Indijanka vegetarijanka
30.09.2010., četvrtak
Reklama protiv McDonald's-a
U SAD-u se pojavila TV reklama koju su napravili liječnici koji se protive kulturi prehrane kakvu vodi McDonald's. Neke TV kuće reklamu su objavile, dok su neke to i odbile. Reklamu su napravili liječnici iz Washitgtona udruženi u Physicians Committee for Responsible Medicine, a koji zagovaraju vegetarijansku prehranu. Video je na YouTubeu zgrnuo veliku gledanost te je najgledaniji u kategoriji neprofintih grupa. Neke TV postaje rekle su da će reklamu objaviti ako se iz nje izbaci McDonald'sov logo, što liječnici ne žele jer kažu da se ovako ugrožava sloboda govora i prava na informaciju. Kompaniji zamjeraju što uopće ni u jednom meniju nemaju nikakav vege burger te kažu: 'Čak i Burger King ima vege burger, a McDonald's ga nema. Zašto?!' |
29.09.2010., srijeda
Do 2050. treba proizvesti duplo više mesa!?!?!
U Buenos Airesu održan je World Meat Congress na kojem je, nažalost, zaključeno kako potražnja za mesom svakim danom raste. Evo nekih podataka iz UN-a: Kinezi danas jedu mnogo više mesa nego što su jeli prije trideset godina. Danas prosječan Kinez godišnje pojede 59.5 kg mesa, dok je prije trideset godina jeo tek 13.7 kg mesa, što je čak četiri puta više. U nekim zemljama u razvoju konzumacija mesa popela se na oko 80 kg godišnje po glavi stanovnika. Računa se da će do 2050. godine biti oko 9 milijardi ljudi na svijetu i do tada bi se PROIZVODNJA jadnih životinja za klanje trebala popeti na vrtoglavih 460 milijardi tona godišnje, što je duplo više nego danas. Proizvođači mesa ne znaju kako će to učiniti uz sve češće prirodne katastrofe te zagađenje koje nas pogađa. Proizvođači mesa, posebno onog crvenog, u poprilično su velikim problemima, priznali su na konferenciji, i to najviše zbog devastacije prirode. |
28.09.2010., utorak
Jamaica Kincaid: Autobiografija moje majke
Roman na oko 130 stranica priča je o ljubavi, prije svega roditeljskoj i njezinoj važnosti u životu te kolonizaciji, o patnjama onih koje je kolonizacija 'pojela'. Xuela odrasta bez majke, majka joj je umrla kad ju je rodila. Otac je ostavlja kod neke žene i tek povremeno posjećuje. Tek nakon nekoliko godina, kada se ponovno ženi, uzima je k sebi. Xueli stalno nedostaje topline i ljubavi, ali je nigdje ne nalazi. Tako se razvija u mladu ženu jake seksualnosti, ali kada s 15 godina zatrudni, odlati na abortus, što čini svaki sljedeći put dok joj se utroba, kako to samo kaže, ne osuši. Na kraju se udaje za bijelca koji je voli svim snagama, ali ona njemu ne uzvraća. U nekim trenucima topla, a u nekim trenucima okrutna i škonatna priča o jednom životu. Jamaica Kincaid rođena je na otoku Antigui, a kasnije se seli u New York. |
27.09.2010., ponedjeljak
Mješanac ili rasni pas?
Nekako mislim da bi 90 posto ljudi na ovo pitanje odgovorilo – rasni pas. Barem po onom što vidim kada ljudi vode svoje ljubimce u šetnju. Cijeli život kraj mene je uvijek bio neki pas, a najčešće je to bio mješanac. Sve do prije godinu dana, kada je stigla ona – Dunja, njemačka ovčarka, ogromna i dugodlaka. Susjed mi ju je kao štene od mjesec i pol prebacio preko ograde i rekao: 'Ako je nećete, samo recite, ostavit ćemo je negdje na cesti.' Točno tako, kao da je vreća smeća, a ne živo biće. I tako je postala dio naše obitelji. Uz Ninu i Crnu, mješanke. Nažalost, moram ustvrditi kako je Dunja u zadnjih šest mjeseci bila bolesna već tri puta – prvo ona bolest što je prenose krpelji, onda upala oka, a sada upala uha zbog koje je dobila gadne rane oko uha (zbog češanja). A ove moje mješanke nikada ništa slično nisu imale. Međutim, kada idemo u šetnju, moje mješanke gotovo nitko i ne vidi, a Dunji se većina divi, zastajkuje, pita gdje smo je kupili (sačuvaj me bože da ikada kupim psa!), a veterinar me nagovarao da je ne steriliziram već da će mi on naći istog mužjaka, a za male mogu dobiti i po sto eura (budući su bez papira) jer je za njima velika POTRAŽNJA. Također, sačuvaj me bože ovoga. I tako se sjetim knjige 'Specizam, diskriminacija na osnovi vrste' koju je napisala Joan Dunayer. Ona tvrdi kako je uzgajanje pasa i njihovo prodavanje zapravo seksualno iskorištavanje životinja, čime se u cijelosti slažem. Također, citiram ju: 'Većina 'čistokrvnih' pasa pati od neke neplanirane urođene mane. Dalmatineri su skloni gluhoći, pudli epilepsiji, a bokseri zloćudnim tumorima. Od urođene bolesti srca pati dvostruko više 'čistorkvnih' pasa nego mješanaca. U prosjeku svaka pasmina 'čistokrvnih' pasa nosi više od dvanaestak genetskih mana.' I tako dolazim opet do svoje Dunje i stalno se pitam – što je sljedeće? I zašto se njena majka nije parila s nekim s kime je htjela, već joj je nametnut pas iste vrste, samo zato da bi pse mogli prodati (a na kraju, od osam malih, dva su muška, koje su unovčili, a ženke su udomljavali ovako kako je bilo s Dunjom)? |
24.09.2010., petak
OK Go: White Knuckles
Bend OK Go snimio je video za pjesmu 'White Knuckles' u kojem glume psi iz skloništa za životinje. Članovi benda kažu: 'Za taj video radili smo s nevjerojatnim suradnicima. Četveronožne rock zvijezde radile su marljivije od nas i manje su se žalile od nas, te su nas neizmjerno nasmijavale tijekom snimanja.' Sav prihod od prodaje videa ići će za pomoć skloništima za napuštene pse. |
23.09.2010., četvrtak
Prvi dan jeseni
Danas je prvi dan jeseni. Jesen je jedna od mojih omiljenih godišnjih doba. A Dragutin Tadijanović moj je omiljeni pjesnik. Stoga slavim ulazak u jesen s dvije njegove pjesme. Prva je za moju kujicu Dunju, nadam se da će brzo ozdraviti! Pjesma o dunji i ptici Zrela, žuta, mirisava dunja.Na stablu visoku, neotrgnuta ostala. Jesenas. I uvenula. Sa stabla mirisne dunje, ptica odletjela. Odletjela preko voćnjaka u šumu duboku: u šumu gustu, pustu. Ni dunje ni ptice, nema. Nema, ni ptice ni dunje. Rastanak u jesen Zaboravi vedro ljeto:i sunce i žito zrelo, Zaboravi milovanje u večeri meke, Sreću srdaca naših. Jesen je, Lelijo, jesen: Kišna i siva jesen, I treba da se mladi rastanemo. Lišće u tvom vinogradu Požutjelo,osušeno, I većinom popadalo Po umornoj crnoj zemlji. Jesen je, Lelijo, jesen: Kišna i siva jesen, I treba da se tiho rastanemo. Zaboravi vedro ljeto: i sunce, i žito zrelo; Zaboravi milovanje u večeri meke, Sreću srdaca naših. |
22.09.2010., srijeda
Maryline Desbiolles: Sipa
Žena priprema punjene sipe za goste i pri tome se prisjeća dijelova svoga života, kako je pala u kotao vruće vode kada je bila još dijete, promišlja o kulinarstvu i slično. Par zanimljivih citata: 'Bilo bi nezamislivo puniti sipe razmišljajući o njima kao o tijelima. Ideja male jestive vrećice koju punim mnogo je prihvatljivija. Toliko ih čistim da pretvaram životinju iz Oceanografskog muzeja Monaka u morski proizvod za kućnu upotrebu.' 'I to je kulinarstvo, ismijati nešto čega se bojimo. Na prvom mjestu smrti, zar ne? Ismijati tako uspješno, da mi se ponekad čini da ljudi ne kuhaju smrt, ne bi imali nimalo smisla za humor. Manje bi možda pogriješili kad bi rekli da kuhati smrt znači jesti smrt. Jesti smrt, učiniti je svojom, rastapati je lagano u ustima, kušati je, oblizati se, pojesti smrt nakon što smo joj odrubili glavu, glavu oderanog zeca, koja još lagano krvari, jezika stisnutog među zubima i dva ogromna oka zauvijek ispala iz glave, dva oka luđaka. Jesti jer je smrt luda, i jer to uopće nije, i jedno i drugo u isto vrijeme, dobro popržena sa svih strana, dok se ne otopi do lijepe zlatne boje, dok se ne ublaži u luku, dok zauvijek ne nestane u umaku od rajčica.' |
21.09.2010., utorak
Problemi sa začećem zbog žive iz ribe
Rod Stewart i njegova supruga Penny Lancaster već dugo žele drugo dijete, ali im to nikako nije išlo od ruke. Nakon što su prošli sve moguće pretrage, liječnik im je rekao da je teško zatrudnjeti kada u tijelu imaš toliko puno nataložene žive, koliko je ima Penny. I sama je priznala da je jela velike količine ribe te vjeruje da je zbog toga sve postalo toliko komplicirano. 'Obožavam ribu i nisam uopće shvaćala da u ribi kao što je tuna, sabljarka i mnogim drugima ima tako puno žive. Liječnik mi je rekao da je živa opasna, a posebno je teško zatrudnjeti kada je imamo puno u tijelu', rekla je Penny. Nakon što je promijenila prehrambene navike i dakako iskusila oplodnju in vitro, uspjela je zatrudnjeti. Dijete bi se trebalo roditi sredinom ožujka. |
20.09.2010., ponedjeljak
Bill Clinton eksperimentira s veganskom prehranom
Jedan od meni osobno najsimpatičnijih američkih predsjednika (iz novije povijesti), Bill Clinton priznao je kako trenutno ekperimentira s veganskom prehranom. Inače, njegova kćerka, Chelsea Clinton je veganka niz godina i ne tako davno organizirala je vegansko vjenčanje. Bill je o svom eksperimentu rekao: 'Želim probati veganski prehranu. Znam da mnogi ljudi od 1986. godine prave isti taj eksperiment i hrane se isključivo biljnom hranom. Opazio sam da su im se tijela sama počela ozdravljivati, smanjio im se loš kolesterol, razina kalcija je postala normalna i mnogo drugih dobrih stvari. Kada sam to sve vidio, želio sam i sam vidjeti što će biti.' Bill je navodno vegan od petog mjeseca ove godine. Vidjet ćemo što će o svemu reći nakon nekog vremena. A ja vjerujem da će biti pozitivno. |
18.09.2010., subota
Maslac od kikirikija
Jučer sam po prvi puta sama pravila maslac od kikirikija i jako mi se svidio. Dakle, ide ovako – šalica kikirikija, soli po želji (a ako je kikiriki već slan, neće vam ni trebati), žlica ulja. Kikiriki (i sol) se stavi blender i samelje. Doda se ulje i dobro izmiksa. Ako nije dovoljno glatko može se još dodati ulja po želji. Na ovaj se način može praviti i maslac od drugih plodova, kao što su badem, lješnjak i slično. Samo što je bademe i lješnjake bolje prije malo prepeći, da dobiju izraženiji okus. Od maslaca od kikirikija i jabuka može se napraviti jednostavna i zdrava grickalica (i to sam sinoć probala). Jabuke izrezati na velike komade, a svaki premazati maslacem od kikirikija... i guštati. |
17.09.2010., petak
Selo sa 660 mačaka
16.09.2010., četvrtak
Jamie Oliver piše vegetarijansku kuharicu
Jamie Oliver, jedan od najpoznatijih kuhara današnjice (poznatiji kao Goli kuhar) kaže kako mu je dosta loše hrane. Od 2009. godine u SAD-u u školama pokušava uvesti zdravije obroke kojima bi se smanjila poplava pretilosti. Sada ide dalje i kaže da želi izdati vegetrijansku kuharicu: 'U mojim prijašnjih kuharicama oko 60 posto recepata bilo je vegetarijansko, a da to nisam posebno naglasio (hm, Olivere, ne bih rekla!). Ali ove godine ću skupiti sve svoje vegetarijanske i veganske recepte i izdati ih u mamutskoj kuharici. Prije nije bilo tako puno vegetarijanaca kao što ih ima danas. Vegetarijanstvo kao koncept je briljantna stvar. Moramo prestati jesti toliko mesa. Definitivno jedemo previše mesa.' |
15.09.2010., srijeda
Hvatač snova
14.09.2010., utorak
Počele sunčanice i lisičarke
Prije otprilike tjedan dana bila sam u šumi i od gljiva nije bilo ni traga. Ali jučer sam otišla ponovno i kad ono – obilna berba. Najviše sunčanica i lisičarki te nešto puhara. Vidjela sam i dosta crnih truba i žutih capica, ali kako ih do sada nisam jela, ni ovaj put ih nisam brala (no sigurno ću probati, trenutno skupljam podatke o njima, kako ih ne bih slučajno zamijenila s nekim drugima). Vrganja nema, ali i puna kanta sunčanica i lisičarki napravi da vam srce zatreperi. A tek miris šume nakon kiše... a tek radosni psi (gle čuda - sterilizirani i živahni)... Možda ćemo i danas opet u šumu. |
13.09.2010., ponedjeljak
I tako nastade stereotip/predrasuda/dezinformacija
U zadnje vrijema slušam Radio Antenu Zagreb. Neki dan vodieljica Tamara Loos nazvala nutricionisticu da joj kaže što misli o mesnoj i vegetarijanskoj prehrani. Nutricionistica čisto solidno i bez uplitanja emocija objasnila što o svemu misli te zaključila kako ne zagovara ni isključivo mesnu ni isključivo vege prehranu, ali da, iako su izvori proteina i ostalih tvari drugačiji iz mesa, a drugačiji iz biljkama, ipak ove iz biljaka mogu poslužiti kao adekvatna zamjena. A na kraju pametan komentar pametne voditeljice Tamare (pomalo u stilu kraja priča braće Grimm): 'Zato pazite kaj papate. Znam neke ljude koji četiri godine nisu jeli meso, prebacili se na tofu i slično i postali nekako čudno bljedunjavi!' I tako nastade predrasuda. Ovakva i još mnogo sličnih i različitih, nevezano uz ovu temu. Preko medija. Koji bi trebali služiti za prosvjećivanje, a ne za širenje ovakvih gluposti. |
11.09.2010., subota
Robert Cheeke – bilder vegan
10.09.2010., petak
Haruki Murakami: Kad padne mrak
Roman na oko 190 stranica, mislim treći ili četvrti Harukijev kojeg sam pročitala. Možda i najbolji. Zbilja ne znam jer se nekako slabo sjećam o čemu su bili oni prije... osim možda 'Lova da divlju ovcu'. No, da pojasnim, priča je to o ljudima koji su noću budni. Tu je devetnaestogodišnjakinja Mari koja u bircu sjedi i čita knjigu, još jedan tinejdžer koji ima svoj bend i noću ima probe, radnice tzv. ljubavnog hotela u kojem jedan klijent pretuče prostitutku, Kineskinju, koja ne zna gotovo ni riječi japanskog. Njihovi životi se slučajno isprepliću. Na kraju, kao i inače, dosta toga ostaje visjeti u zraku. A sve se zapravo događa u samo jednoj jedinoj noći. Evo citata koje sam pronašla o mesu: 'Imam pravilo da vani ne jedem piletinu. Zašto ne? Posebno ne piletinu koju poslužuju u lancima restorana – ta je puna najčudnije kemije - hormona za rast i takvih stvari. Piliće drže zaključane u mračnim tijesnim kavezima i daju im injekcije, a i hrana im je puna kemikalija i onda ih stavljaju na pokretne trake gdje im strojevi odsijecaju glave i čerupaju ih...' |
09.09.2010., četvrtak
Lady GaGa – seksi ili odvratna?
08.09.2010., srijeda
Svi smo mi 'zle Crvenkapice'
Danima se piše o 'zloj Crvenkapici', tinejdžerici iz Bugojna koja je snimljena kako sedam štenaca baca u nabujalu rijeku. Netko ju je snimio i tako je završila na YouTubeu pa priča svaki dan dobiva nove dijelove. Čak se o tome piše u europskim i američkim medijima. Zadnje sam pročitala kako je jedan od vampira iz planetarno popularne sage 'Sumrak', Kellan Lutz na Twitteru napisao: ' Što se događa s djevojkom koja je pobacala štence? Jesu li je pronašli? Nikada prije nisam bio tako zgrožen. Vidio sam video i jako me uznemirio! Nadam se da će je uhititi. Ne mogu izbaciti štence koji bolno jauču iz svoje glave!' Sve me ovo navelo na razmišljanje. Zgrožena sam i ja, dakako. Ali iznenađena? Ne, nisam. Više sam iznenađena što se o tome toliko piše, a prešutno znamo da se ovakve stvari kod nas događaju svakodnevno. Sterilizacija kao metoda koja spašava živote u Lijepoj našoj daleko je od prihvaćene. Jedan od razloga je i cijena. U Zagrebu ide i do 1.000 kuna, dok je u mom malom mjestu 250 kn. Po mome to nije puno. Ali mnogi ljudi s kojima pričam kažu da jest, pa čak i ovih 250 kuna. Stoga radije mačiće i psiće zamataju u plastičnu vrećicu i bacaju ih u rijeku, baš poput bosanske Crvenkapice. Neki kažu da ne mogu pa ih puste da narastu, a onda ih ostave kraj puta. Kao, naći će ih netko. No, često umjesto toga završe pod kotačima automobila. Znam i slučajeve kada je osoba sama, kod kuće, u lavoru davila male, tek rođene psiće. I to nije bilo tako davno. A kada pričam o sterilizaciji i zgroženosti svime time, najčešće dobijam odmahivanje glavom. Puno novca, patnja za životinju, neprirodno stanje, previše gnjavaže... odgovori su koje dobijam. A na kraju i ovaj – pa tako su radile i naše bake. A kod nas je duboko ukorijenjeno da je ono što su radile i naše bake – najbolje i najprirodnije, nešto čime nećemo pogriješiti. I u svemu tome – svi smo mi zle Crvenkapice. Zgražamo se nad onim što nam serviraju u medijima, a s druge strane prešućujemo na stotine istih slučajeva koji se oko nas događaju svakog dana. I ja, i ti, i on, i ona.... |
07.09.2010., utorak
Cameron radije snima film o Indijancima
James Cameron neće tako brzo snimati nastavak svog zadnjeg hita, jer želi napraviti dokumentarac u džungli. Iako su fanovi očekivali da će Cameron odmah krenuti u produkciju 'Avatara 2', redatelj se odlučio opet pozabaviti projektom koji mu je trenutno bliži srcu pa tako nastavlja sa svojom ekološkom opsesijom, ovog puta kroz priču o siromašnim seljacima koji žive u džungli Amazone, točnije, kroz dokumentarac o plemenu Xikrin-Kayapo iz Brazila. Film će pratiti borbu plemena protiv izgradnje brane koja bi mogla uzrokovati potapanje čak 500 četvornih kilometara površine oko rijeke, zbog čega bi 16.000 osoba moglo ostati bez domova. 'Želim uzeti 3D kameru i snimiti kako žive, njihovu kulturu. Kada su me zamolili da pomognem brazilskim Indijancima, koji su bili očajni, nisam ih mogao odbiti', kaže Cameron. Izvor: tportal.hr |
06.09.2010., ponedjeljak
Kitovo meso u japanskim školama
Godinama je meso kitova bilo je jako popularno, kako u Japanu, tako i u mnogim drugim državama. Međutim, diglo se mnogo buke oko njihovog izlova i ovo se pokazalo dobrim jer je potreba za kitovim mesom drastično pala. Toliko drastično da je cijena postala prihvatljiva za javne japanske škole. Istraživanje The Japan Timesa pokazalo je da oko 18 posto javnih japanskih škola servira djeci ovo meso. Usporedbe radi, javne japanske škole su kitovo meso imale na svojim menijima zadnji put sedamdesetih godina prošlog stoljeća. |