Plastično je fantastično

Poštovani,
neki dan sam u riječkom Novom listu pročitao vijest kojom obavještavate javnost da ste u sklopu eko akcije "Eko-energetski kutak" Općine Viškovo "čak 7000 plastičnih vrećica zamijenili za 240 platnenih".

To me je ponukalo da Vam se direktno obratim s namjerom da Vas upoznam s činjenicama vezanima uz Vašu akciju, a koje nisu nimalo ekološke.

Naime, u informatičkom svijetu poznat je virus nazvan "Trojan", kada korisnik svojom aktivnošću sam sebi napravi štetu na svom softwareu. Čini mi se da bi se Vaša eko akcija mogla jednostavno nazvati "Ekološki trojan".

Kao prvo želim istaknuti da sam pobornik svih ekoloških akcija koje se temelje na stručno i znanstveno provjerenim činjenicama i koje temeljem istih djeluju u pravcu smanjenja svekolikog utjecaja na okoliš, uštede energije, ali i održivi razvoj.

Konkretno, o čemu se radi?

Brojna istraživanja relevantnih europskih i svjetskih institucija jasno su potvrdila da su plastične vrećice - bilo jednokratne, bilo višekratne, najpovoljniji proizvod za tu namjenu u odnosu na ostale materijale. Stoga Vam u ovom dopisu želim predočiti činjenice koje to potvrđuju.

1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje)

2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda.

3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,02 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada.

4. Ukoliko se u Hrvatskoj ograniči potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica.


Tablica pokazuje koliko puta treba koristiti druge vrećice kako bi se izjednačio "ugljikov trag" s jednokratnom plastičnom vrećicom izrađenom od polietilena visoke gustoće (PE-HD)

5. Ograničenjem potrošnje na bilo koji način jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %.

6. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće.

7. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastična ambalaža (uključujući svu ambalažu i vrećice) čini 2,9 % ukupno prikupljenog otpada.

8. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)
- manje od 1 litre za plastične vrećice
- 3800 litara za papirnate vrećice
- 27000 litara za pamučne torbe

9. Ili izračun na drugačiji način:
- da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode
- da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode
- da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode.
- za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema - što zorno pokazuje slika niže)
Izvor podatka

Slika desno preuzeta iz: Nezirović, V.: Zabrana plastičnih vrećica je teror poluinformiranih, Jutarnji list, 30. siječnja 2011. – intervju s prof.dr.sc. I. Čatićem.

10. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida, plus sasvim nekontrolirana potrošnja umjetnih (anorganskih odnosno dušičnih) gnojiva. Pri uzgajanju pamuka zbog nestručnog korištenja pesticida i herbicida otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000.

11. Platnene vrećice teško opterećuju okoliš i čovjeka. Zahtijevaju poljoprivredne površine koje nedostaju za hranu živim bićima. Troši se energija, umjetno dušično gnojivo teško opterećuje okoliš. Tijekom pretvaranja usjeva u oblik pogodan za tkanje, djeca u Indiji gacaju po kiselini. Platnene torbe izrađuju se od takve tkanine negdje u Kini, dječjim prstićima, a plaćene su šakom riže i obojane tko zna kakovim bojama.



12. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C₂H₄) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama.

13. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica)



14. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti.

15. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije.

16. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo.

17. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona.

18. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj.

19. Evo, slične računice prikazane na drugi način - u jedan 20 stopni kontejner stane:
- Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) - 1 800 000
- Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a - 300 000
- Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) - 45 000
- Papirnih vrećica s ručkama - 65 000
- Pamučnih vrećica odnosno torbi - 72 000
- Jutene vrećice odnosno torbe - 25 000
- Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) - 42 000
- Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) - 55 000



10. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO₂ i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture.

21. Ukoliko dođe do ograničenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada.

22. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima.

23. Ograničenje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača.

24. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata.

25. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova.

26. Ograničavanje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike.

27. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju.

I na kraju jedan poučan primjer iz modno-dizajnerskog svijeta. 2009. godine, hrvatska spisateljica Tena Štivičić napisala je: »Prošle je godine jedan od najvećih modno osviještenih hitova u Velikoj Britaniji bila ekološka torba s natpisom "I'm not a plastic bag". Dizajnirala ju je Anya Hindmarch, prodavala se za pet funta, nosili su je svi koji drže do sebe, mode i okoliša da bi promicali smanjivanje korištenja plastike. Jasno, tek mjesecima poslije izašlo je na vidjelo da je "I"m not a plastic" torba šivana u Kini i da su koristili jeftinu radnu snagu. I da je mali Chang svojim dvanaestogodišnjim prstićima cijele bogovetne dane prišivao ekološki osviještena slova na tkaninu, u zamjenu za zdjelicu riže. Kad su je upitali kako to objašnjava, dizajnerica je odgovorila da ona nikad nije ni tvrdila da ne koristi jeftinu kinesku radnu snagu, ta torba i nije nastala da bi promovirala ljudska prava - nego zaštitu okoliša.«

A kako je ta akcija završila u stvarnom, realnom životu:



Zaključiti ću: plastične vrećice nisu ekološki problem niti predstavljaju ikakvu opasnost okolišu. Plastične vrećice ne zagađuju već samo vizualno onečišćuju okoliš. I dobro je da se ne razgrađuju jer ih je onda moguće odvojeno prikupljati i reciklirati. Istina, problem je ljudsko ponašanje i nemar ljudi koji neodgovorno odbacuju svekoliki otpad u okoliš i to treba mijenjati, a javnost treba educirati kako pravilno postupati s plastičnim vrećicama tijekom cijelog životnog vijeka samih vrećica - od pravilnog i odgovornog korištenja do pravilnog i odgovornog zbrinjavanja. I na takav način odgovorno ćemo postupati prema svom okolišu, a ne mu (vjerujem nenamjerno) nanositi štetu.

Vjerujem da sam Vam ovim pregledom stručno i znanstveno provjerenih podataka ukazao da ste i s najboljom namjerom, u stvari, radili u korist vlastite (i naše) štete.

Stoga, za sve dodatne informacije rado Vam stojim na raspolaganju. Spreman sam Vašim aktivistima, u bilo koje doba i u Vašim prostorima, održati prezentaciju i u argumentiranom razgovoru obrazložiti argumente koje zastupa hrvatska, ali i svjetska struka i znanost, a sve s ciljem boljeg postupanja s plastičnim vrećicama u suglasju s okolišem i održivim razvojem.

Srdačan plastični pozdrav

Vaš Plastik