Marketing
Pitajte logistiku
Ova kolumna objavljena je u Business.hr-u.
Što je promaklo ovom procesu donošenja odluke? Drago mi je da ste pitali. – Da! Uprava je propustila pitati nadležne službe odnosno njihove predstavnike što misle o prijedlogu i koje su sve konotacije provedbe tog prijedloga. Ah, da! Zaboravio sam da uprava zna najbolje, da ima najširu sliku itd, itd...
Da bi mogli ispravno analizirati ovaj proces , moramo pogledati posljedice gore navedene odluke. Dakle, proveli smo odluku o sitnoj izmjeni na ambalaži koja je značila da se ta ambalaža više ne može koristiti za sve modele našeg proizvoda. Umjesto toga taj sitni dio ćemo morati nabaviti za svaki model posebno. Na taj način smo od jedne generičke komponente dobili više različitih komponenti (za svaki model je ta komponenta različita) pa ako imate deset različitih modela morat ćete multiplicirati broj nabavnih komponenti (matematika će uraditi ostalo).
Što to znači za tvrtku? Kao što smo već napomenuli, imamo više komponenti za nabavu. S obzirom da se radi o različitim komponentama (sitna razlika, ali je ipak razlika) većina dobavljača će skuplje računati pojedinu komponentu pa će vas u konačnici ista količina koštati više. Samim time će i troškovi nabave i transporta porasti jer ćemo naručivati veće količine zbog minimalne količine narudžbe pojedinačnih komponenti. Kada stignu na skladište ove količine će zauzeti puno veći prostor, a sama činjenica da umjesto jedne šifre ih imate više, povećat će manipulaciju i troškove povezane sa njom. S obzirom na više šifara imat ćemo veće zalihe, a kod optimizacije zaliha ćemo morati voditi računa o planovima proizvodnje jer ćemo uvijek trebati minimalne količine svake komponente.
I na kraju kada zbog optimizacije zaliha i planiranja kapaciteta u proizvodnji predstavnik logistike na nekom sastanku koordinacije (ako ga uopće bude) pita kakvi su planovi prodaje pojedinog modela proizvoda, odgovor će vjerojatno biti da takvo mikro planiranje nije moguće, a usput bi napomenuli da umjesto postavljanja čudnih pitanja, radije bi trebali poraditi na vlastitoj optimizaciji jer su troškovi logistike i zaliha opet porasli…
I evo nas na kraju – ili možda na početku. Cijela ova priča koja je većini poslovnih ljudi poznata i banalna ponavlja se iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec i da – iz godine u godinu.
Ako sada sa fokusa na naše uže okruženje povećamo sliku i pogledamo kako se to radi globalno, vidjet ćemo sljedeće. Još prije tridesetak godina globalne kompanije su shvatile da je razdoblje „marketingcentričnog“ poslovanja došlo do svog vrhunca pa su krenule u sljedeću fazu. Sljedeća faza ne znači da marketing sada nije važan već da prihvatimo činjenicu da je marketing samo jedna od jako važnih funkcija poduzeća (kao što su i ljudski potencijali, proizvodnja, financije itd), ali da je puno važnije gledati širu sliku. Ta nova faza bi se mogla zvati „logističkocentrično“ poslovanje i to iz razloga što svaka odluka u bilo kojem dijelu poduzeća najveće posljedice ostavlja na lanac opskrbe („Supply Chain Management“), a on je danas onaj jezičac na vagi konkurentnosti svake tvrtke.
Što bi to u našem gornjem slučaju značilo? Prvo, prije donošenja odluke predstavnike svih relevantnih službi pitati što bi za njih značila ova promjena izražena u dodatnim troškovima ili uštedama. Drugo, napraviti kompletnu „Cost/benefit“ analizu i izračunati sve utjecaje i koliko nam taj prijedlog u konačnici štedi ili nas košta („Total Cost of Ownership“). I na kraj, svjesni svih činjenica donijeti odluku. Napominjem da, u primjenu možemo ići bez obzira da li su dodatni troškovi veći od benefita, ali onda to radimo svjesni svih posljedica, a nismo iznenađeni naknadnim efektima koji nam se možda ne sviđaju, a mogli su biti unaprijed izbjegnuti.
www.logistika.com.hr
Autor članka preporučuje seminare:
25.09.2013. - Efikasno skladište
26.09.2013. - Kontroling u logistici
27.09.2013. - Moderna prodaja - 7 koraka do zaključene prodaje
Post je objavljen 02.09.2013. u 07:50 sati.