19.10.2011., srijeda

Građevinski konzorcij traži povrat od 50 milijuna kuna

Konzorcij stanovi Vrbani hrvatskih građevinara, sastavljen od Konstruktor inženjeringa, Viadukta i Hidroelektre, od Hrvatskih cesta traži 50 milijuna kuna kao odštetu zbog zaustavljenih radova na Pelješkome mostu, doznaje se iz visokih izvora u Hrvatskim cestama. Naime, te su građevinske kompanije nakon potpisivanja ugovora o gradnji jednog od najosporavanijih građevinskih projekata u Hrvatskoj počele obavljati pripremne radove na mjestu gradnje mosta, sagradivši betonare i ostalu prateću infrastrukturu, kao i naselje za radnike. Iako je riječ o uobičajenim stavkama ugovora kada su u pitanju građevinski radovi, koji se u građevinskoj terminologiji naziva plaćeni zastoj radova, Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, postavio je pitanje odgovornosti svih strana u tom manjkavom projektil. Ako postoji minimum odgovornosti, onda su te tvrtke prije potpisivanja ugovora trebale od naručitelja radova zatražiti da im pokaže im" li osiguran novac za taj projekt, kaže Stanić.

Dogovorili se o isplati?
Riječ je o mostu čiji je početak radova prvi put 2005. godine otvorio bivši premijer Ivo Sanader, a kasnije se prometnuo ujedan od glavnih izbornih obećanja HDZ-a, unatoč skepsi struke i enormno visokoj cijeni. Hrvatske ceste od planiranih 320 milijuna eura, koliko stoji most, osigurale su samo 420 milijuna kuna u četiri godine, pa je od početka bilo poznato da za projekt jednostavno nema novca. To, međutim, nikoga nije spriječilo da se javi na natječaj za njegovu gradnju.

Domaći konzorcij na čelu s Konstruktor inženjeringom javio se u vrijeme prije velike krize, kada su u Hrvatskoj cvjetali građevinski radovi i kada se isplatilo biti građevinar, ali je kriza 2008. godine sve kompanije dovela do ruba pa se danas odlučuju i na tužbu protiv dosadašnjih najizdašnijih investitora, kao što su Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Stanić smatra da cijela priča od samih građana i da je riječ o dogovornom sporu kako bi se zadovoljile sve strane. Sada se svi pokušavaju naplatiti iako su imali informacije o manjkavostima samog projekta. Smatram da je riječ o dogovoru koji će skupo platiti samo građani ove države. Riječ je o staroj sprezi ovog konzorcija, da ga ne nazovem kartelom, s vladajući ma, a sve to mi plaćamo, kaže Stanić.
- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kamen temeljac u Kukljanovu

Jučer je svečano položen temeljni kamen na gradilište u nekretnine Istra ndustrijskoj zoni na Kukuljanovu, na kojemu će u roku od osam mjeseci biti izgrađena reprezentativna upravna zgrada industrijske zone Bakar. Investicija je vrijedna oko 13,5 milijuna kuna, a u potpunosti će biti financirana iz sredstava poslovanja. Nova zgrada od 2,5 tisuće četvornih metara korisne površine bit će izgrađena u roku od osam mjeseci, barem je tako jučer najavio direktor Zone Zorko Badanjak, apelirajući na izvođača radova GP KRK da se potrudi da zgrada bude gotova u ugovorenom roku.

Nakon 30 godina Industrijska zona Bakar konačno će dobiti upravnu zgradu adekvatnu njenoj poslovnoj uspješnosti. Najprije je uprava bila smještena u Riječkom neboderu, pa u općinskoj zgradi Grada Bakra, da bi potom završila na području Industrijske zone, ali na zaprepaštenje i čuđenje svih poslovnih suradnika - u kontejnerima. Sada će u njoj, osim uprave Industrijske zone, svoje mjesto naći i uprava novoformiranog bakarskog KD-a Dobra, ali i brojni poslovni subjekti s uslužnim djelatnostima, kazao je jučer Badanjak, dodavši da nova i adekvatna upravna zgrada nije vizija samo ove generacije i uprave Industrijske zone, već i ranijih generacija koje su njome upravljale, ali da tek sada financije dopuštaju njenu gradnju.

Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić je u ime Bakra kao većinskog vlasnika Zone najavio da će nakon rješavanja imovinsko-pravnog odnosa na terenu od 1,2 milijuna kvadrata Industrijska zona Bakar postati najveća u Hrvatskoj.- Nećemo stati, to vam obećavam, borit ćemo se za svako radno mjesto i poslovanje unatoč kriznim vremenima, najavio je Klarić, naglasivši kako ovo trgovačko društvo trenutno zapošljava 3,5 tisuća radnika iz praktički svih dijelova županije i da će ove godine u Industrijsku zonu Bakar biti uloženo čak 50 milijuna kuna.
- 10:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.10.2011., četvrtak

Rijeci potrebna i Zagrebačka obala i terminal na Krku

Na čak 760 milijuna eura procijenjeni su ukupni troškovi izgradnje lučke infrastrukture zacrtane u Prostorno-prometnoj studiji Primorsko-goranske županije koja će najvećim dijelom biti integrirana u novi županijski Prostorni plan. Taj se iznos, prema riječima ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno planiranje Mladena Črnjara koji je članove Savjeta za praćenje izrade Prostornog plana PGŽ izvijestio o završetku izrade iznajmljivanje stanova Pantovčak Prostorno i prometno integrirane studije, odnosi isključivo na lučke i prateće objekte u Rijeci, Bakru i na Krku, bez troškova izgradnje pripadajuće željezničke, cestovne i ostale prometne infrastrukture zacrtane Studijom. Studiju je Črnjar ocijenio najznačajnijim razvojim projektom u Hrvatskoj uopće, ipak upozorivši kako se do sada premalo činilo na iskorištavanju prometnog potencijala Rijeke i okolice.

Odabir izvođača
Hvalili smo se geostrateškim položajem Hrvatske i Rijeke kao ulaznim vratima za srednju i istočnu Europu za robe s istoka, ali se u naravi u zadnjih dvadeset godina nije dogodilo ništa. Sve je ostalo samo na potencijalu, pa možemo tvrditi da je Zagrebačka obala Rijeci je potrebna da bi se ostvarilo planirano povećanje kontejnerskog prometaova Studija najvažniji projekt u Hrvatskoj. Ne govorim to kao lokalpatriot, nego zato što svi realni pokazatelji govore da je tako, kazao je Crnjar, koji je okupljene detaljno izvijestio o svim elementima studije, posebno se posvetivši lučkim kapacitetima za prekrcaj kontejnera, točnije Brajdici, Zagrebačkoj obali i lokaciji pokraj Omišlja koja bi u budućnosti trebala preuzeti ulogu glavne riječke kontejnerske luke.
- 11:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.10.2011., ponedjeljak

Škegro tvrdi da je rješenje Hanfe doneseno iz osvete

U vezi ulaganja u povezana društva, Tomislav Matić kaže kako nije jasno je li Metronet povezano društvo Quaestus Nekretnina, o čemu Quaestus nije unatoč dvama zamolbama dobio stav Hanfe. Međutim, čak i da je riječ o povezanom društvu, zakon i kodeks HGK ne brane ulaganja u njih, kaže Matić. Na pitanje o financijskoj šteti zbog jednogodišnje zabrane rada Quaestus Investa, Borislav Škregro je odgovorio da će izostati naknada za upravljanje od šest milijuna kuna i da će sedam zaposlenih biti bez posla.

Zamoljen za komentar Škregrinih tvrdnji, predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol kazao je da Škegro nije vjerodostojan jer je najprije tvrdio da nije bio u Hanfi, a zatim da je ipak bio 31. siječnja ove godine. Najveći problem Hanfe sa Škegrom, kaže Samodol, bili su njegovi zahtjevi za, kako je rekao, "ilegalnom komunikacijom". Samodol kaže stanovi Rijeka da ga je Škegro unatoč njegovim uputama da se komunikacija Hanfe i Quaestusa mora voditi u pisanoj formi, nebrojeno puta pokušavao dobiti preko raznih posrednika.

Samodol dodaje da se ne želi s njim nadmetati u objašnjavanju dijelova rješenja, jer se to radi na Upravnom sudu. "Škegro zanemaruje dvije ključne stvari, a ja ću ih reći kad dođe vrijeme. Čuvam to za sud ili Sabor", kaže Samodol, ne želeći reći o čemu se radi.
- 10:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #