Indijanka vegetarijanka
29.03.2012., četvrtak
Suša
|
Evo, sinoć je čak i HTV u Dnevniku dao dulji prilog o suši. Dobra kiša nije pala već godinu dana i sada se svi čude što i u Lici nema vode ondje gdje je oduvijek bilo. 'To nije normalno!' 'Ovo ne pamtimo!' I tako se svi čude. Zemlja ispucala, suha, a rijeke plitke kao u srpnju i kolovozu. A tek je ožujak. I svi se tako iščuđavaju, a nitko ne kaže tko je krivac za to. Čovjek. Svi mi. Svi ti silni automobili, zrakoplovi, meso, shopping manija (a i ovako i onako svi zvone da treba poticati osobnu potrošnju, što je dobro za ekonomiju, ali ne i za Zemlju)... I nitko ne kaže što bi se trebalo učiniti, što svaki pojedinac treba učiniti. Nitko, jer to nikome nije u interesu. Manje mesa, manje automobila, manje plastičnih vrećica u koje su zamotani artikli. Iako nije jednostavno, smanjenje svega ovoga je itekako moguće. Zašto ne propješačiti? Zašto ne pojesti koprivu ili radič koji upravo sada rastu u izobilju umjesto kupiti komad mesa u plitici od stiropora zamotanog u metar plastične folije? Zapravo se uvijek iznova čudim tolikom kukanju i navodnoj neimaštini, a s druge strane svi (ili barem velika većina!) se voze automobilima na udaljenost od kilometar ili čak i manje, puše 'k'o Turčini' (zapravo bi trebalo reći: 'Pušiš k'o Hrvat!'), a piva teče u potocima... Sve je stvar lijenosti, čini mi se. |
28.03.2012., srijeda
McDonald's
 |
27.03.2012., utorak
Jednostavno – komplicirano
|
Vickie Downey, TEWA pleme: 'Sve je tako jednostavno, a mi sve kompliciramo. Zato smo zbunjeni. Kreator je za nas stvorio niz jednostavnih pravila kje trebamo slijediti. Ako pratimo ove jednostavne stvari bit ćemo sretni. Ako ih ne pratimo, životi će nam postati komplicirani. Pravila su: -poštujte Majku Zemlju -volite jedni druge -govorite istinu -dajte sestrama i braći -budite nježni jedni prema drugima -budite sretni Ako pratimo ova jednostavna pravila, naša nagrada će biti velika.' |
26.03.2012., ponedjeljak
Grožđicama i sojom protiv visokog tlaka
|
Grožđice i soja pomažu u borbi protiv visokog krvnog tlaka, jednog od glavnih uzroka srčanih bolesti, pokazala je nova studija predstavljena na kardiovaskularnoj konferenciji održanoj u Chicagu. Šaka grožđica tri puta dnevno smanjuje krvni tlak ako se konzumira nekoliko tjedana. Istraživanje je provedeno na 46 ljudi koji su imali visok krvni tlak te su podijeljeni u grupe, a svaka je grupa jela različite namirnice 12 tjedana. Liječnici ne znaju zašto su se grožđice pokazale tako učinkovitima, ali pretpostavljaju da je zbog velike količine kalija koje sadrže. Također, bogate su antioksidativnim vlaknima te liječnici pretpostavljaju da utječu na prohodnost krvnih žila. Druga studija pokazala je da proizvodi od soje, kao što je tofu, ali i zeleni čaj te kikiriki smanjuju krvni tlak. Ova je studija provedena na 5,100 ljudi od 18 do 30 godina starosti, a trajala je od 1985. godine. Ljudi se, dakle, godinama bilježili svoje prehrambene navike. Pokazalo se da su oni koji su jeli barem 2,5 miligrama izoflavona, čiji je glavni izvor soja, imali znatno niži tlak od onih koji nisu. Dnevna doza za postizanje odličnih rezultata je tek čaša sojinog mlijeka, što nije teško postići. 'Prema rezultatima naše studije, ali i nekih koje su provedene prije ove naše, potičemo prosječne odrasle osobe da koriste sojine proizvode u svakodnevnoj prehrani kako bi smanjili rizik od obolijevanja od visokog tlaka', rekla je Safiya Richardson sa Sveučilišta Columbia. |
23.03.2012., petak
Indijanski ples
|
Indijanci predstavljaju svoj ples. Plešu od malih nogu, otprilike od kada su i prohodali. Prstenovi koje koriste u plesu označavaju kruženje svih stvari u životu, a plesom imitiraju leptire, orla i druge životinje. See a Native American Dance -- for Free!: MyFoxPHOENIX.com |
22.03.2012., četvrtak
Lisa
 |
21.03.2012., srijeda
Karnisti – oni koji izabiru jesti meso
|
Velik broj ljudi svakodnevno jede meso životinja, u komadima ili samljeveno do pjene, i za to nalazi niz razloga i opravdanja. Pod ovim prehrambenim režimom odrastala je i Melanie Joy, američka doktorica psihologije i sociologije, ali onda je sav svoj znanstveni rad usmjerila na njegovo razotkrivanje. Sa Sveučilišta u Massachusetsu u Bostonu protekli tjedan došla je u Zagreb i Osijek promovirati svoju knjigu 'Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave – uvod u karnizam'. Uvijek je, kaže, voljela životinje i bilo joj je nelogično pse više cijeniti od krava. Meso je nastavila jesti i kao odrasla, ali nakon jednog slabije pečenog hamburgera zarazila se bakterijom iz roda Campylobacter (nije precizirala koja od najčešćih vrsta, C. jejuni ili C. coli), nametnikom u crijevima životinja. Traumatično iskustvo potaknulo ju je da sljedećih 20 godina proučava mesnu industriju, navike i ponašanje ljudi i profesionalaca, sudionika sistema, koji naziva karnizmom. Melani Joy tako kaže: 'Tipično prepoznajemo samo one ideologije koje dolaze iz mainstreama, dok dominantne ideologije ostaju nevidljive kao da dominantan način postojanja odražava stvari kakve uistinu jesu, a ne sustav vjerovanja. Dominantne ideologije održavaju se tako da ostaju nevidljive i neproučene. Tako postoje vegani i vegetarijanci, a s druge strane svi ostali. Osnova za održanje ovakvog sustava je poricanje. Ako poreknemo postojanje problema, ne moramo ništa učiniti. Kroz poricanje se ostvaruje nevidljivost. Također, karnistička praksa ostaje neimenovana. Ako nešto ne imenujemo, ne moramo o tome razmišljati i ne moramo preispitivati. Neimenovanjem nam ostaje dojam da je jedenje mesa nešto što nam je urođeno, a ne izbor. Karnizam drži žrtve izvan vidokruga i time izvan javne savjesti. Većini ljudi bilo bi jako teško jesti životinje da uistinu svjedoče istinskom jadu i neizmjernoj patnji koju životinje prolaze. Nevidljivost, međutim, nije dovoljna da bi se održao cijeli sustav, zato postoje i drugi mehanizmi. Ipak, radom aktivista i osjećajnih ljudi nevidljivost je poljuljana i sve više ljudi uviđa da je posebno industrijski uzgoj odvratan poduhvat. Sve više ljudi postaje svjesnije, pa zato opravdavanja u obliku 3-N (a to je da je meso naturalno, normalno i nepohodno) preuzimaju nove forme i postaju sve važnija.' Joy smatra da je industrijaliziranom sustavu nasilja potrebna nevidljivost radi mogućnosti poricanja, a onda izbjegavanja bilo koje javne debate. Slijedi cementiranje stavova sljedbenika – jedenje mesa je normalno, prirodno i neophodno. Pri tome mitovi igraju važnu ulogu. Normalno je slobodno odabirati vrstu hrane, pa tako i meso, tvrde karnisti, a Joy smatra da je taj slobodni izbor rezultat usko konstruiranog seta mogućnosti koje su za nas drugi odabrali. Prirodno, jer je ideologiji potrebna naturalizacija – takvo je prirodno stanje stvari – u čemu ključnu ulogu imaju znanost i religija. Konačno, neophodno, jer bez mesa ne bismo preživjeli. Sva tri seta ideja, naravno, nemaju uporište u dokazima, nego su plod manipulacije informacijama (znanosti) ili izmišljotine (religija). |
20.03.2012., utorak
Eat more ________ !
|
Bo Muller – Moore, Amerikanac je napravio majicu sa sloganom 'Eat More Kale' (jedite više kelja), no onda ga je tužila fast food kompanija Chick-fill-A koji kaže da je to veoma slično njihovom sloganu 'Eat Mor Chickin' (jedite više piletine). Od tada Moore je također pokrenuo bitku protiv fast food lanca te mu se pridružilo mnogo ljudi. Chick-fill-A je već zatvorio tridesetak obrta koji su se usudili u svojim sloganima koristiti 'Eat Mor(e)_______.' To su u svojoj tužbi i napomenuli, kako se slučajno tko ne bi usudio boriti s njima. Besmisao kapitalizma, besmisao jedenja mesa.... Valjda im je previše bataka, krilaca i bijelog mesa doista – popilo mozak. |
19.03.2012., ponedjeljak
O piletini
|
Prenosim s Net.hr-a: Proizvođači nerijetko tijekom prerade piletinu umaču u otopinu klorida. Obrađeno meso potom bacaju u spremnike s vodom u kojima se stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potrošača tako prerađivane piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari. Bakterija Enterococcus faecalis nalazi se u probavnom traktu zaražene peradi i vrlo je česta, a konzumacijom pilećeg mesa ulazi u ljudski organizam. Ta bakterija uzrokuje infekcije urinarnog trakta, pa čak i infekcije srčanih zalistaka. Dr. Louise Ladefoged Poulsen, sa Sveučilišta Kopenhagen, proučavala je prijenos bolesti s peradi na ljude u Vijetnamu. U sklopu međunarodnog istraživanja dr. Poulsen upozorila je na upotrebu antibiotika kod životinja i ljudi. 'Istraživanja pokazuju da trebamo biti krajnje oprezni pri korištenju antibiotika na životinjama.' 'Ako se kod životinja razvije otpornost na antibiotike, bakterije se mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Snažni antibiotici koji se koriste u liječenju ljudi stoga se uopće ne bi smjeli koristiti u liječenju životinja. Bakterije bi mogle postati otporne na antibiotike koji bi se trebali čuvati kao lijek za ljude', rekla je dr. Poulsen. Istraživanje provedeno u Vijetnamu pokazalo je da više od polovine žena oboljelih od infekcije urinarnog trakta kod kuće ima kokoši. U velikom broju slučajeva bakterija koja je izazvala infekciju bila je klon bakterije pronađene kod peradi. 'Perad ide unaokolo i ostavlja izmet, a ljudi često s njim dolaze u kontakt. Logično je zaključiti da put infekcije ide od životinja u ljudski organizam', rekla je dodajući da se ljudi najčešće zaraze kontaminiranom hranom i lošom higijenom. Bakterija zatim putuje kroz naša crijeva i dolazi do mjehura. U 30% slučajeva bakterije su bile otporne na gentamicin, a riječ je o važnom antibiotiku za liječenje infekcije srčanih zalistaka. Do infekcije srčanih zalistaka može doći ukoliko se ne liječi infekcija urinarnog trakta bakterijom Enterococcus faecalis. Ukoliko je bakterija otporna na gentamicin, može biti fatalna. A u razvijenim zemljama? Iako u razvijenim zemljama malo ljudi drži kokoši, i tu treba biti oprezan. Joel Salatin, poljoprivrednik iz SAD-a i autor niza knjiga, uključujući i Folks, This Ain't Normal, You Can Farm te Salad Bar Beef, u knjizi Pastured Poultry Profit opisao je način klasične obrade piletine. Riječ je o pilićima koji cijeli život provedu u skučenim kavezima, a hranjeni su koncentratom u kojem je obilje antibiotika, često i hormona rasta, jer tako pilići brže dobivaju na težini. Pri strojnoj obradi pilićima se često zareže probavni trakt, te se sav sadržaj razlijeva po mesu. Baš zato se tijekom prerade piletina dezinficira tako što se namače u otopinama klorida. Obrađeno meso potom se baca u spremnike s vodom, u kojima se s vremenom stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potrošača tako uzgojene i prerađene piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari, piše Salatin. |
16.03.2012., petak
Kalendar Lakota
|
Godišnji kalendar kojeg su rabile Lakote zasnivao se na 13 lunarnih ciklusa i imao je 13 mjeseci. Zvali su ih ovako: 1.Mraz Na Šatoru 2.Drveće Pucketa 3.Zasljepljujući Snijeg 4.Kad Se Guske Vraćaju 5.Crvena Telad se Rađa 6.Kad Konji Gube Dlaku 7.Dozrele Jagode 8.Sunce Je Nasred Neba 9.Kad Sve Zrije 10.Kad Telad Potamni 11.Kad Lišće Postane Smeđe 12.Kad Lišće Opada 13.Zima |
15.03.2012., četvrtak
Laura Esquivel: 'Hitar kao žudnja'
|
Nakon odličnog prvijenca 'Kao voda za čokoladu' autorica se vratila na književnu scenu ovim romanom, 'Hitar kao žudnja'. I ovaj roman odiše toplinom te je pitak, čitljiv. Priča koja osvaja, iako me nije oduševila kao 'Voda za čokoladu', mislim da je prekrasna. Posebno me obradovalo što je protkana pričama o Mayma te Aztecima. CITATI: 'Azteci si smatrali broj 52 vrlo značajnim jer je zbroj njegovih dviju znamenki činio 7. Dodinu tako čini sedam puta sedam, zbog čega se broj 52 uvijek smatrao potpunim životinim ciklusom.' 'Tehnološki napredak ne služi ničemu ako nije popraćen odgovarajućim duhovnim razvojem i upravo je to bila opasnost koje se ona pribojavala...' 'Po poimanju Maya, svemir nije razdijeljen i automatiziran, već su ga smatrali kao fino tkanje koje trajno povezuje sva tijela u svemiru. Drugim riječima, Galaksija čini rezonantnu matricu unutar koje se prijenos znanja odvija trenutačno. Na taj način, osobe koje posjeduju potrebnu sposobnost osjećanja rezonancija pojedinih stvari, u stanju su spojiti se s matricom i u svakom času upijati svekoliko znanje univerzuma.' |
14.03.2012., srijeda
Nova studija s Harvarda o crvenom i procesuiranom mesu
|
Harvard School of Public Health izvršila je ispitivanje na 110,000 ljudi te došla do zaključka da samo dvije kriške slanine dnevno te jedan hot dog dnevno povećavaju rizik od preuranjene smrti za 20 posto. Mala porcija crvenog mesa dnevno povećava rizik od prerane smrti za 13 posto. Ovo nije prvi puta da se procesuirano i crveno meso povezuje s rizicima za zdravlje pa je tako već utvrđeno da povećavaju rizik od tumora, dijabetesa i srčanih bolesti. Znanstvenici koji su radili istraživanje prije su smatrali kako je rizik velik kod procesuiranog mesa, ali su se iznenadili kada su došli do rezultata da bilo koja vrsta crvenog mesa povećava rizik od smrtnosti i bolesti. Također, pokazalo se da ako se uzmu orašasti plodovi umjesto crvenog mesa, rizik od preuranjene smrtnosti smanjuje se za 19 posto. Ako se uzima piletina umjesto crvenog mesa, rizik od preuranjene smrtnosti smanjuje se za 14 posto. Stoga vegetarijansku prehranu smatraju odličnom opcijom. Liječnici kažu da je procesuirano meso najbolje uvijek izbjegavati, a crveno meso, ako baš morate, konzumirajte samo dva puta tjedno. |
13.03.2012., utorak
Annete Larkins – sedamdesetogodišnja veganka
|
Prenosim s 24sata: Kada Annette Larkins (70) izađe sa svojim suprugom, s kojim je u braku 54 godine, ljudi pomisle da ona njegova kćer. Ova žena iz okruga Miami-Dade na Floridi tvrdi kako svoj mladoliki izgled duguje sirovoj i veganskoj prehrani. Sve što jede uzgaja u svom vrtu kojeg naziva 'fontana mladosti', prenosi Daily Mail. - Moja ishrana sastoji se od voća, orašastih plodova, povrća i sjemenja. Svega što raste u mom vrtu. I naravno sve namirnice su sirove - priča Annette. No, nije se oduvijek tako hranila. Njezin suprug Amos je '60-ih godina prošlog stoljeća imao mesnicu, a negdje tada je i Annette odlučila postati vegetarijanka. Prije 27 godina otišla je i korak dalje postavši veganka. Sada sve što jede je sirovo. Vitalna baka također radi i sokove od svog voća i povrća te skuplja kišnicu koju pije. Njezin suprug danas žali što nije krenuo njezinim stopama. Osim što izgleda znatno starije od nje, bori se s dijabetesom i visom tlakom te svakodnevno uzima prepisane lijekove. Annette s druge strane ne uzima niti aspirin. Kako bi druge savjetovala o zdravom životu, 70-godišnja Amerikanka nedavno je izdala i knjigu. - Vrlo sam živahna i imam puno energije. Ustajem najkasnije u pola šest ujutro - kaže Annette. - Ona je nevjerojatna osoba. Radi sve - šije si odjeću, popravlja računala, uzgaja svoju hranu, govori tri jezika... nevjerojatno - priča njezin suprug. |
12.03.2012., ponedjeljak
Vege prehranom do manje stresa i većeg osjećaja sreće
|
Rezultati novog istraživanja tiskani su u časopisu 'Nutritional Journal'. Radi se o sljedećem – masnoće iz hrane utječu na osjećaj zadovoljstva i sreće. Prehrana bogata mesom i ribom obiluje životinjskim izvorima omega 6 masnih kiselina, koje pak obiluje masnim kiselinama poznatim pod nazivom AA. Meso i riba koje se danas jedu je pet puta bogatije AA masnim kiselinama nego ono koje su jeli naši preci jer su se tadašnje životinje najviše hranile travom, a ne kao danas raznim nadomjescima i sličnim. Nadalje, pokazalo se da previše masnih AA kiselina utječe na mozak tako što izazivaju česte promjene raspoloženja, odnosno česte prelaske s jednog lošeg raspoloženja na drugo. U istraživanju se sudjelovale tri grupe. Jedna je jela ribu, crveno meso i piletinu svakog dana, druga je jela ribu 3-4 puta tjedno, ali nikakvo drugo meso, a treća je jela vegetarijansku hranu. Nakon dva tjedna ljudi iz prve dvije grupe nisu prijavili nikakve značajnije promjene u (lošim) raspoloženjima s obzirom na ranije, dok su oni koji su jeli vegetarijansku hranu rekli da su znatno boljeg raspoloženja i osjećaju se manje stresno. Više na: http://www.huffingtonpost.com/2012/03/11/vegetarianism-stress-happiness-_n_1335664.html |
09.03.2012., petak
Miroslav Krleža: 'Vražji otok'
|
Priča o ocu i sinu, starom i mladom Kavranu. Odnos im je nikakav, jedan drugome spočitavaju mnogo stvari. Stari Kavran mijenja žene, a mladi čak s jednom od njih i ljubuje. Turobna priča o narušenim obiteljskim odnosima. CITATI: 'Da čovjek u ovakvoj sredini, kao što je ova naša, osvoji neke društvene položaje, tome doista ne treba nikakvih kvaliteta. Štoviše,obratno! Isključeno je da bi ljudi, nadareni nekim izvjesnim sposobnostima, mogli da se ovdje, u ovim prilikama, afirmiraju!' 'Sada je svejedno! Glupo je samo to da u životu sve ispada gluplje nego što bi trebalo!' |
08.03.2012., četvrtak
Ministrica odobrila Zeleni ponedjeljak
|
Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode, odobrila je da se u njihovoj kantini, koju dijele s još jednim ministarstvom, poštuje tzv. Zeleni ponedjeljak, odnosno ponedjeljak bez mesa. Dakako, odmah se tu našlo ljutitih čobana koji kažu da im se krši pravo izbora te pozivaju na heavy metal srijedu i slične nebuloze. Ovo zapravo i nije neka žrtva jer svi oni kada odu doma mogu se najesti svoje željene mesine. I sama ministrica kaže kako se radi samo o simboličnoj gesti, što zapravo i jest. Jer što je jedan Zeleni ponedjeljak u jednom ministarstvu, naspram svih onih mesnih obroka koji se serviraju svuda okolo, bliže i dalje, a najviše kod običnog puka koji je mesa uvijek gladan? Biti vegetarijanac u Hrvatskoj je isto kao i biti gay. Odmah te svi popljuju i uvijek ti žele dokazati kako vegetarijanstvo nije zdravo (to je zapravo vrsta bolesti), kako je meso ensencijalno u prehrani, kako je čovjek od kad zna za sebe jeo meso, itd. itd. Ono 'najjače' što sam pročitala u zadnje vrijeme jest da za velike količine stakleničkih plinova nisu krive životinje već ljudi koji ih stavljau na farme te se kao lijek ovome ističe da životinje – treba pustiti na livade. S oproštenjem – životinje na livadi ne buju srale? Primitivci te ščepaju sa svih strana i isto kao što su neki dan neonacisti onom nekom homoseksualcu po tijelu izrezbarili svastike, meni bi rado ugurali komad krvavog mesa u usta. Ščepaju te i još ti pametuju i bez imalo razmišljanja prosipaju svoje mesožderske ideale u koje su izabrali vjerovati bez da imalo promisle o činjenicama koje izlaze na vidjelo svakog dana. Ipak, puno je lakše prihvatiti stari način, jer i crkva tako kaže i tradicija, a bogme i trgovina. Sve ostalo su neistine koje plasiraju razni lobiji, zar ne? No, zapravo i ne čudi kada znamo da čak 45 posto populacije Lijepe naše ima završenu (ili čak i nezavršenu!) samo osnovnu školu! Zaključujem ministričnim riječima, možda ipak nju neki budu bolje razumjeli: 'Namjera mi je potaknuti ljude da, iz zdravstvenih, ali i ekoloških razloga, smanje potrošnju mesa, i mislim da jedan bezmesni dan u tjednu nikome neće škoditi, a stočarska industrija proizvodi gotovo 20 posto ukupnih stakleničkih plinova u svijetu.' |
07.03.2012., srijeda
Zamjena za jaja u kolačima
|
Evo kako napraviti zamjenu za jaja u kolačima i sličnim smjesama: 1 žlica lanenih sjemenki 4 žlice vode U blenderu samljeti sjemenke lana, a potom dodati vodu i izblendati te dobivenu smjesu koristiti kao zamjenu za jaje. Ova količina je zamjena za jedno jaje. Ako već imate samljevene sjemenke lana, samo ih treba dobro izblendati s vodom. Ima i recepata u kojim se smjesa prokuhava pa cijedi, ali nisam probala jer mi se ova pokazala jako dobrom. Evo recepta za muffine sa zamjenom za jaja: 250 grama brašna 2 velike žlice meda ili 100 g šećera 70 ml ulja Smjesa od lana kao zamjena za jaja puta dva Žlica praška za pecivo ili sode bikarbone 200 ml sojinog ili rižinog mlijeka ili kakve druge tekućine 100 grama kokosa ili rogača Kompot od višnje Pomiješati sve sastojke osim kompota od višanja. Treba ispasti tijesto koje je gušće nego ono za palačinke. Puniti kalupe za muffine do pola i u svaki muffin utisnuti po 4-5 višnji iz kompota. Peći na 180 stupnjeva Celzijeva oko 20 minuta. Od ove smjese ispadne oko 18 muffina. |
06.03.2012., utorak
Knut Hamsun: 'Victoria'
|
Romantina priča o socijalnim razlikama koje su prepreka ljubavi. On je Johannes i mlinarev je sin koji živi na imanju aristokratskog dvora. Ona je Victoria i kćerka je aristrokrate. Zaljubljuju se jedno u drugo čim se vide, ali njihova ljubav nema budućnost. Johannes završava škole i postaje poznati pisac, ali ni to mu nije dovoljno jer je on uvijek - mlinarev sin. Knut Hamsun jedan je od najplodnijih norveških pisaca, ali mnogi mu ne mogu nikako opriostiti što se za vrijem rata priklonio nacistima. |
05.03.2012., ponedjeljak
Kad će biti bolje?
|
Topao vikend izmamio ljude van. Roštilja se, padaju hrpe mesa. Na TV-u pričaju o uprizorenju nekakve bitke kod Samobora, a tamo se pripremaju domaća jela – kuhane svinjske noge, bunceki i još kojekakve hrpe mesa (sve lonac do lonca). Baš se pitam jesu li ljudi u ta vremena, kada se doista bitka i dogodila trpali ovoliko mea u sebe. Ne vjerujem, jer nisu ga imali. Onda otvorim Večernji, tamo neki frajerčina drži zeca za šiju i priča kako se sa zečevima brzo dolazi do kvalitetnog mesa. Na kraju Inka Eterović izvještava o predsjedničkim izborima u Rusiji i Putinovoj pobjedi, a ogrnula se u, očito, bundu od pravog krzna (ta očekuje li se išta manje kad se izvještava iz Rusije?). U trgovinama gomile mesa, sve same akcije. Neka baba kaže sva ponosna: 'Za Korizmu neću jesti meso. Da, punih 40 dana ću biti bez mesa!' Haha??? Kad će biti bolje? Kada će čovjek vidjeti što stoji iza tog mesa i tih dijelova tijela po trgovinama? Ne tako skoro, čini mi se. Jer danas se bogatstvo gleda ne samo kroz automobile i kuće već i kroz to koliko dana u tjednu jedeš meso. A oni koji ga ne jedu često smatraju se siromasima. Pa kud ovaj svijet ide? |
02.03.2012., petak
O prirodi
|
TomPorter, pleme Mohawk: 'Priroda nas uči. Postoje stvari nad kojima čovjek ima kontrolu, a postoje i one nad kojima nema. Bez obzira koliko smo pametni, koliko je razvijena znanost i tehnologija, postoje stvari nad kojima nikada nećemo imati kontrolu. Veliki je duh sakrio i zaštitio neke stvari u svijet koji još nitko nije vidio. U tom svijeu postoje sile koje se brinu o tome da čovjek ne uništi baš sve. Ono što je bitno jest – bez obzira što učinili, priroda će imati zadnju riječ. Priroda je učiteljica, a mi smo svi njezini učenici. Trebamo poštovati svoju učiteljicu.' |
01.03.2012., četvrtak
Nekoliko činjenica o mesnoj prehrani
|
Prema izvješću UN-a, stočarska industrija odgovorna je za čak 19 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, što je više od ukupnoga svjetskog prometa. Potrebe za vodom za stoku su goleme, daleko iznad onih za povrće ili žitarice. Procjenjuje se da je potrebno 15.500 litara vode za proizvodnju jednog kilograma mesa. Oko 50 posto zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovni uzgoj životinja. Prema Institutu Worldwatch, samo ukupna količina soje i žitarica davana stoci u SAD-u mogla bi prehraniti sve ljude na planetu otprilike pet puta. U prosjeku, oko 40 kalorija energije iz fosilnih goriva ide u jednu kaloriju kravljeg mesa (u usporedbi s 2,2 za biljne bjelančevine). Liječenje kroničnih bolesti može smanjiti račune za 70 posto ukupne zdravstvene potrošnje. Biljna prehrana smanjuje rizik od oboljevanja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila i pretilosti. |
