Da bi se proizvelo 0,43 kg pšenice potrebno je 273 litara vode, a za istu količinu mesa potrebno je 11,375 litara vode. Usmjerenost na zaradu pokazuje tenedeciju povećanja primjene pesticida i umjetnih gnojiva kao i upotrebe modernih strojeva s čime je naknadno povezano ispuštanje kemikalija u okolinu te otpornost virusa na antibiotike kod ljudi i drugih životinja zbog redovitog davanja lijekova stoci kako bi se potaknulo ubrzano dobivanje na težini.
Jedna od ekoloških posljedica intenzivnog uzgoja stoke koja je postala političko pitanje je nitrifikacija vode za piće. Tome najviše pridonosi tekuće stajsko gnjivo koje se dobiva kod intenzivnog uzgoj stoke. U Velikoj Britaniji zagađenost javnih zaliha vode nitratom redovito premašuje sigurnosne pragove i navodno je povezana sa sindromom plave bebe kod novorođenčadi. Nitrifikacija se također okrivljuje za kisele kiše: dušik s farmi prodire u podzemne vode i ubrzo pronalazi put do riječnih mreža, a odatle do mora. Cvjetanje algi u Sjevernom moru pripisuje se povećanju fertiliteta vode, a njihovo raspadanje proizvodi visoku koncentraciju sumpora koji se spaja s morskom vodom i suncem i proizvodi atmosfersku sumpornu kiselinu.
S kiselim kišama i globalnim zagrijavanjem povezane su i kemijske tvari koje proizvode životinje na farmama: metan upija 20 puta više sunčevog zračenja od ugljičnog dioksida te zagrijava planet. Čovječanstvo posjeduje 1,2 bilijuna grle stoke i da ne spominjemo velik broj deva, konja, svinja, ovaca i koza, a svi oni zajedno svake godine ispuste u zrak oko 73 milijuna tona metana, što predstavlja povećanje od 435 posto u zadnjem stoljeću.
Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa
Post je objavljen 24.06.2011. u 10:44 sati.