Plastično je fantastično

Introduction for Croatian blog readers:
Nedavno je na web stranicama američkog Wall Street Journala objavljen članak kojim se inicira diskusija "Trebaju li gradovi zabraniti plastične vrećice" u kojem su gospođa Daniella Dimitrova Russo - suosnivačica i izvršna direktorica Plastic Pollution Coalition (Saveza protiv plastičnog zagađenja) i gospodin Tod Mayers - direktor odjela zaštite okoliša pri Washington Policy Center iznijeli svoje oprečne stavove. Obzirom da i mi iz Hrvatske imamo što reći o ovoj temi, objavio sam sljedeći komentar:

Croatian contribution to the American discussion:
"Should Cities Ban Plastic Bags?"

In Croatia we finished first part of "anti tax on plastic bag" campaign and I prepared several arguments for discussion. When I saw your article I find that I can give contribution to this discussion. Then, I feel free to post comment on your article with scientifically proven arguments. This article also I wrote as a comment on Washington Post and very similar on The News Tribune (Tacoma) web pages.

Here is my article with 40 arguments in favor of plastic bags:

Former ministry for environmental protection and nature of Croatia proposed tax for plastic bags (we were not sure for which: single use, reusable, plastic bags for garbage, all?), but she has a plan that this tax should be approximately 5400 % more than value of one single use plastic bag.

Our Society for plastic and rubber and plastic bag producers started campaign to inform media and public, what this proposed tax really mean and what consequences that might cause this tax.

Before I write our arguments see some statements of:
George Monbiot in "The Guardian": Plastic bags are not the scourge of the planet; their biggest evil is to distract us from more pressing causes
Vladimir Ferdelji - Croatian manager: Plastic products including plastics bags are very competitive product in any point of view (price, quality, ecological, usability) and producers of products from other materials, which can't reach this competitiveness, must cry out for taxes or bans.
Same manager: Plastic bag's real problem is that she very fast and very noticeable reveals our behavior.

Here is some of arguments what we use in our campaign:
1. plastic bag is multi functional light and firmly product and suitable for all uses (wet, oily, dirty, bulk).
2. plastic bag isn't environmental problem, real problem is human behavior (and lack of waste collection, separation and recycling system). It is not possible correct the human behavior with bans or taxes on any material.
3. lot of researches confirm that plastic bags are really negligible part of house hold waste. In Austria they took part with 0,02 %, in Great Britain plastic bags took 0,03 % space on landfills.
4. plastic bag footprint is only 0,05 % of average citizen's footprint in our environment. In Austria calculate that average citizen's footprint by using plastic bags during the whole year is same as he drive 13 km with car (according to Denkstat Institute research)
5. we estimate that average Croatian citizen produce plastic bag's waste only 300 to max. 500 grams per year.
6. after ban plastic bags in San Francisco, consumption of paper bags rise on double number than was before with plastic bags, because every consumer in markets and stores have to use two or three paper bags for same amount of products. That means fourfold more impact on environment.
7. if tax or ban passed in local community, average consumer will use more other bags (cotton or paper) whose impact on the environment are lot worse.
8. if tax or ban passed, consumption of other type of plastic bags will increase. See Irish experience, when they introduce tax on plastic bags this reduced using of single use bags for 90%, but in supermarkets almost in same time increased sale of plastic bag for garbage for 400 %.
9. every, so called, single use plastic bag are used minimum three times - when we carry out products from store, then we wrap products and put in the fridge, and on the end we use them for as a garbage bags.
10. plastic bags use negligible space on landfills. In one of good organized landfill in Croatia, all plastic packaging (bags, wraps and foils - without plastic bottles and containers) are only 2,9 % of the total waste.
11. many researches confirm that plastic bag's footprint is less than footprints of other products for same usage. Paper bags has 10 time more impact on greenhouse effect, factor depletion of natural resources of paper bag are 62 more than plastic bag.
12. LCA of consumer bags carried by the British Ministry of Environmental Protection has determined that the plastic bag over the paper bag and cloth bag has a significantly lower index of the GWP (Global Warming Potential).
13. consumption of raw materials for paper bags are 22 more than for plastics bags.

Comparison is as follows:
14. material consumption:........................ - plastic 1 - paper 22 > 22 time more;
15. greenhouse effect:............................ - plastic 3 - paper 30 > 10 time more;
16. factor depletion of natural resources:.. - plastic 0,0045 - paper 0,28 > 62 time more;
17. eutrophication:.................................. - plastic 0 - paper 0,025;
18. water consumption (for 1000 bags): ... - less than 200 liters for plastic bags,
............................................................. - 3800 liters for paper bags > 17 time more;
............................................................. - 27000 liters for cotton bags > 135 time more
19. Or calculation on another way:
- to produce a one ton of polyethylene from which is produce about 200.000 plastic bags need less than 200 liters of water;
- to produce a one ton of paper from which is produce about 10.000 paper bags are consumed 15.000-20.000 liters of water.
- to produce only one cotton bag are consumed 2700 liters of water, or to produce 1 ton of cotton cloth are consumed 10.000.000 to 17.000.000 liters of water - for all cotton production, today is using 2,6 % of all World water consumption (well-known case of Aral Sea).
20. for producing plastic bag are using ethylene C2H4 - not intoxicated gas which we get as a surplus product in refining of gasoline and natural gas. Ethylene is use in the production of polyethylene -raw material for plastic bag, and we use only 5 to 7 grams of polyethylene per bags.
21. for all World's plastic bag production we use only 0,05 % of all oil consumption (50 % of oil consumption are use for transport, 32 % for heating - that mean that we simply burned 82 % of oil; 10 % for chemical industry where is 5 % for all plastics and where is 0,05 % for plastic bags).
22. for 1 ton of paper used 3,5 tons of wood and lot of not harmless chemicals (sodium sulfate, sodium hydroxide, magnesium, ammonium bisulphite, chlorine, titanium dioxide, chloride polyaluminium).
23. in waste water after paper production heavy metals were found.
24. for textile bags most commonly used cotton. Cotton is grown on about 3 % of World arable land, and that the cultivation is treated with 25 % of world production of pesticides and herbicides
25. according to Austrian's institute Denkstat research, production and using of plastic bags from energetic point of view is favorably than paper or cotton bags. Unit energy consumption for plastic bag is lower, and at the end of the life cycle of plastic bags can energy recovered.
26. when recycling is a new product consumes much less energy. In cases where the useless bag is burned, due to its high energy value can be used to produce thermal energy.
27. plastic bags or any plastic that has given a very high energy value, it can be in new and modern processes that are well developed and optimized, with inexpensive and efficient method convert into high value fuel.
28. at the same time it should be noted that for polyethylene production consumes a total of only 150 kJ/cm3, for steel processing 350 kJ/cm3 and for aluminum alloy processing 600 kJ/cm3 of energy.
29. paper bags are 18 to 20 times, and canvas bags are up to 30 times more voluminous than plastic bags. To transport these bags take more trucks to be transported from producer to consumer.
30. calculation is simple: if average consumer spends 200 bags per year, in United States (310 million of citizens) spend 62 billion of plastic bags per year. One average track can load 2,7 million plastic bags, or 150.000 paper bags or 92.000 cotton bags that mean that in United States for plastic bag transport use 22.963 trucks, for paper bags 413.333 trucks (18 time more than for plastic bags) and for cotton bags 673.913 trucks (29 time more than for plastic bags).
31. this means more fuel that many times, many times more CO2 and other exhaust gases emissions into the atmosphere, that many times more damaging and unnecessary burdening costly road infrastructure.
32. when it comes to increasing the volume of consumer bags should be mentioned that this will increase volume of waste in the same proportion. Such an increase in the volume of waste will all bring higher costs, because the citizens will reject more voluminous waste, and utility companies because more waste must transported more time and this voluminous waste will occupy more space in landfills.
33. following the introduction of tax on plastic bags in Ireland, where it is their consumption significantly reduced (90 %), there was no reduction of waste at landfills.
34. the introduction of tax on plastic bags will redirect consumers to the use of paper and cloth bags which are expensive and will result in increased cost of living. In supermarkets consumer chooses fruit or vegetables and packed into a thin plastic bag by himself. Charging plastic bags will increase the need for packaging fruit and vegetables and other products in other type of packaging and will automatically increase the consumption of more voluminous and expensive polystyrene trays and plastic film for wrapping. This will also increase labor and packaging costs and will get an additional price increase.
35. increased use of multiple used bags and cloth bags there is a risk for non hygienic conditions and bacterial contamination of purchased products, particularly for moisture content (norovirus).
36. in order to maintain proper hygiene such cloth bags need to be cleaned and washed which automatically means an increase in the consumption of drinking water, expensive energy hazardous chemicals such as detergents, and increase the amount of waste water with remains of detergents what mean increased eutrophication
37. the introduction of tax on plastic bags will have a significant negative impact on the system of organized collection and recycling of plastic bags and generally for all plastic.
38. the recycling materials are kept, preserved natural resources and reducing energy consumption (it is well known: plastic = raw material + energy, by recycling we save both, and raw materials and energy).
39. without recycling, which will result from ban or tax on plastic bags, we will lose all positive effects of plastic, it loses the raw materials and energy, but lose the great possibilities of recycling system that allows just the economic and environmental benefits
40. taxing or banning plastic bags isn't scientifically or professional justified and proven. Explanations of decisions from their advocates and politicians are just flat, sensationalized, based on wrong, false and fraudulent information, or with quite another purpose in background (other lobbies, profits or interests - and definitely no ecological reasons), or are simply populist adulation to the uninformed or wrong informed public.


The simple and only answer to the question in the title
"Should Cities Ban Plastic Bags?" is: NO!


For any question or additional information do not hesitate to contact me on e-mail through a LINK or click on e-m@il link in left box.

Nacionalni centar za politiloške analize (NCPA) nedavno je sačinio istraživanje o ekonomskim efektima zabrane plastičnih vrećica u okrugu Los Angelesa. Analizom je utvrđeno da je u područjima okruga gdje je zabrana bila aktivna došlo do pada prodaje, dok je u područjima koje nisu uvele zabranu došlo do povećanja prodaje u trgovinama. Rezultati istraživanja objavljeni su na sljedećem LINKU.

Napisala je Pam Villarreal - viša savjetnica NCPA u svom komentaru u diskusiji na web portalu Wall Street Journala.

Mislim da je to već svima jasno zašto "da" plastici, ali naišao sam na zgodan pregled prednosti koje je sastavilo Britansko udruženje za plastiku - BPF. Evo što oni izdvajaju u svom članku:

Industrija plastike čini značajan doprinos britanskoj ekonomiji. S brojnim proizvodima kojima opskrbljuje tržište pridonosi inovativnosti i povećanju profitabilnost.

- Plastičarska industrija Velike Britanije zapošljava oko 180.000 zaposlenika, što predstavlja jedan cijeli grad srednje veličine kao što je to Oxford.
- Plastičarska industrija ima godišnje oko 19 milijardi funti prometa, što je ekvivalent troškovima 63 srednje velike bolnice.
- Plastičarska industrija u 2012. godini izvesti će oko 5 milijardi funti, upravo onoliko koliko je izglasano povećanje budžeta Europske unije u 2012. godini.
- Plastičarska industrija potrošila je oko 5 miliona tona sirovina, količina koja odgovara otprilike polovici proizvodnje čelika.
- Za proizvodnju plastike koristi se samo 4 % potrošnje sirove nafte i prirodnog plina.

Plastika u pakiranju:
- Bez plastičnog pakiranja, težina ambalaže povećala bi se za 398 %, potrošnja energije za izradu ambalaže porasla bi za 208 %, a zapremnina ambalaže bi se povećala za 258 %.
- Plastična ambalaža 80 % je lakša nego je to bila prije 20 godina.
- Korištenjem plastičnih boca, plastenki, umjesto klasičnih alternativa uštedi se do 40 % troškova goriva potrebnog za distribuciju.
- Za pakiranje 200 grama sira potrebno je samo 2 grama plastične ambalaže, za 1,5 litara vode potrebno je 38 grama plastike i za 125 grama jogurta potrebno je samo 4,5 grama plastike.
- Plastična ambalaža omogućila je smanivanje kvarenja i bacanja hrane zbog toga s 50 % u zemljame u razvoju na 3 % bačene hrane u razvijenim zemljama.
- Omatanjem krastavca u plastičnu foliju, održati će ga se svježim i do 14 dana, dok će neomotani krastavac ostati svjež najviše 3 dana.

Plastika u građevinarstvu:
- PVC građevinska stolarija (prozori i vrata) imaju životni vijek od najmanje 35 godina
- Tijekom životnog vijeka jedne zgrade, 1 kg plastike može uštedjeti do 755 kg emisije CO2.
- Ploče od ekspandiranog polistirena (EPS) kao toplinska izolacija smaniti će potrošnju energije za grijanje zgrada i može ostvariti smanjenje i do 50 % emisija CO2.
- 1162 kilometra začepljenih cijevi za vodu iz viktorijskog doba, biti će zamijenjeno s plavim plastičnim cijevima i ostavriti će se smanjenje propuštanja i gubitaka pitke vode do 30 %.



Plastika u transportu:
- 22 % Airbusa 380 čine lagani plastični kompoziti, što omogućava uštedu goriva i operativnih troškova za 15 %.
- Boeing 787 Dreamliner napravljen je od 50 % plastičnih kompozita, što omogućava do 20 % uštede goriva.
- Prosječno vozilo danas sadrži i do 1400 plastičnih dijelova što je smanjilo težinu vozila do 30 %.
- 105 kilograma plastike u vozilu ukupno teškom 1000 kg uštedjeti će 750 litara goriva za prijeđenih 145.000 km, što na razini Europske unije omogućava uštedu od 12 miliona tona goriva te smanjenje emisije CO2 za 30 miliona tona.


Plastika u sportu:
- Za izradu majice nogometnog dresa potrebno je 8 plastičnih boca.
- Tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2010. godine, 9 nacionalnih timova imalo je sportske dresove načinenje od recikliranih plastičnih boca.
- Tenisice su zahvaljujući plastici danas teške samo 100 grama. Težina je u posljednjih 20 godina prepolovljena upravo zbog korištenja plastičnih komponenti.
- Poliuretanski kostimi za plivanje s ultrazvučno spojenim dijelovima osiguravaju plivačima 5 % bolju opskrbu kisikom i 4 % povećanje brzine plivanja.
- S laganim tenskim reketima izrađenim od plastičnih kompozita s ugljičnim vlaknima moguće je postići brzinu teniske loptice do 200 km na sat.

Na ovom blogu već je pisano o greenwasgingu - pogledajte jedan od starijih postova: "Kako prepoznati „greenwashing“"

Kako se često pojam greenwashing susreće u našim raspravama plastične - papirnate - platnene vrećice, članak kojeg je objavio prof. dr. Igor Čatić 5. listopada 2012. u Hrvatskom fokusu - Zeleno ispiranje mozga, vrlo je zanimljiv i otvara nam malo drugačiji pogled na stvarnu pozadinu "ekoloških nastojanja" pojedinih dizajnera, kvazi-ekologa ili možda čak ekomanipulatora.

Zeleno ispiranje mozga

Nevažno je je li dvojac B&Ž uvođenjem vlastita brenda žrtva greenwashinga ili je postao ekomanipulator

Je li najpopularniji dvojac hrvatske reklamne industrije B&Ž, ekomanipulator ili žrtva greenwashinga. Je li žutica ekološki prihvatljivi materijal, kako nam sugerira mlada dizajnerica Dorotea Škrabo sa svojim DOT-torbama? Ili i za nju vrijedi pitanje koje je postavljeno svima poznatom dvojcu Bruketi i Žiniću.



Što potiče umirovljenika, plastičara i gumarca da tijekom godišnjeg odmora čita članke o pamučnim torbama ili majicama? Odgovor je jednostavan. B&Ž svoj prvi brend – majicu temelje na prirodno uzgojenom pamuku, a mlada dizajnerica na žutici, također pamuku. To su organska polimerna vlakna biljnog podrijetla i razumljivo je da to zanima nekoga, tko se cijeli život bavi polimerima, posebno plastikom.

Pamuk je organski polimer biljnog podrijetla

Oduvijek mi je nedostajala jedna riječ. Ali kada sam pročitao priopćenje organizacije European Bioplastics: »No greenwashing with bioplastics« sve je bilo jasno. To udruženje promiče bioplastiku, međutim svjesno je činjenice da mora postojati odgovarajuća komunikacija s javnošću o pitanjima vezanim uz zaštitu okoliša i prirode.

Kada sam se vratio sa sajma plastike i gume u Düsseldorfu 2010., zbog jednog plakata kojim se promiče bioplastika na račun ostale plastike, uputio sam protest na adrese oko 300 uglednih urednika časopisa diljem svijeta. Zbog te akcije izgubio sam brojne prijatelje među urednicima. Međutim u kolovozu 2011. jedini svjetski časopis isključivo posvećen bioplastici, Bioplastics MAGAZINE, objavio je moj članak »Je li sva ne-bioplastika loša? – Bioplastika je plastika posebnih svojstava«. Bilo je još nekoliko tekstova u tom smislu. A priopćenje udruženja European Bioplastics u cijelosti slijedi ideje iz navedenog članka.

Zašto pobuna? Zato jer je trenutačno bioplastika u ukupnoj proizvodnji zastupljena s manje 0,5 posto. Slično je i s 'prirodno uzgojenim' pamukom. Prema podatcima udruženja Organic Trade Association iz lipnja 2010, svjetska proizvodnja u 2009. bila je 0,76 posto ukupne proizvodnje pamuka.

Zašto pobuna o bioplastici?

Što je pamuk i kuda pripada? Često se družim s tekstilcima, znam mnoge pojedinosti. Pamuk je organski polimer biljnog podrijetla. Dobiva se uzgajanjem, dakle nije prirodni. Za razliku od nekih plodina poput rajčice ili jagoda, koje ne moraju vidjeti sunca i uzgajaju se i bez zemlje u staklenicima ili plastenicima, pamuk se uzgaja (agrokulturni proizvod) u prirodi. I to je njegova jedina poveznica s prirodom, jer je on po definiciji umjetni proizvod. Uzgajati se može konvencionalnim načinom i na način da se dobije uzgojina koja se naziva organskim pamukom.



Dvojac B&Ž opravdano ukazuju na to da je konvencionalni pamuk jedna od najzagađenijih kultura (dakle umjetno). A što nudi dvojac? Prirodno uzgojeni pamuk. Na tražilicama našao sam samo jednu potvrdu te kontradikcije same po sebi. Ta je sintagma zabilježena u jednom članku u vrlo proširenom dnevniku 2011. gdje se opisuje kako je jedna tvrtka u Berlinu otvorila prodavaonicu odjeće načinjene od tog pamuka. Za prirodno uzgojeni pamuk uobičajena je sintagma organski pamuk (engl. organic cotton) koja se pojavljuje na istoj tražilici 17.500 puta i jednako opravdano kritizira konvencionalni pamuk kao i dvojac B&Ž.

Što je to organski pamuk? Radi se o pamuku pri čijem se uzgoju ne smiju upotrebljavati otrovni i postojani pesticidi te mineralna gnojiva (neki vele umjetna). Posebno se naglašava da se ne smije upotrebljavati genetički modificirano sjeme.

Pamuk je uvijek uzgojeni, dakle umjetni materijal

Pa u čemu je problem? U tome što dvojac manipulira sa sintagmom prirodno uzgojeni i dovodi kupca u zabunu. Posebno one koji su prošli proces greenwashinga. A što je s proizvodom mlade dizajnerice? »Sviđa mi se«, rekao bi meštar na jednoj reklami. Ali one su načinjene od žutice, neobrađenog pamuka i obojane su sa sintetičkim, akrilnim bojama. Ništa nema u tome loše, ali da netko ne pomisli da se radi o ekološki posebno vrijednim torbama. Kao što nisu ekološki posebno vrijedne pamučne majice ili traperice (potrošnja 10 tona vode za jedne hlače). I to je sve? Osnovna je namjera ove reakcije da se razjasni filozofija greenwashinga.

Riječ greenwashing je spojena riječ koju je izmislio J. Westervelt, a označuje globalni fenomen. U hrvatski se ne može izravno prevesti, nego je treba opisati. Zahvaljujući dostignućima kognitivnih znanosti, razvijene su mnoge metode manipulacije, pa tako i one na području zaštite okoliša. Dakle najprije se definira cilj, npr. plastične vrećice. Zatim se zeleno ispire mozak, npr. tvrdnjom da pogiba godišnje 100 tisuća sisavaca od plastičnih vrećica. Mogu se ti sisavci zapetljati, ali u najlonske (plastične) mreže. Pritom se radi o kojih stotinjak životinja godišnje. Zelenim ispiranjem mozga ljude sklone istinskoj ideji zaštite okoliša pretvara se u grješnike koji sada osjećaju potrebu da se iskupe. I stoga umjesto da dobiju besplatno osnovnu ambalažu vrijednu 5 lipa, spremni su platiti za plastičnu (polietilensku) vrećicu čak kunu. A neki su tražili i porez od 2,16 kuna. Da se zeleno iskupe. Jedna posljedica je takvog stava da je po preporuci i doktora znanosti bolje upotrebljavati, kako kažu B&Ž, vrlo štetne pamučne torbe.

Greenwashing

Jesu li dvojac B&Ž uvođenjem vlastita brenda žrtva greenwashinga ili su i oni postali ekomanipulatori, nevažno je pitanje. Tipičan primjer greenwashinga je i promidžba biorazgradljivih vrećica. A upravo su one bile razlogom zašto je autor 2010. pisao svojim kolegama. Njihova ekološka štetnost je i opasnost za uspjeh bioplastike čije širenje treba poduprijeti zbog ekoloških razloga, npr. korištenje otpadne biomase. Ali bi vrlo strogim propisima treba sprječavati greenwashing jer je najčešće u funkciji stvaranja profita, a ne zaštite okoliša.

Prof. dr. sc. Igor Čatić