Indijanka vegetarijanka
15.06.2011., srijeda
Zašto čovjek ne voli jesti mesoždere?
|
Po svemu sudeći, ni mesožderi nam nisu po ukusu. Ovo izbjegavanje je ustvari dvostruko zanimljivije, budući da bi, u skladu s određenim tipom ekonomske logike, meso mesoždera trebalo biti najcjenjenije jer ga je najteže i najopasnije nabaviti, budući da ga ima znatno manje nego životinja na nižem stupnju razvoja kojima se hrane, a i stoga što ga je skupo uzgajati. Međutim, kao što naše društvo u određenim okolnostima dopušta ubijanje drugih ljudi, ali nikada i njihovo konzumiranje, tako i sve dok imamo drugih načina provođenja svoje moći obično nećemo jesti mesoždere. To je u osnovi neproduktivno. Zašto ih hraniti mesom da bismo proizveli meso? To nema smisla, zar ne? Oni će samo preraditi polovicu onog što su pojeli. Premda ekonomska logika ukazuje na nedjelotvornost, to nas ne sprečava da na uzgoj domaće stoke trošimo otprilike deset puta više za hranu od onoga što zauzvrat dobijemo u obliku mesa. Prema tome, teško je razumjeti zašto bi nas isključivo ovaj argument spriječio da ne jedemo mesoždere – napose ako ih ionako ubijamo. Prije se radi o tome da se jednostavno čini da nije posve u redu konzumirati drugog grabežljivca. Zanimljiv primjer ovog sindroma predstavlja polemika koja se razvila u Velikoj Britaniji 1988. godine o razini zaraženosti jaja i pilića salmonelom. Za vrijeme medijske istrage otkriveno je da je osnovni uzrok ove epidemije neadekvatna prehrana pilića komadima loše steriliziranih mrtvih pilića koji su trebali služiti kao proteinski dodatak, tako da je zaraza stalno kružila. Ovo je otkriće razbjesnilo javnost koja nije bila svjesna postojanja ovakve prakse. Čini se da briga djelomično potječe iz nelagodnog osjećaja da smo kruženjem smrvljenih ostataka mrtvih ptica prouzročili da pilići postanu kanibali, što je neprirodno, ali i djelomično zato što je ovo značilo da su postali mesožderi. Isti obazac brige ponovio se 1989. i 1990. godine oko bolesti kravljeg ludila. Pokazalo da je izvor ove epidemije hranjenje stoke ostacima ovaca kako bi se povećala produktivnost. Neke od tih ovaca su bolovale od scrapie – bolesti endemične stoljećima. Dok su se znanstvena istraživanja usredotočila na mogućnost prenošenja ove bolesti na ljude, ogorčena javnost osudila je sam princip hranjenja biljoždera ostacima životinja. Krave prirodno ne jedu meso i mnogima se činilo da je činjenica što ih je na to prisilio profitno orjentiran agrobiznis donijela vlastitu kaznu. No, osjećaju nelagode pridonijela je i svijest da je stoka postala mesožder, a ljudi ne jedu mesoždere. Prema knjizi 'Meso - prirodni simbol', Nicka Fiddesa |
