gospon profesor

petak, 20.01.2012.

Ususret referendumu

O ulasku Hrvatske u Europsku uniju "razgovara" se u javnosti uglavnom na dva načina. Prvi način EU dosljedno demonizira, a ilustrirat ću ga dijelom pisma što mi ga je poslao jedan angažirani vjernik-laik: "EU ovakva kakva je sada je iluminatsko-masonska tvorevina! Dakle, tu je sve loše. Male države gube suverenitet, financijsku neovisnost, dobivamo dužničko ropstvo, duhovno-moralnu destrukciju: gay brakove, legalizaciju eutanazije i prostitucije; uskoro će se Turci, Bugari, Marokanci naseljavati po našim otocima i odlučivati o svim bitnim pitanjima na lokalnoj razini, Talijani će i nadalje izlovljavati našu ribu, uvozit ćemo mlijeko, krumpir, goveda, pajceke... ne zato jer nismo sami to sposobni proizvesti, nego jer postoje kvote koje nam to nameću… to je grozota pustoši! To su luđaci u odijelima i kravatama… Inteligentni zli ljudi nadahnuti od Sotone vode ovaj svijet. Zato kažem, 'ajmo glasati protiv…".

Ovakav diskurs nije neuobičajen; prosurfa li se forumima, blogovima i komentarima ispod tekstova vezanih uz tematiku EU, ovakvi ili slični zaključci nisu iznimka nego pravilo: u EU je baš sve loše, nema ničega pozitivnoga (ili se ignorira); osim toga, alternativa neulasku, ako se i nudi, također je prepuna općih mjesta, nekakva maglovita neovisnost, kao da već dvadeset godina nismo neovisni pa eto gdje smo… Drugi način govora o EU je političko-birokratsko-medijski i prožet je frazama o bajoslovnim pretpristupnim fondovima, o mogućnosti sukreiranja europske politike, o zdravoj konkurenciji, golemom tržištu i nižim cijenama, o nestanku granica i većoj mobilnosti ljudi i robâ, o prednostima studiranja na europskim sveučilištima, o interkulturalnom dijalogu i pristupanju klubu uređenih civiliziranih zemalja, o konačnom bijegu s Balkana i povratku u Europu koje smo zapravo oduvijek dio, o povijesnoj prilici i mogućnosti kupnje Plavca u Francuskoj, itd.

Ovakav diskurs je uobičajen u istupima mainstream političara i pripadnika društvene elite, bez obzira na to jesu li lijevi ili desni: ističu se isključivo prednosti ulaska u EU, vrlo rijetko se govori o nedostacima, masone & vraga da i ne spominjem. Zbunjenost nastupa kad se prvima postavi pitanje: pa, ako su u EU na vlasti anacionalne sotonjare, topla braća i masoni, kako to da su HDZ & pape & vatikanska administracija & Hrvatska biskupska konferencija & kardinal Bozanić ZA ulazak RH u EU? Primjerice, prethodni papa Ivan Pavao II., tijekom posjeta 5. lipnja 2003., izjavio je i ovo: "Hrvatska je nedavno predala zahtjev da postane sastavni dio… velike obitelji europskih naroda. Ne mogu ne očitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja". Ili, Vjesnik, 5. lipnja 2011.: "Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Federico Lombardi ustvrdio je da papa Benedikt XVI. podržava ulazak Hrvatske u EU". Da zabuna bude veća, projektu EU se protive i neki britanski političari, i to upravo zato jer ga (intimno) smatraju "vatikanskom zavjerom" (budući da su ideju ujedinjene Europe nakon 2. svjetskog rata promovirali političari praktični katolici)! Dakle, na desnici vlada stanovita konfuzija.

S druge strane, ni na ljevici nema jedinstvene platforme: najartikuliraniju kritičku analizu protiv ulaska u EU pročitao sam u lijevo orijentiranom Zarezu; u dva prošlogodišnja temata detaljno je ukazano na brojne uistinu problematične aspekte (ponajprije ekonomske) ulaska u EU. Ono što mi se svidjelo u njihovom pristupu jest racionalna, prizemljena, argumentirana raščlamba, lišena povišenih tonova, a to je upravo ono što je u većem dijelu "razgovora" o EU u protekla dva desetljeća izostalo. Praktički svih ovih godina nije bilo nikakvih okruglih stolova gdje bi se sučelili predstavnici jednih i drugih pa lijepo natenane, iz tjedna u tjedan, iznosili svoje argumente pred narodom. To se, dakako, moglo organizirati, ali se nije, a sad je prekasno. Sad imamo situaciju u kojoj, govorit ću u svoje ime, ne znam dovoljno. Je li Europa "monstrum koji svira Mozarta" (Krleža), ili je "nedovršeni projekt" (Žmegač) čijem bismo ostvarenju trebali i sami pridonijeti? Hoće li nas "zbijanje redova" Zapadne uljudbe zaštititi od Istočne "žute opasnosti" (gospon Šafranek), tj. "kapitalizma s azijskim vrijednostima" (Žižek), ili je EU trojanski konj privatnih korporacija?

Vjerojatno sve pomalo, i daleko, daleko, daleko više… dobroga i lošega.

20.01.2012. u 13:39 • 14 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< siječanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2024 (1)
Svibanj 2024 (5)
Travanj 2024 (5)
Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (17)
Siječanj 2024 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Travanj 2021 (1)
Ožujak 2021 (1)
Veljača 2020 (1)
Siječanj 2020 (1)
Studeni 2019 (1)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (1)
Prosinac 2018 (1)
Rujan 2018 (1)
Veljača 2018 (1)
Prosinac 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Srpanj 2016 (1)
Lipanj 2016 (1)
Svibanj 2016 (3)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (1)
Rujan 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (2)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (3)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (2)
Veljača 2014 (5)
Siječanj 2014 (3)
Prosinac 2013 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga


Eksperimentalna
autobiografska fikcija.

Dobro je imati na umu
moguću razliku
između blogera
gospona profesora
i autora kao privatne osobe.



Orijentiri

Škola je zjenica svih društvenih ustanova,
a učitelj je zjenica te zjenice.

Sartre

Prvo podignemo prašinu,
a zatim se tužimo da ne vidimo.

Berkeley

Put van vodi kroz vrata.
Zašto nitko neće upotrijebiti taj izlaz?

Konfucije

Cilj mi je naučiti vas da od prikrivene besmislice
napredujete do nečega što je očito besmisleno.

Wittgenstein

Ma koliko bilo izazovno istraživati nepoznato,
još je izazovnije propitivati poznato.


Kaspar

Neuroza je zamjena za legitimnu patnju.

Jung

Ni budućnost više nije što je nekad bila

Valery

webArhiv@