HDZ BiH Posavina

utorak, 23.02.2010.

'Zakon o prebivalištu u RS-u dovršava započeto 1992.'

Dopredsjednik Republike Srpske iz redova hrvatskog naroda Davor Čoradaš upozorio je u razgovoru za tportal.hr da bismo izglasavanjem najavljenog Zakona o prebivalištu i boravištu mogli sami staviti točku na projekt dovršen u Posavini 1992. godine, a to je čišćenje Hrvata iz tog dijela BiH

Kao što je poznato, najava izglasavanja ovoga zakona unijela je nemir među Hrvate u Bosni i, Hercegovini i iako su najglasnije pritužbe stigle iz područja gdje su najbrojniji, Čordaš kaže da je upravo on kao predstavnik Hrvata u RS-u u suradnji s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem upozorio na probleme koje će on donijeti izbjeglima i malobrojnim Hrvatima koji još uvijek žive u tom dijelu te zemlje. Postoji strah od novog vala iseljavanja, ali i odustajanja od povratka i obnove u toj zemlji.

Čordaš smatra licemjernim izjavu potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa da se neće dirati prava osoba obuhvaćenih programom povratka i zbrinjavanja prognanih, raseljenih i izbjeglih kad se zna da su prognani iz Posavine i RS-a većinom i nisu u tim programima.

'Mi koji smo protjerani 1992. godine iz Broda, Drvente, Modriče ne koristimo nikakva socijalna prava koja nam ne pripadaju. Ovi ljudi radeći u Hrvatskoj i vani šalju novac u Posavinu. Izgradili su kuće i živote drugdje, ali se ne žele odreći svoga u RS-u', kaže dopredsjednik RS-a Čordaš. Požalio se da su općenito zapostavljeni i što se tiče pomoći koja stiže iz Hrvatske za Hrvate u BiH jer tek jedna desetina dođe do njih u RS-u.

'Neka nam ukinu pravo glasovanja, ali neka nam ne ukidaju pravo na prebivalište', zavapio je Čordaš. Srbi će uskoro napraviti popis stanovništva i to je gotova stvar, objašnjava on, uskoro će izbori u BiH i ovaj zakon će stvoriti probleme pri registraciji i samom glasovanju prognanih Hrvata na njima.

'Hrvate ovdje u vlast već odavno ne biraju Hrvati, a s ovim zakonom to će se još više pogoršati stvari. Ako nam se prijeti da moramo birati između hrvatske i bosanskohercegovačke osobne iskaznice, nitko neće izabrati ovu drugu. Tako se odriče plaćanja poreza u RS-u, a ubrzo će se onda morati odreći i svoje zemlje', mišljenja je Čordaš.

- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.02.2010.

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić: ”Hrvati će ostati u BiH“

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić izjavio je da će
Hrvati ostati u BiH, bez obzira na trenutnu situaciju u kojoj se
nalaze, i da će se neumorno boriti za jednaka prava na svim prostorima.

Kardinal Puljić tvrdi da se prava Hrvata u BiH ignorišu i da nema ko da ih zaštiti, "što pokazuje i nemogućnost ostvarenja prava na vlasništvo kada je u pitanju otuđena imovina Katoličke crkve u BiH". "Ovdje nije u pitanju Katolička crkva, nego ljudska prava i pravo na vlasništvo.

To je stanje u cijeloj BiH, odnosno u oba entiteta. Nažalost, ni predstavnici hrvatskih vlasti ne čine ništa efikasno - ili ne mogu ili ne smiju", rekao je kardinal Puljić u intervjuu za "Nezavisne novine". On je istakao da svaka pravna država treba da se zasniva na pravu i pravdi, te da je zato važno ispraviti nepravdu koja je nastala "oduzimanjem, otimanjem, otuđivanjem ili kojim god drugim činom".

Kardinal Puljić je izrazio očekivanje da će sve što je bilo vlasništvo Katoličke crkve biti vraćeno vlasnicima, pa tako i imovina Družbe klanjateljica krvi Kristove čiji je samostan "Nazaret" nekada bio smješten na lokaciji sadašnje kasarni "Kozara" u Banjaluci. Odgovarajući na pitanje da li će uskoro biti riješeno pitanje vraćanja oduzete imovine Katoličkoj crkvi u Travniku, o čemu je nedavno razgovarao i sa predstavnicima međunarodne zajednice, on je rekao da "ne samo da ne vraćaju imovinu, nego ignorišu Sud za ljudska prava, počevši od opšine, preko kantona, te Federacije". Govoreći o međureligijskom dijalogu u BiH, on je naglasio da Međureligijski savjet nije "nadtijelo" koje može efikasno nešto da ostvari. "Iako su dosta učinili, to je premalo u odnosu na zahtjeve života. Treba graditi proces pomirenja, povjerenja i praštanja. Još je u javnosti vrlo otrovan rječnik politike i medija. Nije lako voditi dijalog dok jedni druge ne prihvatimo i poštujemo", istakao je kardinal Puljić. Odgovarajući na pitanje da li će se usvajanje Prijedloga zakona o prebivalištu u Hrvatskoj negativno odraziti na Hrvate izbjegle iz BiH, on je rekao da su u ovome odgovorni političari obje države i da su dužni da sarađuju, dogovaraju se i traže način da se premoste sva nerazumijevanja. "Ne mislim se posebno obraćati ni Vladi ni Saboru, ni predsjedniku. Oni su odgovorni nakon mirovnog sporazuma u Dejtonu, te ne mogu dizati ruke od pravednog rješenja ove zemlje, BiH u kojoj ćemo imati jednaka prava... Bilo bi mi drago da u Saboru ne budemo `moneta za potkusurivanje`" u stranačkim prepucavanjima. Boli i vrijeđa", rekao je kardinal Puljić. Odgovarajući na pitanje da li je u BiH moguće doći do rješenja koje bi zadovoljilo sva tri konstitutivna naroda kada je riječ o uređenju, odnosno političkom ustrojstvu države, kardinal Puljić je rekao da se "sve ljudski može dogovoriti ako se ide od načela jednakih prava". "Ako se ide za tim da je u pravu uvijek onaj koji je jači, nema zajedničkog dogovora. Takođe, međunarodna zajednica mora odgovorno pristupiti uspostavljanju strukture države s jednakim pravima za sva tri konstitutivna naroda", naglasio je nadbiskup vrhbosanski. Govoreći o povratku Hrvata u FBiH i RS, on je rekao da za to treba zahvaliti "hrabrim sveštenicima i malim donatorima koji su istinski podržali povratak i opstanak". On je napomenuo da povratnici teško ostvaruju pravo na infrastrukturu - struju, telefon, vodu, put i slično.

- 19:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.02.2010.

Nema ustavnog utemeljenja od Hrvata s državljanstvom RH i BiH zahtijevati izbor

Izjava komisija Iustitia et pax biskupskih konferencija Hrvatske i BiH u povodu rasprave u Hrvatskom saboru o Prijedlogu zakona o prebivalištu i boravištu

U ime načela pravde i mira, onima koji su najodgovorniji u donošenju konačnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, želimo skrenuti pozornost na moguće posljedice njihovih odluka i ponuditi neke elemente za promišljanje ovog važnog pitanja.
Odluka Vlade Republike Hrvatske da se u saborsku proceduru uputi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana unijela je s razlogom nemir među Hrvate u Bosni i Hercegovini, jer bi usvajanje predloženog nacrta zakona moglo imati dalekosežne posljedice na daljnju sudbinu ovoga naroda, koji je u vrijeme prošloga rata teško stradao, protjeran iz svoje domovine, da bi se i nakon rata najviše iseljavao, zbog diskriminacije koja traje. To bi dovelo do mogućih novih nestabilnosti u čitavoj ovoj regiji. Imajući u vidu važnost ovog zakonskog akta za Hrvate u Bosni i Hercegovini ali i za sve građane Republike Hrvatske naše dvije Komisije izjavljuju sljedeće:

1. Stečena prava. Komisije polaze od činjenice da velik broj europskih zemalja priznaje ili tolerira dvojno državljanstvo svojih građana. Komisije ističu, da dodjela državljanstva Republike Hrvatske bosansko-hercegovačkim građanima i državljanima, koji su se deklarirali kao etnički Hrvati, tijekom protekla dva desetljeća, spada danas u tzv. stečena prava. Ovu činjenicu nema smisla stavljati u pitanje, ili osporavati. Isto tako nema smisla, niti bi bilo pravedno osporavati druga njihova stečena prava u Republici Hrvatskoj, navlastito socijalna i obrazovna, premda treba financijski teret nekih od tih prava i obveza dijeliti s institucijama Bosne i Hercegovine, pa o tome ostvariti dogovor s tim institucijama.

2. Novi egzodus bosansko-hercegovačkih Hrvata. Ono što je od prvenstvene važnosti u sadašnjim raspravama i odlukama, koje iz njih imaju proizići na zakonotvornoj razini, hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj, jest ne samo ne učiniti ništa što bi moglo potaknuti novi egzodus bosansko-hercegovačkih Hrvata, nego upravo obrnuto, olakšati njihov povratak u zavičaj, u domovinu i državu Bosnu i Hercegovinu. Pravo na dom i na domovinu – kao pravo slobode bivanja i kretanja, dolaska i odlaska – spada među osnovna ljudska prava, pa to pravo trebaju ne samo priznati i jamčiti bosansko-hercegovačkim Hrvatima obje države, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, nego i međunarodna zajednica. Nije teško uvidjeti i složiti se da bez hrvatske sastavnice, Bosna i Hercegovina ne može opstati, što znači da može ponovno postati, u mnogo opasnijem obliku, žarište nemira i sukoba nepredvidivih razmjera.

3. Biračko pravo hrvatskih državljana. Biračko pravo hrvatskih državljana vezano je uz hrvatsko državljanstvo i njega ne treba osporavati jer se time osporavaju osnovna građanska i demokratska prava. Pored toga, Komisije drže da bi bilo poželjno da hrvatski državljani koji nemaju stalnog prebivališta u Republici Hrvatskoj budu zastupljeni i u Ekonomskom i socijalnom vijeću RH s pravom glasa u svim pitanjima koja su od materijalnog i moralnog interesa za takve državljane.

4. Diskriminacija Hrvata. U sadašnjem društvenom trenutku zakonsko rješenje koje je predloženo Hrvatskom saboru je naizgled objektivno i pravno neutralno, no de facto riječ je o pristranom, diskriminacijskom zakonu koji nejednako tretira etničke skupine i u ovom slučaju obespravljuje etničke Hrvate. Malo je naime poznato i rijetko se spominje da „privilegij" dvostrukog glasovanja i druga prava državljana Republike Hrvatske uživa i otprilike 100.000 izbjeglica iz Hrvatske koji su etnički Srbi. Pravedno bi bilo da ni jedna etnička skupina ne bude niti privilegirana ali niti diskriminirana.

5. Zakonska rješenja drugih europskih naroda o istom pitanju. Govoreći o „nužnosti" ovakvoga zakonskoga rješenja, da se Hrvatima koji imaju dvostruko državljanstvo uskrati dvostruko prebivalište a time i druga građanska i socijalna prava, valja uzeti u obzir praksu drugih naroda u Europi, pa i u Hrvatskoj. Tako primjerice Talijani, koji imaju dvojno državljanstvo mogu imati prebivalište u Hrvatskoj i u Italiji. Još čvršće veze s pripadnicima svoga naroda imaju Mađari, kao na primjer pripadnici mađarske manjine u Rumunjskoj. Dakle postoje prakse koje nisu protivne sadašnjem rješenju. Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu pomagati hrvatski narod u Bosni i Hercegovini - koji tamo nije ni nacionalna manjima, ni dijaspora nego autohtoni narod koji tamo živi već 14 stoljeća - te mu pomoći da ostane u Bosni i Hercegovini i pridonosi razvoju ove napaćene ali perspektivne i na mnogim područjima bogate zemlje. To, što se dio hrvatskih državljana iz Bosne i Hercegovine koristi socijalnom pomoći Republike Hrvatske neće ni za 300 godina doseći cifru od 35 milijardi eura, koliko se procjenjuje ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela zbog srpske agresije, a mi vjerujemo da će vrijedni bosansko-hercegovački Hrvati ubrzo stati na svoje noge i živjeti od svoga rada, a ne od pomoći RH. Ako je svrha ovoga zakona onemogućavanje zloporabe socijalnih prava, moguće je na drugi način to sprječavati, te selektivnim pristupom i zauzetim radom državnih tijela i službi onemogućiti neopravdano korištenje socijalne pomoći, a da se time ne ulazi u odluke koje sa sobom nose mnogo teže posljedice. Znamo da je ekonomska kriza u svijetu i da je svima teško. No ima i onih, i to u našoj blizini koji su potrebniji od nas, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, a i drugdje u svijetu. Zbog toga naše Komisije ne žele da se ukidaju prava ni etničkim Srbima, izbjeglicama iz Hrvatske. Ove Komisije se odlučno zalažu za pravo svih da se vrate u svoje domovine i da se uključe u njihov razvoj i obnovu, kao što žele da i Hrvati iz Bosne i Hercegovine ne budu zakinuti u stečenim pravima. Potreban nam je razvoj u ljubavi i istini. Treba nam jedno i drugo i jedno bez drugoga ne ide, kako na to upozorava papa Benedikt XVI. u svojoj novoj socijalnoj enciklici Caritas in veritate.

6. Uskladiti zakonodavstva RH i BiH obzirom na pitanje prebivališta. Naše komisije drže da u sklopu prilagodbe Ustava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine europskim integracijama treba pokrenuti inicijativu da Hrvatski sabor i Parlament Bosne i Hercegovine donesu usklađene zakone o prebivalištu i boravištu, kojim bi se na razborit način i s podijeljenom odgovornošću i razmjernim materijalnim troškovima zajamčilo ostvarivanje prava svih građana s dvostrukim državljanstvom, te tako omogućilo pravo na opravdano sudjelovanje u političkom, gospodarskom i kulturnom životu, u skladu s najboljim europskim demokratskim postignućima. To nipošto ne bi bio uvod u anakrone balkanske asocijacije, već minimum civiliziranog odnosa svih država prema svojim građanima čiji su identiteti bili tako često nasilno definirani. Time bi se, upravo obratno, iz individualnih ljudskih nezastarivih prava na zavičaj, kulturni identitet, kao i na vlasništvo, stvorile zakonske pretpostavke za ispravljanje nepravdi prema stotinama tisuća Hrvata koji su bilo progonom, bilo izbjeglištvom, bilo perfidnom političkom, ideološkom, medijskom kampanjom i diskriminacijom u minulom stoljeću, od 24% udjela u pučanstvu Bosne i Hercegovine (1924) došli na rub manjine, te kulturološkog i psihološkog iskorjenjenja iz svoje domovine Bosne i Hercegovine.

Ukoliko se usvoji predloženi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, nije moguće isključiti veliki val novih emigranata u Hrvatsku do kojega bi došlo ne samo zbog diskriminacije, nego i zbog perspektive ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To moguće novo stanje donijelo bi silnih teškoća ne samo nesretnim izbjeglicama, nego i Republici Hrvatskoj, jer bi se socijalna izdvajanja – koja su, po sugestijama medijske kampanje, jedan od glavnih uzroka predlaganja ovakva restriktivnog zakona – ovime samo značajno povećala, i to u vrijeme još neprevladane ekonomske i socijalne krize.

Naše komisije apeliraju stoga, na sve odgovorne političare i narodne zastupnike u Republici Hrvatskoj da u procesu donošenja ključnih odluka koje se tiču bosansko-hercegovačkih Hrvata postupaju odgovorno i sukladno obvezama koje proistječu iz europskih demokratskih standarda kao i Ustava Republike Hrvatske. Naše komisije smatraju da nema nikakva ustavnog utemeljenja zahtijevati od Hrvata s državljanstvom RH i BiH izbor, po kojemu bi se morali odreći ili svojih prava zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine, ili prava koja im ravnopravno jamči Ustav Republike Hrvatske.

Nadamo se da odlučujuće političke elite u Republici Hrvatskoj neće podržati rješenja koja će potpomoći iseljavanje, diskriminaciju i dalju eroziju ljudskih, političkih, građanskih i socijalnih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.
S poštovanjem i molitvom za razboritost i budan osjećaj za pravednost, želimo mir i blagoslov onima koji odlučuju kao i onima o kojima se odlučuje.

U Zagrebu, 16. veljače 2010.

Za Komisiju Iustitia et pax
Hrvatske biskupske konferencije
Predsjednik mons. dr. Vlado Košić

Za Komisiju Iustitia et pax
Biskupske konferencije BiH
Predsjednik mons. dr. Pero Sudar

( preneseno iz tiska)

- 12:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 16.02.2010.

Slavko Marin, Davor Čordaš i Josip Jerković u radnom posjetu općini Bosanski Brod

Predsjednik Državnog povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe BiH i zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Slavko Marini, potpredsjednik Republike Srpske i član Državnog povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe BiH Davor Čordaš i šef Ureda za povratnike Županije Posavske Josip Jerković, dana 15.2.2010. godine posjetili su općinu Brod te održali radni sastanak s načelnikom općine Milovanom Čerekom i susreli se sa predstavnicima hrvatskih obitelji prognanika sa područja općine Brod, s ciljem potpunog sagledavanja problema povratka i definiranja konkretnih aktivnosti za rješavanje problema povratka na području ove općine.

Također, ovom prigodom nazočili su predaji ključeva za 9 hrvatskih obitelji korisnika obnovljenih stambenih jedinica u okviru Projekta obnove ratom uništenih individualnih stambenih jedinica za koje je Ministarstvo za ljudska prava izbjeglice BiH osiguralo, a Povjerenstvo za izbjeglice i raseljene osobe BiH odobrilo sredstva u iznosu od 250.000,00 KM. Pored toga Ministarstvo za ljudska prava izbjeglice BiH osiguralo, a Povjerenstvo za izbjeglice i raseljene osobe BiH odobrilo sredstva u iznosu od 150.000,00 KM za projekte Održivog povratka i elektrifikacije povratničkih naselja u općini Brod.
Implementator ovih projekata je općina Brod. Važnost ovoga projekta je time veća zbog činjenice da na području općine Brod ima 3232 evidentirane osobe za povratak koje očekuju rekonstrukciju 886 individualnih ratom uništenih stambenih jedinica.

- 23:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 14.02.2010.

Sjednica RO HDZ BiH Posavina

Dana 13.02.2010. održana je sedma sjednica RO HDZ BiH Posavina na Plehanu, općina Derventa, sa početkom rada u 11:00 sati.

Sjednici su nazočili predstavnici općinskih odbora HDZ-a BiH sa područja Republike Srpske , Posavske regije (Modriča, Bosanski Brod, Doboj i Vukosavlje). Sjednici je također nazočio i Potpredsjednik Republike Srpske, gospodin Davor Čordaš.

Sjednici nisu prisustvovali predstavnici općinskih odbora HDZ BiH Pelagićevo, Šamac i Derventa..

Sjednicom je presjedavao Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković, koji je nakon uvodne riječi pozdravio sve prisutne i predložio sljedeći ;

DNEVNI RED

1.Usvajanje Izvoda iz zapisnika sa VI sjednice Regionalnog odbora HDZ BiH Posavina,
2. Informacija, vezano za Prijedlog zakona RH, vezano za ukidanje dvojnog prebivališta.
3. Rad O.O. HDZ BiH između dvije sjednice,
4. Lokalni izbori,
5. Izbor izbornog stožera Regionalnog odbora HDZ BiH Posavina.
6. Tekuća pitanja.

Nakon što je predloženi Dnevni red, jednoglasno usvojen, prešlo se na razmatranje prve točke Dnevnog reda.

AD-1. Izvod iz zapisnika je jednoglasno usvojen.

AD-2. Uvodnu riječ po pitanju ove točke, uzeo je gospodin Davor Čordaš, Potpredsjednik Republike Srpske. Čordaš je upoznao prisutne sa problematikom koja se odnosi na Zakon o Prebivalištu i Boravištu u RH, koji je u proceduri, i Stavu HDZ BiH po pitanju ovog problema. Napomenuo je štetne posljedice toga Zakona po Hrvate u Bosni i Hercegovini te da, u slučaju donošenja ovog Zakona u RH, Hrvati iz Bosne, (njih oko 180 000) bi bili u položaju da se odreknu Prebivališta u RH ili BiH.Spomenuo je da je se u razgovoru sa istim došlo do pokazatelja da bi se njih 90% ili oko 160 000 odreklo BiH prebivališta i zadržalo prebivalište u RH, te da je razlog tome što mnogi od njih još nisu osigurali ni minimum za povratak u BiH, nemogućnost zaposlenja i osiguranje osnovne egzistencije za njihove obitelji u BiH.

Radi ovakve situacije, HDZ BiH, uputilo je pismo Vladi RH, u kojem predlaže da Vlada i Sabor RH odgode donošenje ovog zakona i njegovu primjenu na rok od 5 godina, odnosno, dok se ne stvore preduvjeti za održiv povratak Hrvata na sve prostore a poglavito na prostore republike Srpske te da se iz zakona u potpunosti izostave stradalnici Domovinskog rata koji su podnijeli najveće žrtve u obrani kako BiH, tako i RH.

Gospodin Josip Jerković je također iznio svoju zabrinutost po pitanju ovoga problema i rekao kako se nada da ovaj prijedlog zakona neće ući u primjenu odmah nakon što ga izglasaju.
Gospodin Pavo Dujak je napomenuo da podržava stav HDZ BiH, prema ovoj problematici kao i gospodin Jozo Vidak i Ivo Mijić, koji je dodao da bi se trebali ravnati prema Srbima koji također imju dvojno prebivalište, u RH i Srbiji..

AD-3. Obrazloženje po pitanju ove točke dao je gospodin Josip Jerković. Upoznao je prisutne sa problemima u O.O. HDZ BiH u Pelagićevu i Derventi, te napomenuo da se mora više raditi i sastajati češće, da se nebi to dogodilo i u ostalim Općinskim Odborima.
Petar Gagulić, Predsjednik O.O. Modriča, spomenuo je da je rad u O.O. solidan i da nemaju problema unutar odbora. Također je naglasio da Hrvati na području Modriče mnogo češće dolaze u zgradu Općine Modriča otkako je on Predsjednik Skupštine.

Ivo Mijić, Predsjednik O.O. B.Brod u kratkim crtama je opisao stanje na terenu, spomenuo je sljedeće;

- Da O.O.HDZ BiH B.Brod vrlo dobro surađuje sa Načelnikom B.Broda,

- Da su aktivnosti vezane za formiranje Temeljnog ogranaka Kričanovo pri kraju.

- Da je pokrenuta aktivnost oko reaktiviranja mjesne zajednice Brusnica, te da je u tijeku izgradnja 2 Mjesna doma, u Kolibama i Novom Selu.

- Također je spomenuo da je rad u Skupštini, 4 odbornika iz koalicije, nezadovoljavajući, tj, da ne rade ništa.

Josip Suvalj, Predsjednik O.O. HDZ BiH Vukosavlje, rekao je da zasad nema problema unutar O.O. Vukosavlje, ali da bi se trebalo početio raditi na nekim aktivnostima, da se malo zainteresiraju članovi O.O. i mještani.

Jozo Vidak, Predsjednik O.O. HDZ BiH Doboj, napomenuo je da se ne mogu pohvaliti sa radom odbora ali i da su preduzete aktivnosti oko omogućavanja prostora za sastajanje. Da će značajniju pažnju dati Predizbornim skupovima.

Nakon iznesenih informacija o stanju i aktivnostima u Općinskim odborima, doneseni su sljedeći Zaključci;

- Da Potpredsjednik RS-a, Davor Čordaš i Predsjednik Regionalnog odbora, Josip Jerković, razgovaraju sa Predsjednikom O.O. HDZ BiH Derventa, i da nakon toga odluče što im je dalje činiti.

- Da 15.05. 2010, Regionalni odbor na prikladan način obilježi 20. godišnjicu HDZ BiH.

AD-4. Po pitanju ove točke, Predsjednik Regionalnog odbora Josip Jerković, napomenuo je prisutne da bi se Općinski odbori trebali posvetiti Lokanim izborima, i što je više moguće, prisustvovati raznim lokalnim manifestacijama i okupljanjima i što više biti u kontaktu sa ljudima iz Lokalne zajednice .

AD-5. Obrazloženje po pitanju ove točke, dao je Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković, nakon čega je Regionalni odbor formirao Izvršni odbor kojega sačinjavaju članovi Regionalnog odbora i po dva člana Općinskih odbora HDZ BiH, Posavina, RS.
Također je izabran i predstavnik za medije ispred Regionalnog i Izvršnog odbora, gospodin Ivo Gavrić.

AD-6. Pošto se nitko nije javio po pitanju ove točke, Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković je zaključio sjednicu u 12:15.h

Zapisnik vodio: Josip Suvalj, tajnik Regionalnog odbora

P R E D S J E D N I K
Josip Jerkovi

- 23:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 09.02.2010.

SAVEZ UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH POVRATNIKA BOSANSKE POSAVINE

Dana 22. siječnja 2010. godine u Odžaku održana je druga sjednica Saveza udruga prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine.

Ispred udruga povratnika sjednici su nazočili:

Derventa-Ivica Zirdum, HVIDR-a Derventa-Zlatko Tolić, Bosanski Brod-Zdravko Marinić, Dobo-Jozo Vidak, Bosanski Šamac-Juro Božanović, Gradačac Pelagićevo-Slavko Zovkić, Modriča-Petar Gagulić, Novo Selo-Mirko Đaković, Kolibe-Pavo Dujak

Kao gosti sjednici su prisustvovali: Josip Jerković šef ureda Vlade ŽP za izbjegle i raseljene osobe, Mijo Matanović predsjednik Vlade Županije Posavske i Ivo Kovačević viši referent ovog ureda.

Zbog bolesti Predsjednika Saveza udruga prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine Ante Šubarić, sjednicu je vodio tajnik ovog Saveza Pavo Dujak.

Nakon usvajanja dnevnog reda i provedene rasprave, doneseni su slijedeći
Z A K L J U Č C I:

l. a) Savez udruga prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine, sa svojim sjedištem u Ožaku registriran je u skladu sa Zakonom kod Ministarstva pravosuđa Županije Posavske dana 5. listopada 2009. godine.

b) U skladu sa Zakonom Savez prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine registriran je i kod Porezne uprave Federacije BiH, ured Orašje.

c) Prihvaća se izvješće o utemeljenju Saveza prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine kako je to navedeno pod a) i b), a temeljem toga svi prisutni predstavnici gore rečenih udruga opredijeljeni su za rad kroz ovaj Savez kao način za učinkovitiji zajednički rad radi bržeg povratka u Bosansku Posavinu.

2. U Planu rada Saveza udruga prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine za 2010. godinu, predvidjeti provođenje slijedećih zadaća:

a) Uputiti pismo namjere Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za potpisivanje protokola o suradnji između Saveza i navedenog ministarstva na pitanjima i aktivnostima pružanja informacija o potrebama prognanih i izbjeglih povratnika kroz zajedničke projekte, pomoć u organizaciji povratka i reintegriranje povratnika, obnovi njihovih kuća, stanova i druge imovine, stvaranja i drugih uvjeta za opstojnost i održivost povratka i zaštita temeljnih prava povratnika u BiH.

b) Pripremiti projektni prijedlog i aplicirati na Javni poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za potporu nevladinim organizacijama i medijima u oblasti povratka izbjeglica.

c) Voditi aktivnosti na upoznavanju prognanih, izbjeglih i povratnika o njihovim prava za izbore u Bosni i Hercegovini, načinu upisa u birački spisak, ishođenju CIPS osobnih iskaznica, glasovanju državljana BiH u odsustvu po osnovi prebivališta i popisa stanovništva iz 1991. godine i drugo vezano za Izborni zakon u BiH.

d) Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH uputiti upit vezano za Prijave za upis u fisksalni registar nepokretnosti i Zakon o porezu na imovinu u RS. Ovaj Savez je mišljenja da se ovim krše ljudska prava Hrvata i Bošnjaka budući da sva imovina u RS nije vraćena, a ono što je vraćeno nije obnovljeno. Kako nije završen povratak i kako se najveći dio prognanih i izbjeglih nije vratio na svoju imovinu, to nisu u mogućnosti svoju imovinu upisati u rečeni registar, pa u tome i vidimo kršenje njihovih ljudskih prava.

e) Predsjednici udruga prognanih, izbjeglih i povratnika koje djeluju na lokalnoj razini općina i drugih mjesta Bosanske Posavine da dostave svoje planove rada za tekuću godinu sa pitanjima i aktivnostima koje na svom području žele provoditi zajedno sa Savezom, kako bi iste Savez mogao ugraditi u svoj plan rada. Rok je odmah, a najkasnije 15 dana. U slučaju ne dostavljanja rečenih planova smatrati će se da su planirane aktivnosti Saveza one aktivnosti koje će i njihove udruge provoditi.

Ad.3. Vezano za najavljenu izmjenu Zakona o prebivalištu RH ovaj Savez izražava bojazan da bi izmjenama koje se najavljuje znatno utjecalo na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i da bi zbog nemogućnosti zadržavanja stečenih prava prebivališta u RH došlo do masovnog iseljenja Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
Ovaj Savez od vlasti Republike Hrvatske traži da u potpunosti provodi odredbe Ustava RH i obvezi RH pružanja pomoći Hrvatima Bosne i Hercegovine, te da vodi računa da najavljenim zakonom ne povrijedi njihova ustavna prava i svoju ustavnu obvezu.
Savez udruga prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine zahvaljuje se Vlad RH na svemu što je do sada činila u pomoći Hrvatima BiH. Ova pomoć je velika.Međutim kako međunarodna pomoć i pomoć BiH institucija nije dovoljna za ozbiljniji povratak u BiH i Bosansku Posavinu to ovaj Savez moli Vladu RH da tu pomoć poveća i nastavi pružati kako bi se očuvala opstojnost Hrvata Bosne i Hercegovine.

Ad.4. Pod tekućim pitanjima pokrenuto je pitanje odnosa ovog Saveza prema aktivnostima koje neke udruge izvan ovog Saveza vode u svezi naknade ratne štete, pa je zaključeno da se od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice zatraži tumačenje kome prijaviti imovine koju nije moguće vratiti i kako za istu ostvariti naknadu.

- 17:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 08.02.2010.

Sa sastanka dužnosnika HDZ BiH i mons. dr. Franje Komarice upućeno pismo Premijerki RH Jadranki Kosor

Član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš, dopredsjednik HDZ BiH i zastupnik HDZ u Hrvatskom saboru RH Rade Bošnjak, član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović, glavni tajnik HDZ BiH Vlado Džoić, te dužnosnici HDZ BiH iz svih županija, sastali su se u ponedjeljak, 1. veljače 2010. godine s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i direktorom Caritasa banjolučke biskupije dr. Miljenkom Aničičem u Biskupskom ordinarijatu Banjalučke biskupije.

Poslije dugotrajne analize, odlučeno je da se uputi pismo Predsjednici Kosor sledećeg sadržaja:

PREDMET: Negativni učinci donošenja i primjene Zakona o Prebivalištu i Boravištu u RH
na Hrvate u Bosni i Hercegovini,

VEZA: Prijedlog Izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu u RH ( u proceduri donošenja)

Poštovana Predsjednice Kosor,

s ciljem ukazivanja ne sve negativne učinke i trajne i nesagledive posljedice po hrvatski narod u Bosni i Hercegovini uslijed mogućeg donošenja i primjene Zakona o Prebivalištu i Boravištu RH, dostavljamo Vam ovu analizu koju smo kao informaciju dobili od naših općinskih, regionalnih i županijskih organizacija HDZBiH. Cijela analiza je rađena na bazi okvirnih pokazatelja, jer precizne podatke o broju Hrvata iz BiH koji su prijavili prebivalište i posjeduju osobnu iskaznicu RH ne posjedujemo jer je to službeni podatak RH.

U ovoj informaciji pokušat ćemo Vam prikazati kategorije i razloge korištenja prebivališta u RH kao i negativne učinke i trajne i nesagledive posljedice po hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, te ponuditi prijedloge za prevazilaženje ovih po Hrvate BiHnesagledivih posljedica.

KATEGORIJE KORISNIKA PREBIVALIŠTA U RH:

- Raseljeni i izbjegli Hrvati iz BiH

Grubom procjenom samo iz Republike Srpske protjerano je i iseljeno oko 180 000 Hrvata a njih oko 100 000 trenutno imaju prebivalište u RH i u dugoročnom vremenskom periodu očekuje se da bi njih oko 80 000 vratilo se u BiH na prijeratna prebivališta, dok iz ostalih mjesta BiH protjerano je i iseljeno još oko 100 000 Hrvata (Bos. Šamac, Odžak, Orašje, Brčko, Gradačac, Tuzla, Žepče, Maglaj, Kakanj, Vareš, Zenica, Sarajevo, Bugojno, Travnik, Uskoplje, Fojnica, Dobretići, Konjic, Jablanica, Ravno, Kupres i mnoga druga mjesta u BiH) i po procjeni njih oko 80 000 ima prebivalište u RH.

Prijedlogom Izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu u RH, njegovim donošenjem i primjenom sve raseljene i izbjegle Hrvate iz BiH stavilo bi u položaj da se odreknu Prebivališta u RH ili u BiH.

U razgovoru sa istima došlo se do poraznih pokazatelja da bi se od oko 180 000 Hrvata iz BiH sa prebivalištem u RH, njih preko 90% ili oko 160 000 odreklo BiH prebivališta i zadržalo prebivalište u RH. Kao poseban, treba istaknuti podatak da je na prostorima Bosanske Posavine u RS-u registrirano oko 5000 povratnika sa prijavljenim prebivalištem u BiH, a zasigurno je da će se isti kada budu morali odlučivati o prebivalištu u RH ili Bih svi odlučiti za prebivalište u RH. Razlog u ovakvoj mogućoj odluci leži u tome da mnogi od njih još uvijek nisu osigurali ni minimum za povratak u BiH a to je obnova porušenih domova u BiH, nemogućnost uposlenja i osiguranja osnovne egzistencije za njihove obitelji u BiH, ali i ostvarene materijalne sigurnosti u RH kao stambeni status u RH, uposlenje u RH, liječenje u RH, školovanje djece u RH, vlasništvo nad nekretninama i pokretnoj imovini u RH. Odricanjem prebivališta u BiH i nemogućnošću zadržavanja Osobne iskaznice BiH istima bi bilo onemogućeno da konkuriraju za povratak i obnovu (nastavak obnove) porušenih domova, čime bi se trajno zaustavio povratak izbjeglih i raseljenih, a što bi imalo nesagledive posljedice po demografsku sliku Hrvata u BiH a najtragičnije bi se odrazilo na trajno zaustavljanje povratka Hrvata u Republiku Srpsku.

- Stradalnici Domovinskog rata

Broj korisnika ostvarenih mirovinskih prava u RH, bilo da se odnosi na članove obitelji poginulih ili ratnih vojnih invalida RVI je oko 13 500 korisnika, ali je u proceduri još značajan broj pripadnika HVO-a po osnovi ranjavanja i zatočenja, odnosno po međudržavnom Ugovoru RH i BiH. Za otvaranje tekućeg računa u RH na koji se primaju mirovine neophodno je imati prebivalište i Osobnu iskaznicu RH, isti su također dobili ili kupili stanove, kuće, motorna vozila kao i druge nekretnine i pokretnine u RH, ostvarili su pravo liječenja u RH, a značajan broj je podigao kredite u RH. Zbog svega ovog za očekivati je da se ova populacija stradalnika Domovinskog rata skoro u 100% broju odluči za prebivalište u RH, odnosno da se odreknu prebivališta u BiH, a bez prijave u bazi CIPS-a odnosno bez Osobnih iskaznica BiH postoji realna opasnost da izgube neka od prava u Bosni i Hercegovini ( sva ostala prava koja nisu mogli ostvariti u RH ), čime bi ova populacija bila značajno i trajno oštećena.

- Vlasnici poljoprivrednih zemljišta u RH

Značajan broj Hrvata iz Bosne i Hercegovine posebno u pograničnom pojasu (županija Posavska, županija Unsko Sanska, županija Herceg Bosanska, županija Zapadno Hercegovačka ) imaju u vlasništvu velike površine poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju, a da bi dobili poticaje za isto morali su se prijaviti u RH. Odjavljivanjem prebivališta u RH isti bi izgubili mogućnost potpore RH za obrađivanje zemlje, te se postavlja pitanje isplativosti njenog daljnjeg obrađivanja, a zasigurno je da bi se značajan broj istih zbog ovoga trajno iselio iz BiH, čime bi isti imali velike probleme sa postojećom nepokretnom i pokretnom imovinom u BiH

- Učenici srednjih škola i fakulteta u RH

Veliki broj Hrvata a posebno iz pograničnih područja školuje se u RH, a odricanjem od jednog prebivališta mnogi od njih bi izgubili mogućnosti daljnjeg stipendiranja, bilo da su stipendiju ostvarili u RH ili BiH, i najveći broj njih bi se opredijelio za prebivalište u RH što bi za posljedicu imalo trajno iseljavanje onih na kojima bi se trebala graditi budućnost hrvatskog naroda u BiH.

- Korisnici zdravstvene zaštite / liječenja u RH

Uz gore pobrojane kategorije zbog udaljenosti Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru i neadekvatne zdravstvene zaštite u BiH veliki broj Hrvata posebno iz pograničnih područja prijavilo je prebivalište u RH i prijavom na zavod Zdravstvenog osiguranja RH ostvarilo je pravo liječenja, a odjavom prebivališta u RH ovo pravo bi izgubili, tako da se i u ovoj populaciji može očekivati da se dio istih odjavi sa prebivališta u BiH i zadrži prebivalište u RH, a tu se opet javlja veliki broj problema sa postojećom imovinom ali i drugim pravima koja crpe u BiH.

- Radnici na privremenom ili stalnom uposlenju u RH

Veliki broj Hrvata koji se procjenjuje na preko 10 000, zbog stalnog ili povremenog uposlenja u RH ima prijavljeno prebivalište, kao i oni koji s osobnim dokumentima RH idu raditi u treće zemlje, te bi se i od ove kategorije a iz čisto egzistencijalnih razloga najveći broj odrekao prebivališta u BiH i zadržao prebivalište u RH, a što bi i njima donijelo velike probleme sa ostalim članovima obitelji, pokretnom i nepokretnom imovinom u BiH.

BROJČANI POKAZATELJI:
po prostorima na kojima iz gore navedenih razloga Hrvati iz BiH imaju prebivalište i u RH i u BiH

- Republika Srpska: trenutno ima oko 5 000 Hrvata koji imaju prebivalište i BiH i RH a svi su se izjasnili da će se odreći prebivališta BiH da bi zadržali prebivalište u RH, i oko 80 000 izbjeglih i raseljenih Hrvata koji imaju prebivalište samo u RH (žive u RH), a izrazili su želju za povratkom u prijeratne domove u BiH.

- Federacija BiH: Hrvati koji imaju dvojno prebivalište (BiH i RH) a žive u BiH: županija Posavska oko 17 500, županija Zeničko-Dobojska oko 25 000, županija Srednjo-Bosanska oko 30 000, Tuzlanska županija oko 8 000, Unsko-Sanska županija oko 30 000, Herceg-Bosanska županija oko 12 000, županija Zapadno-Hercegovačka oko 29 600, Hercegovačko-Neretvanska županija oko 17 600, Sarajevska županija oko 4 000, Distrikt Brčko oko 4 000 Hrvata, što ukupno iznos oko 187 000 Hrvata sa dvojnim prebivalištem i koji će se morati odlučivati na jedno od prebivališta (RH ili BiH), a u anketi sa istima za očekivati je da se njih do 60% ili oko 112 000 Hrvata odrekne prebivalište BiH i trajno iseli iz BiH, i oko minimalno 80 000 izbjeglih i raseljenih Hrvata iz BiH sa prebivalištem smo u RH (žive u RH), a koji su potencijalni povratnici u svoje domove u BiH.

Cijeneći ove pokazatelje dolazi se do podatka da bi se iz BiH zbog zadržavanja prebivališta u RH trajno moglo iseliti (odjaviti prebivalište u BiH) ukupno oko 117 000 Hrvata, dok oko 160 000 izbjeglih i raseljenih iz cijele BiH trajno bi odustalo od povratka na svoje prijeratno prebivalište u BiH, što uistinu u konačnici predstavlja zastrašujuće moguće negativne posljedice po hrvatski narod u BiH.

TRAJNE POSLJEDICE PO HRVATSKI NAROD U BiH:

- donošenjem i dosljednom primjenom ovog zakona u RH prije popisa stanovništva u BiH imalo bi za posljedicu da hrvatski narod od konstitutivnog naroda dođe do kategorije nacionalne manjine (manje od 8% ukupnog stanovništva u BiH)

- odricanjem prebivališta u BiH i brisanjem iz CIPS-ove baze podataka isti se brišu i sa biračkog popisa u BiH, a što za trajnu posljedicu ima smanjen broj zastupnika u županijskim Skupštinama, Zastupničkom i Domu naroda u Parlamentu Federacije BiH, Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne Skupštine BiH, a u Narodnoj Skupštini republike Srpske gotovo da ne bi uopće imali svojih predstavnika. Ovim bi bio i smanjen broj pozicija Hrvata u Izvršnoj vlasti na svim razinama, jer je dosadašnja raspodjela bila po popisu stanovništva iz 1991. godine.

- Ova 2010. godina je godina Općih izbora u BiH i rezultati istih u ovakvoj situaciji bi imali katastrofalne posljedice po hrvatski narod u BiH, a posebno i u promjenama Ustava BiH koje se očekuju u 2011. godini.

- Smanjen broz zastupnika u zakonodavnoj vlasti na svim razinama može imati za posljedicu da u mješovitim prostorima sa većinskom hrvatskom većinom Hrvati potpuno izgube vlast koja bi u tom slučaju došla u ruke bošnjačkog naroda (županija Posavska, općine Odžak, Žepče, Vitez, Kiseljak, kao i Grad Mostar) ili srpskog naroda (županija Herceg-Bosanska), kao i da postanu marginalan politički faktor u prostorima (županije i općine) s bošnjačkom većinom.

- smanjenjem ukupnog broja stanovnika hrvatske nacionalnosti, posebno u većinskim i relativno čistim hrvatskom prostorima (županije, općine i Grad Mostar) institucije zakonodavne i izvršne vlasti i tijela lokalne uprave i samouprave došle bi na rub financijskog opstanka jer se PDV dijeli po broju stanovnika određene jedinice lokalne uprave ili samouprave, a posljedice istog bi bile dalekosežne i trajno nesagledive.

NEGATIVNI UČINCI I POSLJEDICE PO REPUBLIKU HRVATSKU

- realna opasnost da pogranična područja sa RH sa strane BiH ostanu bez hrvatskog naroda.

- sprječavanja donošenja Zakona u BiH štetnih po RH,( zadnji primjer kada su zastupnici HDZBiH u Parlamentarnoj Skupštini BiH spriječili donošenje štetnog zakona po RH pozivajući se na vitalni nacionalni interes), ubuduće bi to vjerojatno postalo nemoguće.

- rješavanjem hrvatskog pitanja kroz ustavne promjene u BiH i njegovim pozicioniranjem kao suverenog, konstitutivnog i jednakopravnog naroda sa druga dva naroda u BiH spriječilo bi se njegovo daljnje iseljavanje u RH i povratkom izbjeglih i raseljenih Hrvata iz RH u BiH, proračun RH bi bio rasterećen svih troškova u konzumiranju prava Hrvata iz BiH kao građana sa prebivalištem u RH (liječenje, školovanje ali i sva druga davanja koja se crpe iz prebivališta u RH).

- Donošenjem ovakvog zakona bez njegove odgode bi dodatno pojačale optužbe na račun RH da potiče iseljavanje Hrvata iz BiH, a direktni krivac za Hrvate iz BiH bi bila Vlada RH pod vođenjem HDZ RH.

PRIJEDLOZI:

S ciljem izbjegavanja i mogućeg ublažavanja svih gore negativnih i trajno štetnih posljedica po hrvatski narod iz BiH predlažemo slijedeće:

- da Vlada i Sabor RH odgode donošenje ovog zakona i njegovu primjenu na rok od 5. godina, odnosno dok se ne stvore preduvjeti za održivi povratak Hrvata na sve prostore a poglavito na prostore Republike Srpske, kao i da se donošenjem novog Ustava BiH hrvati pozicioniraju i u potpunosti zaštite kao suveren, konstitutivan i jednakopravan narod sa druga dva naroda u BiH.

- da se iz zakona u potpunosti izostave stradalnici Domovinskog rata, pripadnici HVO-a koji su ostvarili pravo na mirovinu RH, jer su podnijeli najveće žrtve u obrani kako BiH tako i RH.

- Da se u budućem zakonu izjednače prava Hrvata iz BiH sa pravima Srba iz Srbije i RS-a sa također dvojnim prebivalištima i u RH i u Srbiji ili RS-u.

- 14:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 07.02.2010.

HDZ BiH OPĆINSKI ODBOR BOSANSKI BROD

Sastnak Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod, održan dana 13. siječnja 2010. godine u l8 sati u prostoru župne kuće u Bosanskom Brodu.

Sastanku je nazočan i Josip Jerković, predsjednik RO HDZ Posavina, koji je istodobno i član ovog općinskog odbora. Kao gosti sastanku je nazočan bio dekan Derventskog dekanata vlč. Franjo Tomić i župnik župe Novo Selo vlč. Anto Trgovčić.

Sastanak je vodio Ivo Mijić, predsjednik Općinskog odbora.

Nakon usvajanja dnevnog reda i provedene rasprave, doneseni su slijedeći

Z A K L J U Č C I:

Ad.1. Usvojen je zapisnik sa zaključcima sa sastanka Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod, sa sastanka održanog 02.10. 209. godine.

Ad.2. a./ Odmah pristupiti aktivnosti tako što se obvezuju svi članovi ovog odbora da utvrde koji članovi njihove obitelji nemaju CIPS osobne iskaznice da istim pruže pomoć u njihovom vađenju ili da osiguraju da se isti prijave za glasovanje u odsutnosti.
b./ Zadužuju se Predsjednici mjesnih odbora da među svojim članstvom izvrše reviziju članstva i da utvrde da li imaju CIPS osobne iskaznice, te ako nemaju da istima također pomognu iste ishoditi ili da osiguraju da se mogu prijaviti za glasovanje u odsutnosti. Rok odmah.
c./ Ovaj odbor potvrđuje svoju opredijeljenost da u narednim izborima u BiH izađe sa zajedničkom listom stranaka sa hrvatskim predznakom i to samo sa onim strankama koje su spremne prihvatiti fer suradnju na tome. U svezi prošlog koaliranja sa HSS-NHI BiH još jednom je ukazano da takvu «suradnju» koju su oni vodili odlučno se odbija, te da s istima tražiti model suradnje koji neće moći biti izigran.
d./ U svezi rečenih zaključaka što prije održati sastanak na razini predsjednika općinski, županijskih i regionalnih organizacija stranaka s našeg područja.
e/ Do narednog sastanka predsjednici mjesnih ogranaka dužni su predočiti plan potrebitih sredstava za realiziranje aktivnosti pod a. i b. ovih zaključaka, te da predlože na koji način vršiti pravdanje sredstava koja bi osigurala se za ove izborne aktivnosti.

Ad.3. a./ Pozdravlja se obilježavanje 20 godina HDZ BiH i u našoj sredini, te se daje sva potrebita potpora.

b./ Zbog svojih izuzetnih zasluga kao osnivači HDZ BiH na prostoru općine Bosanski Brod i šire, te u pripremi obrane hrvatskog naroda od agresije, predlaže se da : 1. Ivan Kopljar, koji je 1992. godine poginuo kao pripadnik HVO i 2. Mato Kuprešak, koji je u međuvremenu preminuo, dobiju priznanje u prigodi 20 godina HDZ BiH.
c/ Zbog svojih zasluga u utemeljenju HDZ BiH na prostoru općine Bosanski Brod i cijele Bosne i Hercegovine kao i u obrani hrvatskog naroda od agresije za najviše priznanje povodom 20 godina HDZ BiH predlažu se: 1. Davor Čordaš i 2. Josip Jerković.

d/ Zbog svoga uspješnog rada kao Predsjednik Općinskog odbora HDZ BiH Bosanski Brod i zbog svoga doprinosa u obrani hrvatskog naroda kao pripadnik i časnik HVO i kao jedan od zapovjednika 1o1. BB brigade HVO, predlaže se da priznanje dobije i Ivo Mijić.
e/ Preporuča se Predsjedniku RO HDZ BiH Josipu Jerković da prenese u više razine HDZ BiH da se razmotri da se priznanja u prigodi 20 godina HDZ BiH dodjele i još nekim drugim dugogodišnjim članovima HDZ BiH. Za jedno takvo priznanje tajnik je predložio da se da Luki Vukoje, koji je kao član HDZ i pripadnik HVO kao jedan od prvih poginulih pripadnika HVO na ovom području.

Ad.4. a./ Odmah pristupiti reviziji članstva da se utvrdi tko je zaista voljan biti član HDZ BiH i tko je voljan u potpunosti nositi i izvršavati obveze kao član i biti istinski član stranke, kako bi se samo za takve mogle izraditi članske iskaznice i za njih platiti članarina. Za ovo se zadužuju predsjednici MO. Rok 15 dana.
b./ Ivo Gavrić, kooptira se u Općinski odbor HDZ BiH Bosanski Brod i isti se kao član ovog odbora zadužuje za informiranje medijskog praćenja rada ovog odbora
i rada stranke na našem području.

c./ Donosi se odluka o utemeljenju Mjesnog ogranka HDZ za područje Kričanova., te se Nikola Gavrić zadužuje da pripremi utemeljiteljsku skupštinu istog. Svu aktivnost dužan je koordinirati sa Predsjednikom i tajnikom OO HDZ BiH Bosanski Brod.
d./ Po pitanju najave izmjena Zakona o prebivalištu RH da se obavi razgovor sa čelništvom županijske organizacije HDZ Brodsko-posavske županije, kao i gradske organizacije HDZ Slavonski Brod. Ovo stoga, kako bi se o tome dobilo što više informacija i da se na vrijeme ukaže da bi nemogućnost zadržavanja dva prebivališta u RH i BiH, dovelo do potpunog zastoja u povratku Hrvata u BiH i do masovnog iseljenja iz BiH. Od naših članova višim razinama HDZ BiH i tijelima vlasti traži se da se odmah odgovarajuće reagira i da se na narednom
sastanku upoznamo o rečenom.

e./ Pohvaljen način dosadašnjeg rada Josipa Jerkovića kao člana i dužnosnika HDZ BiH i kao Šefa ureda za povratak Vlade ŽP na pomoći koju pruža povratnicima, a naročito župama i župnicima na prostoru naše općine i šire, te je istaknuto da je njegovim angažiranjem i angažiranjem Davora Čordaš najvećim dijelom osigurana novčana sredstva za obnovu u ratu porušenih župnih kuća i crkava, te druga pomoć u obnovi i povratku Hrvata na ovo područje BiH.

f) Po pitanju ratne štete i o upitnicima koje dostavlja udruga «Vrata Bosne» i njen predsjednik Jakov Lepan, zaključeno da po ovom pitanju stranka još nema svoj stav.To je osobna stvar svakog pojedinca. Stav stranke da se svima koji se žele vratiti mora osigurati održiv povratak i to je za HDZ BiH prioritet.

- 23:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 06.02.2010.

Sastanak izaslanstva dviju sestrinskih stranaka - HDZ-a RH i HDZ-a BiH

U Središnjici HDZ-a Republike Hrvatske u Zagrebu u petak, 5. veljače 2010. godine, je održan sastanak izaslanstva dviju sestrinskih stranaka - HDZ-a RH i HDZ-a BiH, koja su predvodili njihovi predsjednici Jadranka Kosor i dr. Dragan Čović.

Na sastanku je bilo riječi o prijedlogu izmjena Zakonu o prebivalištu, te je zaključeno kako nitko ne smije imati prebivalište u dvije države, ali i kako će se između dva saborska čitanja toga zakona pokušati pronaći zadovoljavajuća rješenja za Hrvate u BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović izjavio je novinarima nakon dvosatnog sastanka u središnjici HDZ-a, kako je rasprava bila žustra, ali i izrazio uvjerenje da novi zakon ni jednom Hrvatu neće dati valjan razlog da iseli iz BiH.

"Poslije ovih razgovora, uvjeren sam da će ova Vlada RH učiniti sve da ni jedan Hrvat nema razloga da napusti BiH zbog ovakvog zakona", rekao je dr. Čović.
Naglasio je da se Hrvati u BiH boje gubitka socijalnih prava. "Naravno, to je ključ svega", rekao je predsjednik HDZ-a BiH dr. Čović, naglasivši da je od čelnika HDZ-a Hrvatske dobio obećanja kako će se tražiti niz tehničkih rješenja u tome smjeru. "Duboko sam uvjeren da ni jedan Hrvat neće imati razloga napustiti BiH zbog ovog zakona, bez obzira jesu li u pitanju stečena prava, kada su u pitanju stradalnici Domovinskog rata ili neka socijalna davanja", istaknuo je dr. Čović.
Izrazio je i očekivanje da će se u idućih šest mjeseci u zakon ugraditi rješenja koja će spriječiti odlazak Hrvata iz BiH.

Dr. Dragan Čović je također kazao kako će zastupnici iz 11. izborne jedinice kroz saborsku raspravu nastojati ugraditi optimum rješenja HDZ-a BiH, no nije precizirao u kojem segmentu očekuje izmjene predloženog zakona.
Dodao je da će o zakonu odlučiti Hrvatski sabor, a da će se Hrvati u BiH pridržavati zakona.
Predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor zahvalio je što je s prijedloga izmjena zakona skinuta oznaka hitnosti.

Glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić naglasio je kako je razgovor protekao u prijateljskom ozračju, te da su iznesene bojazni vezani uz gubitak socijalnih prava.
"Mislim da je tu problem bio zbog nerazumijevanja čitavog teksta zakona, ali i da smo danas kroz raspravu utvrdili da do toga neće doći", rekao je Bačić.
Objasnio je kako je dogovoreno da se kroz proceduru u Hrvatskom saboru pokušaju uskladiti stajališta, kako bi zakon zadovoljio i Hrvate u BiH.
Na pitanje hoće li Hrvati s prebivalištem u BiH i dalje imati socijalna prava, Bačić je odgovorio kako "hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske, nemaju socijalna prava koja imaju (hrvatski) državljani s prebivalištem u Hrvatskoj".
Rekao je i kako nema podatke koliko Republika Hrvatska daje za socijalna prava hrvatskih državljana s prebivalištem u dvjema državama. Dogovoreno je također da se do kraja ovoga mjeseca upriliči još jedan sastanak na kojemu će se razgovarati o unapređenju međusobne suradnje ovih dviju stranaka.

U izaslanstvu HDZ-a BiH bili su:
- Dr. Dragan Čović, predsjednik,
- Dopredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto,
- Dopredsjednik HDZ BiH Rade Bošnjak,
- Dopredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara i
- Voditelj Ureda za odnose s javnošću HDZ BiH Mišo Relota

- 15:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 02.02.2010.

Dužnosnici HDZ BiH sastali se s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom

Član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš, dopredsjednik HDZ BiH i zastupnik HDZ u Hrvatskom saboru RH Rade Bošnjak, član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović, glavni tajnik HDZ BiH Vlado Džoić, te dužnosnici HDZ BiH iz svih županija, sastali su se u ponedjeljak, 1. veljače 2010. godine s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i direktorom Caritasa banjolučke biskupije dr. Miljenkom Aničičem u Biskupskom ordinarijatu Banjalučke biskupije.

Član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda Davor Čordaš zahvalio se biskupu Komarici što je kao i uvijek do sada našao vremena da još jednom i po ko zna koji puta ukažemo na nezadovoljavajuću poziciju Hrvata u ovakvom ustroju BiH, te nužnosti promjena.

Kada je u pitanju pomoć u povratku Hrvata u RS, istaknuto je da u ovom momentu pomoć dolazi sa razine BiH, putem Fonda za povratak i Vlade RH, a da smo nezadovoljni razinom pomoći entitetskih ministarstava koja ne prelazi 3% što je sramotno.

Ovom prigodom je ukazano i na štetne posljedice koje bi mogao prouzročiti Zakon o prebivalištu koji je Vlada RH poslala u saborsku proceduru, kada je u pitanju daljnji proces povratka Hrvata, te na taj način taj proces zaustaviti.

Dopredsjednik HDZ BiH i zastupnik HDZ u Hrvatskom saboru RH Rade Bošnjak upoznao je biskupa Komaricu sa opasnošću da bi se moglo dogoditi da oko 200 000 Hrvata dođe u poziciju trajnog izjašnjenja za prebivalište u RH, što bi Hrvate u BiH dovelo do pozicije nacionalne manjine, a u najosjetljivije skupine bi došli stradalnici Domovinskog rata, ali i svi koji trenutno rade u RH, a imaju prebivalište u BiH.

Biskup Franjo Komarica je ukazao na svoje dosadašnje iskustvo kada su se mnogi iz međunarodne zajednice samo deklarativno zalagali za opstanak Hrvata i katolika u BiH, a u stvarnosti nisu činili ništa. Bilo je i susreta u kojima su biskupu otvoreno govorili da je greška što je i on ostao u Banja Luci, gdje njegova obitelj ima tradiciju dugu oko 300 godina. Biskup Komarica je upozorio i na nužnost dogovora među hrvatskim strankama, te da mnogi to nejedinstvo koriste kao alibi.

Biskup Franjo Komarica izrazio je nadu da Hrvatski sabor ipak neće donijeti zakon koji bi imao tako teške posljedice za Hrvate u BiH, te da će zastupnici u Hrvatskom saboru iz BiH imati dovoljno snage i hrabrosti da ukažu na sve štetne posljedice koje bi on imao po Hrvate BiH i da im daje punu potporu u tom.

URED ZA INFORMIRANJE HDZ BiH

Kontakt informacije
Kneza Domagoja b.b. 88000 Mostar, BiH
Tel: +387 36 333 572 (centrala), 310 701 (izravni)
Fax: +387 36 318 663
e-mail: hdzbih@hdzbih.org
www. hdzbih.org

- 13:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	veljača, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28