Feist: Do 2020. milijun pasivnih kuća i stanova
|
"U Zapadnoj Europi izgradnja pasivne kuće je od 10 do 15 posto skuplja, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši jer je subvencioniranje takve vrste gradnje u nas još u povojima", rekao je u subotu na Regionalnom forumu gradnje po standardu pasivne kuće Dubravko Martinić, vlasnik nedavno sagrađene pasivne obiteljske kuće u Gornjem Stupniku koja je ušla u hrvatski izvještaj za EU direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Voditelj novoosnovanog konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević kazao je da je od prve pasivne kuće u Hrvatskoj 2005. do danas sagrađeno 20 pasivnih kuća naglasivši važnost izgradnje, a posebice energetske obnove zgrada do A plus energetskog standarda. U EU, navodi, više nitko i ne postavlja pitanje opravdanosti takve vrste gradnje i obnove. "Više se i ne govori isključivo o pasivnim i niskoegergetskim kućama, nego i o niskoenergetskim kvartovima, gradovima, pa i regijama", dodao je. Napomenuo je da u Hrvatskoj nekoliko gradova daje olakšice za energetski učinkovitu gradnju prvenstveno smanjenjem komunalne naknade, a da je u Koprivnici ta naknada za graditelje pasivne kuće sasvim ukinuta. Grad Zagreb je kroz projekt PassREg uključen u poticanje niskoenergetske gradnje u čemu su mu uzori Hannover, Bruxelles i Tirol, a ide i u niskoenergetsku obnovu 87 zgrada javne namjene - vrtića, škola, domova umirovljenika. Za to bi se, rečeno je, mogao iskoristiti hrvatski proizvod "eco-sandwich" to jest zidni panel od betona s recikliranim agregatom. To je važno zna li se da Hrvatska danas reciklira svega sedam posto građevinskog otpada, a EU pravila nalažu da se do 2020. treba reciklirati 70 posto takvog otpada mali oglasnik Oznake: mali oglasnik |
