Leteći iznad Amazonije čini se gotovo nezamislivim da šume koje se protežu miljama i miljama na području gotovo veličine Australije mogu biti u opasnosti. Ali treba samo putovati transamazonskom glavnom cestom u bilo kojem smjeru i opasnost je više nego očita. S obje strane ceste šuma je iskrčena do kuda pogled seže. Uglavnom je iskrčena zbog rančeva za stoku. Danas u brazilskom području Amazone ima preko osam milijuna komada stoke. Proizvodnja mesa je krajnje neisplativa – 50 kg/hektar/godišnje - što uzgoj stoke čini toliko neisplativim da se vjerojatno s tim nikad ne bi bavilo u sadašnjim razmjerima da brazilska vlada uz pomoć Svjetske banke i multilateralnih banaka za razvoj nije subvencionirala s dva bilijuna dolara tamošnju stočnu idnustriju.
Izračunalo se da kada se tropska šuma iskrči zbog uzgoja stoke, cijena svakog hamburgera proizvedenog u prvoj godini iznosi oko pola metričke tone zrele šume, a budući da takva šuma omogućava život 800,000 kilograma biljki i životinja po hektaru, što je područje koje će pretvoreno u pašnjak proizvesti otprilike 1600 hamburgera pa cijena takvog obroka u pecivu vrijedi u najgorem slučaju devet četvornih metara nenadoknadivog prirodnog bogatstva koja se vjerojatno više nikada neće obnoviti kada se pašnjaci nakon nekog vremena napuste.
Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa
Post je objavljen 21.06.2011. u 11:29 sati.