna garnitura I svetohranište negdje više nije - 'svetinja nad svetinjama' I vječno svjetlo pokraj njega nadjačava neka tama I ono što je najvažnije u svetoj misi sporedno postaje I sporedno biva glavno, a ne Isus što se nama daje A zar je nebitno klečanje i dal se Bogu klanjaš u svom stavu? Zar je važno pokazati se il možda pjevat na ljudsku slavu? Može li se pričest dijelit bilo komu, ko što se bonboni dijele? Može li se u svetištu iskreno biti, a da se Svetom srca ne vesele? Ti znaš, Bože, da nas svijet ne voli, a ni svetišta Tvoja Smeta mu molitva. Svijet želi svoje reklame i nedjela svoja Svijet se ponosi grijesima svojim i ko da se ne želi sjetiti: Da nas Ti želiš za sebe, i da svakog od nas želiš posvetiti Biti u svijetu a ne biti od svijeta! – zadatak nam daješ A taj svijet pun zala TI ipak ljubit ne prestaješ Šalješ nas da idemo i budemo mala svijetla u tami I obećaš da ćeš biti s nama, da nećemo biti sami ... Pomozi nam, Bože, da svoj poziv svet ne iznevjerimo I da se u ovom svijetu samo Tvojom mjerom mjerimo Sluge smo beskorisne, al nas Ti ko djecu dragu gledaš O da barem shvaćamo koliko nas voliš ... Oče NAŠ! |
16.07.2014., srijeda
SKLAPANJE SAVEZA
.................................................................................................................................................................................................................
 Uziđi k Jahvi! – Bog zapovjedi Mojsiju, ali i još nekom: Sedamdeset i još dvojica pošla su s njim, al ne daleko Oni se dalje primicati nisu smjeli, al Bog im milost dade da ga vide: podnožje mu kao od safira, i sjaj velik imade Otud Mojsije dalje uputu dobi da se penje i da čekat ima A onda će mu gore Bog dati kamene ploče sa zapovjedima Još neki dio puta samo Jošua pođe s njim, a onda sam ode Prema vrhu Sinajskog brda Božji Duh i njegove namisli ga vode Šest dana Božja prisutnost je obavijala Sinaj, u oblaku poput znaka Da Bog je tu... A sedmoga dana Bog pozva Mojsija iz oblaka Četrdeset dana i četrdeset noći oblak se ovaj s brda ne diže A vrh brda bio je Izraelcima ko vatra koja sažiže Mojsije zađe u oblak, gdje se blizu Bogu sam imao popet Pa sve te dane ostade gore, da zadatak obavi svet ... ... Jedan čovjek, ni riječit, ni bez grijeha, Bogu za pomoć treba Da uz Njegovu pomoć, putem zapovjedi, narod vodi do Neba Jedan čovjek spreman vršit Božju volju, i danas bi nam trebao Jedan čovjek koji se pred očitom voljom Božjom ne bi kolebao Jednom i sam Bog posta čovjekom i opet zove ljude na svoju stranu Isus, Bogočovjek, dođe radi nas, da nam ponudi Zemlju Obećanu Za naš spas neba se lišio da nam bude u nevoljama blizu Izabravši siromaštvo, ne žaleć se, ni sam nije zaobišao krizu. Daj i nama Isuse da volja Očeva bude i naša hrana Daj da u toj volji živimo svake noći, svakog dana. Daj da Tvoju Riječ i Tvoju volju tražit ne prestanemo pa da možemo reći: 'Sve što Bog kaže, izvršit ćemo!' Daj Gospe, naša Majko, da činimo sve što nam rekne Nek pred voljom Božjom srce naše ponizno poklekne. Što god vam rekne – učinite! - To su tvoje majčinske riječi A ako bi htjeli drugim putem, pomozi nam, Ti nas spriječi Duše Sveti, Ti si Ljubav i stvaratelj duša svih Ispuni našu dušu, Duše Sveti, Ti Goste, blag i tih. Pomozi nam da budemo ono na što nas sam Bog poziva Pomozi nam da Boga i bližnjega srce uvijek voli i poštiva... |
NASTAVAK PROPISA
 Lagati ili krivom izjavom pomagati zlikovcu – zlo je Ne povodi se za mnoštvom nego gledaj - Istina što je! Ako imaš neprijatelja i njegovo magare vidiš da je palo Podigni ga i vrati ga gospodaru kojem je do njeg stalo Daleko treba stati od ubijanja nedužna, od optužaba lažnih Jer Bog neće pustit nekažnjena zlikovca iz svojih ruku snažnih Šest godina zasijavaj zemlju a sedme pusti da neobrađena stoji te godine pusti je da počiva, nek siromah s nje plodove broji Šest dana svoj posao obavljaj, a sedmoga od posla odustani I sluga i magarac i ti ... u taj dan sa svim svojim poslom – stani Nemaju se šta spominjati imena drugih bogova. To je tlapnja pusta Takvo što neka je daleko od pobožnih usta... O Blagdanu beskvasnoga kruha , Bog je bio jasan, U sjećanje na Izlazak – sedam dana imao se jesti kruh beskvasan O Blagdanu žetve nek nitko preda Nj ne stupa praznih ruku, Nek se donesu prvine svojih usjeva, tako reče svomu puku O Blagdanu berbe, na koncu godine, nek se isto prinos dade Kad se s polja pokupe plodovi onoga što ruke njihove urade Dalje Bog kaže onom tko ga sluša: pred tobom ću anđela slati On će te dovesti u mjesto koje sam odredio i neprijatelje otjerati Protiv njega nemoj raditi, protiv njega nemoj nikad biti Ako ga poštivao budeš svi će se neprijatelji pred tobom istrijebiti Još reče - Kad dođeš među strance gdje poganstvo klija Ne klanjaj se bogovima tuđim, nek ih ruka tvoja slobodno razbija Klanjaj se Bogu svom. Njemu jedinome trebaš služit! Ako tako budeš činio blagoslov Božji tebi će se pružit ... Blagoslovit ću tvoj kruh, tvoju vodu i bolest od tebe odagnati Samo ako iskažete Jahvi štovanje, On će uz vas u obrani stati Pred tobom ću stršljene poslat da neprijatelje otjeraju Al ne odjednom, nego ću učinit da se pomalo pomjeraju Ako bi odjednom otišli sa zemlje šteta bi se na nju sručila Jer bi zemlja opustila i mnogim se divljim životinjama napučila Od Crvenog do Filistejskog mora – granične će bit oznake Od pustinje pa do Rijeke stanovništvo će pasti u tvoje šake Ne pravi savez s njima i nek te ne navode na grijeh protiv mene Ne štuj kumire poganske zemlje jer to su stupice njene ... Ti se Bože brineš za narod svoj i upute im uvijek daješ Ako tebe tko i danas traži ti ga vodit ne prestaješ Istina je nekad nam se čini da neprijatelji imaju veću moć Zar od tebe? Koji i anđele i stršljene šalješ kad trebaju doć... Iz propisa životnih Bog pokazuje koliko mu je svakodnevnica važna Pa su i ti propisi za štovatelje njegove bili također poruka snažna Bogu nije nevažna ni koza ni magarac što pod teretom negdje pada Pa zar On želi da dijete njegovo pod teretima nekim strada? Bog je već tada govorio o ljubavi prema neprijateljima Pokazujući još onda svoje milosrđe i ljubav prema svima Daj nam Bože srce razborito i svoju ljubav prema svima I onima što do spletke pletu, a ne tek prema dobrima Jer što osobito činimo, ako volimo samo one koji nas vole Što osobito činimo ako to ne košta, i Tvoje rane nas ne bole Još odonda vrijedi zakon da se valja čuvat lažnih optužbi Jer tko laže, svjedoči lažno i kleveće - nije u Njegovoj službi Zakon je davni o sedmom danu: počinku je posvećen i Njemu Nama je to nedjelja, dan odmora i Zahvale Bogu, na svemu A znamo da je sveta misa najbolja molitva i zahvala Tamo nas Bog čeka da bi mu naša srca svoj prinos dala. Kad bi vjerovali da je Hostija živi Isus što dolazi posred nas Ne bi se libili da mu dođemo blizu i u Njega tražimo spas I ne bi se neki pravdali: 'mi kod kuće molimo i vjerujemo'. Išli bi iz ljubavi, a ne jer Zakon kaže da nedjelju poštujemo Na velike blagdane posebno se valja sjetiti Božjih djela kojima nas je Božja ruka i Njegova milost spašavati htjela U otajstvo Božića i Uskrsa vidimo - s Neba dođe Ljubav čista: Bog je postao čovjekom i pobjedio smrt u osobi Isusa Krista *** I kao što je nekad Bog Izraelcima pomoć obećavao dati Ni mi mu nismo manje vrijedni, ni nama pomoći ne krati, I dao nam je Isus sredstva spasa: u svetim sakramentima, A obdario nas je i Majkom svojom, i svecima i anđelima Hvala ti za sve te dare Bože kojima se i propuštamo služiti Kad nemamo naviku s takvim se tvojim društvom družiti Tko može reći da je Tebe i zagovornike na nebu zazivao A da mu nisi pomogao i da si se Ti daleko od njeg skrivao? ... Oprosti nam Oče nebeski za propuste i takve vrste Na svoju štetu pomoć propuštamo, ko pjesak kroz prste Oprosti svima nama što se tako malo Tvojim darima služimo Oprosti nam što se na zemlji s Nebom tako malo družimo... |
BUDITE NAROD SVET
............................................................................................................................................................................................................
Da i mi budemo narod svet, da nam srca budu sveta, čista On je Otac koji djecu kroz povijest spasenja i odrastanja vodi Al On je uvijek isti i uvijek želi da živimo s Njim, u slobodi. Bog i nama daje priliku da njegovi budemo, da s njim živimo Al koliko je to nama važno, koliko se drugim stvarima divimo? Bog želi da slušamo njegove riječi radi našeg dobra i sreće Al koliko mi shvaćamo da od te sreće s Njim - nema neke veće? I možda nas često na tom putu obzir svrne: jer što će reći ljudi? Kao da je više važno što ljudi misle, što smrtno srce sudi? Važno je jedino čuvat tu želju: Bogu svom ugoditi – što više Ne gledajuć na zlu namjeru nekih, već što Božja ruka piše ... Isuse, ti si rekao: 'Budite savršeni ko Otac vaš na nebesima!' Kako uzvišen zadatak za ljude što se od Početka kupaju u grijesima! No kako čovjek uopće dobar može biti bez pomoći svete Tvoje? I kako će savršen biti – ako ne pusti da Tvoje ruke njegov život kroje? ... TI znaš, Isuse, da nije moderno biti ni dobar ni svet I znaš... ako to netko poželi, prezret će ga ovaj svijet Zato si i rekao: 'Budite u svijetu al ne budite od svijeta!' 'Uska je staza u Život, a široka ona u propast' i prokleta... Pomozi nam Oče da naše srce Tvoju usku stazu traži Da nam ne bude neki širok, prostran i udoban put - draži Pomozi nam da volimo ono što Ti voliš, što je Tebi drago Čuvaj nas u Ljubavi svojoj, da nam to bude najveće blago. |
NASTAVAK PROPISA
............................................................................................................................................................................................................... Ako bi se tko zatekao u štali, kako se lopovski vlada Nije podložan osveti onaj tko bi ga udarcem usmrtio tada Tko pusti svoju stoku da na tuđu njivu il vinograd uđe i njegova stoka pobrsti plodove - treba nadoknaditi tuđe Tko zapali vatru a ona zahvati i nečije žito, mada to nije htio Tko je vatru zapalio isto bi štetu nadoknadio Kad se kod znanca položi novac il kad se kod njega čuvaju stvari pa mu budu pokradene. Isto mora nadoknaditi, kaže zakon stari Ako se lopov ne pronađe vlasnik se ima Bogu pokazati A da on to nije učinio mora se pred Bogom dokazati Bog je bio onaj tko je proglasio krivca u sporu o pronevjeri A dvostruka odšteta je kazna što se krivcu odmjeri Ako se susjedu povjeri koje grlo stoke pa mu se što dogodi, nek dokaže da nije kriv što blago ta nevolja pogodi A ako dokazati ne može, pred Jahvom se treba zakleti. To vlasniku to treba biti dovoljno, ne nada se nekoj ošteti Ali, ako se dokaže da je ipak ukrao - mora dati nadoknadu Ako kaže da je zvjer kriva – onda se rastrgani komadi za dokaz dadu Ako tko djevojku zavede i s njom legne - treba je uzet za ženu Ako je njen otac ne da, tad u srebru ima dati ženidbenu procjenu I još je mnogo drugih propisa kojim su se kažnjavali krivi Tako primjerice za vračaricu je rečeno-ne dopusti joj da živi Tko bi počinio bludni grijeh sa živinom smrtna kazna je bila A ista je kazna i onda kad bi se kakvom idolu žrtva prinosila Pridošlici se ne bi smjela nanositi nikakva nepravda niti tlaka Jer i sami su se mogli sjećati dana u Egiptu i tamošnjeg mraka Ako bi tko ucvilio udovicu i siroče pa oni zavape Bogu tada Njegov gnjev bi se raspalio i uslišio bi ih On - njihova Nada. Za to ucviljenje pogubljenje mačem bi krivcu uslijedilo tad Tako te bi žene njihove ostale udovice, a djeca im siročad Za pozajmicu siromahu nije bilo dopušteno kamate naplatiti A ako se od susjeda uzme ogrtač, do kraja dana morao se vratiti Dalje zakon govori, što i danas znamo, nek se 'ne huli na Boga' No također kaže dalje... ' niti psuj glavara naroda svoga' Ne oklijevaj s bogatim prinosima gumna ili mladog vina A u prinosu Meni daj i prvorođenca, svoga sina A i prvina od blaga imala je biti Bogu prinos svet Nakon što prođe sedam dana odkako dođe na svijet Nek se ne jede meso od životnje koja je zvijerima bila plijen ... I budite svet narod – narod meni posvećen! ... |
15.07.2014., utorak
OSTALI PROPISI
Podsjeti Bog Izraelce kako su svjedoci bili da im On govori Te im reče da se čuvaju bogova što ih ljudska ruka stvori I zatraži da se pravi žrtvenik od zemlje il od neklesana kamena I gdje god ga Mojsije spominje bit će mu duša blagoslovljena ... A kakve danas žrtvenike Bože od nas želiš? Može li i stol biti žrtvenik kojem se veseliš? I kad tko prikazuje rad na zemlji, rad na polju Ne čini li, ko na žrtveniku, Tvoju svetu volju? No, nema žrtve usporedive sa žrtvom na oltaru zato Ti hvala ti na toj žrtvi, na tom svetom Daru. Pomozi nam cijeniti tu Kalvariju prisutnu i nama Jer u svakoj misi opet tu je Srce što se slama... *** Kad robovanju Hebreja šest godina mine sedme godine mogao je otići bez otkupnine Ako bi mu gospodar ženu pronašao i ona mu rodi Gospodaru ostavlja i ženu i djecu kad se oslobodi No, ako rob kaže da voli svoju čeljad i da slobodu neće Onda ko znak trajnog služenja - na bušenje uha kreće Ako bi koji gospodar ropkinju odredio svomu sinu Kao o kćeri njegove ruke ima da o njoj brinu ako sin hoće i drugu, pa se i druga ženidba dešava onda prvoj ne smije uskratiti nikakvih ženinih prava Kako se pravda morala očitvati već u životu ovom tako se nekad i čuditi možemo nad Božjim slovom No opet znamo da je tada bilo neko drugo vrijeme I za njih je to bilo pitanje pravde, nije bilo dileme Tako je za hotimično ubojstvo smrtna kazna slijedila Jer to je za njih bio dokaz da je pravda pobjedila Ako tko nije hotimično ubio nego po nesreći Ubojici se moglo odrediti mjesto gdje će pobjeći Ako tko udari roditelja ili se njihovu proklinjanju poda Ako tko otme čovjeka, bilo da ga zadrži ili da ga proda ... Ma kako nekom ne izgledali tako strašni ti slučajevi razni Počinitelji ti imali su se predati - oštroj, smrtnoj kazni Ako bi se u tučnjavi netko ozlijedio pa ozdravio krivac bi neku bi naknadu ozljeđenom ostavio Za gubitak vremena i njegovo potpuno izlječenje Morao bi nadoknaditi nečim - za štete počinjenje ... Ako vlasnik tuče roba pa ovaj od batina premine Ima se osvetiti. Al ako se oporavi - osveta ga mine. Ako se žena trudna udari pa od udarca pobaci dijete Mužu se ima nadoknaditi za stvaranje takve štete Bude li u tuči drugih zala nalagala se kazna jednaka A kažnjena je imala biti i rana i modrica i opeklina svaka Taj zakon nama danas može izgledati grub Jer u načelu glasi: Oko za oko, zub za zub... Dobro su imali znati tu kaznu oni što se tuku: 'Modrica za modricu, noga za nogu, ruka za ruku...' I za govedo bi kazna bila ako bi naopako bilo Ako bi bolo – ubilo bi se, a vlasniku bi se oprostilo No ako je govedo i prije bolo, pa bode opet i nekog usmrti Onda vlasnik njegov također ne bi lako pobjedao smrti Mogao je za svoj život otkupninu platiti I jedino tako od sebe srdžbu kazne odvratiti Tko bi tuđem govečetu štetu prouzročio To bi nekako nadoknadio, vlasniku unovčio A tko bi veće goveče ukrao morao bi - pet za jedno dati Što god je s tim učinio, ako je krao - umnoženo vrati ... I danas bi mi često na ranu ranom uzvratili Makar kažemo da se ne bi na stari zavjet vratili Da smo uistinu kršćani, možda je to tek naša mašta jer Isus svog učenika ne uči osveti nego da prašta ............... Daj nam, Bože, srce spremno na opraštanje svima Daj da Tvojom ljubavlju odgovaramo dobrima i zlima Učini srca naša po srcu svom, srca koja praštat žele A neka nas i mali pomaci na dobro u drugima – vesele. |
DESET ZAPOVIJEDI
...........................................................................................................................................................................................................
Ja sam Bog vaš i nemajte drugih bogova uz mene! Da se sjete da je on taj koji ih je iz ropstva izbavio Da ne bi narod, susrećući pogane, njihove bogove slavio Upozori ih da se ne klanjaju ničem što načini ljudski dlan Nekom liku il obličju, jer reče – On je Bog ljubomoran Reče i da kažnjava grijehe onih koji ga mrze i Njega gube A milosrđe će iskazati na tisućama, onima koji ga ljube  Dalje reče: Ne uzimaj ime Jahve Boga svoga uzalud I Dan Gospodnji svetkuj, tad neka stane tvojih ruku trud Taj dan neka ne radi nitko u tvojoj kući jer to je dan svet Jer i Jahve se odmarao sedmi dan nakon što je stvorio svijet Poštuj svog oca i majku svoju da imaš na zemlji život dug! Ne ubij! Ne čini preljuba (gdje se u nevjeri vara bračni drug) Ne ukradi! Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga ! I ne poželi žene ni stvari tuđe, ni išta što je bližnjega tvoga! ... I dok je Bog u svojoj slavi i moći s Mojsijem govorio Znakovima sijevanja i grmljavine o Prisutnosti je zborio A narod što stajaše podno brda, tresao se od straha Mislili su kako bi i umrijet mogli od jednog Božjeg daha Mojsiju rekoše nek On s Bogom priča, pa su u nj oči uprli Bojali su se, ako njima Bog progovori, da bi od straha umrli Ne bojte se, Mojsije im reče, Bog je došao da vas kuša Da osjetite strah i ovaj strah da dobro upamti vaša duša Narod ostane podalje dok je na brdu gust oblak bio Pa se Mojsije uspne gore gdje mu je Bog izbliza govorio Bog mu reče o žrtveniku koji ima od zemlje sagraditi I još mnoge propise, što se u određenim prilikama ima raditi ... Bože dragi, Oče naš, te iste zapovijedi i nama si dao I već si tada, kao Sveznajući, i ljude današnje znao Znao si već tada što ćemo držati i protiv čega griješiti Ti koji karaš zbog grijeha, raskajanu djecu znaš i tješiti Izraelci su bili svjesni da si Ti taj koji daješ Riječi s neba Bili su svjesni da ih za vijeke vijekova zapamtit treba Pa ipak se o Te zapovijedi ogriješiše kad sjećanje ode Zaboravili su Te i pustili da ih neki drugi 'bogovi' vode Izgubio je narod i ljubav i strah i strahopoštovanje Toliko drugog postalo je važnije nego TI i o Tebi znanje Zar nije baš tako u ovo naše vrijeme kad se Bog zaboravlja A bog novca, uspjeha, užitka ...- na prvo se mjesto stavlja Treba li zagrmit s neba, treba li se zemlja strašno tresti Da bi se narod odlučio u poniznoj molitvi s Tobom sresti? Treba li se narod pobojati da će u nevolji nekoj umrijeti Prije nego li ostavi idole i konačno se Boga svoga sjeti ... ? O Bože, pomozi nam da se držimo Tvojih svetih zapovjedi Zakon Tvoj vječni, nek u srcima našem nikada ne blijedi Taj Zakon Tvoj - svojom rukom svetom na moju dušu stavi Da ga srce zbog nikog i zbog ničeg ne odbaci il zaboravi ... Sve što vam kaže učinite! – sjećamo li riječi Majke Marije? Ili su Božje zapovijedi nešto dosadno, a tražene su - igrarije? Marijo Majko, ljubavi nam daj za ono što nam Bog želi reći I daj da shvatimo da je slušanje Boga pravi temelj našoj sreći |
14.07.2014., ponedjeljak
DOLAZAK NA SINAJ
...........................................................................................................................................................................................................
 Tri je mjeseca otkako su iz zemlje ropstva izišli Pa su nakon dugog hoda i do brda Sinaj prišli Tu u pustinji pred brdom njihov tabor je bio A na brdo nitko osim Mojsija i Arona nije smio Mojsiju je Bog još iz gorućeg grma bio rekao Da do tog brda k Njemu dođu, pa je to i dočekao Ode Mojsije na brdo dok je narod ostao dolje Da čuje opet taj glas s Neba, taj glas Božje volje I reče Bog: Na orlovskim krilima sam vas nosio narode izabrani, kojeg sam za vjernost prosio Bit ćete mi narod svećenika, narod svet biti ćete mi predraga svojina mimo cio svijet No da bi to takvi bili - morate mi vjerni biti Držati moj Savez i Njemu se pokoriti... Mojsije kaza narodu za Savez što se ne smije kršiti A narod jednoglasno reče da će volju Božju vršiti Tad Mojsije opet ode pa kaza Bogu njihove riječi A Bog će njemu da u penjanja na brdo narod spriječi Brdu, ko drvu spoznaje dobra i zla - nisu smjeli prići Ni podnožja se dotaknuti jer će ih smrt stići A prekosutra će se On u gustom oblaku spustiti Govoriti s Mojsijem, a tek kasnije narod gore pustiti Na otegnuti zvuk trube mogu i oni ići - tako Bog odredi A do tad se posvetiti trebaju kako propisuju obredi Kako reče Bog tako je bilo – gust se oblak nad brdo nadvio S munjama i gromovima kao znacima, Bog je tu očito bio Bog je u obliku ognja sišao i brdo Sinaj se zavilo u dim Narod ostade dolje a Mojsije ode pričati s Njim Dim se dizao kao dim iz neke peći A onda je bivao sve veći i veći Brdo se treslo i zvuk trube dođe A samo Mojsija Bog pozva da pođe Kad se popeo Bog mu opet naredbu istu prozbori Da se narod ne penje na brdo, neka ih upozori Jer mnogi će poginuti ako se penjati odrede Zato neka im granice stavi, a onda i Arona povede ... I danas bi Bog silaziti mogao i grmljavinom govoriti Al tišina se njemu sviđa i preko nje nam želi zboriti Kad dođem na sat klanjanja pred Presvetim Zašto da se naroda ovog i brda onog ne sjetim? Jer isti je to Bog uz zvukove trube ili lagan stih Onda je bio tako glasan, a danas tako tih Onda je on sam dizao dim, a sad mi tamjanom kadimo I ako nam ne govori osjećajima, mi se lako hladimo Mi bi mu možda samo pjesmice slatke pjevušili A kad bi znali Tko je on od tog znanja bi se srušili I danas se razni tabori traže, kao molitvena mjesta Al često se bez promjene vraća i odluka čvrstih nesta ... O daj Bože da iz molitava uvijek izlazimo bolji I da spremniji budemo prepuštanju Tvojoj volji Ako ti obećajemo da ćemo čuvati Riječ Tvoju Daj da to i vršimo, odlučni u životnom boju Marijo, Majko, pomozi nam da Tebe slijedimo da prekršenim obećanjima Boga ne uvrijedimo daj da čuvamo Riječ Božju i u srcu prebiremo s Bogom u srcu da živimo i jednom umiremo |
13.07.2014., nedjelja
JITRO I MOJSIJE
...........................................................................................................................................................................................................
Pa povede njegovu ženu i sina dva, te do njega odu A Mojsije i narod su na Božjem brdu bili utaboreni Iako na slobodi, od nevolja raznih bili su umoreni  Zagrlio Mojsije Jitra pa mu pričao kako je put tekao O nevoljama na putu i izbavljenju sve mu je rekao Jitro se radovao njihovu izbavljenju iz Egipastskih šaka I što je tako kažnjena egipatska nepravda jaka Sa žrtvom paljenicom i prinosom hvalio je Jitro Boga Slaviše Mojsije, Aron i starješine naroda Izraelskoga Sutradan Mojsije sjede da među narodom pravdu kroji A koliko naroda pred njim dođe Jitro ih previše nabroji Vidje Jitro da će takav posao Mojsija sasvim iscrpiti Jer ne može on za svima njima te nesuglasice krpiti Zato mu kaza da izabere u narodu razborite ljude Pa da oni i bez njega, po Božjem, manje stvari sude A samo one veće probleme koje sami riješiti ne mogu Neka donesu njemu da im on kaže kako se sviđa Bogu Reče mu: Olakšaj sebi breme, nek ga oni nose s tobom Pa Mojsije olakšan tako i učini, uze još sudaca sa sobom ... Hvala Ti Bože za sve one koji su slušali naše probleme Što su darovali svoje vrijeme i strpljenje za naše dileme I možda smo često uzimali tu pomoć zdravo za gotovo ne cijeneći pravo što smo naišli na Putu na mudro slovo. Oprosti nam, Oče, nezahvalnost za savjete dobivene Oprosti nam Isuse, zbog nas suze i kapi krvi prolivene, Oprosti nam Duše Sveti nemar za Tvoja nadahnuća, Oprosti nam Majko, za trenutke i od tebe odmetnuća Oprosti nam, Bože, kad u molitvi dosadni, sipamo riječi Bez srca raskajanog i bez želje da se u poniznosti kleči Oprosti nam što smo se nekako udaljili od Riječi Tvoje I ne vidimo više ispravno svijet što tone u crno-sive boje Neka nas problemi potaknu da od tebe odgovor tražimo Na koljenima da molimo i jedni druge na putu snažimo Ti Bože Stvoriteju najbolje poznaješ srca koja si stvorio TI im govori i danas svojom Riječju kojom si nekad govorio ... ... |
POBJEDA NAD AMALEČANIMA
.................................................................................................................................................................................................................
Al oni ne znaju da Izraelce Božje oči pozorno prate I neće Bog dopustit da narod od neprijatelja gine On koji se dosad brinuo o njima i o toj bitci brine Mojsije reče Jošui da zapodjene borbu s njima Dok on bude molio, Jošua će u boj s momcima Na brdo Mojsije Arona i Hura povede i štap uze Podiže štap prema nebu i Bog se za njih zauze  Dok je Mojsije ruke sa štapom držao uzdignute Amalečani su bili nadjačani i već poraz slute A kad Mojsije klonu, Aron i Hur držahu mu ruke Pa ih konačno u pobjedi Bog izvede iz te muke Potom Mojsiju Bog reče da to u knjigu zapiše Da se sjećanje na to Jošui i narodu nikad ne izbriše 'Jahve mi je stijeg!' – Mojsije žrtveniku ime da Da je Bog pobjednik u toj bitci neka svatko zna ... ... Dragi Bože ti imaš moć nad dobrima i zlima Ti ni danas ne gubiš moć nad neprijateljima Pa ipak nekad puštaš da oni nadjačavaju nas I da tamo pod križem da stojimo tražeći spas. Ti puštaš da zlo vlada, a da križ bude stijeg naš Koliko nas stvarno Tvojih ima – i po tomu Ti znaš Jer pobjeda naša - nije u slavi i čudesima raznim, Ona je u Nebu zapravo, a ne u hvalama ispraznim Hvala Ti i što puštaš da osjetimo svoju nemoć Pa u pomoć zazivamo Tebe i Tvoju svemoć Zlo i duh ovog svijeta želi i u crkvi zavladati I tko bez molitve živi - lako može stradati Bez molitve ni želje nema da se bude bolji umjesto Tvojoj, čovjek se prepusti svojoj volji I u crkvi može biti a da njime prolaznost vlada Pa pred neprijatejem, u borbama, brzo pada Što drži čovjeka u boju ako ga molitva ne drži? Slab pred borbama života - kako da izdrži? Ako u njem ljubav i vjera nije uistinu jaka zar Te neće ostavit za uživanje srebrnjaka? Neprijatelji nisu samo izvan Crkve već i unutra Ko vuci u janjećoj koži iščekaju svako sutra Njima nije cilj građenje već potajno rušenje Srca okorjela u grijehu, ne znaju za skrušenje Daj nam, Bože, u borbama dobro otvorene oči Da se neprijatelj prepozna i hrabro s njim suoči Tko god nas od Dobra odvraća taj Zloga sluša, A nekad se i u crkvi krije neprijatelj naših duša... Daj nam, Oče, u borbama više pouzdanja u Te I pomozi nam u životu izabrati prave pute Oprosti nam što ne shvaćamo da si Otac nama Daj da se ne strašimo pred životnim nevoljama Oprosti nam Isuse, kad poželimo križ zaobići Kao da svejedno neće odnekud nam prići Pomozi nam shvatiti kako je u križu spas Nek pod križem duže stojimo, pa Ti uči nas Oprosti nam Duše Sveti, TI koji si Božja moć Što te ostavljamo po strani, a TI želiš doć Budi s nama svaki dan, nama vladaj više, da duša s Tobom moli, radi, odmara i diše Pomozi nam Majko, ženo jaka, pod stijegom križa Nek u trpljenjima i tvoja ljubav bude nama bliža Marijo, Majko Isusova - budi nama majka sada, I ne daj da klonemo, da nas malodušnost svlada |
12.07.2014., subota
VODA IZ PEĆINE
.............................................................................................................................................................................................................
I sav njihov put do sada nije im se činio vrijedan Kroz pustinju Sin do Refidima ih je Mojsije doveo Al očito je Bog puno nezahvalnika na taj put poveo Zašto si nas izveo iz Egipta? Zašto žeđu moriš nas Pa i našu djecu i stoku? Daj nam piti, daj nam spas! O Bože, što ću s ovim narodom?, Mojsije je vapio I Bog mu kaza da uzme štap, da bi se narod napio...  Njime je trebao je po pećini udarit, pred očima sviju A iz pećine će poteć voda, da se žedna usta napiju Masa i Meriba, bijaše to mjesto što po svađi dobi ime Jer se tu narod na Mojsija bunio i svađao s njime... O kako nezahvalan narod može biti nakon mnogih čuda Kako i nakon svega što učini i Mojsija mogu proglasiti luda Zar na njihove oči Bog nije činio tolike znake i čudesa A oni su opet prestali vjerovat u Njegovu pomoć s Nebesa ... Daj da Ti mi zahvalni budemo, Oče naš na nebesima Ne prepusti nas Zlomu i njegovim mrmljajućim grijesima Ispuni naša srca zahvalnom pjesmom i kad se čini da te nema Nek ne presahne nam vjera da Tvoja srce bdije, a ne drijema |
MANA I PREPELICE (glad u pustinji)
........................................................................................................................................................................................................
Jer zbog hrane sad mrmljaše na Mojsija i Arona Tamo smo imali svoje lonce i kruha do mile volje Zar želite da pomremo? Zar nam je sada bolje? Bog tad reče Mojsiju da će im kruh dažditi s neba A narod neka skuplja samo koliko mu za dan treba Tako će Bog vidjeti dal vjeruju, tako će ih iskušati Vidjet će, kad budu skupljali, hoće li Ga poslušati Bog odluči tu večer dati meso a ujutro manu, obilje kruha A narod je i u oblaku tada vidio prisutnost Njegova Duha Prepelice navečer prekriše tabor da bi mesa mogli jesti A ujutro će ih opet milost Božja preko mane susresti  Čudesna bijaše ta hrana što je zemlju pokrivaše A oni što tjeskobno brinuše za sutra, manu sakrivaše Vidje i Mojsije da ne vjeruju Bogu pa ga to rasrdi A hrana što im je bila višak to se ucrva i usmrdi Samo šestog dana mogli su skupljat za dva dana I tog subotnjeg dana ne bi im se ucrvala hrana Tako Bog svoj narod nije prestajao kušati I gledati pomno hoće li Njega slušati ... A za mrmljanje Mojsije im kaza: Vi ne mrmljate na nas Tko smo mi? Bog je onaj koji vam neprestano šalje spas Vi ne mrmljate protiv nas nego, zapravo, protiv Boga Makar On ne prestaje biti posred naroda svoga ... O Bože, i mi smo taj narod što za sutra brine Pokaži nam kako da se srce Tebi, u slobodi, vine Oslobodi nas od nepotrebnih briga, vjeru nam daj I kruh svagdašnji nam daj, al još više vječni raj. Što ako nam katastrofe i vrijeme gladi donose? Pa pretvoriš ljude u prosjake što od Tebe prose? Što kad oteža jaram ropstva pod bezbožnom vlasti hoćemo li bez vjere i pouzdanja u Te – pasti? Tebi nisu nepoznati ni naši problemi ni jadi Ti nas spasit možeš od nevolje svake, pa i od gladi Zašto se onda toliko brinemo za stanove i hranu Zašto s povjerenjem ne živimo u današnjem danu? O kad bi znali za kruh svagdašnji samo pitati A ne brinuti za budućnost i tamo brigom skitati A briga ta - nije li način da Tvoju moć obuzdamo Umjesto da slobodni budemo i u Tebe se uzdamo? Oprosti nam Oče kad god lutamo u brizi I ostavi naša imena upisana u Svojoj knjizi Ne daj da nas od Tvoje ljubavi briga neka dijeli Ta ona ima tisuće načina da nas razveseli Marijo, Majko, ženo pod križem, moli za nas Da gledamo u Sina tvog koji jedini je Spas Uči nas pouzdanju u Boga, u vremenu zlom da kroz život idemo hrabro prema cilju svom... |
11.07.2014., petak
ČUDO NA IZVORU VODE, U PUSTINJI
.......................................................................................................................................................................................................
Al opet brzo, bez vode, u nove kušnje dođe Tri dana bez vode, umoran im bio korak A kad konačno izvor nađu, on bijaše gorak. Tu Bog opet narodu pokaže da im nije daleko Pa kaza Mojsiju da u vodu ubaci drvo neko Mara se zvao taj izvor s kojeg nisu mogli piti Al Bog će i tu vodu čudom slatkom učiniti  Naći pitku vodu u pustinji to je pravo slavlje uz Božju Riječ: Ja sam Jahve koji dajem zdravlje Prisjeti ih Bog kako je Egipćane predao sudu Te narod obaveza da Njegovu zakonu vjerni budu I opet narod zadovoljan, nastavio slijedit vođu Te nakon nekog vremena u mjesto Elim dođu Dvanaest i izvora i sedamdeset palmi tu se stvore Pa se Izraelci u toj oazi, uz vodu, mirno utabore ... Samo žedan čovjek zna kolko mu znači pitka voda i uistinu ako je ponestane što mu znači i sloboda? I danas živimo u strahu da je jednom neće biti A što će nam onda išta – kad nemamo vode piti? ... U iskustvu zagađenja - dobro je pamtit i ovu zgodu Bog može i od gorkog stvorit pitko i žednome dati vodu Bog, stvoritelj, što je svijet stvorio pun raznolikih divota više od vode obične želi nam dati vodu vječnoga života. ... Koliko Bog žeđa da ljubav njegovu tražimo, da bude bliža Mogu nam pomoći i riječi Isusove što ih reče s križa: 'Žedan sam!' reče, kao da stvarno tek za vodom žeđa, a žedan je za svakim, pa i onom tko mu okreće leđa ... 'Žedan sam!' – nek ta Riječ Božja odzvoni u našem uhu Pa shvatimo koliko žeđa da se svatko od nas rodi u Duhu Svatko od nas je izvor koji može biti gorak ili pitka voda Što želimo biti za druge? To je naš izbor, naša sloboda. ... Daj Isuse da pored Tvoga križa stanemo ko pored izvora Nek Tvoj probodeni bok bude izvor svakog našeg izbora Operi nas od naših gorkosti i nečistoća koje ti se ne mile Pa da nas Tvoja krv mjenja i Tvoje suze što su za nas lile. ... Marijo, Majko, što si stajala podno križa, srca probodena Budi uzor onima što pate, budi uzor svih majki i žena ... Kad krenemo pustinjama života, u žeđi, umorni od hoda, Nek izvor Ljubavi Božje, kao tebi, bude naša draga Voda ... |
ZAHVALA ZA IZBAVLJENJE
.....................................................................................................................................................................................................................  Zapjeva Mojsije Bogu što ih čudesno izbavi I tako se čudesno na moru crvenom proslavi. Bog je moja snaga i pjesma, njega ću slaviti On je Bog oca mog, njega ću veličati. O hvala Ti Bože, ratniče hrabar što si u nevolji s nama Što si nas izbavio od neprijateljskih šaka i morskih tama Zar mogu protiv tebe naoružane sile dvorske Poput kamena potonuli su u dubine morske Desnica Tvoja pobjedu nam slavnu donese A zločince nepokajane mrak dubina odnese Dubine si otvrdnuo kad su ko bedemi stajali Pa ko slamu progutao one što se nisu kajali Mislio je neprijatelj nesreću i zlo po nas Al Tvoja svesilna moć nama je bila spas Učinio si da su ko olovo teški postali I kažnjeni tako teški u moru su ostali Tko je kao ti da nam u nevoljama stane u obranu Tko je kao Ti da nas povede Tvom svetom Stanu Milost Tvoja je na našoj strani Milost Tvoja nas od zla obrani Kad neprijatelji čuše što se na moru zbilo Prevelikim i prestrašnim sve se to učinilo Strah i trepet ih počeo sve redom obuzimti U strahu da će Bog i od njih živote uzimati Strah i trepet otvarat će puteve pred nama I ići ćemo dalje, prema davnim odlukama Svi knezovi, svi glavari pred Tobom se tresu Kad vide kako si moćan, a kako oni slabi jesu Dovest ćeš nas Bože u svoju zemlju Obećanu Tvojom moći nakon ropstva zora nam osvanu A dvorane što za nama u potjeru krenuše po moru Ti ko kamen ostavi u dubinama, ne vrati ih dvoru I sestra Mojsijeva, proročica Mirjam bubanj uze Zapjeva pjesmu Bogu pe i druge zahvalnost obuze Zapjevajte Bogu jer se slavom proslavio, Nas je izbavio, a konjanike u moru ostavio ... ... Tvoj je narod oduvijek napadima okružen bio Al ti Crkvu svoju nisi posve samu ostavio U službi je njenoj Duh Branitelj, Duh Sveti Da bi se mogla u svako vrijeme zlu oduprijeti ... Teško je nekad razumijeti Riječi o ljubavi prema svima Prema dobrima i zlima, čak i prema našim neprijateljima Spremnost na opraštanje ti u naše srce trajno stavi al pomozi nam da ne budemo naivni već i mudri i lukavi ... Daj da Te veličamo zbog svih Tvojih djela Nek Tvoju slavu pronose naša smrtna tjela Nek nas u tomu ne zaustavi nikakva zloba Daj da Ti vjerni ostanemo sve do groba ... |
10.07.2014., četvrtak
PRELAZAK PREKO CRVENOG MORA
..................................................................................................................................................................................................................
 Iziđoše Izralelci iz ropstva, kako Bog je htio I pokazivao im je kuda, makar duži put je to bio Reče još: 'ako vide ratove mogli bi se u Egipat vratiti' Zato ih povede okolo i odluči opet znacima pratiti Dva stupa im dade za noć i dan, od ognja i oblaka Stalno su pred njima bila ta dva velika znaka Onda Bog Mojsiju reče neka se utabore na jedno mjesto A on će u sumnjama opet uzdrmati faraonov prijesto' Otvrdnut će faraonovo srce i neće mu prošli potez biti drag S konjima i konjanicima htjet će ih opet vratiti natrag Jer tko da im služi ako ove jednom izgube za sva vremena Tko da radi poslove teške, tko da im nosi teška bremena Vidješe Izraelci da su Egipćani u potjeri za njima Pa izgube povjerenje i predaju se zlim mislima: 'Zar nije bilo u Egiptu grobova da tamo umremo Zar smo dovde trebali doći pa da ovdje poginemo' Ne bojte se braćo, tješio ih Mojsije, vjerujuć u Božju moć 'Ne bojte se, On je obećao, On će nam u pomoć doć' I kako Mojsije reče Božja pobjeda na pomolu je bila Faraonova se vojska u čudu pred oblakom zaustavila Zašto zapomažete? – pita Bog... i Mojsiju zapovjedi - Da pruži svoju ruku nad morem i tako more da pobjedi Mojsije podiže ruku i more se poče valjati ko ludo Dok ne nasta put po sredini - pravo Božje čudo! Izraelci su mogli prijeći preko mora, ko da vode nema Bog dade da po suhu prelaze, između vodenih bedema A anđeo Božji faraonu put zapriječi dok su ovi išli Kolima zakoči točkove da narodu njegovu ne bi prišli Tek kad je narod prešao preko mora na drugu stranu Pusti Bog da nagrne vojska pa trčati za njima stanu Nagrnu oni onim istim putem, po suhu, al Bog sve prati Pa On reče Mojsiju da podigne opet štap i vodu vrati Mojsije učini kako Bog reče i sve ih more crveno prekrije Tako je bilo očito da se s Božjim planom igrati ne smije ... Kako je lijepo znati da je Bog Gospodar svega Kako je spasonosno vjerovati i uzdat se u Njega On pomiče i mora ako treba, jer On ih je i stvorio... Ako je četiristo godina šutio on je i progovorio!!! ... O dragi Bože, zar su danas presahla Tvoja čuda? Koliko dugo će se činiti da te nema, a Ti si svuda? Reći će neki da spavaš, da te nije briga što narod luta A Tebi nije nestalo ideja, ni vode, ni preko vode puta Tebi nije nestalo Ljubavi za nas, ni kad naše nestane Tebi je stalo do nas i kad bez Tebe provodimo dane ... Neka nam i danas ne prestane govoriti Tvoja dobrota Da ne bi postali ko nezahvalni pogani; kakva sramota. Ima nas koji Ti još služiti želimo, makar slabi i jadni I donositi Tebe onima koji su Tvoje Ljubavi gladni ... Proveo si i nas kroz vodu krštenja, u život novi Od robova grijeha postali smo Tvoje kćeri i sinovi, Ne daj da zaniječemo ikad svoja krsna obećanja Nek se srce naše svom Stvoriteju uvijek klanja ... |
PASHA i NOĆ IZLASKA IZ ROPSTVA
........................................................................................................................................................................................................
Najveći je to blagdan za Izraelce do današnjeg dana Kad se ropstva sjećaju i Božjeg izbaviteljskog plana Tu naredbu Bog sam dade da je se sjete sva pokoljenja gorka života u Egiptu, i one noći čudesnog izbavljenja Krvlju jaganjčevom na vratima bio je raspoznavanja znak Na dovratnicima i nadvratnicima, kad prođe anđeo jak Gdje znaka bude - smrti neće biti, da se zna koga Bog bira gdje Božja milost prebiva, tu Božja kazna čovjeka ne dira  ... I dođe noć u kojoj odluči Bog svoj narod izbaviti I dade Bog naredbe kako se ima Pasha slaviti Od pokoljenja do pokoljenja Bog taj blagdan odredi I svemu što Bog naredi preko Mojsija narod se podredi Kako reče Bog Mojsiju tako su Pashu imali slaviti: Po jedno živinče na obitelj valjalo je pribaviti ... Ako je obitelj bila manja mogla se pridržiti susjedima Pa da se zajedno sjećaju što Bog jednom učini njima... Tu noć o ponoći Bog pusti svoju kaznu nad ljude Da vide što se događa kad Božje ruke pravedno sude Egipćane je razlikovao od Izraelaca, jer svoj narod poštedi A Egipćanima umru prvorođenci, Božja kazna to odredi Na posljetku zala svih uvjeri ih Bog tim strašnim znakom Te prepoznaju svi da je On Bog koji izbavlja mišicom jakom To je bila noć izlaska izraelaca iz ropstva na slobodu - A čekalo se dugo ovaj čas, četiristo trideset godina da odu U velikom plaču egipćana Bog i izraelcima pokaza svoju moć Te im kaza da se svako prorođenče otkupi u sjećanje na onu noć Nek ti bude kao znak na tvojoj ruci i kao znamenje posred čela Da vas je rukom jakom izbavio Bog i za vas učinio velika djela ... Na brzinu su bili prevrte pekli, a bez kvasa se mjesilo Jer ih tjeraše da odu, zbog svega što je narod zadesilo. Nakon blagovanja, uputi se iz ropstva šest tisuća pješaka Da se konačno nadišu slobode, tog željenog zraka ... ... Bog je nekad puštao kaznu nad neposlušne ljude I davao do znanja da se sva njihova djela pravedno sude Kao što je činio nekad može i u ovim našim danima Da se ljudi okrenu Bogu, da ih život vječni više zanima ... Bog i danas želi Jaganjčevom krvlju označiti nas Da vjerom u Sina Njegova postignemo vječni spas Označeni križem na krštenju označava nas sobom Da se Njegovim zovemo, kod kolijevke i pred grobom ... Ko nadvratnik označen bilo nam je na krštenju čelo, Hram u kojem Bog prebiva bijaše tad naše tijelo. Iako nismo vrijedni izabranja Božjeg i njegova znaka On nas križem izbavlja iz ropstva grijeha, iz mraka ... ... Bog je želio da se narod sjeća njegovih spasenjskih djela Želio je da simbole tog spasenja nose i njihova tijela A da li naše ruke i naše čelo - križ i križanje dnevno vole? Da li nosimo u srcu, s ljubavlju, križ i spasenjske simbole? ... O da se barem i ja prekrstim prije svakog svoga djela Da ne bude bez križa ni jutra ni noći, ni rada, ni jela O da barem taj znak nosim u srcu s puno više poštovanja Križ... taj sveti simbol našeg kršćanskog poziva i poslanja ... Simbol križa u Isusovo vrijeme bio je simbol sramote Al On ga posveti pa su radi njega mnogi dali svoje živote Za pet svetih rana, za križ Isusov, nek naša duša bude stan Nek križanjem i molitvom započne i završi svaki naš dan ... Bože, kom židovi zahvaljuju Pashom – u sjećanju na ono spasenje Tebe i mi na Uskrs slavimo što nam po Isusu donosiš izbavljenje Ti si isti Bog, u vrijeme Mojsija i onda kad si poslao sina Isusa Krista No židovi ga ne priznaše kao Boga pa naša molitva i vjera nije ista... ... Po vjeri koju ispovjedamo daj da i živimo, da Isus naš bude spas Nek moć grijeha i smrti zbog vjere u znak križa mimoiđe nas Vodi nas iz ove suzne doline, s Marijom Majkom na pomoći Nek nam ona bude zvijezda vodilja i po danu i po noći ... |
09.07.2014., srijeda
NAJAVA SMRTI
...........................................................................................................................................................................................................
 Nakon devet zala Bog se Mojsiju opet objavi Pa mu zadnje zlo nad Egipćanima najavi Nakon ovog zla faraon će ih sam potjerati 'Odlazite odavde!' - Na njih će se derati Izraelske žene kucat će na Egipatska vrata Te od njih dobivati darove, i srebra i zlata Bog je taj što će učiniti da tako darežljivi budu Prije nego narod njihov preda strašnom sudu I poruči im Mojsije opet što je rekao Bog Kako će noćas kazniti Egipat i faraona zlog Svaki prvorođenac u Egiptu će umrijeti A Izraelci, o kojima brine, vani neće smjeti Između njih i Egipćana smrt će birati Egipćane uzimati, a Izraelce neće dirati Takav jauk nikad se tu nije čuo nit će se čuti Kad se ova Božja kazna preko Egipta uputi I znat će Egipćani da je On Bog, onaj koji će ih lučiti i kroz ovo zadnje zlo konačno će to zauvijek naučiti. Ni faraon više neće biti onako tvrda srca kao prije Vikat će: Odlazite! Jer takvo zlo doživilo se nikad nije U svoj toj drami - Mojsije je Božji glasnik bio Samo instrument u Božjoj ruci, istinu im nije krio. Zla vijest za egipćane - za izraelce će radost biti jer će ih Božja ruka konačno iz ropstva izbaviti! ... Kad bi Ti Bože danas zlima kažnjavao one što su krivi Kad bi pomrli svi u smrtnom grijehu – koliki bi bili živi? Kad bi nas danas, ko na Sudu, lijevo i desno dijelio Kolike bi vječno osudio, a kolike vječno razveselio? ... Srećom Ti si strpljiv dugo i često daješ šanse nove A na žalost mnogi nit ne žele čuti Tvoj glas koji zove TI si Otac dobar koji i danas opominje: dobri budite! Činite dobro... Ne činite zla ... Opraštajte... Ne sudite! ... Bože, ne dopusti da nas išta od Tebe odijeli Nit da se srce naše ikad nekom zlu veseli Majko naša, budi uz nas kad nas zlo želi savladati Pouči nas kako Bogu vjerovati i Dobru se nadati ... |
'ZAR VAM JE SRCE STVRDNUTO?'
(I Isus pita učenike)
... .......................................................................................................................................................................................................... A još je gora kad čovjek odluči oči vjere zatvoriti Nevolja je bila i kad su učenici Isusovi zaboravili kruh I Isus je tu, a oni samo jedan ponijeli, pa im klone duh ... Zar vam je srce stvrdnuto? – Isus ih pita tada čudeći se što ih tako lako malodušnost svlada Podsjeti ih na umnažanje kruha i na sitost Podsjeti ih da je On tu, Svemoguć, njihov gost  Zar vam je srce stvrdnuto? – dal se Isus obraća i nama? Zar mi ne vjerujete nakon toliko vremena s vama? Zar ne vjerujete da sam svemoguć, i nekad i sada? Kakva to sljepoća i gluhoća u vašim srcima vlada? ... Ako u mislima i moj duh s Isusom na putovanje krene Neću li čuti kako zbog manjka vjere prekorava i mene? Neću li čuti i meni upućene riječi jednom upućene njima Riječi stroge zbog vjere slabe što malakše pred zlima ... - 'Kruha nemaju!', 'Vjere nemaju!' - hoćeš li Gospe i za nas prositi Hoćeš li Sinu svome za nas moliti i svoj zagovor prinositi? Više nego kruha zagovaraj za nas da nam vjeru da Da u njoj živimo, mičemo se i budimo od sna... |
ZLA U EGIPTU – KAO OPOMENA
..........................................................................................................................................................................................................
 Prošlo je sedam dana od kad je prošlo prvo zlo I odluči Bog da će opet teško kaznit Egipatsko tlo I reče Bog Mojsiju, ako ne odu iz Egipta, što će se zbiti Rijeku i zemlju, ljude i kuće žabe će prekriti 'Reci Aronu da pruži svoju ruku i nek žabe navale!' A kad Aron to učini posvuda su žabe skakat stale Iako vračari svojim vračanjem isto žabe dozvaše, Mojsije i Aron od faraona novo obećanje doznaše. Faraon im obeća da će izraecima dati slobodu Samo ako sutra stane sav taj užas i žabe odu No kad sutra bi tako, baš onako kako je htio Ništa ne učini faraon, opet je tvrda srca bio. 'Reci Aronu da zamahne štapom na prah i na tlo' Reče Bog Mojsiju pa oni učine i dođe novo zlo: komarci su navalili na životinje i ljude A kad vračari probahu – ništa se ne zbude Rekoše oni faraonu da je Božji prst po srijedi Al za okorjelo srce ni ovo zlo ništa ne vrijedi Pozva Bog Mojsija da se do rijeke spusti Da ode k faraonu i opet pita da ih pusti Ako li neće obadi će napasti i ljude i imetak A Izraelci će biti pošteđeni, bit će izuzetak. To što Bog svoj narod i gošenski kraj izuzima Svako srce što vjeruje strahopoštovanjem obuzima I činilo se da je i faraon konačno popustio Al kad zlo prođe – opet Izraelce nije pustio Bog je već znao da će se faraon i opet i opet oglušiti Pa je sad odredio egipatsku stoku pomorom srušiti Reče Mojsiju da ga upozori, da pusti stoku, da posluša Al nije marila za naredbe te faraonova otvrdla duša Reče Mojsije i vrijeme, reče da će sutra zlo udariti A samo gošenski kraj, s Izraelcima, spašen će biti I bi tako. Na polju konji, deve, magarci, sve izginulo Al faraonovo otvrdlo srce čak ni to zlo nije dirnulo. Bog potom naredi Mojsiju da pođe i pepela uzme iz peći A onda pred faraonovim očima učini ono što će mu reći Od tog pepela prašina će nastati kad je u zrak prospe I cijeli narod Egipatski od te prašine čirevima se ospe. Na sve njih čirevi dođu pa i na njihove čarobnjake, Al faraonova tvrdoća srca bijaše tvrđa od svake Ni tada on ne posluša riječi Mojsija nit što Bog želi I ne pada mu na pamet da pusti narod, da se seli. Bog tada reče Mojsiju da ga opet upozori Jer će i druga zla doći – Bog mu to govori - I znat će da sam ja Jahve kad se to dogodi samo ako ne posluša i narod moj ne oslobodi Sve što bude vani, na polju, i stoka i sluge Poginut će sutra od nevolje sada druge Tuča će udarati na sve što se ne utjera s polja Jer ne sluša faraon što je Božja volja Bog ih upozori na vrijeme da ne idu vani Al ne poslušaše mnogi jer tko je On da brani Svi koji su se bojali te Riječi bijahu se sklonili A svi koji vani ostadoše u smrt su potonili Takve tuče, takvo zlo, nikad u Egiptu nije bilo Samo na Izraelce, kao i prije, opet nije udarilo Pod zaštitom Božjom bijaše narod u Gošenu A Egipćani na polju i usjevi propadnu u trenu. Bojao se i faraon gromove slušati, u tom nevremenu biti Pa obeća Mojsiju, ako to zaustavi, da će ih uskoro pustiti No Mojsije prorekne da ih vara i da neće, kako i Bog kaza I bi tako. Tuča stade, al faraon dobru volja opet ne pokaza... Ako ne pustiš mog naroda sutra ću skakavce pustiti... Bog će opet faraonu preko Mojsija upozorenje izustiti A tko će sve ići, upita faraon, Bogu iskazati štovanje? Kad ču da svi žele ići ne htjede ostvariti njihovo snovanje. Onako Jahve bio s vama kako vas ja pustio da odete! - reče I tako je opet Boga izazvao da svoju datu riječ ne zaniječe. Reče on Mojsiju da pruži ruku pa vjetar istočni navrati Puhao je cijeli dan i noć, a u svanuće s njim skakavce svrati Pokriju svo tlo da je od njihova mnoštva sve crno postalo, I pojedu oni svo bilje što je nakon tuče preostalo. Ništa više ne bi zelena, ni ploda na stablu ni bilja ni trave A onda faron opet moli Mojsija i Arona da to zlo zaustave. No kako ih ni nakon ovog zla faraon nije puštao da odu Bog oduči i tamu posati nad Egipat prije odlaska u slobodu. Mojsije pruži ruku prema nebu i na Egipat je gusta tama pala Tri dana je trajala, a samo nad Izraecima svjetlost je sjala. Faron bijaše spreman pustiti izraelce ali im i jedan uvjet daje Da odu svi ali da stada ostave, da stoka njihova u Egiptu ostaje! Ne! Reče Mojsije, nego kako Bog hoće, idemo svi, i mi i stoka ... i potjera ga faraon, ne želeć da ga više vide njegova dva oka Dobro si kazao! Lica tvoga više neću vidjeti! Mojsije mu kaza Znao je da će ga Bog desetim zlom dokrajčiti, zbog takva obraza ... Čini se nekad da i cijelim svijetom haraju kazne Jer odasvud čujemo za katastrofe i nevolje razne I tko će nas spasiti od tih zala što nam kažu vijesti: Otkazi, nezaposlenost, siromaštvo, glad, bolesti ... ? Čujemo i za potrese, ratove, požare, poplave,... A pod čiju zaštitu da se ljudi danas stave? Zar će se uzdat tek u moćnika i smrtnu ruku Zar neće molit i Boga da otkloni tu muku? Bog to može, no pitanje je što je dobro za nas Jer nije ni ovaj život važan - koliko vječni spas Što bi nam kuće, poslovi i blagostanje Što bi nam uspjesi, zdravlje i znanje Ako se u srcu udaljimo od Boga svog I ako mislimo da je čovjek sam svoj bog. Što će nam sve ako dušu svoju izgubimo Što će nam išta ako Boga ne ljubimo? U vjeri znamo da i nevolje služiti mogu Da srca naša približimo vječnom Bogu. I od zla Bog može učiniti dobro neko I od tvrdog srca ti može učiniti meko I cijeli svijet bi mogao promijeniti u trenu Kad bi se mi uzdali u Nj, a ne u svoju sjenu... Treba li Bog i nas pritisnuti zlima Da se od zlih puteva vratimo dobrima? Trebaju li krize i nevolje biti tako snažne Da bi Božje riječi narodu bile opet važne? ... Oče naš, Bože naš, blagoslov daj našem trudu I ne daj da naša srca od Tebe odu i otvrdla budu Ojačaj nam vjeru da sve možeš, da si s nama I Majku da imamo kad dođe smrtni čas i tama. |
08.07.2014., utorak
PRVI ZNAKOVI FARAONU
Pošalje Bog Mojsija i Arona da pokažu faronu znake I da mu reknu da izbavi narod njegov od muka i tlake No također reče – neće vas on poslušati, jer tvrdo srce ima Zato ću ja narod njegov pritisnuti snažno – velikim zlima Ja ću otvrdnuti srce njegovo, pa pružiti ruku i činiti čudesa I pokazat ću mu da sam ja Jahve, Gospodar zemlje i nebesa Kad se to događalo Mojsije i Aron bijahu u godinama, stari Al osamdeset godina nije puno kad srce za Boga i narod mari. Bog im reče da pokažu znak faraonu u čijem srcu zloća klija I posluša Aron te pokaže faraonu kako od štapa postaje zmija Ali to isto učine i čarobnjaci, pa faron znaka ozbiljno ne prima Čak ni kad vidi da Mojsijev štap proguta njihov, tu pred svima Kad faraon do rijeke pođe Bog će ga preko dvojice opet prekoriti I pokazat će mu znamenje sa vodom koja će se u krv pretvoriti. ''Reci Aronu da uzme onaj štap što se bijaše u zmiju pretvorio i udari po rijeci i povrh svih voda u Egiptu... ''... tako je govorio  Jer faraon ne slušaše njihovu riječ o tomu da ih pusti na slobodu Morali su Egipćani tad oko rijeke kopati nebili gdje našli vodu Rijeka se usmrdjela, ribe pocrkale, i ti se znaci tako grozni činiše ... Al dođeše čarobnjaci faraonovi pa i oni nešto slično učiniše... I okrenu se faraon tvrda srca te se ponovo vrati u svoj dvor Pa se upita čovjek nakon svega: kako može biti takav stvor? .... A što je s nama? Zar Bog u našem životu u nebrizi drijema? Zašto srca neka okorjela žive, daleko od Boga, ko da Ga nema? Zar zato što čuda nedostaje? Što se rijeke u krv ne pretvaraju? Oni što kažu da bi tad povjerovali - možda ipak samo varaju... ... Što je pretvorba vode u vino, ono prvo Isusovo čudo u Kani? -nekom otajstvo, a netko tek zgoda da se vino veliča i brani. Što god da Bog učini Zloća nađe načina da to nekako izruga A i to ruganje s Bogom i stvarima svetim, širi se ko kuga. ... Što je pretvorba vina u krv na otaru za mnoge današnje ljude? Jedni ne vjeruju, a drugi vjerom znaju da sam Bog tu bude. 'Ima onih što ne bi povjerovali ni da mrtvi ustaju iz groba...' Nije čudno, ako srca su im tvrda, ako njima vlada neka zloba. ... Oče naš ... u ovo vrijeme zloće mnoge i mnogih kriza TI možeš, ako želiš, doći i pokazat svoju moć - izbliza. Ti možeš svojom rukom i zlo i dobro prosipati na nas Ti si to mogao nekad, zašto ne bi mogao i danas? ... Ako bi zla pripustio u ovo vrijeme – gdje bi kaznio i koga? Al da kazniš tko bi onda vjerovao u Te - kao Dobrog Boga? A da blagoslove dijeliš – gdje bi njih danas udijelio ... Koga bi danas svojim blagoslovom svetim razveselio? ... Daj nam Bože više vjere u Tvoju svemoć i čudesa Obnovi naše duše i razbudi mnoga umorna tjelesa. Marijo, Majko, zagovaraj i danas za svoje siromahe Čuj njihove molitve, i iz nevolja njihove uzdahe. |
BOG PONAVLJA OBEĆANJE ('Ja ću biti s tobom')
................................................................................................................................................................................................................. O tomu da za Izraelce sprema život novi Vidjet ćeš kako ću ja svojom rukom pritisnut faraona Pustit će vas. I sam će vas potjerat kad vidi sva djela ona... Ja sam obećao. Ja ću to i učiniti. Ovaj narod uzeo sam sebi. To obećanje ocima, ponavljam sada tebi... Odvest ću svoj narod iz kuće ropstva u zemlju obećanu Ja Jahve, izvest ću vas, ostvariti svoju Riječ jednom danu  Mojsije se sa žalbom svojom pred Boga vrati I pita ga kako će mu faraon povjerovati jer kako bi on vjerovao, kad ni narod ne vjeruje? Al išao bi Mojsije svejedno, slušajući što Bog poručuje ... ''Ja sam s vama'' - Bog poruku nade upućuje A kasnije i preko Isusa s nama biti odlučuje: ''Ja sam s vama ... do svršetka svijeta'' Obećanja su to ohrabrenja i za nas tako sveta ... Bože, ti sa svojim narodom od uvijek imaš plan Taj plan je uvijek dobar, svet, i kad nama nije znan Ti ne prestaješ narod voditi prema Obećanju I svatko je ko pojedinac prisutan u Tvom znanju ... Bože, ti si sa mnom, sada i ovdje, vjera mi to kaže Jer Ti si rekao, a Ti si Istina sama koja ne laže. Vjerujem. Ti si onaj isti u Mojsijevo vrijeme i sada. Trojstveni Bože, vjerujem. U Tebi je spas i nada. Čuvaj one koji se Tebi utječu, Bože koji jesi ... I ne daj da nas odvoje od Tebe zloće i grijesi Svoju Majku nam za pomoć daj da nas Ona vodi Ona čija duša gleda samo kako da Bogu ugodi ... |
07.07.2014., ponedjeljak
PRED TAJNOM OKORJELOG SRCA
Mojsije je bio tek na početku zadatka svog A već se pitao zašto ga pred teškoću stavlja Bog Zašto ga šalje s tolikim zahtjevom ispred trona Ako je znao da je tako okorjelo srce faraona? ...  I zar današnji svijet nije okorio, pun ideja zloga? Klanja se moći čovjeka, a sve je manje vjere u Boga A ludost je to, jer čovjek je prah pred Tobom Bože Ludost je vjerovati da bez Tebe sretan biti može! ... Nije lako u okorjelu svijetu Tvoj trag pronalaziti Nije lako ostat na Putu, a u zamke ne zalaziti Nije lako ne gunđat gledajuć nepravdu na djelu Nije lako ušutjeti i klanjat se Tvojoj boli, na raspelu. ... Nije lako okorjelo srce, puno zla, ne suditi Nije lako i tada u svom srcu vjeru probuditi I prepustiti Tebi neku ljudsku zloću, da stoji Dok Tvoja ruka pravdu po mjeri ne skroji No ne želiš ipak nit da samo puštamo zlo da teče Suradnju želiš i bratska opomena da se reče, A kad opomena postane bez ikakva rezutata Što tada - već moliti za tu sestru, za tog brata Zašto srce bude zlo? Zašto se Ljubavi Božjoj protivi? Možda Ljubav nikad upoznalo nije - pa bez nje živi? Tko pozna tajne ljudskih srdaca i njihovih otvrdnuća... Osim Tebe, Bože, koji si gospodar smrti i uskrsnuća... Možda tvrdo srce misli da si Ti, Bože, daleko u Raju, Možda želi da mu Tebi posvećeni - primjer daju... A što ako srcu tom Bog i čuda šalje, a ono isto biva? Ne znam... ni kako ni zašto se to otvrduće srca zbiva No Ti i takvo srce u svoj plan spasenja uključuješ, Ako samo sebe ne isključi, ni Ti ga Bože, ne isključuješ Ne znam kako to da nekom ni čuda ništa ne znače, I jel moguće da neko srce pred Tobom nikad ne zaplače, I zar moraš Bože zlo pripustiti da ga otrijezniš od zla Da se srami svoje tvrdoće, da se čelom dotakne tla? Ne daj da sudim okorjela srca - što se Tebe ne boje Jer okorjet mogu i ja, bez Milosti i pomoći Tvoje Ja ne znam trenutak Tvog pohođenja njima Samo znam da Ti, Bože, spasenje želiš – baš svima... |
KOD FARAONA (Zašto Bože?)
Mojsije i brat mu pođu k faraonu, nisu se strahom smeli I rekoše mu da pusti Izraelce jer tako Bog njihov želi 'Ja ne poznajem vašeg Boga, a vi ste lijenčine',- kaza im on A onda još teže poslove na njihova pleća svali faraon.  Zašto Bože, pitao je Mojsije, zašto si me poslao Rekao si da ćeš pomoć, a evo muku si mi dao Rekao si da ćeš biti sa mnom, da ćeš me voditi A evo – zar ne vidiš – zlo će još većim zlom uroditi ... Zašto Bože? – pita Mojsije, nije mu jasan Božji plan Kako ga to šalje faraonu, a dopušta da bude ismijan I ne samo to – Bog dopušta da cijeli narod teže pati Pa kako, osim vjerom, u smisao tog pohoda vjerovati ... Zašto Bože? – i naše srce to pitanje Boga možda pita Kad ne vidimo da je Tvoja sveta volja i pod zlima skrita Ti ne želiš zala, al pripuštaš ih za neko dobro veće Dok nama nije jasno ZAŠTO nas odvajaš od sreće? ZAŠTO muka, zašto patnja? – vječno je čovjek pitao I prije Mojsija i poslije, za odgovorima svuda skitao Od traženja odgovora ipak je lakše samo prigovarati Jer tko će se sa tim mučnim traženjima umarati Zašto Oče? Zašto ne skratiš naše vrijeme muka Zar je oslabila Tvoja želja ili Tvoja moćna ruka? Mi, jadni, ne znamo svu dubinu Tvoga plana Ko što ne znamo ni svu dubinu Isusovih rana Mi ne shvaćamo često da je Tvoj plan za nas bolji I da nam je najbolje – prepustit se Tvojoj volji Znamo riječi: Jaram je moj sladak i breme je moje lako Al nama nije jasna ta lekcija, mi ne znamo – kako? Mi nismo sveci koji tako žarko križ podnosit žele Još smo zemljani, pa nas zemaljske stvari vesele A kad jednom dopustiš da Tvojim očima gledamo Dat ćeš nam i milost da se Tvojoj volji predamo ... Marijo, Majko i ti si mogla često pitat 'Zašto Bože?' Al si imala djetinje povjerenje u Boga koji sve može Pomozi svojoj djeci u vrijeme mračnih, mučnih sati Vjeru da bol vrijedi i pouzdanje u Boga ti im vrati ... |
06.07.2014., nedjelja
ŠTAP I ZMIJA (Bog obećava pomoć...)
............................................................................................................................................................................................................
Što ako mi kažu: 'Jahve se tebi nije objavio?' ... Bog upita Mojsija što to drži u svojoj šaci A kad on kaza da je ''štap'' Bog reče da ga baci  Mojsije baci štap, a on se u zmiju pretvori Od straha tad uzmače, a Bog dalje govori: Pruži ruku i uhvati je za rep! - naredbu mu dade. On tako učini pa zmija u ruci -štapom postade Tako moraju znati da se Bog otaca tebi objavio -Bog mu reče, a onda je preda nj i drugi znak stavio... da dobro vidi da je on s njim u poslu tom da je ON gospodar nad dobrom i zlom ... ... Bog je Mojsiju dao znak svoje prisutnosti s njim kako bi ga ohrabrio za susret s faraonom zlim Bog mu više nije netko dalek kog kriju nebesa Već je blizak i pred očima njegovim čini čudesa. ... Bože, čija moć od drva zmiju i od zmije drvo stvara Ti pokazuješ da Tvoja snaga, Tvoja volja - zlo obara I nama si ostavio u borbama raznim pomoć jedne Žene Koja je uvijek tu, uz djecu svoju, kad zlo na nas krene Marijo Majko, Ženo ponizna, od svih zmija jača Budi uz nas kad nas okruži zlo i ljudskih spletki drača Pomozi nam da živimo dostojno kršćanskog poslanja Nek se s tobom naše srce moćnom Bogu klanja ... ... |
BOG ŠALJE MOJSIJA FARAONU (u Božje ime)
.......................................................................................................................................................................................................................
... reče Bog Mojsiju, i zovnu ga u jednu posebnu službu - Vidio sam muke svog naroda pa sam donio odluku da ih izbavim iz sa šaka egipatskih i olakšam mu muku - 'A onda ću svoj narod povesti u zemlju dobru i plodnu' ... I kaza mu Bog za postojbinu stranaca, dobru i rodnu - 'Čuo sam vapaje njihove, pa sam sišao spasiti narod svoj' I čudio se Mojsije veoma da njega Bog zove u taj boj - Ali tko sam ja, ali tko sam ja ... da mene šalješ 'Tko sam ja', o Bože da meni takvu službu daješ - ''Ja ću biti s tobom'', Bog Mojsija hrabri za poslanje A da je s njim, kasnije i znacima daje mu na znanje  - 'A što ću im reći tko si ti, ... ako me tko bude pitao?' ... I čeka Mojsije da bi iz glasa Božjeg ime mu pročitao I uviđa kako je Bog - Pastir koji ne ostavlja svojih ovaca Jer i njemu kaže da je: ''Bog Abrahamov, ... Bog praotaca...'' - 'Ja sam Jahve, ja jesam koji jesam', tako će me zvati I do vijeka će se to Ime u narodima spominjati A sad idi i izvedi moj narod iz faraonovih šaka I ne boj se, jer s tobom sam Ja i moja ruka jaka Kad izvedeš narod na ovom brdu iskažite mi štovanje To će biti znak da te ja šaljem i dajem ti poslanje A sad idi na put, Ja sam s tobom i ne šaljem te posve sama Sve što sam ti rekao, otiđi pa kaži i narodnim starješinama Znam ja za otvrdlo srce faraona i da u njem vlada tama Zato ću ja svojom šakom pritisnuti Egipat nevoljama I tek zlima pritisnut, otvorit će vam on u slobodu vrata A vi nećete izići praznih ruku, nosit ćete i srebra i zlata ... Mojsije se osjećao i jadan i nespreman za zadatak svoj Al nije odbio poslanje, da pođe faraonu, bez mača u boj. I makar nije ni slutio kako će se sve Bog poslužiti s njime prihvaća taj zadatak, i poći će k faraonu - u Božje ime. ... (u Božje ime ...) Bože, Oče... koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje Na krštenju si i nas uveo u Otajstvo prisutnosti svoje U ime tvoje kršteni smo, u ime Onog koji jest u sve vijeke U ime Duha i Sina tvoga, što posveti sve vode, sve rijeke U ime Tvoje daj da započinjemo i završimo svaki naš dan U ime Oca i Sina i Duha Svetoga - nek tonemo u san U ime Tvoje daj da radimo svaki posao svoj U ime Oca i Sina i Duha Svetoga – nek svatko bude Tvoj U ime Tvoje nek se ne bojimo i pred neprijatelje stati ako nas sude što smo Tvoji - Ti ćeš nam snagu dati U ime Tvoje daj da svijetom Istinu o Tebi širimo I tek se u vječnosti od svog poslanja u Tebi smirimo |
05.07.2014., subota
PRED GORUĆIM GRMOM ('Ja sam Bog tvoj')
.....................................................................................................................................................................................................................
Na brdo s ovcama, jednog običnog dana A onda stade pored jednog neobičnog prizora Pa shvati da se približiti mora  Grm koji gori, a ne izgara... Pa kako? Približi se tada i začudi se jako. Iz grma ga Bog po imenu pozove A Mojsije se sav u čudu Bogu odazove Ne prilazi ovamo... Izuj obuću s nogu Na svetom si tlu... I Mojsije se tu pokloni Bogu Kad mu se Bog predstavi on Ga gledat nije smio Rukama lice zakloni jer pred njim je sam Bog bio ...  ''Ja sam Bog Tvoj...'', Bog i danas u tišini zbori U svetohraništima prebiva, al na glas ne govori I mi smo navikli na tu običnu prisutnost tihu Mi bi da nam se priča nešto, il pjeva u stihu A On samo šuti i tek ponekad nas podsjeti: Tu sam! Tu sam! I onda kad ti srce ne osjeti... Tu je. Tu je... i kad sve je tiho, kad svi ljudi odu Žedan da ga žeđamo ko čovjek u pustinji vodu I kad ne gori ništa, nit grmovi našeg srca plamte On nas voli tiho, želeć da se Njegovi riječi upamte: ''Tu sam. S tobom sam. Ne boj se. Ja sam.'' Bog... tek u tišini se čuje, i bez glasa jasan. A mi... tako često i pogubno, odošmo u buku Ostavljamo Njegov glas i njegovu ruku O da barem nismo tako navikli padati On bi nas i danas htio prisutnošću obradovati ... Oprosti nam, Oče, svima što bez Tebe živimo Oprosti nam što se Tebi tako malo divimo A djela Tvoja oko nas su tako bezbrojna Samo za slijepe oči – tvoja djela su bezbojna Oprosti nam Isuse što nam Tvoja ljubav u srcu ne gori Oprosti što nam Hostija sveta ništa ne govori Oprosti nam Isuse što se u klanjanju bavimo sobom A pred Tobom stojimo, pred svojim Bogom Oprosti nam Duše Sveti sve naše nemare Oprosti što ne koristimo bolje Tvoje dare Oprosti nam što popuštamo zlim nagnućima I ne čeznemo žarko za Tvojim nadahnućima Oprosti nam Majko za naše srce neposlušno Ti koja govoriš Bogu 'da', uvijek, spremno, zdušno Oprosti nam i uzmi nas u svoje srce blago Pa čini s nama, djecom svojom, što je Tebi drago... |
MOLITVA NARODA U ROPSTVU
................................................................................................................................................................................................................
- Možda je tko i rekao, al ih nisi izbavio... Nisi ih izbavio sve dok nisu vapili iz dubina Pa su u ropstvu bili više od četristo godina  A onda taj teret ropstva tako težak posta Da je narod u glas vikao: 'Bože, dosta, dosta!' Spasi nas od šaka tlačitelja naših, molimo te Spasi nas, jer mi smo narod tvoj, volimo te... ... Možda je i naš narod u ropstvu, pod jarmom zlim Možda i mi molimo... , al ne još stvarno srcem svim Možda ima nečeg u tom ropstvu što nas tu drži i veže Možda ne znamo što želimo, pa ni molitva Boga ne doseže ... Treba li i nama voda do grla doći Pa ćemo tada dovoljno jakosti smoći Da zavapimo kao što se nikad vapilo nije: ''Gdje si Bože? ... Zašto puštaš narod svoj da suze lije i njih pije?'' Majko, pogledaj na sve nesigurnosti djece svoje Zagrli ih, utješi ih, pa im reci da se ničega ne boje Pomozi im da s Tobom grade, iznova, ako tako treba, I to samo ona djela što ne odvajaju čovjeka od Neba. Bože naš, Utješitelju duša - sviju što te traže Daj da spremno slušamo samo ono što Tvoj Duh nam kaže Ako nas zoveš da krenemo na put kojeg uopće ne znamo Daj da se se spremno odazovemo i život svoj Tebi damo |
U NESIGURNOSTIMA (kao Mojsije)
.........................................................................................................................................................................................................................
Da li mu se duša, u strahu od smrti, prema Bogu vinu Dvorac mu je daleko za leđima, samo uspomena ostao A on započe nov život u slobodi, jer pastir je postao ... ...  ... A kako je nama pri pomisli da nam se put može promijeniti? Jesmo li svjesni da već sutrašnji dan može sve preokrenuti? Svaki dan se oslanjamo na nešto što sigurnost ljudi zovu Ko da ne znamo da sve to Bog već sutra može dat korovu ... Bože moj ... pogledaj na sve zidove ovog svijeta i na dvorce A pogledaj, ... s ljubavlju pogledaj, i na sve njihove tvorce I reci im, Oče, da nema sreće nigdje gdje se s Tobom ne gradi I reci im, ... da ni ploda nema gdje se s Tobom ne sadi |
MOJSIJE BJEŽI U PLANINE
Kad Mojsije odraste i vidi kako Egipćani Izraelce muče Spazi tako okrutnost Egipćanina i na smrt ga pretuče. A onda, kad se riješio mučitelja, pobrisa trag svojih stopa Jer je gledao kako da neopaženo mrtvaca u pjesak zakopa Sutradan opet naiđe na slično, pa napadača htjede ukoriti A taj ga upita zar i njega kani, kao onog jučer, umoriti? Prestraši se tada što će biti ako faraon za to sazna I uistinu sazna, te reče da mu slijedi smrtna kazna  Mojsije tad pobježe u planine, pod vedro nebo vani a tamo dođe u priliku da opet od napadača nekog brani Mojsije potjera pastire koji neke djevojke izrugati nakaniše A ti pastiri djevojkama sa stadom na pojilo braniše One dođoše kući i pričahu ocu o čovjeku koji ih je branio A on im reče da ga zovu, pa se tu Mojsije i nastanio Tu, kod Midjanskog svećenika, Mojsije dugo osta Jer kćer Jitrova - ženom mu posta ... ... Oduvijek je Bog znao kako iz zala učinit i dobro neko a dobro će okrenuti i to što je Mojsije morao bježati daleko I ne sluteći kako baš njega Bog za nešto veliko bira Život na dvorcu zamjenio je životom običnog pastira Bože, Oče, daj nam više vjere da shvatimo tvoju moć Jer Ti uistinu nisi dalek i danas želiš svakom od nas doć Ti i za nas imaš zadatke, svakodnevne, one male I od svih nas želiš učiniti svoja sredstva, svoje kanale Pomozi nam da svoju službu obavljamo što bolje znamo Da Ti životom svojim, na svom mjestu, slavu i čast damo Pomozi nam da jedni druge jačamo u vjeri u Te Tražeći Tvoju svetu volju i samo Tvoje pute ... |
04.07.2014., petak
MOJSIJEVO ROĐENJE (Bog odgovara na molitve naroda ...)
............................................................................................................................................................................................................
Pa tako na svijet dade – Mojsijevo rođenje Majka ga je u strahu tri mjeseca krila od ljudi A onda se u njoj spasonosna ideja probudi  U košaru položi dječaka pa u rijeku stavi Pa mu sestru u pratnju za njim otpravi Baš u to vrijeme faraonova kći je do rijeke sišla S djevojkama bijaše, a onda košarici prišla Pa kad dijete vidi, makar Hebrej bio, sažali se nad njim I odluči ga zadržati unatoč naredbama zlim Ne htjede da se u smrti pridruži svojoj hebrejskoj braći A onda i Mirjam priđe te obeća dojilju za dijete naći Tada brzo ode po majku svoju i majku djetetovu I ispriča joj što je bilo, sretnu sudbinu bratovu Faraonova kći ženi dijete dade da joj ga othrani A kasnije da ga dovede, pa se kod nje nastani ... Bog nikada ne napušta naroda svog I kad se čini da je usred vremena zlog Ako se narod Bogu s žarkom molbom obrati Bog će biti s njim, svoje pomoći mu ne krati ... Oče naš, mi ne razumijemo zašto se zlo neko događa ni kako je moguće da se i iz zla neko dobro rađa Ti ne želiš zala, ali ih za neko dobro puštaš da budu puštaš i slobodu ljudskoj volji, dok ne dođe Tvome Sudu Oče naš, i danas po svijetu događaju se katastrofe I teško je o tom pjevajući - Tvojoj slavi stvarat strofe Često zbog zala, kažu ljudi, da ne žele Boga koji to pušta ... Ali Ti si Stvoritelj koji s razlogom sve dopušta ... Svatko ipak tko želi upoznat Božju dobrotu i nju traži Vidjet će da su priče o tvojoj zloći samo isprazne laži Makar se u ovom zlu svijetu nije lako snaći Svatko tko Tebe iskreno traži taj će Te i sretan naći. Treba nam vrijeme da molimo od srca i odgovor nađemo A to će biti – onda kad u Tvoje Srce pitanjima zađemo Ti Oče koji si nas u ljubavi stvarao, još nas i sad stvaraš U ljubavi prema nama ni jednog trena se ne odmaraš Ako Ti se tko obraća djetinjim srcem i odgovor želi Ako Te svim srcem traži, Tvoj ga odgovor razveseli Uči nas kako da Te tražimo i nalazimo u vrijeme buke I kako da se kao dijete predamo u Tvoje svete Ruke Uči nas da je svijet pun zamki i lažnih obećanja A samo u Tebi je Radost koju srce ni ne sanja Uči nas da Te tražimo u običnosti svakog dana Jer tebi je ta običnost draga, i Tebi je ona znana I kad se oko nas nagomilaju svjetovne riječi drske Daj da pobjegnemo, u molitvu, u košaricu od trske, da budemo to malo dijete što u Tvojim rukama plovi U Tvojim rukama stvarno i jesmo, to nisu pusti snovi Ti držiš sve, i svijet i svakog osobno u svojoj ruci I dok svijetom bjesne oluje i zavijaju strašni vuci Tebi je znano sve, i svaki neprijatelj koji zlo želi No Tvoja ruka na posljetku i ljubav i pravdu dijeli ... Makar se u ovom zlu svijetu nije lako snaći Svatko tko Tebe iskreno traži taj će Te i sretan naći. ... |
(o izlasku iz ropstva grijeha) KAD BI ZNALI DA NEMAMO VIŠE VREMENA
........................................................................................................................................................................................................... bi li onda bili spremniji ostaviti sve ispraznosti i taštine... svaki grijeh koji nas dijeli od Tebe, Sva loša djela i misli zle, sve budalaštine ... ...  Kad bi znali da nemamo više vremena, Isuse dragi I da ćemo se za koji tren naći na Tvojoj vagi Dal bi nam glavom prošlo pitanje, a i srcem svim: O Bože... hoću li se naći dostojnim??? Hoću li moći, Isuse dragi, uzeti Tebe za ruku i ući U raj, ... jer to uistinu znači – vratiti se kući ... Hoću li vidjet na Tvom licu osmijeh... ili trag tuge Hoći li reći tada: 'Raj nije za mene. To je za druge...?' Kad bismo znali da nas Tvoje srce zove Da ostavimo sve poslove i ljude I odemo iz doline ove ... Da Tebe sretnemo oči u oči I sebe sretnemo u ogledalu Tvog oka... Bi li to bila uistinu radost Il zbog zloća naših – tuga duboka? Svaki dan smo tom susretu sve bliže mada ne znamo časa susreta tog Istina je vjere naše – U ovoj zemlji smo samo hodočasnici na putu do Boga svog! Al nevolja je naša što mislimo često Da vremena još puno imamo Pa većinu posvetimo ostalom, A Tebi tek mrvice damo. Odgađamo vrijeme susreta s Tobom U molitvi ili ispovijedi Zaboravljamo da je Bog – dobri Otac I ako smo se mi udaljili – istina ta vrijedi. Ti nas ipak strpljivo čekaš I svaki dan nas želiš sresti U riječi nekoj, u događaju, U crkvi, u vrtu, u kući, na cesti ... ... A u ropstvo grijeha toliki su pali Ne želeći se ni dići Čini im se da je bez Tebe lakše I bezbrižnije kroz život ići. Istina, TI nisi obećao život bez križa, Bez suza i boli ... A Ti si obećao pomoć svoju Svakom onom tko Te za pomoć moli ... ... KAD BI ZNALI DA NEMAMO VIŠE VREMENA bi li onda bili spremniji ostaviti sve ispraznosti i taštine... svaki grijeh koji nas dijeli od Tebe, Sva loša djela i misli zle, sve budalaštine ... |
NEVOLJE IZRAELACA U EGIPTU (ropstvo)
..............................................................................................................................................................................................................
Eto za njegovo potomstvo velikih nedaća Novi kralj u Egiptu Josipa nije poznavao Pa je velike terete Izraelcima zadavao  Bojao se on Izraelaca brojnih i njihove moći Pa se u okrutnosti svojoj dosjeti zloći: Izraelsku mušku djecu treba ubit u porodu! jer ako se namnože mogli bi pobjeć na slobodu Babicama naredi da mušku djecu ubiju Al one su pred Bogom znale da to ne smiju Stoga su ih ostavljale, živeć u Božjem strahu No kralj je svejedno presudio dječjem dahu Kad je vidio da se narod taj i dalje množio Svoju je naredbu samo još postrožio: Nije se moglo pobjeć kraljevoj šaci Kad naredi da se muško-rođeno u vodu baci Bilo je to za Izraelce mučno, teško vrijeme, A Bog je već Abrahamu navjesti to Egipatsko breme I kao što bi rečeno: četiri stotine godina potraja ta tlaka, Sve dok narod nije žeđao slobodu, tako jako – kao zraka ... ... I danas ima onih što narodu vratove svijaju I onih što djecu u utrobama, nedužnu ubijaju I danas ima što bi u roblje bacili narode cijele I onih što drugima vladati po svaku cijenu žele. O dragi Bože, ti koji si čovjeka stvorio na svoju sliku Gledaš kako se sam uništava i slušaš svu tu skriku Stvorio si čovjeka na svoju radost, da se divi životu A on na Te zaboravllja i ne zna za grijeh ni sramotu... Oslobodi nas, Bože, od robovanja raznih Od svijeta ispraznog i njegovih obećanja praznih Pomozi dušama da se, mjesto svijetu, Tebi daruju Pomozi da u njima grijeh i tama više ne caruju Pomozi nam u ovoj suznoj dolini, u dolini robova i grijeha Da ne gasimo dobrih djela, dobrih želja, radosti i smijeha... Ne daj da nas sveže išta za zemlju koja nestaje jer za si nas stvorio, Bože, za život koji ne prestaje ... Majko, ... vidiš li ... svoju djecu kako u vražje ropstvo srljaju Bez volje, bez cilja, bez radosti, u grijesima se dave i prljaju Ti vidiš kako na grijeh, umjesto na dobro, potiču jedni druge A kad bi netko tebe slijedit htio – čekaju ga uglavnom poruge ... Isuse, Sine Božji, Spasitelju svijeta, na križ razapeti U ropstvu grijeha odbačen je križ – taj Znak sveti A Ti... Ti ne odbacuješ nikog dokle god mu srce bije Tvoje srce i sa križa gleda, nad zalutalima budno bdije Što Tvoja Ljubav i krv sveta kršćanima danas znači ako ne žele biti sudionici križa, već samo promatrači? Oslobodi nas od težnje da samo za ovaj svijet živimo, i pomozi nam da se onom Vječnom puno više divimo. ... Duše Sveti, Ti nas gledaj stalno, Ti nam bilo osluhni Pa kad vidiš da drijemamo, puhni Duše Sveti, puhni! Ma kako i danas teško bilo - Ti sve možeš pa nas vodi da idemo s Tobom ka pravom Životu u slobodi. ... |
