Plastično je fantastično

Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja Hrvatski fokus u svojoj rubrici Znanost objavio je dva članka o plastičnim vrećicama. Jedan je članak "Zašto ne treba oporezivati ili zabranjivati plastične vrećice" autora ovog bloga, a drugi je članak prof. dr. sc. Igora Čatića koji još jednom analizira pozadinu prijedloga Direktive o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica koju je ovih dana predložio povjerenik Europske komisije za zaštitu okoliša Janez Potočnik. Članak je vrlo informativan i zanimljiv pa ga prenosim u cijelosti.

Na plastičnim vrećicama EU ne gubi radna mjesta?

Hrvatski fokus, 22. studenoga 2013.

Tanke plastične vrećice su sve drugo, osim ekološkog problema

Članak na ovom portalu Umjesto da otvara, Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (25. listopada 2013.) raskrinkao, je zašto je povjerenik EU-a za okoliš J. Potočnik pokrenuo zabranu ili visoko oporezivanje tankih plastičnih vrećica. Ovaj puta su kompetentne ustanove u Hrvatskoj stale na stranu očuvanja radnih mjesta i to s razlogom. A zeleni histeričari su još jednom dokazali da ih ne brinu hrvatski nacionalni interesi, nego njihova služba političarima i krupnom kapitalu koji ih financiranju.



U proteklih 20 godina svjedočimo histeriziranju uporabe, sada još samo tankih plastičnih vrećica (onih do 50 mikrometara). U Hrvatskoj je započelo kada je Regionalna podružnica Greenpeacea iz Budimpešte financirala sa sumom tadašnjih 120 neto plaća sveučilišnih nastavnika, skupinu stručnjaka da napadnu plastične vrećice i proizvodnju PVC-a. S PVC-om su uspjeli, vrećice se još drže. Što ne znači zauvijek. Tko je vodio projekt? Pravnica s iskustvom u menadžmentu. A o plastici je znala toliko da je napisala jednu od najglasovitijih rečenica koju sam ikada pročitao. »Među crnogoricom najproširenije je drveće«. Prevedeno na vrećice to glasi: »među polietilenom najproširenija je plastika«, umjesto »među plastikom je najprošireniji polietilen«. Sada se protiv vrećica bori treća generacija zelenih aktivista na čelu s Vj. Piršićem. Najčešće s dvojbenim argumentima, faktoidima.

Pred 20 godina započela histerija protiv plastičnih vrećica

Povod za ovaj tekst je emisija 1. programa Hrvatskog radija Eko radar (20. studenoga 2013.). Emisiju je vodila iskusna novinarka S. Celebrini, a sudjelovali su Vj. Piršić (Eko-Kvarner), B. Ivšić (Zelena akcija) i autor (Društvo za plastiku i gumu). Voditeljica je uložila veliki trud i kontaktirala povjerenika J. Potočnika. U jednom trenutku priloga duljeg od 5 minuta, postavljeno je pitanje je li tom direktivom EU ukida radna mjesta. Odgovor je bio znakovit. »Baš i ne, jer većina tankih vrećica se uvozi iz zemalja izvan EU-a.« To su hrvatski stručnjaci oduvijek tvrdili, akcija Italije 2011. da se ukinu klasične plastične vrećice, po novoj terminologiji, tanke plastične vrećice. Možda i ostalim EU zemljama i ne treba ta proizvodnja.

EU se direktivama bori protiv konkurencije, ali i Hrvatske

I sada dolazimo do ključnog trenutka. Što mi znamo službeno o proizvodnji plastičnih vrećica u Hrvatskoj ili uopće što znamo o proizvodnji u Hrvatskoj? Koja je i ovako devastirana izvezla u 2012. robe za 9,6 milijardi eura. A toliko napuhani turizam, koji se mjeseci ne skida iz medija, čak možda malo više od 7 milijardi. Možda pomogne zdravstveni turizam da se ta brojka poveća.

Hrvatskoj treba i proizvodnja plastičnih folija za ambalažu, uključivo plastičnih vrećica. Zašto? Djelatnik jedne od organizacija kojima bi to trebao biti osnovni posao, postavlja pitanje trenutno najdjelotvornijem i najupornijem borcu za plastične vrećice gospodinu R. Deši, inače suradniku i ovog portala. »Budući da Državni zavod za statistiku nema podatke o proizvodnji vrećica, je li možda znate koji udio u ukupnoj proizvodnji plastičnih vrećica čine tanje od 50 mikrometara, a koliko u ukupnoj potrošnji na tržištu RH?« Evo odgovora R. Deše koji djeluje na tom polju iz hobija, jer mu to ne piše u opisu radnog mjesta.

»Pouzdanih podataka nemam, podatci su procjene iz prošlogodišnje ankete koju sam načinio u 2012. u suradnji s proizvođačima plastičnih vrećica. U Hrvatskoj se godišnje proizvodi 12 do 13.000 t plastičnih folija za ambalažnu plastiku. Od toga je oko 3.000 do 4.000 t plastičnih vrećica, od čega je 40 do najviše 50 % onih od polietilena visoke gustoće (PE-HD) a te su tanje od 50 mikrometara (one od polietilena niske gustoće (PE-LD) i polipropilena (PP) su u pravilu deblje i za višekratnu upotrebu). Potencijalni kapaciteti za proizvodnju ambalažnih folija, uključivo vrećica su oko 100.000 t/god, a kapaciteti za recikliranje i do 40.000 t/god.«

Prema spoznajama autora proizvodnja plastičnih vrećica i ostalih ambalažnih filmova i folija je čisti neto izvozni posao. Ti se proizvodi izvoze pretežno u najrazvijenije i ekološki najsvjesnije zemlje poput SR Njemačke.

Neto izvozni proizvodi

Potrebu nastavka proizvodnje ambalažnih folija, uključivo vrećica obrazložilo je Ministarstvo gospodarstva i svoje je mišljenje dostavilo Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Evo dijela teksta MINGO.

»Usvajanje prijedloga za izmjenu Direktive negativno bi se odrazilo na gospodarstvo RH budući da bi došlo da zatvaranja tvrtki proizvođača vrećica te do zatvaranja radnih mjesta. Za Hrvatsku koja se nalazi u gospodarskoj krizi iznimno je važno svako radno mjesto. Takva odluka ugrozila bi prema nekim procjenama oko 1.600 radnih mjesta i 64 tvrtke, neke od njih otplaćuju kredite uložene u modernizaciju proizvodnje. Ova činjenica predstavlja dodatni argument protiv prijedloga za izmjenu Direktive.«

Slične stavove dostavili su MZOIP i Hrvatska gospodarska komora, Klaster kemije, plastike i gume te Društvo za plastiku i gumu. U navedenoj je emisiji svoj stav iznio zamjenik ministra M. Zmajlovića, gospodin H. Dokoza. Rekao je da se problem gospodarenja plastičnog otpada, uključujući i onaj od vrećica mora promatrati u kontekstu gospodarenja cjelokupnog otpada. Hrvatska smije 2013. odložiti na odlagališta 1,7 milijuna tona otpada, od čega otpada na onaj od vrećica koji 4 tisuće tona ili jedva 0,25 %.

Konačno kompetentni stvorili osnovu za pravu odluku

Shvativši da se ne može igrati na kartu plastičnih vrećica na kontinentu, Povjerenik i zeleni su svoju pozornost usmjerili na otpad u moru. Naglašavaju da plastični otpad u moru čini 80 % ukupnog otpada. Kada bi to i bilo pouzdan podatak, to ne znači da 80 % čine plastične vrećice. Međutim tu ima dva pitanje koja su opasnija za mora od vrećica.

Vjeran Piršić

S motrišta zaštite okoliša, zeleni histeričari trebali bi najprije reagirati na nazočnost kruzera u Jadranskom moru. Jedan od članaka naslovljen je Zabraniti kruzere bez pogona za obradu otpada, (Vjesnik, 8. rujna 2011.). Drugo nad Hrvatskom se nadvila opasnost uporabe oskoplastike za vrećice. Vrlo lošeg rješenja. Ali o tome naši zeleni ne govore (jer ne pišu, to su opasni tragovi). Očito nisu dobili direktivu, ili ne razumiju u čemu je problem.

I upadnica (breaking news) od 21. studenoga 2013. »Sirijski bojni otrovi će se zbrinuti potapanjem u more.« Hoće li sada gospodin Vj. Piršić podići borbu protiv zagađenja mora na najviši mogući stupanj? Dvojim, takva pitanja su izvan dometa njega i političke stranke u kojoj će biti ili već je važan faktor. Lakše je stalno neargumentirano govoriti o plastičnim vrećicama.

Plastične vrećice više onečišćuju mora od bojnih otrova???

Isplati li se pisati? Za sada još uvijek se isplati. Naziru se vremena kada će se morat prestati. A ovom Portalu pripada zasluga da je na tvrdnje iznesene na njemu odgovarao Povjerenik EU-a. I raskrinkao se do kraja. Tanke plastične vrećice su sve drugo, osim ekološkog problema.

Možda bi hrvatski mediji konačno trebali shvatiti da se zbog tankih plastičnih vrećica, koje čini 0,12 % ukupnog otpada koji će završiti na hrvatskim odlagalištima u 2013. ne isplati trošiti medijske minute i mrčiti papir. Radije bih sudjelovao u razgovorima u kojima bi se raspravljalo kako da Hrvatska prepusti svoje vodeće mjesto u EU nekom drugom. O čemu drugom zgodom.

Prof. Igor Čatić

Izvori:
Hrvatski fokus: Na plastičnim vrećicama EU ne gubi radna mjesta?
Europska komisija:
- Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica
- SAŽETAK PROCJENE UTJECAJA - Prateći dokument uz Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 94/62/EZ o
ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica