bLogistika - Prvi hrvatski blog za logistiku i nabavu

Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u:
KOLUMNA: Kada je prilika srela pripremu…
Date: 05.09.2013 | Author: Antonio Zrilić

Karakteristika svake krize tj.recesije je pad potražnje. Pad potražnje znači i pad prodaje i profita. Jedini način kako se profiti mogu zadržati je smanjenje troškova. Logičan zaključak svake uprave je, naravno, da se krene u „rezanje“ troškova, a u tome najveću ulogu igraju profesionalci u nabavi.

Pred timovima u nabavi se, dakle, u ovim kriznim vremenima nalaze sve veći izazovi s kojima se moraju uhvatiti u koštac svakoga dana. Za te izazove moraju vladati vještinama kao što su proaktivnost, određivanje pravih ciljeva i prioriteta, delegiranje, postizanje optimalnih rješenja u poslovanju s partnerima te komuniciranje bez konflikata. Ove će im vještine omogućiti da ispune očekivanja koja su stavljena pred njih.

Proaktivnost u nabavi

Donald Trump kaže da se sreća događa kada se susretnu dobra priprema i dobra prilika. Odlika uspješnih menadžera je da se ne prepuštaju bujici koja ih nosi kamo hoće, već sami žele utjecati na svoj život i na ono što će se dogoditi. Da bi znali u svakom trenutku što želimo i kamo idemo moramo imati čvrst oslonac i jasnu viziju. Proaktivne ljude pokreću vrijednosti i ako imaju postavljen čvrst sustav temeljnih vrijednosti onda je lako u svakom trenutku odgovoriti na pitanje U kojem pravcu krenuti ili Što je bolje za mene i moje poduzeće?

Na jednom forumu sam dobio kritiku od jednog čitatelja da u gore navedenih pet vještina menadzera nabave nisam uvrstio gotovo najvažniju – a to je nabava u funkciji prodaje. On navodi da se sinergijom nabave i prodaje postižu optimalni učinci na poslovanje i da nije nužno nabavu promatrati samo kroz učinke ušteda, jer nabava može snažno utjecati i na prihode. Također ističe da nije najvažnije kupovati najpovoljnije, ako kupnjom od određenog partnera možete ostvariti i prodajne rezultate i da je takve strategije neophodno donositi na razini uprave. Međutim tu se krije najveći problem jer u većini poduzeća sektor ili odjel nabave nema direktnog predstavnika u upravi nego se nalazi unutar prodaje, financija ili proizvodnje (sve ove organizacijske sheme sam vidio). Iz tog razloga se većina pitanja vezanih uz nabavu ne mogu riješiti jer se ne rješavaju na strateški način.

Međutim ima rješenja. Steven Covey je napisao da proaktivni menadžer može proširiti krug svojeg utjecaja i na taj način može promijeniti stvari. Jedan od načina kako nabava može utjecati na okolinu je komunikacija i prezentacija rezultata koje nabava postiže. U tom smislu je posebno važno da profesionalci u nabavi znaju kako komunicirati sa svojim izvršnim rukovodstvom. Komunicirajući učinkovito sa izvršnim rukovoditeljima povećavaju spoznaju o vrijednosti nabave. Iskoristite, stoga, svaku interakciju kao korak za osvajanje naklonosti rukovodstva i usklađivanje svojih napora sa njihovim i na taj način ćete pomoći sebi, svojem rukovodstvu i svojoj kompaniji.

Evo nekoliko savjeta:

Znajte što treba komunicirati upravi, a da bi to znali saznajte njihove strateške ciljeve i inicijative. Pitajte za njihove ciljeve! I samo pitanje upućuje na to da se želite
uskladiti sa njima. Uskladite svoje i nabavno poslovanje sa njihovim ciljevima.

Budite spremni – Imajte u malom prstu točne i detaljne informacije o vašoj potrošnji, vašim dobavljačima i stanju na tržištima. Nikada ne znate kada ćete dobiti priliku razgovarati sa vašim izvršnim direktorom.

Govorite njihov jezik – Uvijek prezentirajte zahtjeve za resursima ili podrškom s jasnom predanošću da donesete određenu vrijednost ("Ako mi omogućite X, ja ću vam vratiti Y.“)

Razborito iskoristite dobiveno vrijeme – Nemojte zaglaviti u detaljima kada nešto prezentirate izvršnim rukovoditeljima. Umjesto toga se usredotočite na način kako nabava može dodati vrijednost i stvoriti konkurentnu prednost za tvrtku. Budite koncizni i relevantni.

Koristite se vizualnim alatima – Često je najbrži način da primi vašu poruku preko slike, proračunske tablice kojima prikazujete usporedbe ili grafikona koji prikazuje trend liniju.

Autor članka preporučuje seminare:
17.10.2013. - „Lean“ metode u logistici
23.10.2013. - Konferencija MODERNA RJEŠENJA U PROIZVODNJI

Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u:
KOLUMNA: Nije sve u novcu... ili ipak?
Date: 05.09.2013 | Author: Antonio Zrilić

Da nešto odmah raščistimo. Vi kao savjestan poduzetnik, želite da vam se dobri radnici što duže zadrže kod vas. Istraživanja su pokazala jasnu vezu između fluktuacije djelatnika koji rade u skladištu i kvalitete skladišta. E sad, ako želite zadržati kvalitetne djelatnike onda nastavite čitati ovaj članak.

Kako bi njihov posao učinili, na primjer, manje fizički zahtjevnim, stvorite ergonomski učinkovita radna područja, a posebno za komisioniranje robe u skladištu i pakiranje. Postavite artikle sa brzim obrtajem na lako dostupna područja, držite ambalažu nadohvat ruke i pobrinite se da radne površine budu na odgovarajućoj visini. Insistirajte na čistoći. Iako možda zvuči banalno, čistoća i urednost skladišta nevjerojatno utječe na radni moral. Toga su bili svjesni i Japanci kada su među čuvenih 5S kaizen pravila uvrstili i čišćenje.

Zaboravite povišice i velike bonuse

Postoje mnogo jednostavniji i jeftiniji načini da bi vaši zaposlenici bili zadovoljni. Od prednosti koje im nudi fleksibilnost, do niz drugih kreativnih načina koje tvrtke mogu pronaći da drže svoje zaposlenike sretnim i produktivnima.

Ovo gore navedeno vrijedi, naravno, samo ako su radnikove osnovne potrebe zadovoljene. Međutim, osnovne potrebe su relativan pojam i da bi znali do koje mjere je netko motiviran novcem morate s njim razgovarati. U jednoj tvrtki s kojom sam radio, najbolji skladištar kojeg su imali otišao je zbog sto kuna veće plaće. Vjerojatno ćete reći da je ovo što pričam kontradiktorno, ali nije. Razgovarajte sa svojim ljudima, saznajte što ih motivira. Ljudi nisu isti kao što niti djeca kod istih roditelja nisu ista i drukčije reagiraju na nagrade i kazne.

Držite radnike sretne i zdrave

Malo je vjerojatno da će zaposlenik biti sretan ako stalno dolazi na posao znajući da nema mjesta za daljnji rast i napredak u tom poslu. Nedavna studija pokazala je baš to, da zaposlenici koji su osjećali da nemaju priliku za napredovanje, nisu bili sretni na svojim poslovima. Kao rezultat toga, ti zaposlenici će početi tražiti novi posao.

Otkriveno je i da pružanje podrške za razvoj, kao što su mogućnosti usavršavanja i karijere te mentorstva, dovode do toga da takvi zaposlenici manje napuštaju svoju kompaniju.

Ponudite im dobar program obuke

Većina onih koji zanemaruju edukaciju svojih djelatnika imaju sljedeći izgovor. "Zašto da obučavamo svoje ljude pa da nakon toga oni odu iz tvrtke". Odgovor na tu tvrdnju je: "A što ako ih ne obučavamo i oni nam ostanu...?

Pored samog povećanja nivoa znanja i kompetentnosti svojih djelatnika koje se postiže kroz edukaciju, poslodavci ne bi trebali podcjenjivati utjecaj koji trening ima na nove zaposlenike i njihove buduće sreće. Nedavno istraživanje pokazalo je, da je kod tvrtki koje potiču mentorstva ili su orijentirane educiranju djelatnika, puno vjerojatnije da će dovesti do povećanog angažmana među zaposlenicima.
Jednostavno "bacanje novog radnika u vatru" očekujući da se brine sam za sebe (prema onoj "snađi se druže") rezultira njihovom sporijom socijalizacijom. Tvrtke će definitivno imati koristi od povećanja nivoa zadovoljstva (ili sreće) kod svojih zaposlenika. Pomaganje "novajlijama" u prilagodbi na početku omogućuje im da ostvare svoj pravi potencijal kasnije.

Sretan i zdrav zaposlenik koji je zadovoljan svojim poslom najčešće je i produktivan. Potaknite radni elan, postavite realne ciljeve i načine mjerenja i ponudite poticaje za izvrsne rezultate. Kako bi njihov posao učinili manje fizički zahtjevnim, stvorite ergonomski učinkovita radna područja i omogućite im edukaciju.

Autor članka preporučuje seminare:
17.10.2013. - „Lean“ metode u logistici
23.10.2013. - Konferencija MODERNA RJEŠENJA U PROIZVODNJI

Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u:
KOLUMNA: Žablja strategija
Date: 25.08.2013 | Author: Antonio Zrilić

Logistički budžeti su već duže vrijeme pod pritiskom zbog dugotrajne recesije te zbog povećanja troškova goriva i transporta pa su mnogi logističari u nezavidnom položaju. Pitanje koje si voditelji logistike postavljaju je: Kako postići efikasnost u svojem skladištu, a da budžet ostane netaknut? Možda zvuči kao nemoguća misija, ali definitivno je istina da ćete morati izvući nekog asa iz rukava. U svakom slučaju nemojte očajavati: Postoji dosta stvari koje možete napraviti kako bi učinili da vaše skladište bude efikasnije, a da ne potrošite mnogo novca.

U ovoj rubrici ćemo ponuditi nekoliko praktičnih ideja koje su pogodne za logističke operacije svih veličina i razina kompleksnosti.
Razmišljajte strateški

Već smo u ovoj kolumni govorili o potrebi proaktivnog razmišljanja. Proaktivno razmišljanje u stvari znači strateško razmišljanje. U jednom istraživanju konzultantske kuće A.T. Kearney navodi se da među vodećim poduzećima 73 posto aktivnosti u nabavi i logistici su strateške, a ostatak taktički i operativni, dok je kod poduzeća "sljedbenika" (čitaj - u poduzećima ispodprosječnih rezultata) samo 49 posto aktivnosti nabave i logistike opisano strateškim. Usvojite, dakle, proaktivan pristup zasnovan na strateškim smjernicama, umjesto jednostavnog reagiranja na izazove koji su u stvari rezultat lošeg planiranja. Nemojte misliti da će kupovina nove opreme riješiti sve vaše probleme, nego promišljajte o tome kako optimizirati procese i promijeniti način vođenja logistike. Naravno da postoje slučajevi kada je nabavka nove tehnologije pravi put nakon što se iscrpe svi drugi načini, ali o tome na drugom mjestu.

Kao i svugdje u poslovanju tako i u logistici bitna je strategija. Moramo znati kamo idemo i kako planiramo tamo stići. Postoji priča koja govori o strategiji, a koju volim pričati polaznicima na treninzima na kojima govorimo o strategiji. Priča ide ovako: Sjedile su jednom tako tri žabe u bari na lopoču. Sjedile su cijeli dan i negdje predvečer jedna žaba odluči skočiti u vodu. Nagradno pitanje je sada: Koliko je žaba ostalo na lopoču? Iako dobivam različite odgovore, od nitijedna do sve tri, možda će vam se najtočniji odgovor činiti – dvije žabe. Ipak, točan odgovor je tri! Dakle, jedna je žaba odlučila, ali nije skočila. To zna biti problem sa strategijama – one se možda i donose, ali se ne provode. Davno su mudri ljudi rekli da treba prijeći sa riječi na djela. Naravno, puno je lakše teoretizirati u udobnosti svoga ureda, nego zasukati rukave i krenuti na "težak fizički rad" negdje u operativi.
Međutim, to je neizbježno i dugoročno nema prosperiteta ako ne počnemo provoditi zacrtane strategije.

Što to znači za nas u logistici? Pa, strategija se ne određuje na nivou skladišta već na nivou cijelog poduzeća i bar tu ne trebamo raditi ništa. Ono što moramo uraditi je prevesti globalnu strategiju poduzeća na svima razumljive svakodnevne zadatke. Isto tako treba zadatke postaviti tako da svi koji operativno rade na njima vide svrhu svakog svog "malog" koraka.

Bitno je da svaki djelatnik može vidjeti da svojim radom i obavljanjem zacrtanih zadataka pridonosi provođenju globalne strategije.
Ako dakle tvrtka donese strategiju o povećanju prodaje i udjela na tržištu, to znači da logistika mora dati visok nivo usluge kupcima. To opet znači da djelatnici u skladištu moraju biti puno pažljiviji i produktivniji odnosno obraditi više točnih i kompletnih stavaka kako bi bilo što manje grešaka i kupci bili zadovoljniji. Na ovaj način vaše skladište direktno utječe na ostvarenje strategije o povećanju prodaje i udjela na tržištu. Moramo primijetiti da je strategija po svojoj definiciji dugoročna kategorija i da treba biti strpljiv i konzistentan kako bi svaki od ovih postupaka u konačnici donjeo rezultate. Ono što je sigurno, na ovaj način logistika se pretvorila iz mjesta troška u profitni centar.

Autor članka preporučuje seminare:
17.10.2013. - „Lean“ metode u logistici
23.10.2013. - Konferencija MODERNA RJEŠENJA U PROIZVODNJI

Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u:
KOLUMNA: Logistika jučer, danas, sutra
Date: 25.08.2013 | Author: Antonio Zrilić

Nedavno sam pročitao u jednom članku izjavu kako je Hrvatska predodređena da se pozicionira kao logistička zemlja - kao svojevrsno logističko središte u ovom dijelu Europe. Tome pridonosi činjenica da imamo dvije najdublje luke na Jadranu, odličnu osnovnu infrastrukturu, sedam međunarodnih zračnih luka... Jedino bi još trebalo popraviti željezničku infrastrukturu.

Logistika je vrlo važna gospodarska grana i ne samo to - logističko zanimanje se našlo među top zanimanjima budućnosti. Istina je i to da se njezina važnost mijenjala kroz vrijeme.

Još početkom 20. stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe ili (Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford svjestan važnosti tog lanca odlučio kontrolirati ga tako da je kupio sve sudionike u tom lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao „Transcontinental material flow“. Guru menadžmenta Peter Druker u jednom članku iz 60-tih godina napisao je da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: Znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.

Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi i važni, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model, postao je poznat po svojoj frazi, “dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna“ i svako vozilo koje je sišlo sa trake je bilo isto. Koliko je bilo teško organizirati logistiku u to vrijeme? Međutim, vremena su se promijenila i s vremenom logistika se pretvorila u samo još jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport.

Unazad desetak-dvadeset godina logistika je konačno dobila na važnosti i prepoznata kao izvor konkurentske prednosti u mnogim kompanijama. Možda je tome pridonio Zaljevski rat početkom 90-tih kada su SAD i saveznici u Zaljevskom ratu bile prisiljene prebaciti ogromne količine materijala za opskrbu vojnika i ratnih operacija na velikim udaljenostima u nezamislivo kratkom vremenu? Tu je izvrsnost u logistici došla do izražaja.

O logistici se istovremeno ozbiljnije počelo razgovarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu. Čak je i general Pagonis zadužen za logistiku i opskrbu u Zaljevskom ratu, nakon rata, ponudio svoje usluge svjetski poznatom lancu Sears i postao direktor lanca opskrbe.

Postoji brdo definicija i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: „Ako nema zaliha koje treba premještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.“ U stvari, svaka funkcija koja na bilo koji način ima veze sa zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako na primjer nabava nabavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje prodaja i otprema dostavljaju kupcu itd.

Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj definiciji logistike kao skladištenja i/ili transporta, ali velika većina će se složiti da je logistika ograničena sa četiri zida poduzeća i da se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar poduzeća. I danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca. Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao kod zakona o spojenim posudama. Ako smanjite troškove logistike to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni.

I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca i time prodaju, to znači da morate uložiti u logistiku. U više poduzeća kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku morali smo se suočiti sa ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja i da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi nije moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar firme i nema održivog rasta.

www.logistika.com.hr

Autor članka preporučuje seminare:
25.09.2013. - Efikasno skladište
26.09.2013. - Kontroling u logistici
27.09.2013. - Moderna prodaja - 7 koraka do zaključene prodajePeter Drucker

Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u.

Ova kolumna objavljena je danas u Business.hr-u.

U Minhenu u Njemačkoj je upravo završio Transport logistic 2013 – najveći stručni sajam transporta, logistike, mobilnosti, IT-a i upravljanja lancem opskrbe na svijetu. Za ilustraciju evo nekoliko brojki o sajmu: Ove se godine prijavilo više od 2000 kompanija iz 63 zemlje svijeta te je privukao rekordnih 53.000 poslovnih posjetitelja. Daljnji rast u međunarodnom okviru je također primjetna na ovogodišnjem showu - oko 45 posto izlagača došlo je izvan Njemačke kao i gotovo 40 posto posjetitelja.
Značaj ovog logističkog sajma za industriju naglasio je njemački ministar prometa, dr. Peter Ramsauer, tijekom ceremonije otvaranja rekavši da je ovo globalno okupljanje, jer logistika je zamašnjak i pokretač gospodarstva, i to ne samo u Njemačkoj. Ovaj sajam je pokazao da je pravi motor za rast.

Njegov kolega iz Luksemburga, ministar gospodarstva i vanjsku trgovinu, bio je oduševljen i njegove riječi su me potaknule na razmišljanje. On je rekao: "Za podizanje profila Luksemburga kao platforme za logistiku u Europi i diljem svijeta, odlučili smo sudjelovati na najvažnijem sajmu logistike koji svijet može ponuditi. Međunarodni opseg na ovom događaju je jedinstven."
Ne želim nam stavljati sol na ranu prisjećajući se i uspoređujući slavno sajmovanje na Zagrebačkom velesajmu. Ono što želim naglasiti je važnost vizije i prepoznavanja strateškog interesa na državnoj razini i djelovanja u tom pravcu.

Transport Logistic se održava u bienalnom ciklusu – odnosno svake dvije godine. Sljedeći sajam se održava 05-08 svibnja 2015.godine. Međutim, zanimljivo je da je od 2010 godine ovaj sajam napravio još jedan iskorak – naime, počeo se održavati i u Kini. Tako će se sljedeće godine (2014) od 17-19 lipnja sajam transporta i logistike održati u Šangaju u Kini. Rekao bih da je to još jedan putokaz kojim treba ići. Čovjek bi mislio da je organski rast ovog sajma kroz povećanje broja posjetitelja i izlagača u zadnjih nekoliko godina, sam po sebi dovoljan te da nema razloga za veće iskorake. Ali ne i Nijemci. Iako je njemačko gospodarstvo drugo najjače na svijetu oni šire svoje poslovanje i na daleki istok. Opet ne mogu da ne povučem paralelu sa našim domaćim mentalitetom koji kaže da smo mi sami sebi dovoljni, a 'jadna' Njemačka ide dalje tražeći nova tržišta.
Kada čovjek vidi taj sajam te koliko ljudi i tvrtki radi u samo jednom sektoru industrije, ostane zapanjen. Jer koliko god sektor logistike bio važan, logistika i upravljanje lancem opskrbe ne postoje same radi sebe, već da podržavaju industriju i pomognu da robe koje se proizvedu dođu do onih zbog kojih su i proizvedene – a to su potrošači. Dakle, ako je samo sektor logistike tako velik, koliko je onda veliko cijelo gospodarstvo?! Kada počnem razmišljati o tome onda mi postane jasno zašto je njemačko gospodarstvo tu gdje je, a hrvatsko opet…

I kao što je jedan rimski senator završavao svaki svoj govor sa istom rečenicom („Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti“) tako bih i ja želio ponovo završiti sa mišlju da u Hrvatskoj treba više proizvoditi, da veći dio proizvodnje treba izvoziti, a logistika će se pobrinuti za sve ostalo.

www.logistika.com.hr

Ova prica objavljena je 27.05.2013. u Business.hru.

Znate li kako su se Japanci koji su bili uništena i demoralizirana nacija nakon drugog svjetskog rata, u samo nekoliko desetljeća, uzdigli u svjetsku gospodarsku i industrijsku velesilu?

Hrvatska stalno naglašava turizam kao stratešku granu industrije i glavnu konkurentsku prednost iako cijela Hrvatska od turizma uprihodi manje nego jedan osrednji srednjeeuropski grad. Japan, s druge strane nije imao prirodnih bogatstava koje je mogao upotrijebiti kao svoju konkurentsku prednost ili polugu u tom usponu. Isto tako Japanci nisu poznati kao posebno inovativni ili kreativni - ono što su imali bila je tradicija i filozofija samuraja. Stari samurajski princip kai-zen što znači kontinuirano poboljšanje i koji se izvorno odnosio na unaprjeđenje ratničkih vještina, počeli su koristiti u proizvodnji i poslovanju. Taj princip je identificirao 7 gubitaka (japanski muda) koje treba izbaciti iz procesa proizvodnje, a raditi treba samo ono što stvarno donosi dodatnu vrijednost za kupca i ono što kupac stvarno i plaća.

Sedam (odnosno osam) glavnih gubitaka u poslovanju:
1. Prekomjerna proizvodnja
2. Zalihe
3. Nepotrebno kretanje
4. Prekomjerna preciznost
5. Čekanje
6. Transport
7. Defekti
8. (Neiskorišten ljudski potencijal)

Kasnije je kaizen i njegov zapadni pandan lean management postao mantra u svijetu businessa te mu je naknadno dodan još jedan, možda i najveći gubitak u poduzeću, a to je – neiskorišten ljudski potencijal.

Neki kažu da su hrvatski proizvodni radnici skupi (imaju previsoke plaće!?) i da zbog toga naša proizvodnja nije konkurentna te da nas sve relevantne svjetske kompanije zaobIlaze kao potencijalno mjesto ulaganja.

OK, ako je naša radna snaga preskupa za proizvodnju, kako onda radna snaga u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj nije preskupa za proizvodnju? A znamo da su ti radnici plaćeni više od naših. Isto tako znamo da u tim zemljama postoji proizvodnja – i da su to industrijske zemlje sa značajnim dohotkom.

U čemu je onda stvar? Da li je stvarno hrvatska proizvodnja nekonkurentna zbog „visokih“ plaća ili je stvar u tome da smo neefikasni? Da li se možda radi o tome da naši radnici nisu efikasni kao Nijemci, Šveđani itd.? Na žalost, odgovor je potvrdan i o tome nam svjedoče razni pokazatelji produktivnosti i statistika.

Znam, netko će reći da je statistika točan zbroj netočnih podataka. Međutim, u jednoj stvari moramo biti iskreni, a to je da statistika nikada ne laže kada se radi o velikim brojevima, koji obuhvaćaju dovoljno velik i reprezentativan uzorak. Nedavno sam prisustvovao razgovoru sa menadžericom ljudskih potencijala koja je objašnjavala zašto se rade psiho testovi i testovi osobnosti prilikom zapošljavanja ljudi. Ti testovi nisu stopostotni pokazatelj za pojedinog kandidata, ali u prosjeku imaju dovoljnu točnost da se uzmu kao relevantan faktor kod zapošljavanja.

Isto tako, istina je da ne možete na osnovu statistike reći koji to radnici manje rade i u kojim poduzećima, ali da u prosjeku manje radimo nego što rade naši kolege iz navedenih zemalja – e to možemo reći.

www.logistika.com.hr

Ova prica objavljena je danas u Business.hru.

Da li znate pricu o skorpionu i kornjaci?
Skorpion na obali rijeke nagovara kornjaču da ga na svojim leđima prenese na drugu obalu. Kornjača ga glatko odbije: "Ne želim reskirati, tvoj je ubod smrtonosan, ako me ubodeš, gotova sam."
Ali škorpion moljaka dalje: "ma neću," kaže "stvarno moram stići na drugu stranu, a ako te ubodem, potonut ćemo oboje – nisam toliko lud!"
Kornjača opet odlučno kaže: "ne". No škorpion je uporan "možeš mi vjerovati, neću te ubosti, molim te prevedi me"
I tako nakon silnog navaljivanja i obećavanja da joj neće nauditi kornjača ipak pristane. Zaplivaju, dakle, zajedno i kornjača spretno savladava struje i čuva škorpiona na suhom.
Negdje na sredini rijeke kornjača osjeti nešto oštro u vratu, bolno iskrivi glavu shvativši da umire od njegovog uboda i zadnjom snagom ga upita: "pa zašto si to uradio, zašto?"
I dok zajedno tonu u dubine rijeke škorpion samo izusti: "šta mogu, takav sam."

Na što vas posjeća ova priča? Ja si ne mogu pomoći, a da me ne spopadnu neke asocijacije i paralele. Uzmimo na primjer da aktere ove priče nazovemo drugim imenima. Tako umjesto rijeka stavimo ime 'Kriza'. Umjesto Kornjača dajmo ime toj životinji 'Država', a umjesto škoripona nazovimo tu životinju 'Sindikat'.

Znam da je ovo možda drastična usporedba i da je ružno uspoređivati sindikate sa škorpionima. Ne želim osporavati pravo radnika na sindikalnu borbu za svoja prava jer smo svjedoci da ih se svakodnevno krši. Ali želio bih citirati socijaldemokratskog zastupnika Bundestaga hrvatskog porijekla Josipa Juratovića, koji je u jednim hrvatskim dnevnim novinama rekao da su sindikati u pravu kada se protive nekorektnom smanjivanju radničkih prava, ali nije dobro ako blokiraju reformske procese za izlazak iz krize.

Ne možemo, naravno, abolirati niti državu od odgovornosti za katastrofalnu sporost i tromost u povlačenju reformskih poteza (zato joj odgovara ova uspooredba sa kornjačom). Međutim, nisam mogao ne reagirati na situaciju koja se događa sa domaćim avioprijevoznikom i gdje se zanemaruje osnovna zdrava logika – ako se troškovi ne smanje tvrtka će propasti u dugovima jer ju država koja je prezadužena više ne može spašavati, a onda će drugi avioprijevoznici preuzeti linije i svi radnici završit će na burzi. Totalna lose-lose situacija.

Kako ova priča ne bi imala nesretan svršetak, predlažem da se podsjetimo na jednu drugu priču. Oni malo stariji sjećaju se filma Ta divna stvorenja koji je na jedan humorističan način prikazao život u afričkoj divljini. Tako u jednoj sceni u vrijeme prirodnih nedaća (suše ili poplave), životinje zanemare svoje nagone pa su tako na jednom deblu zaštitu od poplave našli grabežljivci kao što su lav i zmija zajedno sa antilopom… Jedino na što apeliram u ovom trenutku nedaće, je da se pojedini nagoni i pokoji ego zatome, kako bi sretno prešli na drugu strane rijeke.

www.logistika.com.hr

Lose vodjeno skladiste je sklono greskama, manjkovima i ostecenjima, losem nivou usluge, visokim troskovima i slabijoj produktivnosti.

To je često rezultat inercije - Jednom kada se uspostave, procesi u skladištu i način rada, više se ne propituju niti mijenjaju, čak i kada su se zahtjevi i uvjeti drastično promijenili.

Upravljanje skladištem ne mora biti vaša core djelatnost, ali to je obično kritičan dio poslovanja kako bi se mogli natjecati i konkurirati ostalim igračima na tržištu (koji je na glasu da isporučuje ono što obeća, gdje obeća, na vrijeme i onako kako kupci zahtijevaju). Često je teško optimizirati ili poboljšati rad skladišta i istovremeno smanjiti njegove troškove.

Mnoge tvrtke nemaju ni raspoloživog osoblja niti stručnost da se krene na kontinuirano poboljšanje poslovanja. Oni ne znaju i ne mogu provesti najbolje prakse, postupke i tehnologije kako bi se postigla značajna poboljšanja unutar skladišnih i distribucijskih operacija. Ako su potrebna značajna kapitalna ulaganja kako bi se aktualizirala ta poboljšanja, to postaje daljnja prepreka provedbi. Posebno je teško za manje tvrtke da rastu i balansiraju svoje poslovanje između izvedbe i troškovne održivosti.

Povijesno gledano, programi poboljšanja performansi su usmjereni na određenu komponentu, obraćajući pažnju na jedan proces ili sustav u određeno vrijeme. Međutim, puno bolje rezultate daje holističko rješenje koje značajno poboljšava poslovanje te neutralizira odnosno smanjuje troškove i donosi rezultate brzo, u 6-12 mjeseci!

RJEŠENJE U TRI KORAKA ZA POSTIZANJE BRZOG POBOLJŠANJA U SKLADIŠTU

Da bi realizirali brze promjene u vašem postojećem skladišno-distributivnom poslovanju, morate slijediti zakonitosti poslovanja uz propisani i disciplinirani tijek djelovanja... Više o ovoj temi

Pokusajte predvidjeti vjerojatnost plasenja dobavljaca. Neki dobavljači mogu biti tako uvrijeđeni načinom kako nabavljač pregovara da mo mogu odlučiti završiti pregovore i odustati od poslovanja sa vama.

Dakle, prije davanja ponude pokušajte procijeniti vjerojatnost uvredljivosti od strane dobavljača do točke da dobavljač ne pobjegne. Procijenite stupanj koji ste voljni žrtvovati te još jednom analizirajte vašu najbolju alternativu (BATNA) ovom poslu. Na kraju, provjerite da li je vaša ponuda prikladna za rizik koji je uključen u pregovaračkom procesu.

Ove i druge taktike za pregovaranje nađite na linku

www.logistika.com.hr

Budite spremni da ce vam dobavljac predložiti da "podijelite razliku". "Podjela razlike" je vrlo često korištena prodajna taktika pregovaranja gdje će dobavljač reagirati na ponudu smanjenja cijene od strane druge pregovaračke strane - nabavljača, sa protu-ponudom polovice popusta.

Na primjer, ako je zahtjev nabavljača za 10% popusta, dobavljač će predložiti podjelu razlike i dat će kontra-ponudu za 5% popusta. Trebate biti spremni da će vaš dobavljač koristiti ovu taktiku i , unaprijed, odrediti da li će vam dobivanje polovice od željenog popusta biti prihvatljivo ili želite li nastaviti pregovore za veći popust (i kako).

Ove i druge taktike za pregovaranje nađite na linku

www.logistika.com.hr

Dobavljaci nisu glupi. Oni znaju da je vaš posao pitati za smanjenje cijene. Dakle, oni pokušavaju utvrditi da li uistinu trebate popust ili samo slijedite protokol.
Pokušajte sa sljedećom metodom. Umjesto da pitate za predvidivih 10% smanjenja cijene, zatražite "čudan" broj poput 11,2%. ovo će vaš zahtjev učiniti realnijim i manje sliči kao poznata taktika koju dobavljači mogu lako identificirati i odbaciti.

Ove i druge taktike za pregovaranje nađite na linku

www.logistika.com.hr

Informacija je često ključ za uspjeh u pregovorima. Ovdje su tri savjeta za dobivanje i korištenje vrijednih informacija u pregovorima:

Nemojte pričati previše

Mnogi od nas zamišljaju pregovore na način da nadvlavamo suprotnu stranu koristeći riječi i uvjeravajući ih da pristanu na naše uvjete. Međutim, kao što ste vidjeli iz prethodna dva savjeta, koncesije se često postižu kada pustite da dobavljač govori. Ponekad je najbolje jednostavno zatvoriti usta i slušati.

www.logistika.com.hr/

"Što biste vi učinili?"

Zamislite opet dobavljača koji se opire vašim zahtjevima. Pokušajte mu opisati situaciju u kojoj se vi pokušavate odlučiti između više dobavljača i jedan dobavljač (znači dobavljač s kojim vi razgovarate) ne želi poboljšati svoje predložene termine. Zatim, zapitajte dobavljača "Što biste vi učiniti da ste na našem mjestu?" Nije vjerojatno da će reći: "Ja bih poslovao s drugim dobavljačem" (što u tom "zamišljenom" slučaju znači njihov konkurent). Umjesto toga, vjerojatnije je da če pristati na neki alternativni pristup te da ćete sklopiti puno povoljniji dogovor, kao što što je poboljšano jamstvo ili povrat novca ili dodatni rabat ili neka druga dodana vrijednost ili ideje koje imaju vrijednost za vašu organizaciju.

www.logistika.com.hr