Indijanka vegetarijanka
30.06.2011., četvrtak
Za festival hrane ubijeno 15,000 pasa
|
Yulin je grad u istočnoj Kini koju je u svijetu poznat po poslasticama od najfinijeg psećeg mesa. Prošli je tjedan ondje održan festival hrane za koji je ubijeno oko 15,000 pasa. Farmeri u regiji široko su poznati po uzgoju različitih pasa koji nude različite vrste mesa. Jedan farmer kaže: 'Isto je kao i s drugim vrstama mesa. Maleni psi imaju slađe i mekše meso, dok veći psi imaju žilavije meso jačeg okusa.' Kinezi jedu pseće meso već tisućama godina, a cijene ga jer smatraju da ima medicinske koristi. Zadnjih nekoliko godina javnost je upoznata s okrutnošću prilikom uzgoja i klanja pasa, usotalom isto kao i kod uzgoja i klanja drugih životinja, kao što su svinje, krave, pilići...Tako se u Kini razmišlja o zakonu kojim bi se zabranila konzumacija psećeg mesa. Prije nego svi zaspu paljbom Kineze, sjetimo se da sami nismo ništa bolji jer sasvim je nebitno radi li se o psima, kravama, svinjama, pilićima ili bilo kojoj drugoj životinji koja se muči i mučki ubije da bi je se pojelo.   |
29.06.2011., srijeda
Vegetarijanski recepti proglašeni najzdravijima
|
Recept s krumpirom i slanutkom, bez kolesterola i s niskim postotkom masti, a s puno vlakana, bjelančevina, vitamina i minerala, proglašen je najpopularnijim i pobijedio je u natjecanju 'Recepti za zdravu djecu' američkog Ministarstva poljoprivrede. Drugi recept, također s niskim postotkom masnoće, pobijedio je u kategoriji tamno narančastog i zelenog povrća. Liječnici organizacije Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM) čestitali su školama koje su sastavile pobjedničke recepte te su izjavili kako, zbog velikog broja pretile djece u Americi, podupiru uvođenje dodatnih vegetarijanskih menija u škole. |
28.06.2011., utorak
Darko Rundek: 'Indijanska'
|
Darkovim riječima 'Indijanska' je pjesma o tankoj granici između ljubavne čežnje i mističnog predavanja. Tu nam pomaže veza s andskim Indijancima u kristalnoj melodiji i sjevernoameričkim Indijancima u potrazi za transom. |
27.06.2011., ponedjeljak
Lijepa naša neotesana
|
Kod većine Hrvata pas je samo životinja kojoj je mjesto na lancu. Bože sačuvaj da vodite psa na more i trebate naći smještaj u kojem toleriraju pse. Čast iznimkama, ali većina oglasa imaju: 'Pets not allowed'. Slično je i s odlascima u šetnje ili kupanje na rijeci. Evo, kod nas na kupalištu tri znaka zabrane prolaska za pse na razmaku od dvadesetak metara. Ali zato ima plaža koja je 'divlja' i na koju ljudi vode pse. Međutim, za prošle blagdane koji su se složili tako po redu, ova je plaža ugostila i ljude. I čim sam došla sa svoja dva psa neka se navezala na nas. Nije za ponoviti. Zašto je to tako? Zašto se ljudima psi gade i smetaju im? Smrde? Seru? A ljudi ne? E, neka se čovjek ne okupa toliko dugo kao pas, pa neka onda kaže nešto o smradu. Stalno nekakve zabrane, upozorenja, dreka i vika zbog tih dragih stvorenja čija je ljubav i predanost daleko veća od ljubavi i predanosti koji vam ijedan čovjek može dati. |
24.06.2011., petak
Nitrifikacija vode
|
Da bi se proizvelo 0,43 kg pšenice potrebno je 273 litara vode, a za istu količinu mesa potrebno je 11,375 litara vode. Usmjerenost na zaradu pokazuje tenedeciju povećanja primjene pesticida i umjetnih gnojiva kao i upotrebe modernih strojeva s čime je naknadno povezano ispuštanje kemikalija u okolinu te otpornost virusa na antibiotike kod ljudi i drugih životinja zbog redovitog davanja lijekova stoci kako bi se potaknulo ubrzano dobivanje na težini. Jedna od ekoloških posljedica intenzivnog uzgoja stoke koja je postala političko pitanje je nitrifikacija vode za piće. Tome najviše pridonosi tekuće stajsko gnjivo koje se dobiva kod intenzivnog uzgoj stoke. U Velikoj Britaniji zagađenost javnih zaliha vode nitratom redovito premašuje sigurnosne pragove i navodno je povezana sa sindromom plave bebe kod novorođenčadi. Nitrifikacija se također okrivljuje za kisele kiše: dušik s farmi prodire u podzemne vode i ubrzo pronalazi put do riječnih mreža, a odatle do mora. Cvjetanje algi u Sjevernom moru pripisuje se povećanju fertiliteta vode, a njihovo raspadanje proizvodi visoku koncentraciju sumpora koji se spaja s morskom vodom i suncem i proizvodi atmosfersku sumpornu kiselinu. S kiselim kišama i globalnim zagrijavanjem povezane su i kemijske tvari koje proizvode životinje na farmama: metan upija 20 puta više sunčevog zračenja od ugljičnog dioksida te zagrijava planet. Čovječanstvo posjeduje 1,2 bilijuna grle stoke i da ne spominjemo velik broj deva, konja, svinja, ovaca i koza, a svi oni zajedno svake godine ispuste u zrak oko 73 milijuna tona metana, što predstavlja povećanje od 435 posto u zadnjem stoljeću. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
22.06.2011., srijeda
Meso i trovanje
|
Velika većina trovanja hranom može se pripisati mesu i proizvodima životinjskog podrijetla. Manje od 10 posto britanskih klaonica zadovoljava higijenske uvjete za izvoz mesa u Europu, a inspektori upućuju prigovor zbog neadekvatne sterilizacije i rastrgnutih crijeva koji meso prljaju fekalijama. Infekcije koje se prenose mesom uključuju salmonelu, kampilobakter, trakavicu i druge parazite, listeriozu, toksoplazmozu i klamidije. Nastavljaju se otkrivati još ozbiljnije opasnosti. Trgovački tisak piše da britanska govedina može biti izvor rijetkog organizma koji može uzrokovati fatalno oštećenje bubrega iznoseći otkriće sheffieldskih istraživača javnog zdravlja o toksinu kojeg proizvodi Escherichia coli. Jedno istraživanje u Švedskoj sugeriralo je da je mlijeko dojilja čija je ishrana laktovegetarijanska sadrži najniže razine DDT-a i PCB-a i drugih zagađivača okoliša. Redovito se dokazuje da hrana životinjskog podrijetla sadrži više ostataka toksina koji mogu biti naročito koncentrirani zbog svog prenošenja hranidbenim lancem. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
21.06.2011., utorak
Stanje u Amazoniji zbog mesa ili cijena hamburgera
|
Leteći iznad Amazonije čini se gotovo nezamislivim da šume koje se protežu miljama i miljama na području gotovo veličine Australije mogu biti u opasnosti. Ali treba samo putovati transamazonskom glavnom cestom u bilo kojem smjeru i opasnost je više nego očita. S obje strane ceste šuma je iskrčena do kuda pogled seže. Uglavnom je iskrčena zbog rančeva za stoku. Danas u brazilskom području Amazone ima preko osam milijuna komada stoke. Proizvodnja mesa je krajnje neisplativa – 50 kg/hektar/godišnje - što uzgoj stoke čini toliko neisplativim da se vjerojatno s tim nikad ne bi bavilo u sadašnjim razmjerima da brazilska vlada uz pomoć Svjetske banke i multilateralnih banaka za razvoj nije subvencionirala s dva bilijuna dolara tamošnju stočnu idnustriju. Izračunalo se da kada se tropska šuma iskrči zbog uzgoja stoke, cijena svakog hamburgera proizvedenog u prvoj godini iznosi oko pola metričke tone zrele šume, a budući da takva šuma omogućava život 800,000 kilograma biljki i životinja po hektaru, što je područje koje će pretvoreno u pašnjak proizvesti otprilike 1600 hamburgera pa cijena takvog obroka u pecivu vrijedi u najgorem slučaju devet četvornih metara nenadoknadivog prirodnog bogatstva koja se vjerojatno više nikada neće obnoviti kada se pašnjaci nakon nekog vremena napuste. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
20.06.2011., ponedjeljak
Niska energetska djelotvornost proizvodnje mesa
|
Pretvaranje žitarica u meso životinje zahtijeva oko deset kalorija za svaku kaloriju potrebnu za ljudsku konzumaciju ili pet grama proteina za proizvodnju jednog grama mesnog proteina, a u slučaju govedine omjer je otprilike dvadeset naprema jedan. Proizvodnja mesa toliko je neisplativa da bi se čak i trenutno stanovništvo iznimno naseljene Engleske moglo prehraniti od deset milijuna jutara poljoprivrednog zemljišta umjestoo postojećih četrdeset i šest milijuna jutara, ako bi se uzgajala i izravno jela biljna hrana. Širom svijeta trećina svih žitarica uzgaja se da bi se nahranila stoka, dok je barem pet stotina milijuni ljudi neishranjeno. U Škotskoj i Walesu samo jedno od deset polja proizvodi hranu za ljude. Pored toga uvoze se milijuni tona stočne hrane, od toga veći dio od zemalja u razvoju. Širom svijeta proizvodnja mesa dominira poljoprivredom – domaće životinje posvuda konkuriraju šumama i životinjskom svijetu te osnovnim potrebama ljudi. Smanjenje proizvodnje i konzuimiranje mesa, mliječnih proizvida i jaja u zemljama u razvoju oslobodilo bi zemlju i omogućilo ljudima da se sami bolje nahrane. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
17.06.2011., petak
Civilizacija, ovladavanje prirodom – muška povlastica
|
Priroda se često smatra na neki način neuređenom, kaotičnom i neukrotivom: za razliku od nje, naš pojam kulture počeo je sadržavati sposobnost ljudskog vladanja prirodom. Znanost je također implicitni dio ove distinkcije jer nam je upravo ona obećala osigurati vlast nad okolišem, prisiliti prirodu da nam oda svoje tajne. U 20. stoljeću pojmovi poput napretka i kulture doista su počeli značiti gotovo isto što i znanost i tehnologija. Tako se civilizacija obično prisvaja kao muška povlastica, dok je žena smještena bliže prirodi – identitet koji je možda naglašen njezinim očiglednim biološkim funckcijama poput menstruacije i rađanja. U viktorijanskoj Engleskoj vjerovalo se da žene ne bi trebale sušiti šunke kada imaju menstruaciju. 1878. u Britanskom medicinskom časopisu započelo se pisati o slučajevima mesa koje su dame u vrijeme onih dana stavljale u rasol i koje nije upilo sol te se pokvarilo. ...muškarci su ti koji dominiraju glavnim pitanjima oko kojih se vrti većina službenog diskursa našeg društva. Pretežno su muškarci bili ti koji su kontrolirali obrazovanje i informiranje, zakone i njihovu provedbu, brak i ženidbene veze, proizvodnju i raspodjelu, znanost i tehnologiju. Muškarci su ti koji su ustvrdili glavna pitanja i koji su ideološki uspostavili vlastitu skupinu kao osovinu civilizacije. U mnogim umjetničkim djelima žena je profana, izjednačuje se s okrutnom prirodom. Ništa drugačije nije ni u pisanim djelima – primjerice Jung afričke žene smatra ženstvenijima od 'civiliziranih žena'. Schopenhauer tvrdi da žene postoje isključivo za produženje vrste, Hegel kaže kako žene nisu sposobne razumjeti apstraktne ideje. S druge strane muškarci se u određenim kontekstima verbalno i ritualno povezuju s mesom, ali sasvim drugačije nego žene (o ženama – mesu sam pisala prije na blogu). Ako se o muškarcima govori kao o mesnatim i sočnim (on je pravi komad mesa), to se ne odnosi toliko na meso kao hranu već prije na izjednačavanje snage koju daje meso i njegove navodne seksualne i tjelesne moći. Poželjan muški ideal je mišićavost koju meso navodno daje. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
16.06.2011., četvrtak
Meso i seksualnost
|
Goveđi odrezak kao epitom mesa može odaslati snažne seksualne signale. Što je komad mesa veći i sočniji to bi navodno konzument trebao biti punokrvniji i spolno sposobniji, a i odrezak uz svjetlost svijeća uobičajena je zavodnička predigra. Za meso se općenito tvrdi da raspiruje pohotne strasti, osobito kod muškaraca, što je podržaj koji je pretežno animalnog, a ne erotskog tipa. Zabilježeno je da je kapetan broda s robovima u mukama evangeličkog obraćenja prestao jesti meso kako bi spriječio požudu za robinjama. U 19. stoljeću, pa čak i 20. stoljeću pedagozi su preporučavali muškim adolescentima ishranu s malo mesa kako bi suzbili masturbaciju. Suprotno tome, muškarac vegetarijanac može biti sumnjiva osoba kao što se jedan student prisjeća: 'Bilo je zaista čudno, činilo se da su oni automatski pretpostavili da sam sigurno homoseksualac zato što sam vegetarijanac!' Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
15.06.2011., srijeda
Zašto čovjek ne voli jesti mesoždere?
|
Po svemu sudeći, ni mesožderi nam nisu po ukusu. Ovo izbjegavanje je ustvari dvostruko zanimljivije, budući da bi, u skladu s određenim tipom ekonomske logike, meso mesoždera trebalo biti najcjenjenije jer ga je najteže i najopasnije nabaviti, budući da ga ima znatno manje nego životinja na nižem stupnju razvoja kojima se hrane, a i stoga što ga je skupo uzgajati. Međutim, kao što naše društvo u određenim okolnostima dopušta ubijanje drugih ljudi, ali nikada i njihovo konzumiranje, tako i sve dok imamo drugih načina provođenja svoje moći obično nećemo jesti mesoždere. To je u osnovi neproduktivno. Zašto ih hraniti mesom da bismo proizveli meso? To nema smisla, zar ne? Oni će samo preraditi polovicu onog što su pojeli. Premda ekonomska logika ukazuje na nedjelotvornost, to nas ne sprečava da na uzgoj domaće stoke trošimo otprilike deset puta više za hranu od onoga što zauzvrat dobijemo u obliku mesa. Prema tome, teško je razumjeti zašto bi nas isključivo ovaj argument spriječio da ne jedemo mesoždere – napose ako ih ionako ubijamo. Prije se radi o tome da se jednostavno čini da nije posve u redu konzumirati drugog grabežljivca. Zanimljiv primjer ovog sindroma predstavlja polemika koja se razvila u Velikoj Britaniji 1988. godine o razini zaraženosti jaja i pilića salmonelom. Za vrijeme medijske istrage otkriveno je da je osnovni uzrok ove epidemije neadekvatna prehrana pilića komadima loše steriliziranih mrtvih pilića koji su trebali služiti kao proteinski dodatak, tako da je zaraza stalno kružila. Ovo je otkriće razbjesnilo javnost koja nije bila svjesna postojanja ovakve prakse. Čini se da briga djelomično potječe iz nelagodnog osjećaja da smo kruženjem smrvljenih ostataka mrtvih ptica prouzročili da pilići postanu kanibali, što je neprirodno, ali i djelomično zato što je ovo značilo da su postali mesožderi. Isti obazac brige ponovio se 1989. i 1990. godine oko bolesti kravljeg ludila. Pokazalo da je izvor ove epidemije hranjenje stoke ostacima ovaca kako bi se povećala produktivnost. Neke od tih ovaca su bolovale od scrapie – bolesti endemične stoljećima. Dok su se znanstvena istraživanja usredotočila na mogućnost prenošenja ove bolesti na ljude, ogorčena javnost osudila je sam princip hranjenja biljoždera ostacima životinja. Krave prirodno ne jedu meso i mnogima se činilo da je činjenica što ih je na to prisilio profitno orjentiran agrobiznis donijela vlastitu kaznu. No, osjećaju nelagode pridonijela je i svijest da je stoka postala mesožder, a ljudi ne jedu mesoždere. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
14.06.2011., utorak
Kako se dolazi do meke teletine?
|
...u našim trgovinama prodaje se prestižna teletina čije iznimno meko bijelo meso dobivamo od doživotno imobiliziranog teleta u sanduku veličine 150 cm X 60 cm tako da ne može sisati, timariti se, čak niti lizati pod ili zidove. Pritom mu se uskraćuje sijeno ili bilo kakva stočna hrana kao nadopuna intenzivnoj mliječnoj prehrani kojoj je podvrgnuto. Kada je u dobi od 12 tjedana spremno da ga se odvede u klaonicu, ono doista može – zahvaljujući nekretanju – biti preslabo da bi stajalo na nogama. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
13.06.2011., ponedjeljak
U redu je jesti meso jer je to čovjek oduvijek činio?
|
Mislim, ljudi kažu da je prirodno ubijati životinje i loviti ih i sve ostalo jer je oduvijek bilo tako. Ali dobro, dabrovi grade brane i krave prde, ali ne zaseru cijeli božji svijet betonom kao mi ili ne pretvore atmosferu u jedan veliki kemijski eksperiment. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
10.06.2011., petak
Različiti termini za životinju i njezino meso
|
Imena koja dajemo mesu životinja od kojih dobivamo meso još su jedno sredstvo kojim smanjujemo nužnost prepoznavanja njihova identiteta. Ne jedemo kravu, jedemo govedinu, ne jedemo svinju, jedemo svinjetinu (u engleskom je ovo još uočljivije jer je svinja pig, a svinjetina pork), ne jedemo jelena, jedemo divljač. Kao da ne možemo podnijeti izgovaranje imena životinje kojoj smo predodredili smrt. Verbalno prikrivanje pojavljuje se u većini područja povezanih s izrabljivanjem životinja. U engleskom jeziku govori se o 'žetvi mora' – kao da su ribe i školjke slične pšenici i ječmu, a u trgovini krznom krzna su radije požnjevena nego oderana. Za ljude je meso tek nešto upakirano u celofan u supermarketima i prilično je odvojeno od životinje od koje potječe. Stvar je u tome da ljudi znaju koliko su ta mjesta za intenzivni uzgoj neugodna, ali izbjegavaju preuzeti bilo kakvu odgovornost za to i tako svi samo prihvaćaju da je konzumiranje mesa u redu pa su tako i uvjeti intenzivnog uzgoja u redu. Kao mesar ne odobravam da se pristigla roba unosi u moj dućan s glavne ulice na leđima vozača kamiona – pogotovo ako nije umotana. Ne mogu zamisliti ništa drugo što može u tolikoj mjeri odvratiti prolaznike od kupovine mesa kao što je to prizor svinjskih glava koje se lamataju dok se on probija sa svinjskom polovicom na leđima. Povezanost mesa sa životinjom mora se u svakako prikriti. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
09.06.2011., četvrtak
Ljudska nadmoć kroz konzumaciju mesa
|
Vjerovanje u ljudsku nadmoć pruža legitimitet konzumaciji mesa – isto vrijedi i u obrnutom smjeru – meso učvršćuje tu pretpostavku. Ubijanje, pripremanje i konzumiranje mesa drugih životinja pruža možda konačnu vjerodostojnost ljudske superirornosti nad ostatkom prirode, a prolijevanje životinjske krvi snažan je motiv. Čak i danas ubijanje osjetilnih bića nije tek (što je žalosno) nužnost u proizvodnji dragocjene hrane. ... u osamnaestom stoljeću u Britaniji su živu ribu mlatili kako bi se meso stegnulo. To se nazivalo kvrčenje. Skidali su kožu sa živih jegulja, jastoge su pekli žive, utrobu peradi punili su i zašivali, purane su vješali za noge i prerezavši im vrat, pustili ih da iskrvare, bikove su prije klanja nadraživali kako bi im meso bilo mekše, a svinje i krave su iz ostog razloga bičevali. Jedan od recepata Williama Kitchinera je: 'Uzmite pijetla koji nije prestar i premaltite ga na mrtvo ime.' (nažalost, ova praksa nije iskorijenjena ni danas!) Vidljiva nadmoć nad ostalim stvorenjima toliko je važna da se okrutnost općenito smatra nužnom za proizvodnju visoko kvalitetnog mesa. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
08.06.2011., srijeda
Meso kao način života
|
Teletina godinama uživa velik ugled čini se, zbog ekstremnog podjarmljivanja bića neophodnih za njegovu proizvodnju. To se, međutim, rijetko izgovara; umjesto toga njezina vrijednost eksplicitno je pripisana arbitrarnim svojstvima poput delikatnog okusa i blijede boje. Čini se kako se značenje mesa odnosi prije svega na kontrolu okoliša, što je osiguralo dugotrajno zadržavanje njegovog neprikosnovenog statusa u odnosu na ostale namirnice. Ali, ugled kojeg ima meso nije svojstven samo njegovoj samoj tvari već su ga stvorili i uzastopni naraštaji koji su visoko vrednovali njegovu važnost, kojima se sviđala ideja moći nad prirodom koje ono utjelovljuje. Opadanje njegovog ugleda – i potpuno odbacivanje od strane mnogih – mogu ukazivati i na više od samih promjena ukusa kada je riječ o prehrani. Stoga meso nije samo obrok – ono predstavlja način života. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
07.06.2011., utorak
Povećanje broja vegetarijanaca kroz povijest
|
Premda je vegetarijanstvo već postojalo još i u antici i srednjem vijeku, a da i ne spominjemo Indiju i brojne druge kulture, u svojoj modernoj inkarnaciji ova se pojava polako počinje javljati od kraja osamnaestog stoljeća. U 19. st. se neprestano širi, a 1847. osnovano je Vegetarijansko društvo u Velikoj Britaniji. Od 1984. pa do devedesetih broj vegetarijanaca se povećao za 76 posto dok se broj osoba koje izbjegavaju crveno meso i više nego utrostručio. Žene izbjegavaju meso češće od muškaraca i to osobito mlađe žene. Prema najnovijim podacima 22,4 posto djevojaka od 16 do 24 godine i 12,8 posto svih žena rijetko jede ili uopće ne jede meso u usporedbi s 9.1 posto mladića i 7,1 posto svih muškaraca. Danas, naime – možda prvi put u povijesti – izbjegavanje mesa je često stvar izbora, a ne nužde i uglavnom prevladava među imućnijim i bolje obaviještenim članovima društva. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
06.06.2011., ponedjeljak
Žena kao mesni jestivi objekt
|
Rječnik povijesnog slenga nabraja riječi koje su bile popularne sve od 15. stoljeća, a koriste se još i danas, a prizivaju slike žene kao mrtvog mesa koje je mesar ili kuhar razrezao, raskomadao i sitno nasjeckao i koja će biti poslužena za mušku konzumaciju. Komad mesa – bit of meat je prvo označavao spolni odnos muškarca, a kasnije prostitutku. Mlado meso – fresh meat je nova prostitutka na tržištu. Vruće ili papreno meso – hot meat, ponekad i vruća govedina – hot beef ili vruća ovčetina – hot mutton koristi se za laku, raspuštenu ženu, prostitutku ili vaginu. Sirovo meso – raw meat odosilo se na golu prostitutku u seksualnom činu ili je bio općenit izraz za žene. Tržnica mesa – meat market ja sastajalište prostitutki, ženske grudi i vagina. Mesnica – meat house je bordel. U 20. stoljeću odrezati komad mesa – cut or slice off the joint sleng je kojeg koriste muškarci, a znači da su spavali sa ženom. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
03.06.2011., petak
Žene kao lovina
|
U muškom svijetu i u svijetu mesa žene se često opisuje kroz kategorije lova ili uzgoja. Tako se ženu može jahati, zauzdati ili timariti. Da bi muškarac ulovio ženu ide na 'sajam stoke' ili 'u lov'. Ako je financijski nadmoćan do žene dolazi kao do 'plijena' što posebno spaja potvrdu da je žena muškarčeva igračka kao što je to životinja u lovu. U engelskom jeziku postoji izraz 'married to a groom' gdje se groom obično prevodi kao mladoženja, ali ujedno označuje i konjušara i timarenje. Također, riječ 'game' je sleng za prostitutku, a znači i divljač, plijen, igru i zabavu. Tu je i stari brtanski časopis Rustler u kojem su fotografije obnaženih žena, a rustler je zapravo kradljivac stoke, konjokradica. Žena se često prikazuje kao dobrovoljan plijen muškarca lovca. Muškarac je obično 'vuk' koji lovi ženu. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
02.06.2011., četvrtak
Žene kao meso
|
Živimo u muškom svijetu. Postoje nedvojbene sličnosti između jezika iz sustava mesa i terminologije koju u pornografskom, ali često i u običnom svijetu muškarci upotrebljavaju kako bi opisali žene. Kao da je jedan oblik eksploatacije oblikovan po uzoru na drugi. Evo muških opisa žena – bat (šišmiš, nelijepa, starija žena), beaver (krzno, muf), bird (komad), bitch (kuja, kučka), cat (mačka), chick (komad, koka), cow (krava), filly (ždrebica), lamb (janje), minx (namiguša, zavodnica), mount (jahačica), mouse (mišica), nag (gnjavatorica, kobila), pussy (mačkica, pičkica), screw (jebačica), fox (lija, komad), bunny girl (zečica), sex- kitten (seksi mačkica). Muškarci se ženama često obraćaju i u lovačkim terminima, ali o tome sutra. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
01.06.2011., srijeda
Ubijanje gusaka zbog hrane za krave
|
U Nizozemskoj je donijeta odluka da lovci moraju započeti s izlovom divljih gusaka. Naime, guske su se namnožile i jedu travu koju inače jedu krave koje se koriste za dobijanje mesa. Kako je meso, čini se, važnije od divljih životinja, donijeta je ova odluka zbog koje negoduju čak i tamošnji lovci. |
